Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Stalna služba u Garešnici

Garešnica, V. Nazora 22

Poslovni broj: Pn-61/2024-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici, po sutkinji toga suda Dajani Gabud Jandoš, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja OĆ iz Uljanika, Uljanik 154, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Volić&Ružička&Cabadaj-Cafuta iz Garešnice, protiv tuženika EĆ iz Duhova, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Aniti Marković, odvjetnici iz Bjelovara, radi naknade štete, nakon zaključene javne i glavne rasprave 14. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, na ročištu za objavu i uručenje presude, sukladno čl. 335. Zakona o parničnom postupku, dana 26. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Usvaja se tužbeni zahtjev tužitelja kao osnovan u dijelu koji glasi:

"Nalaže se tuženiku, EĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju OĆ iz Uljanika, Uljanik 154, OIB: [osobni identifikacijski broj], plati na ime naknade imovinske štete iznos od 1.777,40 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana podnošenja tužbe odnosno od 17. svibnja 2024. pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u rok od 15 dana."

II. Odbija se tužbeni zahtjev kao neosnovan u dijelu kojim se potražuje naknada štete u iznosu koji prelazi dosuđeni iznos iz toč. I. izreke od 1.777,40 € pa do potraživanih 2.311,20 €, te za potraživani iznos troška vještačenja naručenog po tužitelju prije podnošenja predmetne tužbe u iznosu od 533,80 eura, sve zajedno s potraživanim zakonskim zateznim kamatama na nedosuđene iznose glavnice.

III. Nalaže se tuženiku EĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju OĆ iz Uljanika, Uljanik 154, OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi parnični trošak u iznosu od 1.701,26 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja ove presude tj. od 26. studenog 2025. pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u rok od 15 dana.

Obrazloženje

1. U pravnoj stvari pobliže opisanoj u uvodnom dijelu ove odluke podnesena je 17. svibnja 2024. tužba.

2. U tužbi se navodi, da je tužitelj u većem dijelu vlasnik i posjednik, a u manjem dijelu zakupnik i posjednik nekretnina u katastarskoj općini [katastarska općina], ZK odjela Garešnica, na kojim nekretninama je posijao merkantilni kukuruz Pioneer 9985 i to na čkbr. [katastarska čestica] s površinom od 1.372 čhv koja je u njegovom vlasništvu i čkbr. [katastarska čestica] s površinom od 1 j i 1126 čhv koju ima u zakupu, a navedene nekretnine su povezane i u naravi čine jednu cjelinu. Ističe, da mu je tuženik je 19. ožujka 2024. u vremenu između 18:00 i 22:00 sata, bez ikakve valjane osnove, preorao zemlju u njegovu vlasništvu i posjedu, na kojoj je imao posijan nasad kukuruza, a uslijed kojeg događaja mu je nastala veća imovinska šteta. Povodom opisanog štetnog događaja, izvješteni su djelatnici PP Garešnica koji su izašli na lice mjesta i sastavili zapisnik. Zbog navedenog štetnog događaja, tužitelj navodi i da je angažirao stalnog sudskog vještaka i procjenitelja za poljoprivredu, radi procjene i izračuna štete na predmetnim nekretninama. U navedenom postupku, vještak je utvrdio, kako je na predmetnoj poljoprivrednoj nekretnini nastala ukupna šteta od zaoravanja merkantilnog kukuruza Pioneer 9985 na površini od 14.740 m², u iznosu od 2.311,20 eura. Na navedeni iznos pretrpljene štete tužitelj potražuje i zakonske zatezne kamate koje teku od 22. travnja 2024., kada je od strane sudskog vještaka po njegovoj procjeni šteta izračunata. Također, ističe da je zbog utvrđivanja štete imao trošak u iznosu od 537,50 eura, sukladno računu vještaka za koji smatra da je bio nužan i opravdan pa zahtjeva da mu tuženik isti naknadi. Obzirom da mu tuženik odbija naknaditi nastalu štetu, podnosi ovu tužbu i predlaže sudu donijeti presudu kojim će se tuženiku naložiti naknada štete i troškova parničnog postupka.

3. Tuženik se odgovoru na tužbu protivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Navodi, kako ne prihvaća nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka i procjenitelja za poljoprivredu, VĆ, koji je izradio procjenu i izračun štete od travnja 2024., i koji izračun i mišljenje su priloženi uz tužbu, sve iz razloga što navedena procjena nije izvršena u propisanom postupku sudskog osiguranja dokaza, a da pored toga tuženik nije imao nikakvih saznanja da bi poljoprivredni vještak izlazio na lice mjesta te vršio procjenu i izračun štete na pooranim nekretninama. Protivi se da navedeni poljoprivredni vještak na bilo koji način vještači u ovom predmetu obzirom da postoji zakonski razlog sukladno čl. 254. ZPP-a za izuzeće istog, jer je vještak otac punomoćnika tužitelja. Zbog svega navedenog ne priznaje niti troškove vještačenja vještaka kojeg je tužitelj osobno angažirao te se protivi dijelu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na troškove koje poljoprivredni vještak potražuje za procjenu. U svezi preoranih kukuruza, a vezano za njihovu kvalitetu u vrijeme preoravanja, ističe, da se radilo o tužiteljevim kukuruzima, koji su posađeni u proljeće 2023. godine i koji su prema optimalnim agrotehničkim uvjetima trebali biti pobrani još u jesen 2023., te stoga isti na dan 19. ožujka 2024., zbog djelovanja vremenskih neprilika, uništenja od strane divljači i prirodnog uništenja klipova koji su sami otpali sa stabljike, su bili neupotrebljivi i bilo je neisplativo pobirati ih mehanizacijom, a uz navedeno na više dijelova tužiteljeva zemljišta je bila praznina, jer usjev kukuruza uopće nije nikao, jer je stajala voda zbog loše obrade, te je i sam usjev još u vrijeme optimalnog agrotehničkog roka za berbu bio vrlo loš, s malim klipovima i loše kvalitete, zbog čega je tužitelju bilo neisplativo da taj kukuruz pobire i upravo zbog toga, na dan 19. ožujka 2024. taj preostali kukuruz nije bio pobran. Klip kukuruza koji je naveden na fotografijama uz tužbu nije mjerilo, da je takva veličina i kvaliteta kukuruza bila zasijana, a zatim preorana i nije dokaz veličine klipova kukuruza te sklopa biljaka na navedenim katastarskim česticama. Ističe kako se stanje usjeva kukuruza na dan 19. ožujka 2024. može utvrditi satelitskim snimkama prije predmetnog preoravanja, koje ima Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Ukoliko ne bi došlo do sporazumnog rješenja predmeta spora, predlaže provesti dokazni postupak i nakon toga odbiti tužbu i tužbeni zahtjev.

4. Podneskom od 5. lipnja 2024. tužitelj se očitovao na tuženikov odgovor na tužbu navodeći, kako se u cijelosti osporavaju navodi tuženika kao neosnovani i neistiniti te da tužitelj u cijelosti ostaje kod tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva. Glede prigovora na angažiranje vještaka, navodi da je tužitelj sam na svoju ruku privatno angažirao stalnog sudskog vještaka za poljoprivredu, jer nije imao vremena za postupak osiguranja dokaza, sve s obzirom da je bilo izvršeno i smetanje posjeda, a smatra kako je ovakvo postupanje sasvim u skladu s praksom, pa se odbacuju tvrdnje tuženika kao neutemeljene. Navodi kako angažirani vještak niti neće vještačiti visinu štete u ovom postupku obzirom da sukladno ZPP-u vještak koji osigurava dokaze u postupku osiguranja, a onda analogijom i privatnim vještačenjem, samo utvrđuje uzrok i obim štete, dok će visinu utvrđivati novi vještak, temeljem dokaza utvrđenih po vještaku, pa će tako O u ovom predmetu biti saslušan samo kao svjedok. Glede izuzeća vještaka, ponavlja kako ga je angažirao na svoju ruku, a tek naknadno je došao do odvjetnika u Garešnici koji je igrom slučaja sin VĆ, koji u ovom postupku može biti saslušan samo kao svjedok. Protivi se svim prigovorima glede stanja kukuruza prije štetnog događaja te ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva.

5. Nakon provedenog poljoprivrednog vještačenja u ovome predmetu, kojim je procijenjena visina nastale štete nastala uslijed preoravanja nasada kukuruza tužitelja i prema kojemu je šteta procijenjena u iznosu od 1.777,40 eura, podneskom od 28. svibnja 2025. tužitelj je uskladio tužbeni zahtjev sukladno nalazu vještaka potražujući sada naknadu imovinske štete u iznosu od 1.777,40 eura umjesto prvotno zatraženog iznosa od 2.311,20 eura. Tuženik se podneskom od 1. srpnja 2025. protivio djelomičnom povlačenju tužbe. Kako dakle nisu bili ispunjeni uvjeti za djelomično povlačenje tužbenog zahtjeva u skladu s čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, u daljnjem tekstu: Zakon o parničnom postupku), sud je odlučivao o prvotno postavljenoj visini tužbenog zahtjeva u iznosu od 2.311,20 € za naknadu imovinske štete nastale uslijed preoravanja kukuruza na parcelama tužitelja.

6. Tijekom postupka izvođenja dokaza, sud je pročitao sve isprave priložene spisu i to: ugovor o kupoprodaji nekretnine za čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] od 7. ožujka 2013. (list 15-17), ugovor o zakupu od 27. veljače 1981. (list 18-20), preslike izvadaka iz zemljišnih knjiga za zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 21-22), dopis PP Garešnica od 9. travnja 2024. (list 23), preslike prijepisa posjedovnog lista (list 28-29), dopis Agencije za plaćanje u poljoprivredi te CD zapis (list 42-45), spis PP Garešnica NK- 214-02/24-21/626 vezan za štetni događaj list (list 41). Saslušani su svjedoci: ŽĆ, ZĆ, ĆĆ te VĆ, kojom prilikom je izvršen i uvid u njegov nalaz i mišljenje sačinjen privatno na poziv tužitelja (list 4-14). Sud je saslušao i stranke, te proveo poljoprivredno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Anti Cicvariću, koji je i neposredno saslušan na raspravi od 14.10.2025. (list 71-79, 106).

7. Ocjenom izvedenih dokaza na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku, sud je ocijenio, da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan i to u iznosu od 1.777,40 € , te ga u tom dijelu usvojio, dok ga je preko toga iznosa odbio, kao i za potraživane troškove nastale u povodu privatno naručenog vještačenja po tužitelju, sve kako je pobliže navedeno u toč. I. i II. izreke ove odluke.

8. Predmet spora zahtjev je tužitelja za naknadom imovinske štete, koja mu je nastala uslijed preoravanja nasada kukuruza od strane tuženika.

9. Nije bilo sporno, da je tužitelj kao vlasnik i posjednik na kčbr. [katastarska čestica] sve, k. o. [katastarska općina], a koje nekretnine čine jednu cjelinu i susjedne su nekretninama tuženika, na dan 19. ožujka 2024. imao nepobrani kukuruz, koji je posijao još u proljeće 2023., i da je na dan 19.03.2024. po nalogu i pokazivanju tuženika, a bez suglasnosti odnosno odobrenja tužitelja, preoran navedeni tužiteljev nasad kukuruza.

10. Sporna je bila visina štete koja je pričinjena tužitelju, time što je po nalogu i pokazivanju tuženika, a bez suglasnosti odnosno odobrenja tužitelja, preoran tužiteljev nasad kukuruza.

11. Prema članku 219. stavak 1. u svezi s članku 7. Zakona o parnično postupku („Narodne Novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP) svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev i kojima pobija navode i dokaze protivnika.

12. Uvidom u izvješće i spis PP Garešnica (list 23) utvrđeno je, kako su po dojavi tužitelja OĆ policijski djelatnici 28. ožujka 2024. izašli na lici mjesta, te po provedenom obavijesnom razgovoru s tužiteljem, utvrdili kako mu je tuženik, EĆ, **.**.2024. nehotice, putem druge osobe, preorao zemlju, na kojoj se nalazio prošlogodišnji neobrani kukuruz kojeg je planirao pobrati u proljeće te godine i da mu tuženik ne želi nadoknaditi štetu koju on procjenjuje na 3.000,00 eura. Po navodima tuženika, EĆ, uslugu oranja vršila mu je muška osoba s područja Antunovca dodajući da je on nešto prije štetnog događaja udario glavom uslijed čega je zadobio ozljede i od tada povremeno gubi svijest i krivo percipira stvari te je i tom prilikom krivo pokazao međe osobi koja mu je vršila oranje, iako je cijelo vrijeme bio s njime, pa ne poriče da se sve dogodilo njegovom greškom.

13. Neposredno nakon nastalog preoravanja kukuruza na predmetnim nekretninama, tužitelj OĆ, privatno je angažirao stalnog sudskog vještaka i procjenitelja za poljoprivredu, VĆ, kako bi došao do procjene i izračuna štete nastale na nasadu svog preoranog merkantilnog kukuruza Pioneer 9985. Svjedok VĆ saslušan tijekom ovoga postupka (list 54) iskazao je, da je po pozivu tužitelja 22. travnja 2024. izašao na lice mjesta i prema zatečenom stanju izvršio fotografiranje i sačinio procjenu koju je tužitelj dostavio uz tužbu i koja je predočena navedenom svjedoku, te je potvrdio da se radi o procjeni i fotografijama (list 4-14) spisa. Tada na licu mjesta je bio prisutan samo tužitelj, iako je on istoga upozorio da bi bilo dobro da je prisutan i tuženik. Navedeni svjedok na licu mjesta nije primijetio tragove od divljači, a utvrdio je po iskazu tužitelja i vlastitom provjerom klipova da se radilo o sorti kukuruza "Pioneer 9985". Tada na licu mjesta kukuruz je bio preoran osim na uvratini, gdje je ostalo nešto klipova i stabljika kukuruza, što mu je dobro došlo da bi mogao sačiniti procjenu. Zatečeni klipovi bili su vizualno u dosta dobrom stanju, osim što se na vrhovima počela hvatati plijesan, jer su bili u doticaju sa tlom, odnosno ležali pri tlu. Stabljike su bile dosta guste, a predmetna nekretnina kvalitetno uzorana. Isti je prema stanju zatečenih klipova (dužine oko 20 cm sa 14 redova zrna na klipu) zaključio da se radilo o kukuruzima dobre tehnološke obrade. Isti je procijenio štetu koristeći prosječan sklop od 72.000,00 biljaka/ha te prosječnu težinu od preostalih klipova s predmetne nekretnine, sve umanjeno za troškove kombajniranja i prijevoza kojega nije bilo, te je tako došao do procjene štete od 2.311,20 €.

14. Iz dostavljenog dopisa Agencije za plaćanje u poljoprivredi i dostavljenih satelitskih snimki usjeva tužiteljevih kukuruza na katastarskim česticama [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za vremensko razdoblje od početka 2024. do kraja travnja 2024., proizlazi kako su navedene čestice dio ARKOD parcele ID 1465834 (oranica površine 1,46 ha) evidentiranih kod OPG ''Savanović Branko'' i da je utvrđeno kako je za 2024. godinu za navedenu ARKOD parcelu površine 1,46 ha bila zatražena potpora, sa prijavljenom kulturom kukuruza. Međutim, iz priloženih satelitskih snimaka, ne može se jasno razaznati usjev kukuruza na predmetnoj parceli, no iz dostavljenih snimki susjedne parcele proizlaze i rubni dijelovi predmetne ARKOD parcele, na kojima se vidi predmetni usjev kukuruza.

15. Ispitani na raspravi od 6. studenog 2024., svjedokinja ŽĆ i svjedok ĆĆ u bitnome jednako iskazuju, kako su tuženikove nekretnine susjedne tužiteljevim i kako je tuženik išao u proljeće 2024. na terenu pokazati svoje nekretnine ĐĆ koji ih je trebao preorati, no da je pogrešno misleći kako je i zemljište pod kukuruzom njegovo, naložio ĐĆ da preore i tu susjednu, tužiteljevu parcelu, obzirom je nasad kukuruza bio loš. Oboje u iskazima navode i kako su bili na mjestu predmetnih nekretnina i to svjedokinja ŽĆ u jesen 2023. i u proljeće 2024., a svjedok ĆĆ u proljeće 2024. kada je po pozivu tuženika došao preorati tuženikove nekretnine, te da su kukuruzi tužitelja na predmetnim česticama bili loši, da su redovi kukuruza bili rijetki, da su klipovi bili mali i tanki, nisu bili ''bog zna što'' i da kukuruza na nekim predjelima nekretnine nije niti bilo. Tako iz iskaza svjedoka ĆĆ proizlazi, da je kukuruza falilo na 1/3 zemlje, a ostatak koji je bio, bio je loš, zbog čega je i došlo do preoravanja. Svjedok ZĆ nije imao neposrednih saznanja o tome kakav je kukuruz bio na predmetnim nekretninama tužitelja koji je preoran, jer je osobno tek u proljeće 2024. došao na lice mjesta kada je za tuženika sadio kukuruze.

16. Iz iskaza tužitelja proizlazi, da je predmetni hibridni kukuruz ''Pioneer 9985'' posijao 10. svibnja 2023. te poduzeo agrotehničke mjere tako da je utrošio 500 kg KAN-a, 250 kg URA-e te mješanca (15-15-15), što je u skladu sa procjenom svjedoka JĆ koji je bio na licu mjesta te na temelju još malobrojno zatečenih klipova i stabljiki procijenio da se radilo o kukuruzima dobre tehnološke obrade. Tužitelj je iskazao da je 2023. bila sušna, što odgovara toj vrsti kukuruza, pa je isti te godine bio vrhunske kvalitete, a ostavio ga je na njivi kako bi izbjegao troškove sušenja, jer je već te godine bio napunio svoje kuruzane kukuruzom, te je ovaj kukuruz planirao pobrati do kraja ožujka 2024.godine, jer je tada vrijeme pokazivalo da bi se tada moglo ući na njivu. Napada od divljači nije imao, a kvaliteta klipova na preoranom dijelu je bila onakva kakvi su klipovi zatečeni na dijelu koji nije bio preoran. Obzirom je bila sušna 2023. to nije bilo dijelova pod vodom, već tek u proljeće 2024. i to do puta u prednjem dijelu na nekih 5 metara, no isto nije utjecalo na kvalitetu kukuruza. Tužitelj se pokušao dogovoriti s tuženikom oko naknade štete, no tuženik mu je nudio odštetu od samo 263,00 € na što on nije mogao pristati.

17. Iz iskaza tuženika proizlazi da je u početnom i završnom dijelu predmetnih nekretnina bilo dobrih klipova, no da su isti po sredini bili manji, a u proljeće su ih već i ptice dijelom s vrhova pojele. Na stabljikama se nalazio samo jedan klip, a u pretežitom dijelu klipovi su bili mali (10-15 cm). Stabljike su već bile porušene ili napola stajale, a klipovi su uglavnom bili prema dolje i bilo je klipova koji su već na zemlji ležali. Inače je on tada na svojoj zemlji imao soju i rekao ĐĆ da preore tu njegovu zemlju, a zabunom je mislio i da je predmetni kukuruz, koji se nalazio uz soju, njegov, pa kako je procijenio, da je kukuruz bio loš, rekao je ĆĆ, da ga preore. Pojasnio je da je do ove zabune došlo, jer je on 2023. bio bolestan, pa je njegova supruga vodila brigu oko sadnje kultura, a kada se on vratio iz bolnice, zabunom je mislio, da je i taj kukuruz njihov.

18. Sud je kao vjerodostojne prihvatio sve naznačene isprave s time da je njihovu dokaznu snagu cijenio dovodeći ih u svezu s drugim u postupku provedenim dokazima. Valja reći kako dostavljeni privatni nalaz i mišljenje vještaka VĆ, kao i njegov iskaz dan na raspravi nemaju dokaznu snagu vještačkog nalaza, obzirom da isto nije provedeno po izričitoj naredbi ovoga suda, što točno navodi tuženik, međutim nalaz predstavlja privatnu ispravu priloženu od strane tužitelja, koja doduše nema predmnijevu istinitosti sadržaja, no istinitost njegova sadržaja je cijenjena kroz ocjenu iskaza svjedoka VĆ. Sud je prihvatio vjerodostojnim iskaz svjedoka VĆ, da je isti doista temeljem zatečenog stanja i iskazivanja tužitelja sačinio procjenu štete i da je prilikom dolaska na lice mjesta, kada je već kukuruz bio preoran utvrdio stanje kako je iznio u svom iskazu, jer nije našao razloga za suprotno. Naime, prilikom izlaska na lice mjesta kukuruz je već bio preoran, te je navedeni svjedok kao stručna osoba jedino na osnovu još malog broja zatečenih klipova i stabljika kukuruza, koji su preostali, jer nisu bili preorani mogao vršiti procjenu, te ju je izvršio temeljem parametara kojima je u datom trenutku raspolagao.

19. Isto tako, uzimajući u obzir iskaze ostalih ispitanih svjedoka kao i samog tužitelja i tuženika, sud nalazi kako su isti istiniti i vjerodostojni u dijelu koji se odnosi na činjenicu, da je kukuruz ostao neobran sve do proljeća 2024. kao i u dijelu uzroka nastanka same štete, odnosno okolnosti nastalog preoravanja. Što se tiče iskaze svjedoka i samih stranaka danih na okolnost stanja i kvalitete predmetnih kukuruza, sud nije mogao u potpunosti iste uzeti kao vjerodostojne, obzirom je u pogledu samog stanja predmetnih kukuruza dolazilo do proturječja u danim iskazima, pa je njihovu dokaznu snagu sud cijenio s ostalim provedenim dokazima. Tako sud ne poklanja vjeru iskazu svjedokinje ŽĆ, da kukuruzi tužitelja nisu bili "bog zna što", jer je sam tuženik u dijelu svog iskaza izjavio, da je u početnom i završnom dijelu bilo dobrih klipova, a što odgovara i zatečenom stanju po GĆ, vezano za utvrđenje stanja klipova koji su još bili ostali, jer nisu bili preorani. Što se tiče iskaza svjedoka NĆ koji je vršio preoravanje, isti je iskazao da su kukuruzi bili loši te ne spominje da bi bilo uopće dobrih klipova, što je u proturječju sa dijelom iskaza samog tuženika, pa sud nije prihvatio njegov iskaz vjerodostojnim vezano za kvalitetu nasada kukuruza koji je preorao, osobito što je isti bio angažiran po tuženiku da za istoga odradi posao.

20. Na okolnost utvrđenja visine štete nastale tužitelju na tužbom obuhvaćenim nekretninama, sud je odredio provođenje poljoprivrednog vještačenja koje je povjerio stalnom sudskom vještaku Anti Cicvariću, dipl. ing. agr. iz Virovitice. U svome nalazu i mišljenju vještak je naveo, kako je na temelju dostavljene dokumentacije i pregleda CD- dostavljenog po Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, utvrdio činjenično stanje, da je tužitelj na predmetnim nekretninama, koje čine jednu proizvodnu cjelinu, zasijao kukuruz i da je zasijana površina nešto manja zbog dalekovoda koji se nalazi na jednoj od čestica, te da ga nije pobrao u jesen 2023. već ga je ostavio neobranog na polju. Postojanje kukuruza na predmetnim parcelama utvrđeno je na osnovu ostataka kukuruza (dostavljenih fotografija) i geotagiranih fotografija od 19. veljače 2024. na susjednoj parceli, na kojima se vidi kukuruz na predmetnim parcelama. Vještak navodi, da se iz nalaza poljoprivrednog vještaka, kojeg je tužitelj privatno angažirao, može utvrditi da pravih uzoraka za utvrđivanje stanja i prinosa kukuruza nije bilo. Stoga sudski vještak Ante Cicvarić je naveo da je svoj izračun štete bazirao na podacima Državnog zavoda za statistiku- prosječni prinos kukuruza po jedinici površine u RH u 2023. godini, te veleprodajna cijena merkantilnog kukuruza u tjednu obračuna štete, koji podaci o cijeni su preuzeti iz TISUP-a, tržišnog cjenovnog informacijskog sustava u poljoprivredi. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječan prinos kukuruza u 2023. godini iznosio je 7,4 t/ha odnosno 7400 kg/ha, a prosječna cijena kukuruza u tjednu obračuna štete prema TISUP-u iznosila je 0,22 eura/kg. Budući je kukuruz bio preoran na cijeloj površini, za obračun je koristio podatak arkod preglednika, odnosno Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iz kojeg proizlazi, da je kukuruz zasijan na površini od 1,46 ha. Na temelju navedenih parametara iznos štete utvrđen je umnoškom prosječnog prinosa kukuruza, koji je iznosio 7400 kg, prosječnom cijenom od 0,22 eura/kg i ukupne površine zasijanog kukuruza koja je iznosila 1,46 ha, čime se došlo do cijene od 2.376,88 eura (7400 kg x 0,22 eura x 1,46 ha). Navedeni iznos umanjen je za vrijednost neizvršenih radova koje tužitelj neće izvršiti, a odnose se na kombajniranje i prijevoz te iznose 20%, pa se oduzimanjem postotka od utvrđene cijene dolazi do iznosa od 1.901,50 eura. Kako je tuženik preorao parcele zasijane kukuruzom, tužitelj nema niti taj trošak, pa se od utvrđenog iznosa treba oduzeti i vrijednost izvršenog oranja koji po hektaru iznosi 85,00 eura, a u predmetnom slučaju iznosi 124,10 eura (1,46 ha x 85,00 eura = 124,10 eura). Zaključno navodi, da je temeljem dostavljene dokumentacije došao do iznosa pretrpljene štete od 1.777,40 eura koji iznos je iskazan bez PDV-a.

21. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju sudskog vještaka Ante Civarića, osobito u dijelu u kojem je visina štete procijenjena prema prosječnom prinosu i cijeni. Smatra da vještak nije uzeo u obzir, nesporno utvrđenim da kukuruz nije pobran u jesen, već je čitav urod ostao na oranici do proljeća, pa da je vještak trebao uzeti u obzir vremenske neprilike, uništenje od strane divljači i utjecaj zime, vlage i vode koja je evidentno djelovala na plod i time umanjila njegovu kvalitetu i iskoristivost istog, čime se poziva i citira iskaze ispitanih svjedoka, ŽĆ, ZĆ i ĆĆ, obzirom da su se isti doticali stanja kukuruza na terenu. Nadalje, tuženik ističe kako bi se vještak u prvom redu trebao očitovati koliko je umanjenje prosječnog prinosa i kvalitete kukuruza ukoliko s istim nije postupano s pažnjom dobrog gospodara, odnosno ukoliko isti ostanu neobrani kroz period zime, gotovo do proljeća kao i da iskaže koliko je prosječno /očekivano umanjenje prinosa obzirom na vrijeme berbe, koliko je prosječno/očekivano umanjenje kvalitete ploda (obzirom na vlagu, toksine i sl.) te u koju se svrhu takav kukuruz može upotrijebiti, odnosno koje su potencijalne opasnosti konzumiranja takvog kukuruza i posljedično kolika je cijena takvog kukuruza u odnosu na prosječnu cijenu na tržištu? Smatra da prinos i kvaliteta kukuruza nisu bili prosječni pa time ni visina štete ne odgovara stvarnoj šteti koju je tužitelj pretrpio.

22. Očitujući se na podnesak tuženika, vještak u svome odgovoru navodi kako je napravio nalaz i mišljenje na temelju dostavljene dokumentacije i prikupljenih podataka, a da nije imao iz čega utvrditi prinos i kvalitetu kukuruza te je stoga za obračun primijenio dostupan podatak o prosječnom prinosu i cijeni. Navodi, da ne može na temelju nečijeg dojma vršiti korekciju prinosa i umanjivati kvalitetu kukuruza, kao što ne može ni nagađati iz kojeg razloga tužitelj nije obrao kukuruz u godini sadnje istog. Na pitanja o prosječnom/očekivanom prinosu i kvaliteti kukuruza, umanjenju kvalitete i uporabi takvog kukuruza i potencijalne opasnosti od konzumiranja, navodi kako na ista ne može odgovoriti, jer takvi podaci nigdje ne postoje, a odgovor na ta pitanja dobio bi se jedino uzimanjem uzoraka na licu mjesta, jer bi sve ostalo bilo nagađanje. To što na nekom području ima divljači ne mora značiti da je bilo štete na usjevu time da je i svjedokinja iskazala kako tragove divljači nije vidjela. Zbog navedenog u potpunosti je ostao pri ranije iskazanom u nalazu. Saslušan na glavnoj raspravi od 14.10.2025. sudski vještak na prigovore tuženika odgovorio je identično kao u svom pisanom očitovanju. Izjavio je da se ne može izjasniti o eventualno doprinosu tužitelja u predmetnoj šteti, jer nema materijalnih dokaza o tome u kakvom je stanju kukuruz bio tada kada je dospio za berbu. Imajući u vidu očitovanja i iskaz sudskog vještaka na prigovore tuženika, sud je ocijenio da je sudski vještak argumentirano odgovorio na prigovore i doista nije mogao nešto procjenjivati za što nije bilo materijalnih dokaza, već je isti izvršio procjenu na način kako je, kao jedini mogući način, pa ga je u cijelosti prihvatio. Stoga, sud niti nije prihvatio prijedlog tuženika, te određivao novo vještačenje, ocijenivši ga nepotrebnim.

23. Što se tiče pozivanja tuženika na odredbu čl. 80. st.2. Zakona o lovstvu kojom je propisano kako lovoovlaštenik ne odgovara za štetu na dobrima koja nisu uklonjena najmanje mjesec dana poslije isteka agrotehničkog roka za berbu, isto je u potpunosti promašeno, jer je smisao navedene odredbe, da se otkloni odgovornost zbog štete od divljači, što u ovome predmetu nije slučaj, a nije niti utvrđeno, da bi divljač uopće dolazila na predmetne nekretnine i smanjila urod kukuruza.

24. Odgovornost za štetu propisana je općim pravilima obveznog prava te je tako odredbom članka 1045. Zakona o obveznim odnosima određeno, da tko drugome prouzroči štetu, dužan ju je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok je st. 2. istog članka propisano da se predmnijeva obična nepažnja. Za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu, sukladno st. 3., odgovara se bez obzira na krivnju time da je st. 4. propisano da se za štetu bez obzira na krivnju odgovara i u drugim slučajevima predviđenim zakonom. Člankom 1049. prethodno citiranog zakona propisano je da krivnja postoji kad je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom.

25. Nadalje, sukladno čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima šteta predstavlja umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

26. Uzimajući u obzir opća načela odštetnog prava, sud je nedvojbeno utvrdio kako je tužitelj oštećena strana obzirom je na svojim nekretninama imao posijan nasad kukuruza koji je ostao neobran sve do proljeća 2024. a koji mu je tuženik, što je i sam priznao, preorao, olako smatrajući, da je i predmetna nekretnina pod kukuruzima njegova, ne upotrebljavajući pritom dužnu pažnju. Navod, da je zabunom mislio da je i predmetna nekretnina njegova, zbog činjenice što je prethodno obolio i da je brigu oko zasađenih kultura vodila njegova supruga, ne oslobađaju ga krivnje, tim više, jer je u tom slučaju trebao postupati s dužnom pažnjom i provjeriti sa suprugom stanje vlastitih usjeva, pa je samim time nesumnjivo odgovoran za počinjenu štetu. Iz svega prethodno analiziranog sud je zaključio, kako postoji uzročna veza između izvršene štetne radnje učinjene po tuženiku, odnosno nalogu tuženika i nastale štete kao posljedice preoravanja već zrelog kukuruza i da je upravo štetna radnja, odnosno oranje, protupravna, jer je ista učinjena na nasadu tuđeg, tužiteljeva kukuruza, bez njegova znanja i odobrenja, čime su ispunjene sve pretpostavke za naknadom štete tužitelju. Tijekom postupka tuženik nije dokazao postojanje razloga koji isključuju njegovu odgovornost pa je u smislu odredbi članka 1045. Zakona o obveznim odnosima, tuženik dužan tužitelju naknaditi nastalu štetu.

27. Odredbom čl. 1085. st. 1. Zakona o obveznim odnosima propisano je, da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, a stavkom 3. istog članka propisano je, da kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna je isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete.

28. Nadalje, sukladno odredbi čl. 1089. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi. Stavkom 2. prethodno navedenog članka visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo, a odredbom čl. 1090. Zakona o obveznim odnosima propisano je da će sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

29. Odredbom čl. 221.a Zakona o parničnom postupku propisano je, da ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

30. Po ocjeni ovoga suda, u predmetnom postupku šteta se sastoji u gubitku vrijednosti prinosa nasada zrelog kukuruza na nekretninama tužitelja, koju je ono imalo neposredno prije trenutka štetnog događaja. U predmetnom slučaju tužiteljeve nekretnine sa posijanim i zrelim kukuruzom su preorane i sav nasad kukuruza je uništen čime ni u kome slučaju nije moguće uspostaviti prijašnje stanje. Dakle, sukladno čl.1085. st. 3. i 1090. Zakona o obveznim odnosima, tužitelj ima pravo na naknadu štete time da se naknada određuje u onom iznosu koji je prema redovnom tijeku stvari potreban, da bi se materijalna situacija oštećenika, odnosno tužitelja, dovela u prijašnje stanje odnosno stanje koje se nalazilo prije štetnog događaja. Kako je na temelju nalaza i mišljenja poljoprivrednog vještaka Ante Cicvarića utvrđeno, da je šteta nastala u iznosu od 1.777,40 eura i kako je navedeni iznos zapravo dobiven izračunom prosječnih prinosa kukuruza za 2023. godinu, obzirom da vještak pri utvrđivanju visine štete nije visinu mogao utvrditi materijalnim dokazima, jer ih više nije bilo, a sam tuženik koji je počinio štetu nije ponudio niti jedan materijalni dokaz kojim bi se mogla drukčije procijeniti visina štete, to je onda sud, cijeneći navedeno i uzimajući u obzir ostale provedene dokaze, usvojio tužbeni zahtjev u visini od 1.777,40 € kao u točki I. izreke, dok je preko toga iznosa zahtjev za naknadu štete odbijen (toč. II. izreke). Na dosuđeni novčani iznos naknade štete tužitelj ima pravo i na zakonske zatezne kamate u smislu članka 29. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima, time da se prema čl. 1086. Zakona o obveznim odnosima obveza, naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. U konkretnom slučaju, tužitelju zakonske zatezne kamate na dosuđen iznos imovinske štete pripadaju od dana podnošenja tužbe, odnosno od 17. svibnja 2024., jer je do toga dana obveza naknade štete bila dospjela, a ne kako je to tužitelj zatražio od 22. travnja 2023. kada je obavljena procjena po privatnom vještaku.

31. Zahtjev tužitelja za naknadu mu troška koji je imao vezano za privatno angažiranje stručne osobe JĆ za procjenu štete prije podnošenja tužbe nije osnovan, jer trošak nije nastao u postupku osiguranja dokaza koji bi bio vođen kod suda, niti je bio uvjet za podnošenje predmetne parnice. Štoviše, tuženik nije niti bio prisutan na licu mjesta kada je vršena ova procjena, pa nema zakonske osnove za dosudu ove naknade.

32. Tužitelj je u ovoj parnici s osnovom uspio 100 %, a sa visinom 62,40 % (od ukupno zatraženih 2.848,50 € od čega 2.311,20 € imovinske štete te 537,30 € troška privatnog vještačenja dosuđen iznos od 1.777,40 €), što čini njegov prosječni uspjeh u parnici od 81,20 %, a tuženika 18,80 %, te je tako sukladno odredbi čl. 154. st. 2. u vezi s čl. 155. i čl. 151. st. 3. Zakona o parničnom postupku, tuženik naknaditi tužitelju 62,40 % njegovih opravdanih parničnih troškova. U opravdan parnični trošak tužitelja sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 138/23, u daljnjem tekstu: Tarifa), Zakona o sudskim pristojbama te Uredbi o tarifi sudskih pristojbi ulaze: naknada odvjetniku tužitelja za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura, za zastupanje na 4 raspravna ročišta (9. srpnja 2024., 6. studenog 2024., 11. veljače 2025. i 14. listopada 2025.) u iznosu od 200,00 eura za svako održano ročište, naknada za sastav 2 obrazložena podneska (od 5. lipnja 2024. i 28. svibnja 2025.) u iznosu od 200,00 eura za svaki, sveukupno 1.400,00 eura uvećanih za PDV-a od 25% u iznosu od 350,00 eura. Isto tako, sud je kao opravdani trošak smatrao i trošak vještačenja u iznosu od 448,00 eura u koji iznos je uračunata i naknada za dolazak vještaka Ante Cicvarića na ročište održano 14. listopada 2025. obzirom je sud isplatu naknade naložio iz predujma uplaćenog po tužitelju. Sud je priznao i trošak naknade dolaska svjedoka VĆ na ročište održano 11. veljače 2025. u iznosu od 146,02 eura kao i trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 37,47 eura, dok sudska pristojba na presudu iznosi 74,94 €. Dakle, od ukupnih troškova u iznosu od 2.008,43 € tuženik je dužan naknaditi 62,40 % što iznosi 1.253,26 € te u cijelosti trošak vještačenja provedenog u ovome postupku u iznosu od 448,00 € što ukupno iznosi 1.701,26 €, sve kako je i riješeno u izreci toč. III. ove odluke. Preko toga iznosa zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška nije osnovan.

U Garešnici, 26. studenog 2025. godine

Sutkinja:

Dajana Gabud Jandoš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda, u 3 istovjetna primjerka.

DOSTAVITI:

- tužitelju po punomoćniku

- tuženiku po punomoćnici