Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ob-110/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Luciji Lasić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice FA , OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Vlatka Ostrognaj, odvjetnica iz Varaždina, protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Varaždin, Kolodvorska 20 c, kojeg zastupa punomoćnica FAM, dipl. iur., zaposlenica protustranke, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj R1 Ob-1277/2022-6 od 17. listopada 2023., 26. studenoga 2025.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba predlagateljice, ukida se rješenje Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj R1 Ob-1277/2022-6 od 17. listopada 2023. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog predlagateljice, pretpostavljeno prijedlog kojim je tražila utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice predlagateljice i sada pokojnog ĆA.

2. Protiv tog rješenja žali se predlagateljica, pobijajući isto zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u nastavku ZPP), s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, a podredno da se isto preinači u smislu žalbenih navoda.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana zbog slijedećih razloga.

5. Iz obrazloženja pobijanog rješenja i spisa proizlazi:

- da je predlagateljica ovaj postupak pokrenula 30. studenoga 2022. radi "ostvarivanja prava na mirovinu iza smrti vanbračnog supruga ĆA", te je kao protustranku označila Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje,

- da se protustranka upustila u raspravljanje o prijedlogu, te su u pravcu utvrđivanja odlučnih činjenica saslušani i svjedoci GA i CA, djeca predlagateljicei sada pokojnog ĆA,

- da je sud na ročištu od 17. listopada pozvao predlagateljicu da uskladi prijedlog sa odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1639/18 tako da kao protustranku navede zakonske nasljednike iza pokojnog ĆA (za što nema uporište u zakonskim odredbama), a što je predlagateljica i učinila, označavajući kao protustranku Grad Varaždinske Toplice, kojem je nakon što su se ostali nasljednici odrekli nasljedstva uručena ostavinska imovina pokojnog ĆA kao ošasna imovina,

- da se protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje usprotivio preinaci prijedloga.

6. Spomenute okolnosti koje je sud prvog stupnja naveo u obrazloženju pobijanog rješenja, bez navođenja drugih razloga, nisu dostatne za zaključak da je prijedlog u odnosu na protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje trebalo odbiti kao neosnovan.

7. Iako sud prvog stupnja kako razlog za odbijanje prijedloga predlagateljice izrijekom ne navodi, može se pretpostaviti da je imao u vidu stajalište zauzeto u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1639/2018-2 od 21. veljače 2022. prema kojemu se po odredbi članka 22. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/174, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22 - u nastavku ZMO) pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ZMO smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, s tim što se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku, ali i kako iz te odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) bio pasivno legitimiran, a osim toga, kako je i prema odredbi članka 436. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23), kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, jasno da stranka ne može biti HZMO, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječu, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla, odnosno kako se radi o sporu između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima HZMO. U tom smislu se u ovom slučaju i ne bi moglo možebitno raditi o sporu između fizičkih osoba, jer su se u ostavinskom postupku svi nasljednici odrekli nasljedstva iza pokojnog ĆA, ali svakako u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima HZMO, pa prema takvom pravnom stavu HZMO i ne bi bio pasivno legitimirana u postupku (nedostatak tzv. legitimatio ad causa passiva).

8. Međutim, u ovoj konkretnoj pravnoj stvari, u ovakvim konkretnim okolnostima i kada su se u ostavinskom postupku (u kojem je, kako proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog ĆA, sudjelovala i predlagateljica) svi nasljednici odrekli nasljedstva iza pokojnog ĆA, a protustranka predlagateljici osporava status izvanbračne supruge, prema stajalištu ovog suda protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je pasivno legitimiran, jer bi zauzimanjem suprotnoga shvaćanja predlagateljica faktički bila uskraćena mogućnost ostvarivanja predmetnog prava na obiteljsku mirovinu.

9. Zbog izloženih razloga, po odredbi članka 380. točke 3) ZPP, valjalo je ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

10. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud prije svega pozvati predlagateljicu da određeno postavi prijedlog, a zatim i ocijeniti dokaze koje je predlagateljica predložila i potom vodeći računa o izloženim stajalištima ovog suda donijeti novu, valjano obrazloženu odluku o tom prijedlogu.

Split, 26. studenoga 2025.

Sutkinja

Lucija Lasić