REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U POŽEGI

Sv. Florijana 2, POŽEGA

Poslovni broj: Pn-70/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi po sutkinji ovoga suda Meliti Novak kao sucu pojedincu u parničnom predmetu tužitelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, OIB:02958272670, Regionalni ured Osijek, Područna služba u Požegi, Požega, Republike Hrvatske 1c, zastupan po punomoćnici APC, dipl.iur, protiv tuženika AP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Bruni Damjancu, odvjetniku u Požegi, radi naknade štete, 14.studenog 2025., nakon održane i dovršene glavne javne rasprave održane u nazočnosti punomoćnika stranaka, dana 26.studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku AP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju HZZO, OIB:02958272670 na žiro račun broj [broj bankovnog računa] model 64 s pozivom na broj 5916-41642-19042 za uplatu glavnice i model 65 s pozivom na broj 5401-060-41642-19042 za uplatu kamata isplati iznos od 289,56 eura sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se do 31.prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotna poena a od 1.siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koje je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena a kako slijedi:

na iznos od 10,49 eura počev od 31.svibnja 2018. pa do isplate

na iznos od 64,18 eura počev od 5.lipnja 2018 pa do isplate

na iznos od 11,66 eura počev od 4.rujna 2018. pa do isplate

na iznos od 175,44 eura počev od 31.ožujka 2019. pa do isplate

na iznos od 14,07 eura počev od 20.svibnja 2019 pa do isplate

na iznos od 22,78 eura počev od 31.svibnja 2019.pa do isplate

sve u roku 15 dana.

II Tužitelj se odbija s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 83,51 eura.

III Nalaže se tužitelju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, OIB:02958272670, Regionalni ured Osijek, Područna služba u Požegi, Požega, Republike Hrvatske 1c, da tuženiku AP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] na ime troška za medicinsko vještačenje plati iznos od 199,09 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje podnio je tužbu protiv tuženika AP radi naknade štete. U tužbi navodi ad je pravomoćnim prekršajnim nalogom Prekršajnog suda u Požegi broj PpJ-118/18-2 od 21.lipnja 2018. tuženik proglašen krivim što je dana 21.svibnaj 2018. u 20 sati u [adresa], u [adresa], narušavao javni red i mir na način da je prvo verbalno, a potom i tjelesno napao OP, osiguranika tužitelja. Tom prilikom je OP zadobio tjelesne ozljede opisane u prekršajnom nalogu i u prijavama Opće županijske bolnice Požega. Zbog zadobivenih ozljeda OP je bio na ambulantnom liječenju i ostvario pravo na naknadu odnosno isplatu putnih troškova u svezi s ostvarenjem zdravstvene zaštite. Troškove liječenja odnosno zdravstvene zaštite i naknade, koji iznose 2.879,16 kuna platio je tužitelj. Tužitelj je sukladno odredbama članka 136.stavka 1. i članka 148., stavka 1. i 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kojima je propisano da je tužitelj obvezan zahtijevati naknadu štete od osobe koja je prouzrokovala bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe i da ima pravo na zatezne kamate po stopi propisanoj Zakonom o zateznim kamatama od dana nastale štete, zahtjevom od 10.lipnja 2019., opomenom od 30.rujna 2019., te opomenom od 21.studenog 2019, pozvao tuženika da podmiri štetu s pripadajućim kamatama. Budući tuženik nije u mirnom postupku naknadio štetu tužitelj na temelju članka 148.stavka 2., a u svezi članka 136.stavka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju predlaže da sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku da mu isplati iznos od 2.879,16 kuna s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je točno da je tuženik u prekršajnom postupku proglašen krivim zbog narušavanja javnog red i mira, no pogrešno tužitelj smatra da temeljem pravomoćne presude donesene u prekršajnom postupku ima pravo na naknadu štete, koju je tužitelj sam temeljem neosnovanih navoda njegova osiguranika prouzročio. Stoga, tuženik osporava štetu u pogledu njene visine, kao i odgovornost za štetu, jer contusi maxilae sin, odnosno crvenilo od udarca otvorenim dlanom (upitno je da li se vidjelo prilikom pregleda) ne opravdava pretrage koje su provedene od strane tužitelja. Osim toga, mučnina i vrtoglavica također ne opravdavaju provođenje izdašnih pretraga koje je tužitelj naložio. U svakom slučaju između provedenih pretraga i radnje oštećenika utvrđene u prekršajnom postupku ne postoji uzročna veza, stoga je sada teret dokaza na tužitelju da dokaže i opravda uzročnu vezu između brojnih pretraga i radnje tuženika. Također temeljem odredbe čl.12.Zakona o parničnom postupku, parnični sud je vezan samo u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti, a nikako ne odluka donesenih u prekršajnom postupku. Osim toga, dislokacija, iščašenje i nategnuće zgloba koji se navode u prijavi ozljede, prema iskazu samog osiguranika tužitelja u kaznenom postupku, nemaju nikakve veze s radnom tuženika, nego se bol pojavila prije susreta s tuženikom. Stoga, šteta koju tužitelj potražuje od tuženika nije u uzročnoj vezi s radnjom tuženika, nego eventualno s djelatnicima OŽB Požega. Osim toga, ističe se kako je do konflikta došlo u trenutku kada je osiguranik tužitelja krao jagode na zemlji tuženika, samim time isključuje protupravnost tuženikova postupanja jer je na taj način štitio svoj posjed i jagode koje uzgaja i od kojih živi. Slijedom svega navedenoga predlaže da sud nakon provedenog postupka odbije tužitelja s tužbenim zahtjevom u cijelosti.

3.Tužitelj u očitovanju na odgovor na tužbu navodi da je iz navedenog prekršajnog naloga razvidna je krivnja i odgovornost tuženika za navedeni prekršaj i nanošenje opisanih ozljeda osiguraniku tužitelja ĆP. Iz računa koji su priloženi uz tužbu vidljivo je zbog kojih ozljeda odnosno bolesti se osiguranik tužitelja, OP, liječio odnosno zbog čega mu je pružena zdravstvena zaštita. Na svakom računu za pruženu zdravstvenu zaštitu nalazi se dijagnoza označena prema šifri Međunarodne klasifikaciji bolesti (šifre MKB). Prva dva računa (rn. br. 20180212717 na iznos 156,52 kn i rn. br. 20180212720 na iznos 551,72 kn) odnose se na liječenje 21. i 22. svibnja 2018. godine po dijagnozi S03 (dislokacija, iščašenje i nategnuće zglobova i ligamenata glave) i to na dijagnostičke pretrage i preglede doktora specijalista, dok se ostalih šest računa odnose na liječenje po dijagnozi F43.0 (akutna reakcija na stres) i F43 (reakcija na teški stres i poremećaj prilagodbe). Tužitelj je mišljenja da se iz priloženih računa i šifri dijagnoza koje su naznačene na svakom računu može utvrditi dinamika i uzročna veza s ozljedom osiguranika tužitelja opisanom u prekršajnom nalogu.

4. Na ročištu održanom 14.studenog 2025. tužitelj je tužbeni zahtjev postavljen u kunama pretvorio u tužbeni zahtjev u eurima sukladno pravilima za preračunavanje iz zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH tako da od tuženika potražuje isplatu iznosa od ukupno 383,13 EUR.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u spis ovoga suda broj Kzd-25/2019, prekršajni nalog broj Pp-118/18-2 od 21.lipnaj 2018., u prijavu ozljede/bolesti od 21.svibnja 2018., u prijavu Upravi-policijskoj postaji kriminalistička služba od 21.svibnja 2018, preslike računa od 31.svibnja 2018., 5.lipnja 2018., 4.rujna 2018, 31.ožujka 2019., 31.svibnja 2019., presliku specifikacije o plaćenim računima i isplaćenoj naknadi, zahtjev za naknadu štete od 10.lipnja 2019., opomenu od 30.rujna 2019., opomenu pred tužbu od 21.studenog 2019., u Nalaz i mišljenje medicinskog vještaka dr.Marcela Marcikića od 8.ožujka 2021., u iskaz vještaka na zapisniku od 9.prosinca 2021. te u sve priloge i podneske u spisu.

6. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka uz savjesnu i brižljivu ocjenu svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, sud je nedvojbeno utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

7. Nesporno je da je pravomoćnom kaznenom presudom Općinskog suda u Požegi tuženi BP proglašen krivim što je što je dana 21. svibnja 2018., oko 20.00 sati, u [adresa], u [adresa], na nasipu uz rijeku Orljavu, došavši do djece OP, rođenog **.**.2002., ZP, rođenog **.**.2003. i EP, rođenog **.**.2003. za koje je čuo da su mu krali jagode, revoltiran time, sišao s bicikla te ih pitao jesu li ga trebali, a kada ga je OP, držeći se za uganuti gležanj upitao da li je on doktor, u nakani da tjelesno ozlijedi mlt. OP, premda je bio svjestan da se oštećenik s obzirom na životnu dob i fizičku inferiornost ne može obraniti, otvorenim dlanom ga udario u lijevu stranu lica, kojom prilikom je OP zadobio tjelesnu ozljedu u vidu nagnječenja lijeve strane lica, a potom, želeći ga poniziti i uznemiriti, rukama ga uhvatio za ramena i počeo gurati prema rijeci Orljavi, do ruba nasipa, govoreći mu da će se malo okupati i da je to samo voda, a kada se OP uspio otrgnuti, ponovno nasrnuo na njega, pa kada mu je oštećenik rekao da će ga prijaviti, rekao mu da se nikoga ne boji, pa ni policije, da je trenirao boks i da je i prije gurao djecu u Orljavu, a kada je OP pokušao mobitelom pozvati policiju, ponovno ga gurao prema rijeci govoreći da nije duboka, čime je kod djeteta OP namjerno izazvao strah i znatnu psihičku bol, d a k l e , drugoga tjelesno ozlijedio, a djelo je počinjeno prema osobi posebno ranjivoj zbog njegove dobi te zlostavio dijete, čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela, tjelesne ozljede, označeno u članku 117. stavak 2. u vezi članka 117. stavak 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 117. stavak 2. KZ/11 te kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece, povrede djetetovih prava, označeno i kažnjivo u članku 177. stavak 2. KZ/11, sve uz primjenu članka 51. KZ/11., zbog čega je okrivljenom AP izrečena uvjetna osuda.

8. Počinjenjem navedenog kaznenog djela prema osiguraniku tužitelja OP, koji je zbog zadobivenih ozljeda od strane tuženika bio na ambulantnom liječenju i ostvario pravo na naknadu putnih troškova u svezi s ostvarivanjem zdravstvene zaštite, a što je naknadio tužitelj, tuženik je tužitelju počinio štetu koju mu je tuženik naknaditi sukladno odredbama članka 136.stavka 1. i članka 148., stavka 1. i 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kojima je propisano da je tužitelj obvezan zahtijevati naknadu štete od osobe koja je prouzrokovala bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe i da ima pravo na zatezne kamate po stopi propisanoj Zakonom o zateznim kamatama od dana nastale štete.

9. Na okolnost postoji li uzročna veza postupanja tuženika prema osiguraniku tužitelja OP **.**.2018. s nastalim troškovima tužitelju te opravdava li crvenilo lica bez tragova ozljeda nastale liječničke troškove i preglede osiguranika tužitelja sud je proveo vještačenje po medicinskom vještaku prim. Marcelu Marcikiću, dr.med., specijalisti neurokirurgu, koji je u svom nalazu i mišljenju od 8.ožujka 2021. naveo da je siguranik tužitelja u predmetnom događaju zadobio udarac u lice, vjerojatno otvorenim dlanom(šamar).Nisu zaostali vanjski znakovi ozljede kada bi se sa sudsko- medicinskog gledišta to tretiralo kao ozljeda. Crvenilo nije znak ozljede u sudsko- medicinskom smislu jer može nastati iritacijom kože na razne načine. Međutim, obzirom da se ipak radilo o fizičko nasrtaju tuženika, liječnici u Hitnom prijmu su reagirali profesionalno te su učinili RTG obradu i preporučili kontrolu kirurga i okuliste. Stoga su ti računi opravdani osim dijela računa koji se odnosi na CT dijagnostiku jer za nju nije bilo opravdanja u ovom slučaju jer okulist ne može preporučiti CT kod ovakvih ozljeda kod kojih je prethodno isključio ozljedu oka, a već ranije je isključena koštana ozljeda RTG snimanjem. Kako je osiguranik tužitelja doživio stres pri nasrtaju tuženika, opravdano je upućen na pregled psihologu koji je poduzimao radnje i postupke u skladu sa svojom strukom te su svi ti računi također opravdani. Na kraju je zaključio da je osiguraniku tužitelja potreban psihijatar kojem se isti javio u 2 navrata te su i ti računi opravdani.

9.1. Vještak konačno zaključuje da postoji uzročno posljedična veza postupanja tuženika prema osiguraniku tužitelja u svezi nastalih troškova liječenja, ali ne u potpunosti te izuzima cijenu CT dijagnostike. Navodi da crvenilo lica ne predstavlja ozljedu i bitno je za kvalifikaciju ozljede u kaznenom postupku, ali se pri pregledu pacijenta uzimaju u obzir sve okolnosti nastanka ozljede, kako fizičke tako i psihičke te se u tom smjeru moraju poduzeti svi raspoloživi i opravdani medicinski postupci i dijagnostika. Zbog navedenoga vještak navodi da je sa sudsko-medicinskog gledišta liječenje osiguranika tužitelja bilo opravdano osim CT dijagnostike za koju je odluku morao donijeti neurokirurg, kirurg ili neurolog.

10. Na primjedbu tužitelja, vezano uz primjedbu o potrebi pojedinih dijagnostičkih pretraga, terapije i postupaka o čemu odlučuje liječnik koji vrši pregled bolesnika vještak je odgovorio da ova primjedba ne stoji jer bi to značilo da je svaki liječnik specijalist za sve. Ne može se odlučivati o pretragama koje izlaze iz specijalističkih okvira liječnika koji o tome odlučuje. Pretraga CT mozga je u domeni onih koji se time bave posebice u hitnim slučajevima (kirurg, neurokirurg i neurolog). Ako okulist preporuči CT mozga onda ga mora i očitati pa se postavlja pitanje koga se konzultirati ako se na CT-u prikazuje krvarenje ili druga patologija. Zasigurno neće sam odlučivati o terapiji liječenju u tome slučaju. CT pretragu oka i očne šupljine indicira okulist i ne bi trebao nitko drugi jer nije specijalist za to područje. Naime, nesvrsishodno zračenje može biti štetno zato odluku mora donijeti nadležni specijalist koji želi utvrditi postojanje patologije na koju sumnja. Okulist nije imao indikaciju za određivanje CT mozga pogotovo dan kasnije nakon ozljede. Na primjedbu tužitelja da su se liječnici u obradi pacijenta vodili radnom dijagnozom pregledom i razgovorom sa osiguranikom tužitelja te liječničkim iskustvom i stručno medicinskom odgovornošću mogu iskazati da nije liječničko iskustvo kada za udarac u glavu nenadležni specijalist dan kasnije preporuča CT mozga tj.pretragu izvan njegovog područja. Radi ilustracije doza zračenja jednog CT-a glave je 2 milisiverta što iznosi 100 rendgenski snimki prsnog koša. Na pitanje tužitelja o smjernicama za činjenje CT mozga iskazao je da su smjernice upravo te da CT mozga indicira kirurg, neurokirurg i neurolog što je vezano uz svaku pojedinačnu specijalizaciju. Na pitanje tužitelja i prijedlogu o pozivanju okuliste da obrazloži razlog zašto je učinio CT odgovorio je da je za vještaka medicinska dokumentacija liječenja na prvom mjestu tako da bi odgovor okulista mogao doći u pitanje jer je on u svome nalazu već napisao uredan status kao i kirurg pa ne vidi koja je svrha toga pozivanja. Na pitanje o tome čime se okulist vodio pri indiciranju CT odgovorio je da to ne može znati iz postojeće medicinske dokumentacije.

10.1. Na primjedbu tuženika da je potrebno utvrditi postotni omjer i doprinos osiguranika tužitelja nastalim troškovima, a u kolikoj je mjeri blagi udarac otvorenim dlanom za koje tuženik tvrdi da se radilo upravo o udarcu otvorenim dlanom odgovorio je da je u tome slučaju primjedba djelomično utemeljena. Ako je osiguranik tužitelja zaista lažno prezentirao nastanak svoje ozljede mogao je time zbuniti nadležne liječnike koji zbog toga moraju poduzeti radnje i postupke po uobičajenom algoritmu, a to je pored obaveznog pregleda potreba za dodatnom dijagnostikom kao što je rendgenska snimka, konzultacija sa starijom službom ili drugim specijalistom. Da je ozljeda prezentirana kao udarac s otvorenim dlanom iskusan liječnik tada ne bi učinio rendgenske snimke jer ih kod ovakvih ozljeda nije potrebno učiniti. Objasnio bi pacijentu da neće biti nikakvih komplikacija i otpustio ga kući. Vrtoglavice i osjećaj slabosti mučnina, te osjećaj boli su subjektivne tegobe koje se moraju uzročno posljedično povezati s mehanizmom nastanka ozljede i postojanja vanjskih znakova ozljede čime bi se takve tegobe objasnile. Sutradan na kontroli kirurg opisuje uredan nalaz kao i okulist. Da je osiguranik tužitelja prezentirao liječniku da je zadobio udarac s otvorenim dlanom ne bi došlo do troškova za rendgen, kirurga, okulistu i CT mozga. Obzirom da se radilo o stresnom događaju pregledi kod psihologa i psihijatra bi bili opravdani u oba slučaja. Ako se uzme u obzir 11 učinjenih medicinskih postupaka i izbace nepotrebni, u slučaju da se radilo o udarcu otvorenim dlanom, proizlazi da je osiguranik tužitelja doprinjeo većem nastanku troškova oko 35 do 40%.

11. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Marcela Marcikića, dr.med, specijaliste neurokirurga budući smatra da je isti dan savjesno i u skladu s pravilima struke te je stoga na istome utemeljio svoju odluku.

11.1. Budući iz nalaza vještaka proizlazi da u slučaju da je ozljeda prezentirana kao udarac s otvorenim dlanom, a što je utvrđeno u kaznenom postupku, iskusan liječnik ne bi učinio rendgenske snimke jer ih kod takvih ozljeda nije potrebno činiti te u tom slučaju ne bi došlo do troškova za rendgen, kirurga, okulistu i CT mozga pa je stoga sud odbio zahtjev tužitelja u iznosu od 83,51 EUR (629,20 kuna) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 31.svibnja 2018. koji se odnosi na skeletnu radiografiju (dva smjera, 34,32 kuna), konzultaciju doktora medicine specijalista/ subspecijalista (43,16 kuna), CT mozga/glave (404,04 kune), kontrola jednostavni oftalmološki pregled (81,64 kune), konzilijarni pregled doktora medicine specijaliste (66,04 kuna).

11.2. Sud je utvrdio da je u preostalom dijelu zahtjev tužitelja osnovan te je stoga tuženiku naložio da tužitelju isplati iznos od ukupno 298,62 EUR koji se odnosi na prvi jednostavni pregleda doktora medicine specijaliste od 31.svibnja 2018.g.u iznosu od 79,04 kune/10,49 EUR(list spisa 7-2), račune koji se odnose na diferencijalnu psihodijagnostičku obradu u iznosu od 483,60 kuna/64,18 EUR (list spisa 9-2), psihološko savjetovanje u iznosu od 87,88 kuna/11,66 EUR (list spisa 10-2), psihodijagnostičku obradu, prvu ambulantnu psihijatrijsku obradu djeteta, grupnu psihoterapiju, psihodijagnostičku obradu djeteta u iznosu od ukupno 1.321,84 kune/175,43 EUR (list spisa 11-2, 12-2 i 13-2), ponovnu ambulantnu psihijatrijsku obradu djeteta u iznosu od 171,60 kuna/22,77 EUR (list spisa 14-2) te za naknadu putnog troška za putovanje u OB dr.VP u [adresa] radi konzilijarnog pregleda na dječjoj i adolescentnoj psihijatriji zbog akutne reakcije na stres iznos od 106,00 kuna/14,07 EUR (list spisa 15-2).

12. Tužitelj je tužbom tražio naknadu štete u iznosu od ukupno 382,13 EUR, a dosuđen mu je iznos od 298,62 EUR, što znači da je uspio s oko 78 % tužbenog zahtjeva kako po visini tako i po osnovi, odnosno tuženik je uspio s oko 22%, što znači da tužitelj ima pravo na naknadu 56% svojih troškova parničnog postupka. Kako tužitelj nije imao troškova parničnog postupka sud je odlučio da svaka strana snosi svoje troškove parničnog postupka s time da tužitelj tuženiku naknadi trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 199,09 EUR.

13. Zbog svega navedenoga odlučeno je kao u izreci presude.

Požega, 26.studenog 2025.

Sutkinja:

Melita Novak

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.

Dna:

1. HZZO Regionalni ured Osijek, Područna služba Požega

2. Bruno Damjanac, odvjetnik, Požega