Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj:Ppž-10097/2024
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja: Anđe Ćorluka, kao predsjednice vijeća te Mirjane Medić i Ivanke Mašić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta, kao zapisničara u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog FR zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), odlučujući o žalbi okrivljenog FR kojeg brane odvjetnici zajedničkog odvjetničkog ureda Nikola Horvat i dr. iz Karlovca, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Karlovcu od 2. srpnja 2024., broj:Pp-659/2023-14, na sjednici vijeća održanoj 26. studenoga 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog FR i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
II. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) okrivljeni LR obvezuje se naknaditi troškove žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) eura u roku od petnaest dana od dostave ove presude.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okrivljeni LR je proglašen krivim i kažnjen ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 1.180,00 eura zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. i stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pobliže opisanog u izreci pobijane presude, a ako u roku određenom pobijanom presudom plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je kazna plaćena u cjelini.
Istom presudom okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 eura.
Navedenom presudom okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja žrtvi nasilja CR na udaljenosti ne manjoj od 20 metara na svakom mjestu na kojem se istovremenu zateknu u trajanju od šest mjeseci i zabrana uznemiravanja ili uhođenja na bilo koji način uključujući i sredstva javnog priopćavanja i uznemiravanja putem društvenih mreža žrtve nasilja CR u trajanju od šest mjeseci.
2. Protiv te presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o prekršajnopravnim sankcijama. Žalitelj navodi da je sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka kada je na raspravi upozorio djecu da ne mogu uskratiti svjedočki iskaz budući da se događaj zbio u njihovoj nazočnosti, a ni u Prekršajnom ni u Zakonom o kaznenom postupku ne postoji takva odredba, da sud nije u postupku izveo niti jedan dokaz na temelju kojeg bi mogao zaključiti da je on uistinu izrekao navedene riječi, povrijeđeno mu je pravo na procesnu ravnopravnost u prekršajnom postupku propustom suda da se uzme u obzir iskaz djeteta SR, napominje da mu je izrečena previsoka novčana kazna i da je pogrešno izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja žrtvi nasilja.
Žalitelj predlaže da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je po službenoj dužnosti ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. ovog Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Rješavajući predmet i ispitujući pobijanu presudu u dijelu u kojem se pobija žalbom, ovaj Sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i da je potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja izveo pravilan zaključak o krivnji okrivljenika zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. i stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
U konkretnom slučaju radi se o obiteljskom nasilju počinjenom u nazočnosti djeteta koje je na taj način kolateralna žrtva (zbog osjećaja koje gaji prema članovima obitelji), zbog čega se primjenjuje odredba članka 85. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku kojem je propisano da privilegirani svjedoci osim branitelja, ne mogu uskratiti iskaz ako se radi o kaznenom djelu kaznenopravne zaštite djece. Iz navedenog proizlazi da djeca okrivljenika koja ulaze u krug privilegiranih svjedoka, u konkretnom slučaju ne mogu uskratiti svjedočenje. Kako Prekršajni zakon u članku 173. stavku 1. određuje da se ispitivanje svjedoka u prekršajnom postupku provodi sukladno odgovarajućim odredbama Zakona o kaznenom postupku, odredbe o kaznenopravnoj zaštiti djeteta odnosi se i na slučajeve prekršajno pravne zaštite djece, dakle u slučaju kada je djelo prekršaja nasilja u obitelji počinjeno u nazočnosti djeteta ili prema djetetu, svjedok niti u prekršajnom postupku nema pravo na blagodat uskrate iskaza.
Nadalje, prvostupanjski sud je na temelju detaljno provedenog dokaznog postupka, odnosno obrane okrivljenika te iskaza svjedokinje CR i maloljetnih svjedoka HR i ŽR, provedenog suočenja između okrivljenika i svjedokinje CR, izvršenog uvida i pročitanih obavijesti okrivljeniku, zapisnika o ispitivanju osumnjičenika od 2. ožujka 2022., zapisnika o ispitivanju svjedokinje CR od 1. ožujka 2022., dopisa Centra za socijalnu skrb od 28. veljače 2022., zapisnika Centra za socijalnu skrb sačinjenu sa žrtvom nasilja, presliku osobne iskaznice CR, naredbe o određivanju mjere opreza i potvrdu prekršajne evidencije za okrivljenika i izvješća o provedenoj pripremi za svjedočenje djece, cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, osnovano zaključio da su se u kritično vrijeme u ponašanju okrivljenika ostvarila sva zakonska obilježja prekršaja za koji ga se tereti.
Odluku o krivnji prvostupanjski sud je valjano i argumentirano obrazložio, a navodi žalbe ne dovode u sumnju činjenično stanje utvrđeno u prvostupanjskom postupku.
6. Ispitujući odluku o kazni, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je okrivljeniku izrečena primjerena novčana kazna koja se ne ukazuje prestrogom i da nema zakonskih uvjeta za primjenu mjere upozorenja opomene, kao ni uvjeta za ublažavanje kazne.
Naime, okrivljeniku su za inkriminirana djela utvrđene novčane kazne dakle blaža vrsta kazne i to u visini zakonom propisanog minimuma novčane kazne za ta djela, srazmjerno težini počinjenog prekršaja i stupnju odgovornosti okrivljenika te ostalim odlučnim okolnostima koje je naveo prvostupanjski sud, te Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske smatra da će se ovako izrečenom ukupnom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja.
Osim toga, ako okrivljeni LR u roku od petnaest dana od primitka ove presude plati dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne pobijanom presudom, smatrati će se da je kazna plaćena u cjelini (članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona).
7. Ispitujući odluku o izricanju zaštitne mjere zabrane približavanja žrtvi nasilja CR i zabrane uznemiravanja ili uhođenja na bilo koji način uključujući sredstva javnog priopćavanja i uznemiravanja putem društvenih mreža žrtve nasilja CR, prvostupanjski sud je zakonito i pravilno donio odluku o izricanju navedenih zaštitnih mjera, te po ocjeni ovog Suda primjenom navedenih zaštitnih mjera otklanjaju se uvjeti koji mogu poticajno djelovati na okrivljenika da počini novi prekršaj.
8. Zbog navedenog, trebalo je na temelju članka 205. Prekršajnog zakona žalbu okrivljenika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, kao što je odlučeno u točki I. izreke ove presude.
9. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona okrivljeni LR obvezan je naknaditi troškove žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura u roku petnaest dana od primitka ove presude, a isti je određen s obzirom na složenost i trajanje postupka pred Visokim prekršajnim sudom RH i imovno stanje okrivljenika (točka II. izreke ove presude).
Zbog izloženih razloga odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 26. studenoga 2025.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Ivica Ožbolt v.r.
Anđa Ćorluka v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu u 5 primjeraka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
