Pristupanje sadržaju
- 1 - Poslovni broj: Usž-2563/23-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, mr. sc. Mirjane Juričić predsjednice vijeća, Borisa Markovića i Blanše Turić, članova vijeća te višeg sudskog savjetnika – specijaliste Srđana Papića, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Z., protiv tuženika Višeg službeničkog suda, Z., uz sudjelovanje zainteresirane osobe Z. M. iz Z., radi teške povrede radne dužnosti, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 2 UsI-988/2023-3 od 25. svibnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 11. listopada 2023.
p r e s u d i o j e
- Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 2 UsI-988/2023-3 od 25. svibnja 2023.
- Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1. Presudom Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 2 UsI-988/2023-3 od 25. svibnja 2023. odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika Višeg službeničkog suda, klasa: UP/II-114-02/22-01/66, urbroj: 514-31/02-22-03 od 22. rujna 2022. i radi poništenja rješenja Službeničkog suda, klasa: UP/I-114-04/21-01/85, urbroj: 514-30/01-22-13 od 1. srpnja 2022.
2. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnom ističe da se u obrazloženju rješenja Službeničkog suda navodi da ponašanje namještenika Z. M. koje je opisano u zahtjevu ne sadrži elemente teške povrede radne dužnosti iz članka 99. stavka 1. točke 13. Zakona o državnim službenicima s obzirom da je imenovani namještenik komunicirao sa zaposlenikom Ministarstva obrane, pa stoga nitko izvan kruga državnih službenika, odnosno zaposlenika Ministarstva nije saznao za navedenu komunikaciju niti je sporni događaj došao u javnost, slijedom čega nije niti moglo doći do nanošenja štete ugledu službe. Tuženik je u obrazloženju osporene odluke naveo da ponašanje namještenika ne sadrži bitne elemente teške povrede radne dužnosti, budući događaj nije došao u javnost pa nije moglo doći do štete ugledu službe. Navedeni stav Višeg službeničkog suda tužitelj smatra neosnovanim jer se u Zakonu o državnim službenicima i to članku 99. stavku 1. točci 1. navodi da je teška povreda radne dužnosti neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza, a koja su se obilježja teške povrede službene dužnosti stekla u ponašanju namještenika. Također je pogrešan i stav prvostupanjskog suda koji smatra da se u ponašanju namještenika Z. M. u konkretnom slučaju ne nalaze elementi teške povrede službene dužnosti. Tužitelj predlaže da ovaj Sud poništi prvostupanjsku presudu.
3. Zainteresirana osoba u ovom upravnom sporu Z. M. dostavio je odgovor na žalbu tužitelja u kojem u bitnom navodi da su žalbeni razlozi tužitelja u potpunosti paušalni i ničim obrazloženi. Evidentno je da tužitelj tijekom čitavog upravnog postupka, pa zatim i upravnog spora inzistira na tome da je zainteresirana osoba počinila povredu iz članka 99. stavka 1. točke 1. Zakona o državnim službenicima, međutim, postavlja se pitanje, iz kojeg razloga je tužitelju toliko teško bilo specificirati koju to službenu obvezu zainteresirana osoba nije izvršila, odnosno koju je to službenu obvezu nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršila. Smatra da su upravna tijela u svojim rješenjima kao i prvostupanjski sud detaljno obrazložili zbog čega zainteresirana osoba nije počinila povredu radne dužnosti, a tužitelj niti jednom riječju nije obrazložio zbog čega bi se ponašanje zainteresirane osobe smatralo neizvršavanjem, nesavjesnim, nepravodobnim ili nemarnim izvršavanjem službenih obveza. Smatra da tužitelj potpuno promašeno povezuje obrazloženje koje se odnosi na izostanak povrede iz članka 99. stavka 1. točke 13. Zakona o državnim službenicima – događaj nije izašao u javnost, s obrazloženjem koje se odnosi na izostanak povrede iz članka 99. stavka 1. točke 1. istog Zakona – tužitelj nije specificirao zbog čega bi se ponašanje zainteresirane osobe smatralo povredom iz tog članka. Predlaže da ovaj Sud odbije žalbu kao neosnovanu i potvrdi prvostupanjsku presudu te naloži tužitelju da mu nadoknadi trošak sastava odgovora na žalbu.
4. Žalba tužitelja dostavljena je tuženiku na odgovor, no međutim tuženik u ostavljenom roku nije dostavio ovom Sudu odgovor na žalbu tužitelja, iako je istu uredno primio.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući presudu prvostupanjskog suda u granicama određenim člankom 73. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.), ovaj Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, niti razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Prema ocjeni ovoga Suda pobijana presuda prvostupanjskog suda ne može se ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj odredbom članka 66. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima. To stoga jer prema podacima u spisu predmeta proizlazi da je prvostupanjski sud prema odredbi članka 33. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim tijekom upravnog postupka i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja u smislu članka 55. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje, pravilno našao da tužbeni zahtjev nije osnovan.
8. Prema podacima u spisu predmeta dostavljenim ovom Sudu uz žalbu proizlazi da je pobijanim rješenjem tuženika odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Službeničkog suda od 1. srpnja 2022. kojim je zainteresirana osoba oslobođena od odgovornosti za počinjenje teške povrede službene dužnosti iz članka 99. stavka 1. točke 1. Zakona o državnim službenicima, opisanu kao neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza koje je detaljno opisano u izreci rješenja tijela prvog stupnja.
9. Prema ocjeni ovoga Suda pravilna je ocjena tuženika, koju prihvaća i prvostupanjski sud da se u ponašanju zainteresirane osobe nisu stekla bitna obilježja teške povrede službene dužnosti koja su mu stavljena na teret i to iz navedenog članka 99. stavka 1. točke 1. Zakona o državnim službenicima ("Narodne novine", broj: 92/05., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 138/15., 61/17., 70/19. i 98/19.), a prvostupanjsko tijelo je razmotrilo i počinjenje teške povrede službene dužnosti iz članka 99. stavka 1. točke 13. istog Zakona te pravilno zaključilo da ponašanje zainteresirane osobe ne sadrži bitne elemente teške povrede službene dužnosti iz tog članka, budući da događaj nije došao u javnost pa nije moglo doći niti do štete ugledu službe.
10. Slijedom navedenog, osnovan je zaključak prvostupanjskog suda da pobijanim rješenjem tuženika i rješenjem tijela prvog stupnja nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, zbog čega je prvostupanjski sud na temelju odredbe članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima pravilno odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.
11. Prigovori tužitelja nisu od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari, zbog čega ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe, a ujedno se napominje da je riječ o prigovorima koje je tužitelj isticao i u postupku pred upravnim tijelima i pred prvostupanjskim sudom, o kojim su se upravna tijela i prvostupanjski sud detaljno očitovali, a s kojim zaključcima se u potpunosti slaže i ovaj Sud.
12. Kako tužitelj razlozima navedenima u žalbi nije doveo u sumnju zakonitost pobijane presude niti je ovaj Sud utvrdio postojanje razloga na koje pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju odredbe članka 74. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima žalbu odbiti kao neosnovanu.
13. Zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova upravnog spora odnosno odgovora na žalbu tužitelja ovaj Sud ocjenjuje neosnovanim jer navodi odgovora zainteresirane osobe nisu takve naravi da su utjecali na tijek upravnog spora nego se iznose općeniti razlozi zbog kojih zainteresirana osoba smatra da je žalba neosnovana.
U Zagrebu 11. listopada 2023.
Predsjednica vijeća:
mr. sc. Mirjana Juričić, v.r.