Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-618/2023-5

U I M E R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji dr. sc. Danieli Pivčević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice – predlagateljice osiguranja DC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Kotlar, Vidov i partneri u Zadru, protiv tuženice – protivnice osiguranja 1. CC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i tuženice 2. BC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva i dr., odlučujući o žalbi tužiteljice - predlagateljice osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1359/2022-4 od 18. siječnja 2023., dana 26. studenoga 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice – predlagateljice osiguranja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1359/2022-4 od 18. siječnja 2023.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice – predlagateljice osiguranja za naknadu troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem je odlučeno:

"Odbija se kao neosnovan prijedlog tužitelja-predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere koji glasi:

"1. Radi osiguranja tražbine predlagateljice osiguranja kao i radi osiguranja troškova postupka osiguranja u iznosu određuje se privremena mjera:

-zabranom otuđenja i opterećenja nekretnina protivnici osiguranja CC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], a koje nekretnine su upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru, opisane kao:k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, ukupne površine 537 m2,upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru (dalje u tekstu: k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, površine 537 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru (dalje u tekstu: k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]).

2. Zabilježbu otuđenja i opterećenja nekretnina u vlasništvu na nekretninama protivnice osiguranja CC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], iz točke 1. ovog rješenja provest će zemljišnoknjižni odjel Općinskog sud u Zadru, odmah po primitku rješenja o određivanju privremene mjere.

3. Ova privremena mjera određuje se do pravomoćnog završetka ovog parničnog postupka.

4. Žalba izjavljena protiv ove privremene mjere ne odgađa provedbu iste."

2. Žali se tužiteljica – predlagateljica osiguranja (dalje: predlagateljica) ne navodeći određeno zbog kojih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) u svezi sa člankom 21. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., dalje: OZ) te predlaže preinačiti pobijano rješenje na način da prihvati prijedlog za određivanje privremene mjere ili podredno, isto ukinuti i predmet vratiti na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet odlučivanja u ovom žalbenom stadiju postupka je prvostupanjska odluka o zahtjevu predlagateljice radi donošenja privremene mjere radi osiguranja (očito nenovčane i novčane) tražbine, a u parničnom postupku koji je predlagateljica pokrenula kao tužiteljica, protiv tuženica (prvotuženice kao protivnice osiguranja), radi utvrđenja stjecanja pravne osnove za uknjižbu prava vlasništva na nekretnini, podredno isplate.

6. Prema stanju u spisu predmeta i utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi:

- kako je predlagateljica u tužbi zatražila utvrđenje da je stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na dijelu nekretnine označene kao čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini od 537 m2, za suvlasnički udio od 1/6 dijela, u naravi jednosoban stan u prizemlju zgrade, površine 54,36 m2, zajedno sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade,

- kako je predlagateljica istakla podredni tužbeni zahtjev na isplatu iznosa od tadašnjih 316.245,32 kn na ime naknade vrijednosti predmetne nekretnine,

- kako je tužbi predlagateljica predložila donošenje privremene mjere sadržajno navedene u izreci prvostupanjskog rješenja, navodeći da ima saznanja kako tuženice pokušavaju pronaći nove kupce za predmetnu nekretninu kako bi osigurale novi viši priljev novčanih sredstava u uvjetima rasta cijena stambenih nekretnina u 2022. u odnosu na 2016.,

- kako predlagateljica navodi da bi joj prodajom nekretnine bila nanesena nenadoknadiva šteta jer bi joj bilo otežano ili nemoguće izvršiti uknjižbu prava vlasništva, ako dođe do upisa prava vlasništva trećih osoba na utuženoj nekretnini,

- kako predlagateljica nije predložila izvođenje bilo kakvih dokaza na okolnost opravdanosti donošenja privremene mjere.

7. Prvostupanjski sud je zaključio kako iz prijedloga za određivanje privremene mjere proizlazi da predlagateljica nije učinila vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere tuženice spriječile ili znatno otežale ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenile postojeće stanje stvari niti je učinila vjerojatnim kako je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Pritom taj sud ističe i kako se ne može smatrati da je ta opasnost učinjena vjerojatnom već zbog same činjenice što je podnesena predmetna tužba, nego je tužiteljica trebala ukazati na konkretne radnje tuženica (protivnice osiguranja) usmjerene na sprječavanje ili otežavanje ostvarenja njezine tražbine, odnosno nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, a k tomu i takve navode potkrijepiti dokazima. Stoga da u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 346. stavak 1. OZ-a.

8. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba postupaka u smislu članka 365. stavka 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud nalazi kako pobijano rješenje nije opterećeno bitnom povredom odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju sadržajno ukazuje žalba, kao niti kojom drugom povredom postupka na koju sud pazi po službenoj dužnosti pa se zakonitost i pravilnost rješenja može ispitati.

9. Protivno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjskim rješenjem odbijen prijedlog predlagateljice osiguranja za određivanje privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja predmetnih nekretnina. Pri tome prvostupanjski sud nije postupio „pretjerano formalistički“ jer da nije ocijenio dokaze sadržane u tužbi kao dokaze o postojanju opasnosti i štete, kako neosnovano smatra žaliteljica.

10. Člankom 344. stavak 1. OZ-a propisano je kako se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. U smislu članka 347. stavka 1. OZ-a radi osiguranja nenovčanih tražbina može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja.

11. Člankom 346. OZ-a propisano je:

(1) Radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim:

1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili

2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

(2) Odredbe članka 344. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina.

12. U smislu odredbe članka 346. stavak 1. OZ-a, opasnost mora biti konkretna, individualizirana i vjerojatna, a ne samo hipotetska ili apstraktna. Samo postojanje spora ili tužbe ne dokazuje opasnost. Također, za određivanje privremene mjere potrebna je specifična i dokazima potkrijepljena opasnost aktualnih radnji protivnika osiguranja koje idu prema otuđenju ili opterećenju nekretnine, a sama ekonomska motivacija ili mogućnost raspolaganja nije dovoljna.

13. Protivno žalbenim navodima, neizvršenje ugovornih obveza i prekoračenje roka iz predugovora zaključenog između predlagateljice i drugotuženice, iako relevantno za osnovanost tužbenog zahtjeva, nije dokaz opasnosti iz članka 346. stavka 1. OZ-a jer se time ne dokazuje da protivnica osiguranja poduzima radnje usmjerene na otuđenje ili opterećenje nekretnine.

14. Nadalje, dopisi predlagateljice na koje se poziva u žalbi, iz 2016., 2017., 2019. i 2022. dokazuju komunikaciju između stranaka, ali ne upućuju na radnje otuđenja niti na neposrednu namjeru sprječavanja ostvarenja tražbine. Uplate bez osiguranja također ne predstavljaju opasnost, već se tiču sadržaja i urednosti ugovornog odnosa, kao i ulaganja u imovinu koja još nije izgrađena niti prenesena. Osim toga, obavijest o prestanku predugovora sama po sebi ne predstavlja radnju otuđenja već jednostranu izjavu volje protivnice osiguranja u okviru ugovornog odnosa. Sve navedeno predstavlja okolnosti koje mogu biti relevantne u parnici radi naknadi štete, ali nisu dokaz postojanja radnji kojima tuženice pokušavaju spriječiti ostvarenje tražbine.

15. Predlagateljica u prijedlogu za privremenu mjeru, ni tijekom postupka, nije ponudila dokaz o postojanju konkretnih radnji protivnice osiguranja u smislu namjere otuđenja nekretnine. U postupku određivanja privremene mjere izvode se samo dokazi potrebni za ocjenu vjerojatnosti, a predlagateljica takve dokaze nije konkretizirala pa žalbeni navodi o tome da je sud propustio saslušati svjedoke nisu osnovani. Osim toga, tvrdnje žaliteljice o većem učinku privremene mjere od zabilježbe spora ne znače da je ispunjena zakonska pretpostavka opasnosti.

16. Kako žalbeni navodi nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja, a ovaj žalbeni sud nije našao niti povrede odredaba postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, pozivom na odredbu članka 380. točka 2) ZPP-a u vezi sa odredbom članka 21. stavak 1. OZ-a, valjalo je odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

17. Žaliteljica je odbijena sa zahtjevom za naknadu troškova žalbenog postupka, jer sa žalbom nije uspjela (članak 166. stavak 1. u vezi sa člankom 154. stavak 1. ZPP-a).

U Splitu 26. studenoga 2025.

Sutkinja:

dr. sc. Daniela Pivčević