Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split
Poslovni broj: Gž R-347/2025-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca i to Vedrane Perkušić, predsjednce vijeća, dr. sc. Ivana Tironija, člana vijeća i suca izvjestitelja te dr. sc. Daniele Pivčević, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja pod 1) RČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2) ZČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3) DČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 4) HČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 5) ŽČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Sanji Radolović Kuprešak, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane, OIB: 52634238587, zastupane po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Novom Zagrebu, odlučujući o žalbama svih tužitelja protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj: Pr – 84/2018-80 od 24. srpnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 26. studenog 2025.,
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj: Pr – 84/2018-80 od 24. srpnja 2025. u pobijanom odbijajućem dijelu pod točkama II., III.,
V., VI., VIII., IX., XI., XII, XIV. i XV., te u dijelu o parničkom trošku pod točkama XVI.,
XVII., XVIII., XIX. i XX. izreke te se u tim dijelovima predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje:
1. Prvostupanjski je sud nakon provedenog dokaznog postupka donio presudu kojom je u točkama I, IV., VII., X, XIII. i XVI. izreke djelomično prihvatio tužbene zahtjeve tužitelja. Nadalje u odnosu na sve tužitelje prvostupanjski je sud djelomično odbio njihove tužbene zahtjeve za isplatom kao neosnovane i to u odnosu na tužitelja pod 1) RČ pod točkama II. i III. izreke, u odnosu na tužitelja pod 2) ZČ pod točkama V. i VI. izreke, u odnosu na tužitelja pod 3) DČ pod točkama VIII. i IX. izreke, u odnosu na tužiteljicu pod 4) HČ pod točkama XI. i XII. izreke, te u odnosu na tužitelja pod 5) ŽČ pod točkama XIV. i XV. izreke. Konačno, prvostupanjski je sud odlučio o parničkom trošku u točkama od XVI. do XX. izreke prvostupanjske presude.
2. Svi tužitelji podnijeli su žalbe (svaki od tužitelja pojedinačno je podnio žalbu) u kojim žalbama pobijaju prvostupanjsku presude u odbijajućem dijelu. Žalitelji prvostupanjsku presudu u odbijajućem dijelu pobijaju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga koji su predviđeni odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.,dalje ZPP). Svi tužitelji predlažu da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da prihvati tužbene zahtjeve tužitelja i u onom dijelu u kojem su odbijeni kao neosnovani, odnosno podredno da u tim dijelovima ukine pobijanu presudu i vrati je prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Tuženica nije podnijela odgovor na žalbu.
4. Žalbe svih tužitelja su osnovane.
5. Predmet spora u ovom žalbenom stadiju postupka jesu zahtjevi svih tužitelja da im tuženica kao poslodavac, (tužitelji su radili kao vozači) s osnova neisplaćene plaće za prekovremeni rad (do 31. svibnja 2014.), odnosno s osnova neisplaćene plaće s osnova rada duljeg od redovnog radnog vremena (od 1. lipnja 2014.) isplati: tužitelju pod 1) RČ bruto iznose od 255,01 euro i 5.140,44 eura sa pripadajućim zateznim kamatama, tužitelju pod 2) ZČ bruto iznose od 189,84 eura i 7.140,25 eura sa pripadajućim zateznim kamatama, tužitelju pod 3) DČ bruto iznose od 592,05 eura i 7.551,48 eura sa pripadajućim zateznim kamatama, tužiteljici pod 4) HČ bruto iznose od 236,15 eura i 7.967,04 eura sa pripadajućim zateznim kamatama te tužitelju pod 5) ŽČ bruto iznose od 310,74 eura i 4.965,44 eura sa pripadajućim zateznim kamatama. Ovo potraživanje tužitelja odnosi se na razdoblje od 1. ožujka 2013 do 28. veljače 2018.
6. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude, a u odnosu na odbijajući dio presude koji je naveden u izreci ovog drugostupanjskog rješenja, kazuje kako je u tim dijelovima trebalo odbiti tužbene zahtjeve kao neosnovane jer da su u tom razdoblju tužitelji iskoristili slobodne dane. Naime, prvostupanjski sud u bitnome smatra kako su tužitelji u spornom razdoblju koristili slobodne dane, pa da je stoga njihovu plaću trebalo smanjiti na račun iskorištenih slobodnih dana, što je posljedično dovelo do toga da su tužbeni zahtjevi djelomično odbijeni kao neosnovani jer je sporna plaća tužitelja u tom razdoblju kompenzirana korištenjem slobodnih dana. Dakle, spornu plaću koja bi pripadala tužiteljima u predmetnom razdoblju po mišljenju prvostupanjskog suda trebalo je umanjiti za iskorištene slobodne dane, pa nakon takvog obračuna proizašlo je, po mišljenju prvostupanjskog suda, kako tuženica svojim djelatnicima –tužiteljima za sporno razdoblje ne duguje ništa. U prilog svom zaključku prvostupanjski se sud pozvao na nalaz i mišljenje Centra za financijska vještačenja d.o.o. iz Zagreba odnosno na nalaz i mišljenje Petre Blašković, stalnog sudskog vještaka za računovodstvo i poreze, koja je za Centar za financijska vještačenja d.o.o. izradila pisani nalaz i mišljenje i to baš na pisano očitovanje vještakinje Blašković koje je potpisala 6. veljače 2022. (str. 830. spisa). Naime u ovom je postupku prvostupanjski sud izveo dokaz financijskom knjigovodstvenim vještačenjem na okolnost utvrđenja je li i ako jest, koji iznos plaće tuženica duguje tužiteljima.
7. Međutim, na što s pravom ukazuju svi tužitelji u svojim žalbama, iz predmetnog očitovanja stalnog sudskog vještaka Petre Blašković od 6. veljače 2022. nije razvidno, niti se to iz obrazloženja pobijane presude može zaključiti, koliko su slobodnih dana svaki od tužitelja iskoristili, a u odnosu na koje korištenje je trebalo smanjiti dugovanje tuženice prema tužiteljima, odnosno nije razvidno na koji je točno način izvršen obračun koji bi doveo do rezultata kako ne postoji dugovanje tuženice prema tužiteljima s osnova plaće radi prekovremenog rada (do 31. svibnja 2014.), odnosno kako ne postoji dugovanje tuženice prema tužiteljima s osnove plaće radi rada duljeg od redovnog radnog vremena (od 1. lipnja 2014.)
8. Iako je za primijetiti da je prvostupanjski sud učinio primjeren napor kako bi se činjenično stanje točno i potpuno utvrdilo ipak je ono u pogledu navedenih odlučnih činjenica za sada ostalo nepotpuno utvrđeno čime je ostvaren žalbeni razlog iz odredbe članka 353. stavak 1. točka 2. ZPP-a. Stoga je prvostupanjsku presudu pobijanom dijelu, a posljedično tome i u dijelu u kojem je odlučeno o parničnom trošku, trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a ovo na temelju odredbe članka 370. ZPP-a (odredbom članka 164. stavak 4. ZPP-a je propisano kako će o zahtjevu za naknadu troškova sud odlučiti u presudi ili rješenju kojim se završava postupak pred tim sudom). Posebno je za istaknuti kako drugostupanjski sud iskazanim shvaćanjem ni na koji način ne želi sugerirati prvostupanjskom sudu na koji će način suditi u ponovljenom postupku.
9. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud prije svega razmotriti iskazana pravna shvaćanja drugostupanjskog suda i u tom smislu iskoristiti svoja procesna ovlaštenja kako bi se relevantno činjenično stanje, na koje je ukazano, točno i potpuno utvrdilo. U tom smislu potrebno je točno utvrdi broj slobodnih dana koji su tužitelji iskoristili, a u odnosu na koje bi se iskorištene slobodne dane smanjilo dugovanje tuženice prema tužiteljima i to s osnova plaće radi prekovremenog rada (do 31. svibnja 2014.), odnosno s osnova plaće radi duljeg rada od redovnog radnog vremena (od 1. lipnja 2014.). Također prvostupanjski sud će jasno i nedvojbeno utvrditi na koji je način tuženica izvršila obračun smanjenja dugovanja s osnove plaće tužiteljima, a u odnosu na dio potraživanja tužitelja koji je odbijen kao neosnovan pobijanom presudom i je li takvo smanjenje potraživanja pravilno izvršeno (sve navedeno potrebno je jasno i razumljivo navesti u novoj presudi koja eventualno bude donesena). Prvostupanjski će sud potom, nakon cjelovito provedenog dokaznog postupka, vodeći računa i o odredbama članaka 7., 8. i 221 a ZPP-a, kao i o odredbama članka 135. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23.) te uz pravilnu primjenu materijalnog prava ponovno odlučiti o tužbenim zahtjevima u dijelu u kojem su odbijeni kao neosnovani kao i o parničnom trošku.
U Splitu 26. studenog 2025.
Predsjednica vijeća:
Vedrana Perkušić
