Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-2935/2024-3
R E P U B L I K A H R V AT S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda i to Vedrane Perkušić kao predsjednice vijeća, dr. sc. Daniele Pivčević kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te dr. sc. Ivana Tironija kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja pod 1/ ŠK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2/ LK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3/ AK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4/ GK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], [adresa], svi zastupani po punomoćnicima odvjetnicima Zajedničkog odvjetničkog ureda mr. sc. Renato Martinčić i Nataša Martinčić-Križanac, u Labinu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu, poslovni broj P-847/2022-23 od 29. kolovoza 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 26. studenoga 2025.
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu, poslovni broj P-847/2022-23 od 29. kolovoza 2024. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke (podtočkama I. i II.), i u točki III. izreke (u dijelu u kojem je odbijen zahtjev za naknadom troškova postupka tuženice) te se predmet u tome dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, s time da će se o trošku sastava žalbe odlučiti u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom je odlučeno:
„I. Usvaja se tužbeni zahtjev koji glasi:
"I. Utvrđuje se da su tužitelji ŠK, LK, AK i GK suvlasnici k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] svaki u 1/4 dijela pa im je tužena, Republika Hrvatska dužna priznati suvlasništvo na navedenim nekretninama svakome u 1/4 dijela i izdati potrebnu ispravu za zemljišnoknjižni prijenos jer će u protivnom takvu ispravu zamijeniti ova presuda, sve to u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženoj da tuženicima solidarno naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 2.521,78 eur, sa zakonskim zateznim kamatama od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tuženici GK OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], da nadoknadi tuženoj troškove ovog postupka u iznosu od 625,00 eur, u roku od 15 dana.
III. U preostalom dijelu odbijaju se zahtjevi za naknadom troškova postupka tužitelja i tužene.“
2. Ujedno je rješenjem prvostupanjskog suda odbačena tužba u odnosu na tužiteljicu pod 4/ GK jer se ista nije obratila tuženici za mirno rješenje spora sukladno odredbi članka 186. a ZPP-a.
3. Žali se tuženica pobijajući prvostupanjsku presudu u točki I. izreke (podtočkama I. i II.), i u točki III. izreke (u dijelu u kojem je odbijen zahtjev za naknadom troškova postupka tuženice), zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) te predlaže da drugostupanjski sud ukine prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i odbaci tužbu u odnosu na sve tužitelje te naloži istima da tuženoj nadoknade troškove parničnog postupka, podredno da preinači prvostupanjsku presudu na način da odbije tužbeni zahtjev tužitelja i naloži istima da tuženoj nadoknade troškove parničnog postupka ili vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak u kojem slučaju se predlaže da sud naredi da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem.
4. Na žalbu nije odgovoreno.
5. Žalba je osnovana.
6. Predmet ovoga postupka je zahtjev tužitelja za utvrđenje da su suvlasnici nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] svaki u 1/4 dijela što im je tuženica dužna priznati i izdati potrebnu ispravu za zemljišnoknjižni prijenos koju će u protivnom zamijeniti ova presuda. Tužitelji tvrde da je predmetne nekretnine kupila njihova teta HK od obitelji Š 1940. godine, koja ju je odmah nakon toga darovala njihovim roditeljima, te da su nakon smrti roditelja tužitelji naslijedili predmetne nekretnine i nastavili vršiti posjed.
7. Prvostupanjski sud po provedenom dokaznom postupku zaključuje da je predmetne nekretnine kupila tetka tužitelja HK, i to u razdoblju od početka drugog svjetskog rata, od 1940., pa do 1947/48., prije nego što je obitelji Š nacionalizirana imovina (odlukom o nacionalizaciji od 13. travnja 1955.). Iako HK nije zaključila pismeni kupoprodajni ugovor u svezi ovih nekretnina, prvostupanjski sud smatra kako je prema pravnim pravilima Austrijskog općeg građanskog zakonika (OGZ), ista stekla vlasništvo temeljem pravnog posla faktičnom realizacijom toga pravnog posla, isplatom kupoprodajne cijene te predajom i stupanjem u posjed predmetnih nekretnina. Nadalje, da je ista optirala za talijansko državljanstvo, a prethodno, prije 10. veljače 1947. (od kada se smatralo da je optanska imovina sva ona imovina koja je na taj dan bila u vlasništvu optanata), darovala predmetne nekretnine roditeljima stranaka. Nakon smrti roditelja, tužitelji da su nastavili vršiti posjed, pa prvostupanjski sud zaključuje kako su tužitelji vlasništvo predmetnih nekretnina stekli nasljeđivanjem iza svojih roditelja i to svaki u ¼ dijela te prihvaća zahtjev za izdavanje tabularne isprave.
8. Nakon razmatranja žalbe, prvostupanjske odluke te dokazne građe koja se nalazi u spisu, za navesti je kako se navedena činjenična i pravna utvrđenja te zaključci prvostupanjskog suda u pobijanom dijelu odluke za sada ne mogu prihvatiti kao pravilni jer su žalbenim navodima dovedeni u sumnju.
9. Osnovano žaliteljica ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se za sada ne može ispitati, osobito jer je izreka presude nerazumljiva, proturječi sama sebi ili razlozima presude, presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama te o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.
10. Naime, prvostupanjski sud je posebnim rješenjem odbacio tužbu u odnosu na tužiteljicu pod 4/ GK, a istovremeno je u izreci presude prihvatio tužbeni zahtjev koji obuhvaća i ovu tužiteljicu. Takva izreka je proturječna sama sebi, kao i razlozima presude, presuda je u tome dijelu nerazumljiva pa se ne može ispitati, čime je ostvarena opisana bitna povreda iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.
11. Stoga će u ponovnom postupku prvostupanjski sud jasno navesti pravni položaj ove tužiteljice u odnosu na koju je odbačena tužba te voditi računa o izreci koja mora biti sukladna razlozima presude.
12. Pored toga, osnovano tuženica ističe i kako presuda nema dosljedne i potpune razloge o svim odlučnim činjenicama. Naime, teret dokazivanja je na tužiteljima koji tvrde da se stekli pravo vlasništva, ali valja ocijeniti i dokaze tuženice koja tvrdi suprotno te u razlozima presude navesti odlučne činjenice i zašto je određeni dokaz prihvaćen ili odbijen.
13. U odnosu na navode tuženice kako su tužitelji tijekom postupka bitno promijenili činjenično pravnu osnovu (jer su prvotno tvrdili da je HK darovnim ugovorom od 27. siječnja 1962. predmetne nekretnine, kao i sve ostale svoje nekretnine, darovala roditeljima tužitelja VK i DK, svakome u ½ dijela, a potom u podnesku od 10. ožujka 2023. naveli kako je prijenos nekretnina bio prije 1950.) pa da su izmjene izvan okvira zahtjeva za mirno rješenje spora i time protivne članku 186.a ZPP-a, valja ukazati prvostupanjskom sudu kako je potrebno ispitati je li zahtjev za mirno rješenje za sve bitne tvrdnje postojao i jesu li izmjene dopuštene (članak 299. ZPP).
14. Tuženica u žalbi ponavlja tvrdnje kako je teta stranaka HK bila optant i da su nekretnine bile optantska imovina, koja po međunarodnim sporazumima prelazi u društveno vlasništvo ili je pod posebnim pravnim režimom pa da stoga tužitelji ne mogu uspješno tražiti uknjižbu.
15. Kako pitanje optantske imovine zahtijeva točno utvrđenje statusa osobe (optant) i stanja prava 15. rujna 1947., a prvostupanjski sud jasno ne dovodi u vezu činjenicu opcije HK i pravnog statusa predmetne nekretnine, valja u ponovljenom postupku utvrditi ove okolnosti i utvrditi status optantske imovine.
16. Osim toga, osnovano tuženica ukazuje i kako je u pobijanoj odluci izostala ocjena činjenice da predmetom ostavinskih postupaka iza smrti pok. roditelja stranaka nisu bile i utužene nekretnine, a ni navedene kao eventualno izvanknjižno vlasništvo prednika tužitelja.
17. Stoga je za sada nejasan zaključak prvostupanjskog suda o tome da su ispunjeni uvjeti za faktično stjecanje nekretnina koje nadomješta izostanak pisanog kupoprodajnog, odnosno darovnog ugovora prema OGZ-u jer nije jasno kada su nastali ovi ugovori i od kada su pravni prednici tužitelja u posjedu predmetnih nekretnina. U presudi su izostali razlozi o ključnim činjenicama posebno o vremenu i pravnoj osnovi stjecanja vlasništva prednika tužitelja prema pravilima OGZ-a, naravi kupoprodaje ili darovanja, je li eventualno stjecanje valjano bez pisanog oblika te pitanju optantske imovine, odnosno je li moglo doći i kada do prijenosa na roditelje tužitelja.
18. Osim toga, prvostupanjski sud je odbacio prigovor zastare potraživanja tabularne isprave navodeći samo da su tužitelji stekli suvlasništvo temeljem nasljeđivanja, ali tuženica u žalbi navodi da su tužitelji i njihovi prednici znali da nekretnine nisu njihovo vlasništvo, što može utjecati na računanje zastare. Stoga sud mora ispitati i dati razloge o kakvom se zahtjevu radi, od kada počinje teći zastara te jesu li nastupili prekidi ili zastoji zastare te dati jasan zaključak je li prigovor zastare osnovan. Pri tome valja uzeti u obzir kako u slučaju originarnog stjecanja prava vlasništva tužitelji nisu ovlašteni od tuženice zahtijevati izdavanje tabularne isprave (u tom smislu: Rev x-434/13 od 22. svibnja 2013., Rev-2550/11 od 17. lipnja 2015. i Rev-59/11 od 7. rujna 2016.), već su na to ovlašteni u slučaju postojanja određenog građanskopravnog odnosa među strankama iz kojeg bi takva obveza proizlazila.
19. Iz navedenih razloga, kako je pobijana presuda opterećena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a kako nisu ispunjeni uvjeti za donošenje presude propisani odredbama članka 373.a ZPP-a, žalbu je valjalo prihvatiti i presudu u pobijanom dijelu ukinuti te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, temeljem odredbe članka 369. stavka 1. ZPP-a.
20. Nije uvažen prijedlog žaliteljice za vraćanje predmeta na ponovno prvostupanjsko suđenje drugome sucu (članak 371. ZPP-a) jer za takvo što tuženica u žalbi ne navodi razloge niti takve razloge u smislu bitne procesne povrede ili značajne pristranosti u vođenju postupka, nalazi ovaj drugostupanjski sud.
21. Prvostupanjski sud će u ponovljenom postupku otkloniti počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka te će po potrebi dopuniti činjenično stanje izvođenjem odgovarajućih predloženih dokaza, imajući u vidu primjedbe i upute iz ovoga rješenja. Nakon toga prvostupanjski sud će donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku o zahtjevu tužitelja na temelju pravilne i svestrane ocjene u postupku izvedenih dokaza, kako to nalažu odredbe članka 8. ZPP-a, uz pravilnu primjenu mjerodavnih materijalno pravnih zakonskih odredaba koje će u presudi citirati te će valjano obrazložiti razloge svojoj odluci.
22. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku sadržanu u točki III. izreke pobijane presude pa će prvostupanjski sud o svim troškovima i trošku žalbenog postupka odlučiti zajedno s novom odlukom o glavnoj stvari sukladno odredbi članka 166. stavak 3. ZPP-a.
U Splitu 26. studenoga 2025.
Predsjednica vijeća:
Vedrana Perkušić
