Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž Ob-161/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Luciji Lasić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice UJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kou zastupaju punomoćnici Zorislav Krivačić i Korana Krivačić, odvjetnici iz Bjelovara, protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, Ulica Antuna Mihanovića 3, kojeg zastupa punomoćnik FJ, dipl. iur., zaposlenik protustranke, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj R1 Ob-438/2023-6 od 23. travnja 2024., 26. studenoga 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj R1 Ob-438/2023-6 od 23. travnja 2024.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem je odlučeno:
" I. Utvrđuje se da su predlagateljica UJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i sada pok. NJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici sve do smrti sada pok. NJ **.**.2021..".
2. Protiv tog rješenja žali se protustranka, pobijajući isto u cijelosti, zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u nastavku ZPP) koji se primjenjuje po odredbi članka 346. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 – u nastavku ObZ) i članka 43. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj 59/23) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i odbije prijedlog predlagateljice.
3. Predlagateljica je dostavila odgovor na žalbu u kojem pobija žalbene navode protustranke s prijedlogom da se žalba odbije kao neosnovana.
4. Žalba nije osnovana.
5. Nakon što je pobijano rješenje ispitano u okviru ovlaštenja iz članka 365. stavka 2. ZPP ovaj je sud utvrdio kako u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka na koje žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti, dok na neke druge konkretne povrede postupka žalitelj ne upućuje.
6. Predmet spora je zahtjev predlagateljice za utvrđenje izvanbračne zajednice između predlagateljice i sada pokojnog NJ do njegove smrti 13. travnja 2021.
7. Prvostupanjski je sud, kako proizlazi iz obrazloženja pobijanog rješenja, u provedenom postupku utvrdio:
- da je predlagateljici u ostavinskom postupku iza pokojnog NJ priznat status izvanbračne supruge ostavitelja,
- kako je predlagateljica živjela neprekidno sa sada pokojnim NJ na adresi u [adresa], od 4. rujna 2018. do 13. travnja 2023. (od kada su na toj adresi oboje prijavljeni), ali i da su prije toga, po iskazu CJ, zajedno živjeli kao muž i žena na adresi u [adresa], najkasnije od 2004. pa do preseljenja 2018.,
- kako predlagateljica i sada pokojni NJ kroz navedeno vrijeme nisu bili u braku sa drugim osobama,
- kako je predlagateljica iskazala pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice sa sada pokojnim IJ radi ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu iza pokojnog NJ.
8. Navedena utvrđenja prvostupanjskog suda žalitelj, koji daje svoju ocjenu u postupku izvedenih dokaza koje je prvostupanjski sud pravilno ocijenio, nisu s uspjehom dovedena u sumnju, pa ta utvrđenja kao pravilna prihvaća i ovaj žalbeni sud, a slijedom tih utvrđenja pravilno je prvostupanjski sud prihvatio prijedlog predlagateljice jer su ispunjene pretpostavke iz članka 11. stavka 1. ObZ.
9. Ovdje treba dodati i kako je Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev- 1639/2018-2 od 21. veljače 2022. zauzeo pravno stajalište prema kojemu se po odredbi članka 22. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/174, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22
- u nastavku ZMO) pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ZMO smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, s tim što se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku, ali i kako iz te odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) bio pasivno legitimiran. Osim toga, kako je i prema odredbi članka 436. ObZ, kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, jasno da stranka ne može biti HZMO, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječu, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla, odnosno kako se radi o sporu između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima HZMO. U tom smislu se u ovom slučaju i ne bi moglo možebitno raditi o sporu između fizičkih osoba, jer je u ostavinskom postupku predlagateljica već utvrđena zakonskom nasljednicom pokojnog NJ, ali svakako u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima HZMO, pa prema takvom pravnom stavu HZMO i ne bi bio pasivno legitimirana u postupku (nedostatak tzv. legitimatio ad causa passiva).
10. Međutim, u ovoj konkretnoj pravnoj stvari, u ovakvim konkretnim okolnostima i kada je u ostavinskom postupku predlagateljica već utvrđena zakonskom nasljednicom pokojnog NJ, a protustranka joj taj status osporava, prema stajalištu ovog suda protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je pasivno legitimiran, jer bi zauzimanjem suprotnoga shvaćanja predlagateljica faktički bila uskraćena mogućnost ostvarivanja predmetnog prava na obiteljsku mirovinu.
11. Slijedom navedenog, prvostupanjski je sud u pobijanoj odluci pravilno utvrdio odlučne činjenice, te je na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je prijedlog prihvatio.
12. Zbog navedenog, po odredbi članka 380. točke 2) ZPP valjalo je odbiti žalbu protustranke kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje, pa je odlučeno kao u izreci.
Split, 26. studenoga 2025.
Sutkinja
Lucija Lasić
