Republika Hrvatska

Županijski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: Gž-778/2023-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Stipčića, predsjednika vijeća, Renate Košir Skračić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Marijanke Salopek, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĆG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Lorena Smoković, odvjetnica u Labinu, protiv tuženika CG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Siniša Milevoj, odvjetnik u Puli, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj P-415/2020-39 od 28. rujna 2023., u sjednici vijeća održanoj 26. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

I. Uvažavanjem žalbe tužiteljice ĆG, ukida se presuda Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj P-415/2020-39 od 28. rujna 2023. i predmet vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio sljedeću presudu:

“I. Odbija se tužbeni zahtjev:

„1. Utvrđuje se da je tužiteljica ĆG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica u zgradi u [adresa], kućni broj 13/5 A, sagrađenoj na katastarskoj čestici: [katastarska čestica], stana u prizemlju, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagovaonice, kupaonice, predsoblja i lođe, ukupne površine 45,70 m2, sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade, [broj poduloška], z. k. ul. [broj ZK uloška], knjiga PU: Novi Labin.

2. Nalaže se Općinskom sudu u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjelu Labin, upis prava vlasništva tužiteljice, na stanu iz točke 1. ove presude, u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi troškove postupka isplatom iznosa od 1.866,41 eura / 14.062,50 kuna (tisućuosamstošezdesetšest eura i četrdesetjedan cent / četrnaesttisućašezdesetdvije kune i pedeset lipa) u roku 15 dana.

IV. U preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka se odbija.

V. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka.”

2. Protiv navedene presude žalbu izjavljuje tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i protiv odluke o troškovima postupka. Tužiteljica predlaže da drugostupanjski sud ukine presudu i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, ili podredno da preinači pobijanu presudu, na način da u cijelosti prihvati tužbeni zahtjev te da obveže tuženika na naknadu troškova postupka tužiteljici, uvećanih za trošak sastava žalbe i pristojbe na žalbu.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud smatra da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 287/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. - dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP.

6. Neosnovano tužiteljica u žalbi navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka jer nije odlučio o protutužbi tuženika. Za donošenje takve odluke nije ostvaren procesni razlog jer tuženik nije izjavio protutužbu, već odgovor na tužbu, o čemu se izričito očitovao po pozivu suda.

7. Međutim, osnovan je žalbeni razlog počinjenja bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, zato jer prvostupanjska presuda ima takvih nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a na koje osnovano ukazuje tužiteljica u žalbi.

8. Osnovan je žalbeni razlog počinjenja bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 12. ZPP jer je prvostupanjski sud, odbijajući tužbeni zahtjev kao pod točkom I. izreke, prekoračio tužbeni zahtjev, na što osnovano upire tužiteljica u žalbi.

9. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem prava vlasništva stana u zgradi u [adresa] na adresi Ć [adresa] koja je sagrađena na katastarskim česticama (dalje: k.č.) 708, broj poduloška: 1381/zemljišnoknjižni uložak (dalje: zk. ul.) 2, knjiga PU: Novi Labin, i to stana u prizemlju koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagovaonice, kupaonice, predsoblja i lođe, ukupne površine 45,70 m2 sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade (predmetni stan), s osnova nasljeđivanja u ostavinskom postupku iza pokojnog LG i s osnova imovine stečene tijekom trajanja izvabračne zajednice tužiteljice i LG.

10. Nesporno je među strankama utvrđeno:

- da su JG (pravni prednik tuženika) i LG (pravni prednik tužiteljice) 28. prosinca 2001. zaključili ugovor o kupoprodaji predmetnog stana (stranice 4 do 6 spisa), sastavljen u formi javnobilježničkog akta,

- da su po zaključenju ugovora LG i tužiteljica ušli u posjed stana,

- da je tužiteljica bila u posjedu stana do 15. veljače 2021. kada joj je tuženik posjed stana oduzeo te da je zbog toga podnijela prijedlog za kazneni progon tuženika i pokrenula parnični postupak radi smetanja posjeda koji se kod prvostupanjskog suda vodio pod poslovnim brojem Psp-4/2021. U tom postupku je njezin tužbeni zahtjev prihvaćen i tužiteljici je posjed predmetnog stana vraćen.

11. U prvostupanjskom postupku je utvrđeno:

- da je u ugovoru navedena kupoprodajna cijena u iznosu od 8.949,00 DEM, plativo u kunama prema srednjem tečaju HNB na dan plaćanja (članak 2.) te da je kao teret stana upisano pravo zaloga u korist Grada Labina pa da LG (kupac) preuzima obvezu otplate svih preostalih obroka cijene stana koji su već uračunati u kupoprodajnu cijenu (članak 3.). Ugovorne strane su suglasno izjavile da kupac ulazi u posjed stana 1. siječnja 2002. (članak 4.),

- da je prodavatelj, JG dozvolio kupcu, LG da nakon potpisa tog ugovora, a nakon dobivanja suglasnosti nadležnog ministra, u skladu s pozitivnim pravnim propisima koji reguliraju stjecanje vlasništva nekretnina kad je u pitanju stjecatelj koji nije državljanin Republike Hrvatske, na temelju tog ugovora izvrši prijenos vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime,

- da su tužiteljica i njezin izvanbračni suprug LG kupoprodajnu cijenu u cijelosti isplatili, da su ušli u posjed stana i zajednički ga renovirali te da su podmirivali sve obveze vezane za stan,

- da je kao vlasnik predmetnog stana u zemljišnoj knjizi bio upisan JG, a sada je uknjižen tuženik (stranice 10, 35 i 36),

- da je tuženik upisan kao vlasnik predmetnog stana temeljem rješenja o nasljeđivanju povjerenika suda Branka Terkovića, javnog bilježnika, poslovni broj O- 1777/2019, UPP-OS-152/19 od 27. kolovoza 2020. (stranice 37 i 38),

- da je LG oporučno raspolagao svojom imovinom na način da je nekretnine u Bosni i Hercegovini ostavio sinu NG, dok je predmetni stan u [adresa] ostavio tužiteljici, svojoj izvanbračnoj supruzi (stranice 121 do 126),

- da je NG protiv tužiteljice pokrenuo parnični postupak radi utvrđenja da oporuka LG nije valjana te je presudom Općinskog suda u Puli – Pola, Stalne službe u Labinu poslovni broj P-853/2015 od 20. lipnja 2016. njegov tužbeni zahtjev odbijen,

- da je po pravomoćnosti navedene presude ostavinski postupak iza pokojnog LG nastavljen te je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu, poslovni broj O-1494/2021-3 od 7. rujna 2022. (stranice 117 do 126) utvrđeno da njegovu ostavinu čini predmetni stan, kao izvanknjižno vlasništvo te je nasljednicom predmetnog stana proglašena tužiteljica,

- da se LG nije uknjižio kao vlasnik stana jer mu je kao državljaninu Federacije Bosne i Hercegovine trebala suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa, koju do svoje smrti nije pribavio, a tu suglasnost nije pribavila ni tužiteljica, također državljanka BiH.

12. Po provedenom postupku prvostupanjski sud zaključuje da niti LG, a ni tužiteljica, kao njegova nasljednica, nisu pribavili suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa, stoga da je ugovor o kupoprodaji nekretnine od 28. prosinca 2001. bez te suglasnosti ništetan pravni posao pa je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, a tuženiku je dosuđen parnični trošak.

13. Međutim ovakav pravni stav prvostupanjskog suda ovaj sud ne može prihvatiti, i proizlazi iz pogrešnog pravnog pristupa.

14. Tužiteljica u ovom postupku zahtjeva utvrđenje prava vlasništva na predmetnom stanu temeljem nasljeđivanja i temeljem bračne stečevine na imovini koja je stečena u izvanbračnoj zajednici s DG te sredstvima pribavljenim u vrijeme trajanja njihove izvanbračne zajednice.

14.1. U ovom postupku predmet tužbenog zahtjeva nije zahtjev za utvrđenjem prava vlasništva na predmetnom stanu na temelju pravnog posla, ugovora o kupoprodaji predmetnog stana, niti je to činjenična osnova ovog spora, što osnovano tužiteljica navodi u žalbi.

15. Prvostupanjski sud svoje obrazloženje ne temelji na činjeničnoj osnovi predmetne tužbe, već ga temelji na bitno drugačijoj činjeničnoj osnovi koja nije predmet tužbe tužiteljice pa kako je prvostupanjski sud pravnu kvalifikaciju spornog odnosa i propise na temelju kojih treba ocijeniti osnovanost tužbenog zahtjeva prosudio na činjeničnoj osnovi koja nije predmet tužbe, osnovano tužiteljica u žalbi navodi da je na taj način prvostupanjski sud pobijanom presudom prekoračio tužbeni zahtjev tužiteljice te je time počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 12. ZPP.

15.1. U prilog navedenom, tužiteljica se u žalbi osnovano poziva na pravno shvaćanje izneseno u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Rev 1984/2015 od 27. studenog 2018., koje glasi: „Činjenična osnova ovog spora je stjecanje vlasništva dosjelošću (iako je u tužbi navedeno i kupnjom, ali iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi da se radi samo o načinu stjecanja prava vlasništva dosjelošću. S obzirom da svoj zahtjev za utvrđenje prava vlasništva I. i II. tužitelji - protutuženici temelje na načinu stjecanja prava vlasništva dosjelošću, kojeg sudovi ne prihvaćaju, te odluku zasnivaju na stjecanju prava vlasništva građenjem, (što nema uporište ni u činjeničnim navodima tužbe, ni u ispravama u spisu), dakle na drugačijoj činjeničnoj osnovi od one na koju se pozivaju I. i II. tužitelji - protutuženici, radi se o prekoračenju tužbenog zahtjeva.”

16. Budući da tužiteljica nije bila ugovorna strana kod sklapanja predmetnog kupoprodajnog ugovora, nije mogla ni podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti, bez podnošenja pravomoćne sudske odluke da je nasljednica pokojnog izvanbračnog supruga LG i da je predmetni stan stekla nasljeđivanjem. Ostavinski postupak iza smrti LG pravomoćno je okončan tek rješenjem o nasljeđivanju poslovni broj O-1494/2021 od 7. rujna 2022.

16.1. Stoga, osnovano u žalbi navodi tužiteljica da ju se pobijanom odlukom ne može stavljati u nepovoljniju poziciju jer ona ima pravni interes te traži utvrđenje već stečenog prava vlasništva na temelju zakona. Budući da je LG umro prije nego što je suglasnost zatražena i izdana, njegova nasljednica, tužiteljica stječe pravo na nekretninu nasljeđivanjem i postaje ujedno i nositeljica prava, koja može zahtijevati suglasnost nadležnog ministarstva u posebnom postupku.

16.2. Radi svega navedenoga, a posebno činjenice da je tuženik upisan u zemljišnu knjigu kao vlasnik predmetne nekretnine, prije nego je rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog LG postalo pravomoćno, tužiteljica ima pravni interes podnijeti tužbu u ovom postupku, kako bi ishodila valjanu tabularnu ispravu temeljem koje bi potom, kao stjecatelj prava vlasništva predmetnog stana, kojeg je naslIjedila iza pokojnog izvanbračnog supruga, bila u mogućnosti ishoditi potrebnu suglasnost nadležnog ministarstva.

17. Obrazloženje suda sadrži utvrđenje da su: “tužiteljica i njezin pok. izvanbračni suprug LG kupoprodajnu cijenu u cijelosti isplatitli, da su ušli u posjed stana zajednički ga renovirali te da su podmirivali sve obveze za stan”. Međutim, obrazloženje prvostupanjskog suda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama koje tužiteljica navodi u tužbi, odnosno ne sadrži razloge predstavlja li predmetni stan imovinu stečenu tijekom izvanbračne zajednice LG i tužiteljice, iako su na te okolnosti izvedeni dokazi (isprave i iskazi tužiteljice i svjedoka).

18. Obrazloženje presude ne sadrži niti obrazloženje u odnosu na stjecanje prava vlasništva nasljeđivanjem sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. - pročišćeni tekst, 94/17. - dalje: ZV) i odredbama Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj: 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19., dalje: ZN).

19. Radi svega navedenoga pobijana presuda ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati jer ne sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama koje su predmet tužbenog zahtjeva tužiteljice pa je time prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP.

20. S obzirom na sve navedeno, a kako je kod donošenja pobijane presude počinjena bitna povreda odredaba ZPP iz članka 354. stavka 2. točaka 11. i 12. ZPP, na koje osnovano ukazuje tužiteljica u žalbi, to je uz primjenu odredbe članka 369. stavak 1. ZPP valjalo ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti je na ponovno suđenje istom prvostupanjskom sudu.

21. U ponovnom suđenju prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će, ponovnom ocjenom provedenih dokaza utvrditi činjenice odlučne za donošenje odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva, pritom vodeći računa o činjeničnoj osnovi tužbe i tužbenog zahtjeva, kao i o pravnom interesu tužiteljica za vođenje ovog spora, a potom pravilnom primjenom materijalnog prava ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu, kao i o trošku postupka (numeriranom u izreci prvostupanjske presude kao točke II., IV. i V.) koji je ukinut jer trošak postupka ovisi o uspjehu stranaka u ponovnom suđenju.

22. Na temelju odredbe članka 166. stavak 3. ZPP, o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka, odlučit će se u konačnoj odluci.

U Sisku 26. studenoga 2025.

Predsjednik vijeća

Ivan Stipčić