Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Broj: Pp-14977/2023-11

    OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

    Split, Domovinskog rata 4

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Tolić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenih KT i KTB, zastupanog po braniteljici Ivi Višić, odvjetnici u [adresa], zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine br. 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22 i 47/23, dalje u tekstu: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko - dalmatinske, II Policijske postaje Split, klasa: 211-07/23-5/29898, urbroj: 511-12-24- 23-1 od 24. listopada 2023., na temelju članka 229. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon), nakon provedene glavne rasprave dana 25. studenog 2025. u prisutnosti obojice okrivljenika i braniteljice drugookrivljenika te u odsutnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja, dana 26. studenog 2025. objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    Prvookrivljeni: KT, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. K i NT, rođen **.**.1968. [adresa], s prebivalištem u [adresa],  SSS, umirovljenik, mj. primanja 650,00  eura  mirovine,  srednjeg  imovnog stanja,  razveden,  otac  dvoje  djece, državljanin Republike Hrvatske,  prekršajno kažnjavan

    Drugookrivljeni: KTB, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. N i pok. C,  rođen **.**.1952.  u [adresa], s prebivalištem u [adresa]– [adresa],  SSS,  prometni  tehničar, umirovljenik,  mj.  mirovina  750,00  eura, dobrog imovnog stanja, oženjen, otac dvoje djece,  državljanin  Republike  Hrvatske, prekršajno kažnjavan k r i v i  s u

    što su 23. listopada 2023. u 13:20 sati u mjestu [adresa] – [adresa], na javnom mjestu narušili javni red i mir na način što su se, nakon što je prvookrivljenik iz asfaltne podloge izvadio iz ležišta tri željezna stupića visine cca 80 cm koja su bila povezana željeznim lancem koje je postavio drugookrivljenik, međusobno naguravali i svađali koristeći povišeni ton, prilikom čega se prvookrivljenik vičući obratio drugookrivljeniku riječima "koja ti je pička materina, ostavi nas na miru!"

    dakle, na javnom mjestu vikom i svađom remetili javni red i mir,

    čime su počinili prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira; pa se na temelju istog propisa

    i z r i č e

    prvookrivljenom KT

    NOVČANA KAZNA U IZNOSU 300,00 (tristo) EURA

    drugookrivljenom KTB

    NOVČANA KAZNA U IZNOSU 500,00 (petsto) EURA

    Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon), okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, prema uplatnici priloženoj uz presudu.

    Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku.

    Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 80,00 (osamdeset) eura, u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti presude.

    O b r a z l o ž e n j e

    1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, II. Policijska postaja Split, podnijela je dana pod gore navedenim poslovnim brojem optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    2. Postupajući po optužnom prijedlogu, ovaj sud je 4. veljače 2025. na temelju članka 229. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona protiv okrivljenika izdao prekršajni nalog, jer su bili ispunjeni uvjeti iz članka 230. istog Zakona. Protiv predmetnog prekršajnog naloga okrivljenici su u zakonskom roku podnio prigovor pa ga je sud isti stavio izvan pravne snage i proveo glavnu raspravu.

    3. Ispitan pred sudom na glavnoj raspravi, prvookrivljeni KT je izjavio kako se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. U svojoj obrani je naveo kako mu je kritične prigode otac bio teško bolestan te je očekivao sanitetsko vozilo koje ga je trebalo prevesti u bolnicu, jer je bio nepokretan. U jednom trenutku da ga je nazvao sin koji mu je rekao da se do njihove kuće jedva može proći osobnim vozilom jer je susjed KTB postavio stupiće i pregradio javni put. On da se na to zaputio do mjesta gdje su postavljeni stupići te ih je počeo čupati kako bi oslobodio prolaz za sanitetsko vozilo. Istaknuo je da CT u tom trenutku nije bio tu, već je bio preko puta odnosno magistrale te mu je povikao nešto u stilu "koju pičku materinu nas ne ostaviš na miru". U jednom trenutku, dok je izvlačio stupiće, da je ugledao CT pored sebe kako drži stupić u ruci i zamahuje njime u njegovom pravcu kao da će ga udariti. On da je samo uhvatio taj stupić jednom rukom i tako ga spriječio da ga udari, a drugom rukom je izvadio mobitel i pozvao policiju da pošalje patrolu. Kada je to vidio, CT je prestao s napadom te je pokupio svoj alat i otišao u kuću. Prije dolaska policijskih službenika da je nazvao općinu [adresa] da pošalju komunalnog redara jer je vlasnik tog puta Općina. Naglašava kako nije bilo nikakvog napada od strane njega prema drugookrivljeniku, već upravo suprotno, on je bio napadnut i samo se branio. Istaknuo je da to može potvrditi i supruga drugookrivljenika ČT koja mu je dok ga je siti napadao "pusti ga Č on je stariji čovik", a on joj je odgovorio "ne napadam ja njega nego on mene".

    3.1. Na pitanje braniteljice drugookrivljenika, prvookrivljenik je odgovorio kako osim ČT nitko drugi nije bio na mjestu događaja niti je taj događaj vidio.

    3.2. Braniteljica drugookrivljenog je prigovorila iskazu prvookrivljenog u dijelu u kojem navodi, da bi ga njezin branjenik fizički napao.

    3.3. Ispitan pred sudom na glavnoj raspravi, drugookrivljeni KTB je izjavio kako se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. U svojoj obrani je naveo kako je 23. listopada 2023. postavljao tri stupića na svome putu nasuprot svoje kuće u [adresa], s čim je završio u 13,31 sati. Nakon toga da je otišao u svoju kuću, da bi mu supruga ČT nakon nekoliko minuta rekla da vidi susjeda KT kako uklanja stupiće. On da je na to izašao iz kuće i otišao preko puta magistrale gdje su se nalazili stupići te je prilazeći KT istoga fotografirao. Kada mu se približio, pokušao mu je uzeti stupić iz ruke, ali u tome nije uspio. Ističe kako ga je KT u jednom trenutku udario stupićem po palcu lijeve ruke. Dok se sve to događalo, došla je njegova supruga ČT koja je KT rekla "kako te nije sram, on ima 74 godine". Ističe kako se nije želio svađati te je otišao sa suprugom u kuću, da bi za sat dva na mjestu događaja vidio policiju i komunalne redare. Sutradan da je otišao na hitnu pomoć zbog toga što mu je prst u koji ga je KT udario natekao, zbog čega je zatražio liječničku pomoć. Liječnica koja ga je pregledala nakon što joj je ispričao što se dogodilo, pozvala je policiju.

    3.4. Na pitanje suda je li kritične prigode bilo svađe ili povišenih tonova, drugookrivljeni odgovara kako toga nije bilo ni snjegove ni sa strane KT, već samo taj udarac zbog kojeg je potražio liječničku pomoć.

    3.5. Prvookrivljeni je istaknuo kako prigovara obrani drugookrivljenika u cijelosti kao neistinitoj te još jednom ističe da nije riječ o vlasništvu drugookrivljenika, već o javnom dobru, za što posjeduje dokaze u vidu dokaze u vidu izvatka iz zemljišne knjige. Također kategorički negira da bi udario drugookrivljenika stupićem po ruci, ističe kako mu je samo rekao "koju pičku materinu nas ne ostaviš na miru". Ostaje u cijelosti kod svoje obrane.

    4. Tijekom dokaznog postupka ispitana je svjedokinja ČT, pregledane su fotografije koje je priložio drugookrivljenik te su pročitani prigovori protiv prekršajnog naloga i izvadak iz zemljišne knjige sa spornu česticu. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, iz koje je vidljivo da je su okrivljenici prethodno kažnjavani zbog blažih oblika prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

    4.1. Sud je na temelju članka 421. stavka 1. točke 4. Zakona o kaznenom postupku odbio dokazni prijedlog prvookrivljenika za pribavljanjem evidencije poziva na broj 112 i ispitivanjem policijskih službenika koji su vršili intervenciju, jer je riječ o dokazima kojima bi se znatno odugovlačio postupak. Naime, osim što sama činjenica osobe pozivatelja policijskih službenika nije odlučna za ostvarivanje obilježja djela, istu nije bilo potrebno utvrđivati ni kao pomoćnu (kontrolnu) činjenicu, jer činjenično stanje u dovoljnoj mjeri proizlazi iz drugih dokaza. U odnosu na ispitivanje policijskih službenika, ističe se kako oni nisu bili očevici prekršaja, a eventualno ispitivanje na okolnost obavijesnih kazivanja zatečenih građana predstavljalo bi nezakonit dokaz.

    4.2. Sud je također na osnovi članka 421. stavka 1. točke 2. Zakona o kaznenom postupku odbio izvesti dokaz pregledom fotografija mjesta događaja nakon dolaska službenih osoba, iz razloga što se njima dokazuju činjenice koje nisu važne za odlučivanje.

    4.3. Ispitana u svojstvu svjedoka, ČT je izjavila kako se kritične prigode nalazila u svojoj kući u [adresa] te je vidjela susjeda KT kako uklanja stupiće koje je netom prije postavio njezin suprug KTB, a što je ona priopćila suprugu. Isti je potom izašao vani, a ona je u jednom trenutku začula buku i galamu te je izašla ispred kuće i vidjela kako se njezin suprug i KT sukobljavaju, točnije da se naguravaju i svađaju, koristeći povišeni ton. Ona je na to došla do njih i pokušala ih je razdvojiti, u čemu je nekako i uspjela. Ističe kako je KT bio vrlo neugodan, da ih je vrijeđao te je u ruci držao metalni stupić koji je uklonio s puta. Nakon što je sukob završio da su se suprug i ona vratili u kuću. Nakon nekog vremena ispred kuće je vidjela policiju, ali nju nisu zvali ni njezin suprug ni ona.

    4.4. Prvookrivljeni je prigovorio dijelu iskaza svjedokinje kao neistinitom, ističući kako se ona nije nalazila u kući u trenutku kada je njezin suprug došao na lice mjesta, već preko puta ceste. Također negira da bi nju u bilo kojem trenutku vrijeđao.

    4.5. Svjedokinja je zaključno navela kako unatoč primjedbama ostaje kod svog iskaza.

    4.6. Na pitanje braniteljice drugookrivljenika, što se dogodilo u trenutku kada je prvookrivljenik držao stupić u ruci, svjedokinja je navela kako su njih dvojica međusobno krenuli jedan prema drugome i došlo je do sukoba. Na pitanje suda može li detaljnije opisati taj sukob, svjedokinja je odgovorila da ne može.

    5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaja koji im se stavlja na teret.

    6. Odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da prekršaj čini onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir; za koji prekršaj je propisana novčana kazna u visini od 300,00 (tristo) do 2.000,00 (dvije tisuće) eura ili kazna zatvora do 30 dana.

    7. Dakle, okrivljenici su tijekom postupka iznijeli proturječne navode u pogledu spornog događaja, nastojeći prebaciti odgovornost na drugu stranu; s tim da je svjedokinja ČT izričito navela kako je vidjela da se njezin suprug KTB i KT naguravaju i svađaju, koristeći povišeni ton. Sud ove tvrdnje svjedokinje smatra vjerodostojnima, jer su u skladu s ostalim prikupljenim podacima i dokazima, a istovremeno ona nema nikakvog razloga neistinito teretiti drugookrivljenika koji je njezin suprug i koji je u krajnjoj liniji putem svoje braniteljice predložio njezino ispitivanje. Pored toga, prvookrivljenik ne spori da se kritične prigode povišenim tonom obratio drugookrivljeniku riječima "Koju pičku materinu nas ne ostaviš na miru?". Isti svoje ponašanje opravdava time što je drugookrivljenik postavljanjem spornih stupića onemogućio prolazak sanitetskim vozilu koje je trebalo pružiti hitnu medicinsku pomoć njegovom teško bolesnom ocu, međutim ova okolnost eventualno može isključiti njegovu odgovornost za uklanjanje stupića, ali ne utječe protupravnost naknadne radnje remećenja javnog reda i mira u vidu vike, svađe i naguravanja. Navedena okolnost se doduše može uzeti u obzir prilikom odluke o sankciji u kontekstu stupnja krivnje, o čemu će biti govora u nastavku.

    7.1. Što se tiče navodnih ozljeda kod drugookrivljenika, one nisu obuhvaćene optužnim aktom, jer se u istom izričito navodi da okrivljenici nisu imali "vidljivih tjelesnih povreda, a liječničku pomoć su odbili", što je u kontradikciji s naknadnim deskriptivnim označavanjem njegovog traženja medicinske pomoći. Neovisno o tome, fotografije koje je u tom pravcu dostavio KTB ne mogu se tretirati kao adekvatan dokaz, s obzirom na to da su sačinjene idućega dana i ne mogu se pouzdano dovesti u vezu sa spornim događajem.

    7.2. Konačno, u pogledu javnosti mjesta gdje se odvio utuženi incident, iz dostavljene zemljišnoknjižne dokumentacije je vidljivo kako je riječ o javnom putu - cesti, a sve i kad bi se ova činjenica mogla osporavati; iz dostavljenih fotografija je jasno vidljivo da se mjesto događaja nalazi tik uz javnu cestu – jadransku magistralu. Drugim riječima, nema nikakve sumnje da su inkriminirane radnje poduzete na javnom mjestu.

    7.3. Slijedom navedenog, iz rezultata dokaznog postupka, u prvom redu iz iskaza svjedokinje ČT, koji je dijelom potvrđen i obranama samih okrivljenika; kao nesporno proizlazi da su se okrivljenici kritične prigode međusobno naguravali i svađali koristeći povišeni ton te da se okrivljeni KT obratio okrivljenom KTB uvredljivim riječima koje se navode u izreci presude. Tim se ostvarili sva obilježja predmetnog prekršaja. Pritom se ističe kako je sud činjenični opis presude prilagodio upravo spomenutim rezultatima dokaznog postupka, ostavši u okvirima optužbe.

    8. Prilikom odabira vrste i mjere prekršajnopravne sankcije, ovaj sud je na strani provookrivljenog KT kao olakotnu okolnost uzeo u obzir manji stupanj krivnje, koji se očituje u njegovom emocionalnom stanju kritične prigode, uslijed teških obiteljskih okolnosti; dok je kod drugookrivljenog KTB u tom pravcu cijenio njegovu stariju životnu dob. Kao otegotnu okolnost sud je kod obojice okrivljenika tretirao njihovu prethodnu prekršajnu kažnjavanost, međutim ne zbog prekršaja iz područja javnog reda i mira.

    8.1. Polazeći od navedenog, sud je okrivljenicima izrekao novčane kazne u visini koja je primjerena naprijed utvrđenim okolnostima i ukupnoj kriminalnoj količini; smatrajući da će se na taj način adekvatno postići svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.

    8.2. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

    9. Na temelju u izreci citiranih propisa, kako su okrivljenici proglašen krivima, obvezni su naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka.

    Split, 26. studenog 2025.

    Zapisničarka

    Sudac

    Sanja Tolić, v.r.

    Mario Bakota,v.r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Visoki prekršajni sud RH.

    Presuda se dostavlja:

    - okrivljenicima

    - braniteljici drugookrivljenika

    - ovlaštenom tužitelju

    - u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.