REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

PREKRŠAJNI ODJEL

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, Prekršajni odjel, po sucu: Damir Tepeš, uz sudjelovanje zapisničarke: Ivana Hoti, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe: „CROATIA AIRLINES, HRVATSKA ZRAKOPLOVNA TVRTKA“ d.d., zbog prekršaja iz čl.46.st.1. Zakona o nadzoru državne granice (NN br. 83/13, 27/16, 114/22, 151/22), pokrenutim optužnim prijedlogom ovlaštenog tužitelja: Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Postaja aerodromske policije Pleso, broj: KLASA: 211-07/25-5/1073 URBROJ: 511-19-48-25-1, od 16.01.2025.g., nakon provedene glavne javne rasprave održane kod ovog Suda dana 26.11.2025.g., u nazočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja, a bez nazočnosti predstavnika okrivljene pravne osobe, kada je i objavljena presuda, temeljem čl.94., čl.179. i čl.183. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),

p r e s u d i o j e

I/

Okrivljena pravna osoba: „CROATIA AIRLINES, HRVATSKA ZRAKOPLOVNA TVRTKA“ d.d., sa sjedištem u [adresa], MB: 080037012, OIB: 24640993045, prekršajno osuđivana,

k r i v a j e

što 20. prosinca 2024. u 06:53 sati, u mjestu Velika Gorica, Zračna luka Frano Tuđman, tijelu nadležnom za kontrolu prelaska državne granice na graničnom prijelazu Zagreb (zračni), odnosno Postaji aerodromske policije, nije dostavila potpune i točne podatke o putnicima (API lista) – broj i vrsta putne isprave, državljanstvo, ime i prezime, datum rođenja, oznaku leta, vrijeme polaska i dolaska, ukupan broj putnika i prvo mjesto ukrcaja, za let OU-327, koji je navedenog dana iz Mostara sletio u [adresa] „ CO“ u 06,53 sati,

čime je počinila prekršajno djelo iz čl.24.st.1. Zakona o nadzoru državne granice, kažnjivo po čl.46.st.1.t.2. istog Zakona,

pa joj se temeljem navedenog propisa

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 2.910,00 (dvije tisuće devetsto deset) EURA.

II/

Temeljem čl.33.st.10. Prekršajnog zakona okrivljena pravna osoba je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.

Temeljem odredbe čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona upozorava se okrivljena pravna osoba da ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Temeljem čl.34.st.1. Prekršajnog zakona ukoliko novčana kazna ne bude naplaćena u cijelosti ili djelomično u navedenom roku, naplatit će se prisilno.

III/

Temeljem čl.139.st.3. Prekršajnog zakona okrivljena pravna osoba dužna je platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 100,00 (sto) EURA, u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude, pod prijetnjom izvršenja.

Obrazloženje

I/

1.

Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Postaja aerodromske policije Pleso, pod navedenim brojem, dana 21.01.2025.g., kao ovlašteni tužitelj, podnio je ovom Sudu optužni prijedlog protiv imenovane pravne osobe, zbog počinjenja prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

2.

Predstavnica ovlaštenog tužitelja iskazala je kako u cijelosti ostaje kod optužnog prijedloga.

3.

U dostavljenoj pisanoj obrani okrivljene pravne osobe navedeno je, između ostalog i u bitnom, kako prije svega okrivljenik ističe da je člankom 109.a Prekršajnog zakona, kao procesna pretpostavka za vođenje prekršajnog postupka, propisano da je prije podnošenja optužnog prijedloga nadležnom sudu, ovlašteni tužitelj dužan počinitelju prekršaja uručiti pisanu obavijest o istom. Istim člankom je propisan i obvezan sadržaj obavijesti. Tako među ostalim mora biti naveden prekršaj za koji se namjerava podnijeti optužni prijedlog, s činjeničnim i pravnim opisom prekršaja. Budući da je okrivljenik putem emaila upućenog od strane voditeljice smjene graničnog prijelaza postaje aerodromske policije Pleso zaprimio poruku sadržaja: „Poštovani, dana 20.12.2024. god nisu nam dostavljene liste za let „Croatia Airlines" let broj OU-327 koji je sletio iz Mostara u 06, 53 sati. Molim Vas odgovor u čemu je nastao problem", odnosno budući da ista ne sadržava nužan sadržaj propisan čl. 109.a Prekršajnog zakona, to se ima smatrati da okrivljenik nije zaprimio pisanu obavijest o počinjenju prekršaja, slijedom čega nisu ispunjene pretpostavke za vođenje prekršajnog postupka. Podredno, iz optužnog prijedloga proizlazi da okrivljenik tijelu nadležnom za kontrolu prelaska državne granice na graničnom prijelazu Zagreb, nije dostavio potpune i točne podatke o putnicima (API-lista) — broj i vrsta putne isprave, državljanstvo; ime i prezime, datum rođenja, oznaku leta, vrijeme polaska i dolaska, ukupan broj putnika i prvo mjesto ukrcaja, za let 011327 koji je 20. prosinca 2024. godine iz Mostara sletio u Zračnu luku „Franjo Tuđman” u 06:53 sati. Okrivljenik obavještava Naslov da su izvršene provjere za slanje predmetne API liste te je utvrđeno kako slijedi. Nakon zaprimljenog e-maila voditeljice smjene graničnog prijelaza, zaposlenica okrivljenika EO, zatražila je očitovanje od Zračne luke Mostar vezano uz isto. Iz očitovanja Zračne luke Mostar, a koje očitovanje je dostavljeno i MUP-u RH je vidljivo da su API podaci za predmetni let koji je poletio u 06:00 LT, poslani su 06:08 LT. Podredno, budući da okrivljenik zbog proteka vremena nije u mogućnosti dostaviti cjelovite podatke te da mu je samim time ograničena mogućnost iznošenja cjelovite i kvalitetne obrane to okrivljenik ističe da sud isto mora uzeti u obzir ukoliko nade da postoje okolnosti koje bi opravdavale izricanje kazne okrivljeniku. Okrivljenik smatra potrebnim istaknuti i da je Zakonom o nadzoru državne granice u hrvatsko zakonodavstvo implementirana Direktiva Vijeća 2004/82/EZ od 29. travnja 2004. o obvezi prijevoznika na dostavljanje podataka o putnicima, a koja Direktiva u uvodnim odredbama ističe ponajprije da države članice trebaju osigurati da u postupcima koji se protiv prijevoznika pokreću isti mora moći učinkovito ostvariti svoje pravo na obranu. Nadalje, sukladno članku 6. navede Direktive, države članice osiguravaju da prijevoznici prikupljaju te podatke i prenose ih elektroničkim putem ili u slučaju nemogućnosti takvog prijenosa drugim prikladnim sredstvom, tijelima odgovornima za kontrolu osoba na graničnom prijelazu. Nacionalni propis — Zakon o nadzoru državne granice takvu alternativu ne poznaje pa stoga prema stavu okrivljenika predstavlja neadekvatno implementiranu direktivu, uklanjajući navedenu obvezu države članice i prebacujući sav teret na prijevoznika koji nema nikakav utjecaj na navedeno. Okrivljenik također smatra nužnim istaknuti da, iako iura novit curia, direktive EU kao izvori prava nemaju izravan učinak na način kao Sto to imaju uredbe, ali se iz prakse suda EU, počevši s presudom ZO, a koju je okrivljenik ranije dostavio u spis, razvilo tumačenje da se pojedinci u odnosu na državu mogu direktno pozvati na direktivu ako su odredbe iste bezuvjetne, dostatno jasne i precizne, a država direktivu nije implementirala u roku, odnosno nije ju ispravno implementirala, a što je po mišljenju okrivljenika upravo ovdje slučaj. Slijedom svega navedenog, okrivljenik predlaže da Naslov odbaci optužni prijedlog, podredno oslobodi od optužbe sukladno članku 182. Prekršajnog zakona te da ga oslobodi od plaćanja novčane kazne sukladno članku 30. st. 3. Prekršajnog zakona.

4.

U nastavku glavne rasprave okrivljena pravna osoba dostavila je u sudski spis podnesak kojim je ispričan nedolazak na zakazano ročište za glavnu raspravu, a u kojem se navodi kako okrivljenik u cijelosti ostaje kod pisane obrane ranije dostavljene u spis, kao i svih predloženih dokaznih prijedloga.

Okrivljenik predlaže da ga Sud oslobodi od optužbe, odnosno podredno oslobodi od plaćanja novčane kazne.

5.

Nakon čitanja pisane obrane predstavnica ovlaštenog tužitelja iskazala je kako sukladno usmenom dogovoru s Croatia Airlinesom odnosno gospođom EO, zaposlenicom Croatia Airlinesa na radnom mjestu menadžera na oslovima zaštite zračnog prometa, olakšica i sprječavanja prijevara dogovoreno da se istoj odmah po saznanju da je prekršaj počinjen uputi e-mail poruka kako bi bili u mogućnosti prikupiti podatke koji su im neophodni za sastavljanje obrane. Nije točan navod iz pisane obrane da okrivljenik nije zaprimio pisanu obavijest o počinjenju prekršaja pa da ne bi bile ispunjene pretpostavke za vođenje prekršajnog postupka budući je obavijest temeljem čl.109a.st.1. Prekršajnog zakona uručena gospođi EO **.**.2025. u 14:20 sati. U konkretnom slučaju nije se radilo o tehničkim poteškoćama kako navodi okrivljena pravna osoba u pisanoj obrani već isključivo o ljudskoj pogrešci osobe koja je u Zračnoj luci u Mostaru unosila podatke o putnicima u API listu. Naime, iz e-mail korespondencije između PAP Pleso i tvrtke ovlaštene za unos API podatka u Nacionalni informacijski sustav za upravljanje državnog granicom INSING2 je razvidno da je API lista za let OU-327 dostavljena dana 20.12.2024. u 06:15 sati, ali se upis iste nije mogao izvršiti jer za putnika ĆO rođen **.**.1997. je zaprimljena neispravna ISO oznaka države. Upis u NISUDG je izvršen naknadno 20.12.2024. u 12:11 sati, što je sa sigurnosnog aspekta irelevantno budući je zrakoplov sletio u Zračnu luku Franjo Tuđman u 06:53 sati te se na vrijeme nisu mogle izvršiti provjere. U cijelosti ostaje kod prijavljenog prekršaja koji se stavlja na teret okrivljenoj pravnoj osobi te predlaže sudu da donese odluku sukladno Zakonu.

6.

U dokaznom postupku sudac je izveo dokaz uvidom i čitanjem: Obavijest počinitelju prekršaja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, Postaje aerodromske policije Pleso serijski broj [serijski broj], e-mail korespondencija između Postaje aerodromske policije Pleso i ovlaštene osobe za unos API lista od 20. prosinca 2024., izvješće Postaje aerodromske policije Pleso sastavljeno 20. prosinca 2024. u službenim prostorijama Postaje aerodromske policije Pleso i potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije za Croatia Airlines od 28. srpnja 2025.

7.

U završnom govoru predstavnica ovlaštenog tužitelja iskazala je kako u cijelosti ostaje kod prijavljenog prekršaja koji se stavlja na teret okrivljenoj pravnoj osobi te je predložila Sudu da donese odluku sukladno Zakonu.

II/

1.

Nakon provedene glavne rasprave, povodom pisane obrane okrivljene pravne osobe, a temeljem izvedenih materijalnih dokaza, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljena pravna osoba predmetne zgode postupila suprotno odredbi iz čl.24.st.1. Zakona o nadzoru državne granice, postupajući na način opisan u izreci presude, pa da je tako okrivljena zrakoplovna kompanija počinila prekršaj kažnjiv po čl.46.st.1.t.2. istog Zakona.

2.

Sudac je cijenio pisanu obranu okrivljene pravne osobe kojom poriče počinjenje prekršaja koji joj je stavljen na teret i osporava svoju prekršajnu odgovornost, ali njezinu obranu nije prihvatio jer smatra da su svi pokušaji obrane neuvjerljivi i da je okrivljena pravna osoba svojom obranom svrsishodno i tendenciozno nastojala uvjeriti Sud kako nije počinila prekršaj za koji se tereti.

Sudac je mišljenja da je okrivljena pravna osoba o činjeničnom opisu radnje prekršaja iz Optužnog prijedloga, svoju obranu oblikovala jasno i razumljivo, ali zapravo proturječno i pretenciozno, s ciljem kako bi stvorila dojam da svojim ponašanjem, odnosno propustom nije postupila suprotno Zakonskoj odredbi, dok je sudac temeljem izvedenih dokaza sa sigurnošću utvrdio da je okrivljena pravna osoba počinila terećeni prekršaj.

Sudac je zaključio da je okrivljena pravna osoba svoju pisanu obranu u odnosu na terećeni prekršaj, a kojeg ona ne priznaje, oblikovala u namjeri kako bi otklonila odgovornost za vlastiti propust, te da je pritom prešućivala i prikrivala svoje protupravno postupanje i umanjivala značaj svog doprinosa (ne)pravodobnom dostavljanju podataka o putnicima na propisani način, a sve to u cilju vlastite koristi i s namjerom kako bi se zaštitila od prekršajne odgovornosti, oslobodila od krivnje i izbjegla kažnjavanje za počinjeni prekršaj.

3.

Sudac je uvidom u Izvješće sastavljeno od strane policijske službenice PAP Pleso (list 4 spisa) utvrdio da je u istom navedeno, između ostalog, da dana 20.12.2024.g. nije dostavljena API lista zrakoplovnog prijevoznika „Croatia Airlines“ za let OU-327 koji je u Zračnu luku „Franjo Tuđman“ sletio u 06,53 sati iz Mostara, a koju su u obvezi dostavljati tijelu nadležnom za kontrolu prelaska državne granice na graničnom prijelazu Zagreb (zračni) odnosno PAP Pleso.

Radi navedenog upućen je službeni prigovor na mail adresu ovlaštene osobe za unos API liste, , od kojih je zaprimljen odgovor da API lista za let broj OU327 na dan 20.12.2024.g. nije zaprimljena.

Budući avioprijevoznik „Croatia Airlines“ nije dostavio API listu odmah po završetku prijave putnika za let, a koju je u obvezi dostavljanja tijelu nadležnom za kontrolu prelaska državne granice na graničnom prijelazu Zagreb (zračni) odnosno PAP Pleso, počinjen je prekršaj.

4.

Sudac je uvidom u ispis e-maila od 20.12.2024.g., kojeg je pošiljatelj: , toga dana uputio službenici MUP-a – voditeljici smjene graničnog prijelaza PAP Pleso, a kojeg je u sudski spis uz optužni prijedlog dostavio ovlašteni tužitelj, (list 3 spisa), utvrdio da je iz istog razvidno da je API lista za let broj OU327 sa podacima 45 putnika na dan 20.12.2024. dostavljena u 06:15, ali se nije izvršio upis u NISUDG jer za osobu ĆO, **.**.1997. je zaprimljena oznaka države izdavanja putne isprave „HRC“, a to je neispravna ISO oznaka države. Upis u NISUDG je naknadno izvršen 20.12.2024. u 12:11.

5.

Tijekom provedene glavne rasprave sudac je dana 28.07.2025.g. pribavio Potvrdu za: Croatia Airlines, hrvatska zrakoplovna tvrtka d.d., izdanu od Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprava za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije, te je uvidom u istu utvrdio da je okrivljena pravna osoba već bila više puta pravomoćno prekršajno osuđivana zbog počinjenih prekršaja po Zakonu o nadzoru državne granice i Zakonu o strancima.

6.

Sudac je temeljem čl.88.st.2. Prekršajnog zakona slobodno cijenio sve već navedene dokaze, kao i postojanje ili nepostojanje činjenica i pri tome nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima.

7.

Sudac nije izvodio druge postojeće dokaze, pa tako niti dokaze koje je predložio okrivljeni avioprijevoznik, to jest uz ostalo i ispitivanje zaposlenice okrivljene pravne osobe EO, iz razloga izbjegavanja odugovlačenja prekršajnog postupka te sprječavanja i otklanjanja nepotrebnih radnji i troškova, a vodeći se načelom ekonomičnosti postupka i svrhovitosti.

Osim toga, sudac je zaključio kako je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno temeljem svih već izvedenih dokaza, pa da se može donijeti valjana odluka i bez dopunskog izvođenja dokaza.

Sudac ima čvrsti stav i uvjerenje da se izvođenjem novih dokaza činjenično stanje ne bi moglo dodatno utvrditi i ne bi doprinijelo boljem pojašnjenju već utvrđenih činjenica odlučnih za prijavljeni počinjeni prekršaj, te smatra da to ne bi moglo dovesti do drugačije odluke u odnosu na okrivljenu pravnu osobu, osim o njezinoj krivnji i kažnjavanju.

III/

1.

Nakon provedene glavne rasprave, cijeneći sve izvedene dokaze i povezujući iste sa pisanom obranom okrivljene pravne osobe, dovodeći izvedene dokaze u međusobnu vezu, kao i temeljem cjelokupnog dokaznog postupka, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljena pravna osoba predmetne zgode ostvarila sva bitna obilježja djela prekršaja koji joj je stavljen na teret, na način opisan u izreci presude.

2.

Zakon o nadzoru državne granice u čl.24. propisuje, uz ostalo, da je prijevoznik u zračnom prometu s trećim zemljama dužan, odmah po završetku prijave putnika za let, tijelu nadležnom za kontrolu prelaska državne granice na graničnom prijelazu na kojem će putnici ući u Republiku Hrvatsku dostaviti potpune i točne podatke o putnicima, a to su: broj i vrsta putne isprave, državljanstvo, ime i prezime, datum rođenja, naziv graničnog prijelaza na kojem će ući u Republiku Hrvatsku, oznaku leta, vrijeme polaska i dolaska, ukupan broj putnika, prvo mjesto ukrcaja.

Isti Zakon u čl.46. propisuje, uz ostalo, da će se novčanom kaznom u iznosu od 2910,00 do 5300,00 eura, kaznit za prekršaj pravna osoba koja u svojstvu zračnog prijevoznika dostavi netočne ili nepotpune podatke ili ne dostavi podatke o putnicima.

3.

Zakon o nadzoru državne granice propisuje objektivnu odgovornost i kažnjavanje zračnog prijevoznika, ako postupi suprotno zakonskim odredbama, a budući je sudac nesporno utvrdio da je predmetne zgode za označeni let okrivljena pravna osoba kao prijevoznik, dostavila pravovremeno API listu, ali se ista nije mogla upisati u Nacionalni informacijski sustav za upravljanje državnom granicom (NISUDG), zaključio je da je okrivljena pravna osoba ispunila biće prekršajnog djela koje joj je stavljeno na teret.

Sudac smatra da se okrivljena pravna osoba ne može osloboditi odgovornosti smišljenim i svrsishodnim, ali neosnovanim isticanjem, da okrivljenik nije zaprimio pisanu obavijest o počinjenju prekršaja, pa da slijedom toga nisu ispunjene pretpostavke za vođenje prekršajnog postupka, zatim da okrivljenik zbog proteka vremena nije u mogućnosti dostaviti cjelovite podatke te da mu je samim time ograničena mogućnost iznošenja cjelovite i kvalitetne obrane, kao niti isticanjem da države članice trebaju osigurati da u postupcima koji se protiv prijevoznika pokreću isti mora moći učinkovito ostvariti svoje pravo na obranu.

4.

Sudac je mišljenja da je okrivljena pravna osoba odgovorna za zakonito poslovanje i postupanje na propisani način u svim segmentima, pa je tako, između ostalog, dužna i nadzirati, kontrolirati i voditi računa da kao prijevoznik u zračnom prometu odmah po završetku prijave putnika za let, tijelu nadležnom za kontrolu prelaska državne granice na graničnom prijelazu na kojem će putnici ući u Republiku Hrvatsku, dostaviti potpune i točne podatke o putnicima, sukladno zakonskim odredbama, a što je okrivljena pravna osoba predmetne zgode propustila učiniti.

Okrivljena pravna osoba je i u konkretnom slučaju bila dužna voditi računa da se prilikom dostave podataka o putnicima, poštuju svi pozitivni propisi, a eventualno postojanje određenih problema ili poteškoća oko provođenja i poštivanja tih propisa, te vršenja kontrole, po uvjerenju suca, niti na koji način ne dovodi do otklanjanja prekršajne odgovornosti okrivljene pravne osobe, niti je to moguće isticanjem eventualnih poteškoća i negativnih okolnosti.

5.

Iz činjenica utvrđenih u dokaznom postupku evidentno proizlazi da je označenog dana API lista dostavljena pravovremeno, ali s neispravnim podatkom zbog čega se nije mogao pravodobno izvršiti upis u NISUDG već je upis izvršen naknadno nakon gotovo šest (6) sati, odnosno API lista sa potpunim i točnim podacima o putnicima za konkretni let nije zaprimljena pravovremeno kod tijela nadležnog za kontrolu prelaska državne granice na graničnom prijelazu Zagreb (zračni), to jest kod Postaje aerodromske policije Pleso.

Slijedom navedenog, nesporno je da predmetne zgode okrivljena pravna osoba kao prijevoznik u zračnom prometu, nije dostavila nadležnom tijelu API listu s potpunim i točnim podacima o putnicima odmah po završetku prijave putnika na let u Mostaru, kako je to propisano Zakonom, odnosno nije ju u takvom sadržaju dostavio pravovremeno.

6.

Sudac je zaključio kako je za nesporno utvrđenje počinjenja prekršaja za koji se okrivljena pravna osoba tereti, odlučna objektivna činjenica da predmetne zgode, kao prijevoznik u zračnom prometu, suprotno zakonski propisanoj dužnosti, nije pravovremeno i na propisani način, tijelu nadležnom za kontrolu prelaska državne granice na graničnom prijelazu na kojem će putnici ući u Republiku Hrvatsku, dostavila potpune i točne podatke o putnicima na letu.

Slijedom navedenog sudac je uvjerenja kako su okolnosti koje je okrivljena pravna osoba iznijela u svojoj pisanoj obrani, samo pokušaji da se pravna osoba zaštiti od prekršajne odgovornosti, oslobodi od krivnje i izbjegne ili umanji kaznu za prekršaj koji joj se stavlja na teret, ali da te okolnosti nikako ne mogu dovesti do oslobađanja okrivljene pravne osobe od prekršajne odgovornosti i krivnje za počinjeni prekršaj.

7.

Stoga je sudac nakon provedene glavne rasprave, povodom pisane obrane okrivljene pravne osobe, a temeljem provedenog dokaznog postupka, donio odluku o počinjenom prekršaju kao u izreci presude i okrivljenu pravnu osobu proglasio krivom, pa ju je kaznio novčanom kaznom, koju je izrekao u visini koja je Zakonom za počinjeni prekršaj propisana kao najmanja, a za koju sudac smatra da je primjerena i opravdana, te da odgovara stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja okrivljene pravne osobe.

8.

Prilikom izbora vrste i mjere kazne sudac je cijenio sve olakotne i otegotne okolnosti propisane u čl.36.st.1. i st.2. Prekršajnog zakona.

Kao olakotne okolnosti sudac je našao okolnost da okrivljena pravna osoba kao počinitelj prekršaja nije prouzročila neposredne štetne posljedice koje bi trebalo otklanjati ili umanjivati, odnosno nije prouzročila štetu koju bi trebalo naknaditi, da je prekršaj počinjen iz nehaja kao blažeg stupnja krivnje, te da je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti neznatan.

Kao otegotnu okolnost sudac je na strani okrivljene pravne osobe našao činjenicu da je već više puta bila pravomoćno prekršajno osuđivana zbog počinjenih prekršaja po Zakonu o nadzoru državne granice i Zakonu o strancima

9.

Slijedom svega navedenog sudac je okrivljenoj pravnoj osobi za počinjeni prekršaj, izrekao novčanu kaznu u visini Zakonom propisanog posebnog minimuma kazne, jer smatra da se svrha kažnjavanja može postići i novčanom kaznom u najnižem propisanom iznosu.

Vrednujući razmjere i objektivnu težinu počinjenog prekršajnog djela u smislu cjelovite koncepcije svrhe kažnjavanja, a uzimajući u obzir sve okolnosti počinjenja prekršaja u njihovoj ukupnosti i kvaliteti, sudac nalazi da je u predmetnom slučaju izrečena kazna u najmanjem propisanom iznosu primjerena svim okolnostima počinjenog prekršaja i stupnju odgovornosti okrivljene pravne osobe, odnosno da nije niti preniska niti previsoka, već da je dostatna svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja, te smatra da će se upravo ovako izrečenom visinom novčane kazne ostvariti kako opća tako i specijalna svrha kažnjavanja navedena u čl.6. i čl.32. Prekršajnog zakona.

10.

Temeljem odredbe čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona upozorava se okrivljena pravna osoba da ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

11.

Odluka o trošku prekršajnog postupka temelji se na propisima navedenim u izreci presude, odnosi se na dužinu trajanja i složenost postupka, a visina je odmjerena u paušalnom iznosu.

Velika Gorica, 26. studeni 2025.

Zapisničarka

Sudac

Ivana Hoti,v.r.

Damir Tepeš,v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u dva primjerka Općinskom sudu u Velikoj Gorici, na adresi [adresa].