Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29 A

Gž-1542/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Marka Pribisalića, predsjednika vijeća, dr. sc. Lidije Vojković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Lucije Lasić, članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužiteljica: 1. TŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. VŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 3. LŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sve zastupane po punomoćniku Željku Šušku, odvjetniku u Veloj Luci, protiv tuženika AŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Filipu Ivanu Kosaku, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli broj P-539/2024-12 od 16. travnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 26. studenoga 2025.,

r i j e š i o  j e :

Ukida se presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli broj P-539/2024-12 od 16. travnja 2025. i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Utvrđuje se da je tužiteljica TŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnica 10/24 dijela, tužiteljica VŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnica 10/24 dijela i tužiteljica LŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnica 4/24 dijela, od dijela kat. čest. [katastarska čestica], vrt više T, površine 129 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prikazanog na geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja kojeg je 3. svibnja 2024. izradio dipl. ing. geod. DŠ iz GeoTAG d.o.o. iz Zaboka, označen slovima A, B, C, D, E, F, A, ukupne površine 116 m2, koja situacija čini sastavni dio ove presude, pa se tužiteljice ovlašćuju temeljem ove presude i prijavnog lista potvrđenog od nadležnog Odjela katastra nekretnina ishoditi upis prava vlasništva u zemljišne knjige na novoformiranoj čestici nastaloj od dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz istovremeno brisanje cijelog upisanog vlasništva sa imena tuženika AŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa].

II. Nalaže se tuženom AŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi tužiteljicama TŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], VŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i LŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 1.279,64 €, uvećano za zakonske zatezne kamate koje na ovaj iznos teku od presuđenja pa do isplate određene sukladno odredbi čl. 29. ZOO-a, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

2.Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio tuženik, pobijajući presudu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda ukinu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3.Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tuženika je osnovana.

5. Predmet spora je utvrđenje da je tužiteljica TŠ suvlasnica 10/24 dijela, tužiteljica VŠ suvlasnica 10/24 dijela i tužiteljica LŠ suvlasnica 4/24 dijela, kat. čest. [katastarska čestica], vrt više T, površine 129 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prikazanog na geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja kojeg je 3. svibnja 2024. izradio dipl. ing. geod. DŠ iz GeoTAG d.o.o. iz Zaboka, označen slovima A, B, C, D, E, F, A, ukupne površine 116 m2, te ovlaštenje da tužiteljice temeljem presude i prijavnog lista potvrđenog od nadležnog Odjela katastra nekretnina ishode upis prava vlasništva u zemljišne knjige na novoformiranoj čestici nastaloj od dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz istovremeno brisanje upisanog vlasništva sa imena tuženika.

6. Prema odredbi članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/08 i 153/09, 143/12 i 152/14, 81/15, 94/17, u daljnjem tekstu: ZV), pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, nasljeđivanjem ili na temelju zakona. Pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

7. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu utvrđeno je da je kao vlasnik u zemljišnim knjigama suda upisan tuženik u cijelosti, pri čemu je tuženik u zemljišnim knjigama upisan po dvije različite osnove budući da je upisan kao suvlasnik 3/4 dijela i kao suvlasnik 1/4 dijela. Pregledom povijesnog zk izvatka za istu nekretninu od 16. kolovoza 2024. utvrđeno je da je tuženik kao vlasnik 3/4 dijela ove nekretnine upisan temeljem Sudske nagodbe Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. P-1566/15-68 od 3. veljače 2020., a da je prije njega na ovom suvlasničkom dijelu bila upisana ŠŠ pok. V rođ. L. Kao vlasnik na 1/4 dijela iste nekretnine tuženik je upisan temeljem Ugovora o kupoprodaji od 9. veljače 2023. OV-722/23, a prije njega na ovom dijelu kao vlasnica bila je upisana RŠ rođ. A pok. D.

8. Pregledom povijesti promjena na katastarskim česticama od 24. siječnja 2024., a koji u naravi predstavlja prikaz povijesnog slijeda upisa u katastarske operate, utvrđeno je kako je otac tužiteljica ZŠ revizijom katastra iz 1957. upisan kao isključivi posjednik nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], površine 129 m2, koja je tada bila upisana u PL [broj] za k. o. [katastarska općina]. Ovakav upis trajao je do 1995. kada je temeljem Rješenja Općinskog suda u Korčuli posl. br. O-184/95 izvršena promjena posjednika, pa je umjesto dotadašnjeg posjednika kao posjednica u cijelosti upisana majka tužiteljica HŠ. Prilikom promjene podataka iz analognog u digitalni oblik, a koja je uslijedila 1997., izvršena je promjena broja posjedovnog lista pa je posjedovni [broj] za k. o. [katastarska općina] sada dobio br. 72. Od tada pa do dana izdavanja ove potvrde nikakvih promjena u katastarskim operatima nije bilo. Ovakvi upisi u zemljišnim knjigama i u katastarskim operatima među strankama nisu niti sporni, a isto tako nije sporno niti to da je tuženik suvlasnički dio od 3/4 dijela sporne nekretnine upisao temeljem Sudske nagodbe, a suvlasnički dio od 1/4 dijela sporne nekretnine upisao temeljem Ugovora o kupoprodaji. Među strankama u ovom postupku zapravo je sporno da li tužiteljice posjeduju nekretninu koja je predmetom ove tužbe, da li su je prije njih posjedovali njihovi roditelji, odnosno ZŠ i HŠ, time da je nakon smrti UŠ koji je umro 1995. nekretninu nastavila posjedovati HŠ sve do svoje smrti, odnosno do 2012., a nakon čega su posjed preuzele tužiteljice, da li je eventualni posjed tužiteljica na ovoj nekretnini kvalificiran, da li tužiteljice ovu nekretninu posjeduju dovoljno dugo vremena za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, te da li tuženi uživa zaštitu povjerenja u zemljišne knjige, a ovo iz razloga što tuženik prema vlastitim navodima nekretninu stekao naplatnim pravnim poslom od njenih stvarnih vlasnika koji su prethodno i bili upisani kao vlasnici.

9. Na temelju dokaza izvedenih tijekom postupka prvostupanjski sud zaključuje da su roditelji tužiteljica kvalificirano posjedovali predmetnu nekretninu negdje od kraja 60-ih godina prošlog stoljeća. Nakon smrti oca tužiteljica ovu nekretninu da je nastavila posjedovati njihova majka, a u konačnosti nakon njene smrti, ovu nekretninu nastavile su samostalno posjedovati tužiteljice, a u posjed ove nekretnine stupile su temeljem rješenja o nasljeđivanju iza smrti majke i međusobno učinjenom diobom. U konkretnom slučaju da proizlazi da nitko treći nije polagao pravo vlasništva na utuženoj nekretnini te da prednici tužiteljica, a ni tužiteljice, nikada nisu napustile posjed ove nekretnine. Radi toga da je utvrđeno da su tužiteljice stekle pravo vlasništva utužene nekretnine dosjelošću, odnosno kvalificiranim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme, a u koji posjed su stupile nakon po smrti roditelja.

10. Prema odredbi članka 159. st. 1. ZV-a dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari, ako taj posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari. Tko stvar posjeduje kao da je njen vlasnik samostalan je posjednik. Prema st. 2. istog članka samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Prema čl. 18. st. 1., 2. i 3. ZV-a posjed je zakonit, ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja, istinit je ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja, dok je posjed pošten, ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Poštenje posjeda se presumira, a onaj koji tvrdi suprotno, odnosno da je posjed nepošten dužan je to dokazati.

11. Tijekom postupka tuženik osporava poštenje posjeda tužiteljica navodeći kako predmetna nekretnina nije uvrštena u ostavinsku masu u rješenjima o nasljeđivanju donesenim iza smrti roditelja tužiteljica. Ova činjenica među strankama kada je u pitanju rješenje o nasljeđivanju iza smrti oca tužiteljica nije niti sporna, dok je ista uvrštena u rješenje o nasljeđivanju donesenim iza smrti majke tužiteljica, a da je nekretnina ranije bila upisana kao vlasništvo oca ili majke tužiteljica u zemljišnim knjigama suda tada zasigurno do ovog postupka ne bi niti došlo, jer bi tužiteljice tada imale ispravu kojom bi mogle upisati svoje pravo vlasništva bez provođenja nazočnog postupka.

12. Na temelju navedenog prvostupanjski sud zaključuje da su tužiteljice stekle vlasništvo utuženog dijela nekretnine dosjelošću, na način kako to propisuju odredbe čl. 159. i 160. ZV-a te da je upis prava vlasništva tuženika u zemljišnim knjigama irelevantan, budući da je njegovo pravo vlasništva prestalo. Radi toga da nije osnovano tuženikovo pozivanje na povjerenje u zemljišne knjige i izvršeni upis prava vlasništva tuženika u smislu odredbe članka 122. ZV-a, prema kojem se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnog stanja, uživa glede tog stjecanja zaštitu prema odredbama zakona.

13. Međutim, suprotno zaključku prvostupanjskog suda iz dokaza izvedenih tijekom postupka ne može se sa sigurnošću zaključiti jesu li tužiteljice stekle pravo vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću odnosno kako bi vršile faktičnu vlast na predmetnoj nekretnini. Naime, nije utvrđeno kako bi tužiteljice posjedovale predmetnu nekretninu, koja je inače u naravi livada; košenjem trave, ispašom stoke ili su je na drugi način obrađivale te je li taj posjed pošten, što je pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, uz zakonom propisano vrijeme njegovog trajanja. U takvoj pravnoj situaciji sam upis posjeda u posjedovnom listu ne daje osnovu za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

14. Kako prvostupanjski sud nije utvrdio sve pravno relevantne činjenice vezane za predmet spora, žalbeni razlozi i navodi tuženika su osnovani jer prvostupanjski sud nije pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje bitno za predmet spora, niti je pravilno primijenio materijalno, u smislu odredbi članka 355. i članka 356. ZPP-a

15. Radi toga je, temeljem odredbe članka 370. ZPP-a, prvostupanjska presuda ukinuta i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje s tim da prvostupanjski sud u ponovnom postupku raspravi sporna pitanja na koja je ukazao drugostupanjski sud.

Split, 26. studenoga 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Marko Pribisalić