Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-1287/2023

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Mladena Genca, predsjednika vijeća te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Mirjane Laljek, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog FM, kojeg brane odvjetnice iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Dina Galić i Janica Plantak iz Varaždina, zbog prekršaja iz članka 61. stavka 1. točke 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije („Narodne novine“, br. 40/16.), odlučujući o žalbi okrivljenog FM, podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Vijeća za prekršaje, KLASA: 413-01/22-26/855, URBROJ: 513-02-7002/15-22-8 od 16. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj 26. studenoga 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se kao osnovana žalba okrivljenog FM, te se ukida pobijano rješenje o prekršaju i predmet vraća prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak na ponovni postupak i odlučivanje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem o prekršaju okrivljeni AM proglašen je krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 45.000,00 kuna / 5.973,53 EUR, zbog prekršaja iz članka 61. stavka 1. točke 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, činjenično opisanog u izreci pobijanog rješenja o prekršaju.

2. Istim rješenjem okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 kuna / 13,27 EUR.

3. Protiv toga rješenja okrivljenik je putem braniteljica podnio žalbu zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj, navodeći u bitnome da je potpisao zapisnik o obavljenom nadzoru, Klasa: 471-01/19-16/539, Urbroj: 513-02-7031/103-19-1, međutim, kako ne razumije niti u govoru niti u pismu hrvatski jezik, ističe kako nije znao što potpisuje, a da je znao što potpisuje sigurno bi naveo da ima primjedbe na zapisnik. Okrivljenik kao makedonski državljanin koji ne zna i ne razumije hrvatski jezik i pismo, nije mogao koristiti svoj jezik i pismo u postupku koji je nad njim provela hrvatska carinska uprava, a na što je imao pravo i nije se toga prava odrekao kada je potpisao Zapisnik o obavljenom očevidu, tako da je time počinjena proceduralna pogreška nadležnog carinskog tijela, povredom članka 87. Prekršajnog zakona. Istim je propisano da će se okrivljenika poučiti o pravu na prevođenje prije prvoga ispitivanja, te da se isti prevođenja može odreći ako zna jezik na kojem se vodi postupak, s tim da se u Zapisniku mora zabilježiti da je dana pouka i izjava sudionika o tome. Okrivljeniku koji ne razumije hrvatski jezik i pismo, trebalo je osigurati tumača prevoditelja, a što nije učinjeno. Okrivljeniku nije predan prijevod odluka i dokumenata koje je potpisao pa je povrijeđen i čl. 87. st. 1. i st. 4. Prekršajnog zakona, sve na štetu okrivljenika kao stranog državljana koje je time doveden u poziciju da potpiše Zapisnik i primitak Prekršajnog naloga, a da nije znao što u tim dokumentima piše niti mu je omogućeno korištenje usluga tumača ili prijevod istih na materinji jezik i na ćirilicu.

4. Žalitelj predlaže da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

5. Žalba je osnovana.

6. Ispitujući pobijano rješenje o prekršaju po službenoj dužnosti u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18. i 114/22.) i u okviru žalbenih navoda okrivljenika, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud) utvrdio je da okrivljenik osnovano pobija prvostupanjsko rješenje o prekršaju koje je donijelo prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, budući je u postupku povrijeđeno pravo obrane, a što je utjecalo odnosno moglo utjecati na odluku o prekršaju.

7. Naime, okrivljenik je državljanin Republike Sjeverna Makedonija, kako ističe ne razumije hrvatski jezik koji je u uporabi u prekršajnom postupku, a iz stanja spisa nedvojbeno proizlazi da se okrivljenik nije u niti jednom trenutku izričito odrekao prava na tumača za makedonski jezik niti mu je sukladno članku 87. stavku 2. Prekršajnog zakona omogućeno usmeno prevođenje isprava i drugoga pisanoga dokaznog materijala. Dakle, nije mu osiguran pisani prijevod svih pisanih dokumenata bitnih za osiguranje ostvarivanja njegova prava na obranu i jamstvo pravičnosti postupka. Direktiva 2010/64/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o pravu na tumačenje i prevođenje u kaznenim postupcima (dalje: Direktiva) u Prekršajni zakon implementirana je Zakonom o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 110/15.). Prema Direktivi u članku 2. Pravo na tumačenje, stavak 1. propisuje da države članice osiguravaju da se osumnjičenicima ili optuženicima koji ne govore ili ne razumiju jezik predmetnog kaznenog postupka bez odlaganja omogući tumačenje tijekom kaznenog postupka pred istražnim i pravosudnim tijelima, uključujući tijekom policijskih ispitivanja, svih sudskih rasprava i svih drugih potrebnih saslušanja, dok u članku 3. Pravo na prijevod bitnih dokumenata, stavak 1. propisuje da države članice osiguravaju da se osumnjičenicima ili optuženicima koji ne razumiju jezik predmetnog kaznenog postupka u razumnom roku osigura pisani prijevod svih dokumenata bitnih za osiguranje ostvarivanja njihova prava na obranu i jamstva pravičnosti postupka, a stavak 2. da u bitne dokumente ubrajaju se sve odluke o lišavanju slobode, svaki optužni prijedlog ili optužnica te sve presude.

8. Cilj Direktive je osigurati okrivljenicima pravo na tumačenje i prevođenje kako bi im se zajamčilo da učinkovito sudjeluju u kaznenim postupcima u svijetlu prava na pravično suđenje. Pravo na tumačenje i prevođenje za osobe koje ne govore ili ne razumiju jezik na kojem se vodi postupak smatra se pretpostavkom za djelotvornu obranu u kaznenim postupcima, a prekršajni postupak je u Konvencijskom smislu kazneni postupak (tzv. Engel mjerila). To pravo proteže se i na prethodni postupak znači i prije nego li je prekršajni postupak formalno započeo jer se područje primjene Direktive računa od trenutka stjecanja svojstva okrivljenika u materijalnom smislu (od trenutka kada su ih nadležna tijela upozorila da su osumnjičeni ili optuženi za prekršaj). U skladu s pravnim standardima izraženim u sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava kako ne bi došlo do povrede prava na pravično suđenje okrivljeniku se mora osigurati predvođenje svega što je relevantno za njegovu obranu u konkretnom predmetu na jezik koji razumije, da se može učinkovito braniti, a suprotno postupanje ima za posljedicu da se postupak u cjelini smatra nepravičnim i povredom prava na pravično suđenje koje je zajamčeno člankom 6. Konvencije.

9. Dakle, okrivljeniku kao državljaninu Republike Sjeverna Makedonija, koji ne razumije hrvatski jezik, trebalo je osigurati tumača već prilikom obavljanja očevida nad teretnim vozilom makedonskih registarskih oznaka, na RGP Bajakovo jer ima pravo služiti se makedonskim jezikom, i prije nego što je prekršajni postupak formalno započeo, kao svojim materinjim te mu osigurati prevođenje sadržaja zapisnika o očevidu, prekršajnog naloga i drugih pismena, s obzirom da se okrivljenik niti u jednom trenutku kako to nedvojbeno proizlazi iz stanja spisa nije izričito odrekao prava na tumača. Naime, iz stanja spisa proizlazi da je okrivljenik vlastoručno potpisao zapisnik o obavljenom očevidu od 28. ožujka 2022., Klasa: 471-01/22-16/1783, Urbroj: 513-02-7030/177-22-1, na kojem dokazu se temelji odluka o prekršaju, a koja dokumentacija je stoga morala biti prevedena na makedonski jezik, osim ukoliko se okrivljenik nije izričito odrekao prava na tumača u kojem je slučaju trebalo sastaviti odgovarajuću službenu bilješku ili zapisnik, koji sa takvim sadržajem ne prileže u spisu.

10. Nadalje, treba istaknuti da je na glavnoj raspravi prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak u dokaznom postupku izvršilo uvid i pročitalo kao dokaz zapisnik o obavljenom očevidu od 28. ožujka 2022., a s obzirom da je okrivljenik strani državljanin, koji ne razumije hrvatski jezik, te prilikom obavljanja očevida nije bio nazočan tumač na taj način okrivljeniku je povrijeđeno pravo da se u postupku služi svojim jezikom i pismom te je iz spisa trebalo izdvojiti predmetni zapisnik o obavljenom očevidu kao nezakoniti dokaz, što prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak nije učinilo, već je izvršilo uvid u isti, te donosi meritornu odluku u kojoj u obrazloženju navodi izrijekom: „Nakon ovako provedenog dokaznog postupka i ocjene svih dokaza, kako pojedinačno tako i u cjelini, Vijeće za prekršaje je smatralo nesporno dokazanim kako je okrivljenik postupio protivno odredbi čl. 31. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstava Europske unije te je na taj način počinio prekršaj iz članka 61. stavka 1. točke 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije za koji ga se tereti.“

11. Slijedom navedenog, ostvarena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, kojim je propisano da bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji i ako sud pri pripremanju glavne rasprave ili postupka ili u tijeku glavne rasprave odnosno tijekom postupka ili pri donošenju presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog Zakona, ili je povrijedio na glavnoj raspravi odnosno u postupku pravo obrane, a to je utjecalo ili moglo utjecati na presudu.

12. Stoga je prihvaćanjem žalbe okrivljenika kao osnovane, pobijano rješenje o prekršaju trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak na ponovni postupak radi otklanjanja istaknute bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te će nakon zakonito provedenog postupka, vodeći računa i o ostalim žalbenim navodima, donijeti novu, odgovarajuću na zakonu osnovanu odluku.

13. S obzirom na izneseno, riješeno je kao u izreci.

U Zagrebu 26. studenoga 2026.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Mirjana Laljek, v.r.

Mladen Genc, v.r.

Rješenje se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Osijek, Vijeću za prekršaje, u 5 (otrpavaka) otpravka: za spis, okrivljenika, braniteljice i tužitelja.