Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Poslovni broj Gž R-1027/2022-3

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Ksenije Dimec, kao predsjednice vijeća, Ive Smokvina Dadasović kao sutkinje izvjestiteljice i Larise Gačanin kao članice vijeća u pravnoj stvari tužiteljice ŽA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Santica & Đapić iz Splita protiv tuženika Megalit d.o.o. Solin, Kralja Zvonimira 14, OIB: 872190835898, zastupan po Darku Medaku, odvjetniku iz Splita, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu pod posl. br. Pr- 470/2019 od 11. srpnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 26. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu pod posl. br. Pr-470/2019 od 11. srpnja 2022. u dosuđujućem dijelu toč. I), II) i III) izreke, te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom u toč. I) izreke naloženo je tuženiku da plati tužiteljici s osnove naknade neimovinske štete iznos od 28.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 23.05.2019. do isplate, dok je sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 7.000,00 kn tužiteljica odbijena. Također je toč. II) izreke naloženo tuženiku da isplati tužiteljici s osnova naknade imovinske štete na ime troškova liječenja i tuđe njege i pomoći iznos od 7.825,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 6.825,00 kn teku od 23.05.2019. do isplate, a na iznos od 1.000,00 kn od 11.07.2022. do isplate, dok je sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.000,00 kn tužiteljica odbijena. Isto tako je toč. III) izreke naloženo tuženiku da nadoknadi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 17.075,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate, dok je sa preostalim zatraženim troškom u iznosu od 2.700,00 kn tužiteljica odbijena.

2. Protiv dosuđujućeg dijela toč. I), II) i III) izreke citirane presude žalbu podnosi tuženik iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP-a), te predlaže preinačiti pobijanu odluku na način da se odbije tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti, odnosno podredno ukinuti i vratiti na ponovno suđenje.

3. U žalbi tuženik u bitnom navodi da je tijekom cijelog postupka osporavao navode tužiteljice da bi predmetne zgode čistila poslovni prostor koji se nalazi u trgovačkom centru ... po pozivu vlasnika društva ..., odnosno da je radila kao zaposlenica navedenog trgovačkog centra ili nekog od zakupnika. Tome u prilog da ukazuje činjenica da predmetna šteta nije okarakterizirana kao ozljeda na radu. Navodi da do ozlijede tužiteljica nije došlo zbog neispravnog prozora, već zbog njenog nestručnog i nedopuštenog rukovanja predmetnom kliznom stjenkom za vrijeme dok je neovlašteno boravila u trgovačkom centru ( jer je radila na crno ) tijekom noćnih sati, a čime da je doprinijela vlastitoj šteti, pa da nema njegove odgovornosti kao vlasnika. Navodi da je zakupnik predmetni poslovni prostor preuzeo u ispravnom stanju, da ga je bio dužan održavati, te ga kao zakupodavca pravovremeno obavijestiti o kvaru, odnosno nedostatku, a što da nije učinio. Stoga da za nastalu štetu temeljem čl. 1066. Zakona o obveznim odnosima ( NN 35/2005, 41/008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/22, dalje ZOO-a ) isključivo odgovara zakupnik. Navodi da je nejasan zaključak prvostupanjskog suda da se radilo o nedostacima stvari na koje nije skrenuo pozornost zakupcu, a koji je utemeljen na navodnom iskazu voditelja poslovnog prostora. Istakao je da osporava i visinu dosuđene naknade štete kao previsoku.

4. Odgovor na žalbu nije podnijet.

5. Žalba je osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom neimovinske i imovinske štete nastale kao posljedica nezgode koja se dogodila 16.10.2018. prilikom čišćenja poslovnog prostora ... u trgovačkom centru ... u [adresa], na način da joj je na nogu pala klizna stijena ( prozor).

7. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud nakon provedenog dokaznog postupka utvrđuje:

- da je tužiteljica 16.10.2018. čistila poslovni prostor ... koji se nalazio u trgovačkom centru ... i to po pozivu AA, vlasnika tvrtke ..., te da je tom prilikom doživjela nezgodu na način da joj je prilikom zatvaranja prozora na nogu pala klizna stjenka (prozor), a kojom prilikom je zadobila ozljedu desnog stopala,

- da je društvo ... bilo u zakupu navedenog poslovnog prostora temeljem Ugovora o zakupu od 01.02.2018.,

- da je tuženik vlasnik trgovačkog centra ..., a u kojem se nalazio predmetni poslovni prostor u zakupu tvrtke ..., pa da je njegov prigovor promašene pasivne legitimacije neosnovan,

- da iz iskaza tužiteljice, a kojeg sud prihvaća iskrenim, vjerodostojnim i objektivnim, te potkrijepljenim iskazom svjedokinje ČA, proizlazi da je tužiteljici kritične zgode, nakon završetka čišćenja poslovnog prostora, odnosno prilikom zatvaranja prozora, dok ga je pridržavala zajedno s ČA da ne padne, prozor pao na desnu nogu,

- da činjenica da tužiteljica nema sklopljen pisani ugovor o radu s poslodavcem ..., niti ju je isti prijavio, ne dovodi u sumnju da je istu zaposlila tvrtka ... na poslovima čišćenja i da joj je bio prvi radni dan kada je doživjela nezgodu padom prozora, težine 300 kg, u poslovnom prostoru koji se nalazi u trgovačkom centru ..., a čiji zakupnik je bila tvrtka ...,

- da je tuženik kao vlasnik trgovačkog centra ..., u kojem se nalazi poslovni prostor koji je bio u zakupu tvrtke ... bio dužan osigurati prostor da se spriječi uzrokovanje štete, odnosno ozljeđivanje ljudi,

- da klizna stjenka (prozor), težine 300 kg predstavlja opasnu stvar i za štetu nastalu padom tog prozora da odgovara tuženik kao vlasnik zgrade na kojoj je postavljen taj prozor u smislu odredbe čl. 1063. ZOO-a i čl. 1064. ZOO-a,

- da tuženik nije dokazao razloge za oslobađanje od odgovornosti za štetu,

- da iz iskaza tužiteljice i svjedokinje ČA proizlazi da je prozor prilikom zatvaranja izlazio iz ležišta, te da je bilo pitanje vremena kada će to staklo izletjeti, pa da se radi o šteti proizašloj iz skrivene mane ili skrivenog svojstva stvari (klizne stjenke prozora) na koje nije skrenuta pozornost zakupniku slijedom čega da postoji odgovornost tuženika kao vlasnika opasne stvari za naknadom štete tužiteljici temeljem čl. 1066. st. 2. ZOO-a,

- da u ponašanju tužiteljice nije bilo nikakvih nepravilnosti, niti je ista mogla predvidjeti da će prilikom zatvaranja klizne stjenke (prozora) isto pasti i ozlijediti ju, pa da tužiteljica ničim nije pridonijela štetnom događaju,

- da iz Nalaza i mišljenja vještaka ortopeda dr. Arsen Pavić, proizlazi da je tužiteljica zadobila ozljedu desnog stopala, djelovanjem direktne sile na način da joj je po dozumu odnosno hrptu stopala pao teški predmet – prozor, da je liječenje kod tužiteljice trajalo ukupno 6 mjeseci u kojem periodu da je poštovala hologram liječenja, te time smanjila sve moguće i možebitne posljedice, da su kod tužiteljice zaostale posljedice u vidu ograničenja u smislu tegoba kod dužeg hodanja, kod dužeg stajanja na nogama, kod savladavanja stepenica, odnosno do trajnog umanjenja opće životne aktivnosti od 6%, u koji postotak da su uključeni i periodički bolovi, da je tužiteljica trpjela bolove jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 1 tjedan, a blagog intenziteta 30 dana, da joj je tuđa pomoć i njega bila potrebna u trajanju od 1 mjesec u prosjeku 3 sata dnevno dok je nosila imobilizaciju, potom 1 mjesec po 2 sata dnevno dok je koristila podpazdušne štake i još jedan i pol mjesec po 1 sat dnevno, te da je kod iste zbog povremenog šepanja zaostalo naruženje u blagom stupnju,

- da iz Nalaza i mišljenja vještaka psihijatra dr. Časlava Lončara, proizlazi da je tužiteljica u trenutku ozljeđivanja doživjela "primarni strah" jakog intenziteta u trajanju od 2-3 min, na kojeg se nastavio sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 2 dana, a prvi dan je podržavan i trpljenjem boli jakog intenziteta, strah srednjeg intenziteta u trajanju od 10 dana, te strah blagog intenziteta idućih dva mjeseca, te da je zbog posljedica ozljeđivanja kod tužiteljice došlo do trajne povrede duševnog integriteta lakog stupnja do 5%, a koja procjena se uklapa u procjenu vještaka ortopeda.

8. Slijedom naprijed prvostupanjski sud cijeneći provedeno medicinsko vještačenje kao stručno, objektivno i dano sukladno pravilima struke i znanosti, smatra da tužiteljici primjenom odredbe čl. 1100. st. 2. i čl. 1095. ZOO-a pripada s osnova pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje naknada štete u iznosu od 28.000,00 kn i naknada imovinske štete s osnove potrebe tuđe pomoći i njege i troškova liječenja u ukupnom iznosu od 7.825,00 kuna. Stoga dosuđuje tužiteljici navedene iznose naknade neimovinske i imovinske štete, dok u preostalom dijelu odbija tužbeni zahtjev kao neosnovan. Odluku o trošku donosi na temelju čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a prema uspjehu tužiteljice u sporu.

9. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud nije utvrdio postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a.

10. Međutim osnovani su žalbeni navodi tuženika da je prilikom donošenja odluke prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje posljedično čemu je pogrešno primjenio materijalno pravo.

11. Naime, u konkretnom slučaju nije sporno da je tužiteljica, dana 16.10.2018. doživjela nezgodu na način da joj je nakon završetka posla čišćenja poslovnog prostora ... u zakupu društva ... koji se nalazio u trgovačkom centru ... u [adresa] u vlasništvu tuženika, pala na nogu prozorska klizna stijena ( prozor).

12. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je predmetna prozorska klizna stijena u konkretnoj situaciji predstavljala opasnu stvar u smislu odredbe čl. 1063. i čl. 1064 ZOO-a. Naime, pod opasnom stvari razumijeva se svaka stvar koja po svojoj namjeni, osobinama, položaju, mjestu i načinu uporabe, predstavlja povećanu opasnost nastanka štete za okolinu, pa je zbog toga treba nadzirati povećanom pažnjom. Cijeneći okolnosti predmetnog događaja, odnosno da je u konkretnom slučaju predmetna prozorska klizna stijena velike težine i površine, pala na tužiteljicu prilikom uobičajnog načina uporaba tj. zatvaranja na način da je izašla iz svog ležišta, to se ista ima smatrati opasnom stvari jer je predstavljala povećanu opasnost štete za okolinu.

13. Nadalje, suprotno žalbenim navodima pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da činjenica da tužiteljica nije imala zaključen ugovor o radu sa društvom ... u trenutku nezgode i da predmetna šteta nije prijavljena kao povreda na radu, odnosno da je radila „na crno“ ne znači da je u predmetnom poslovnom prostoru bila neovlašteno, odnosno da ju za posao čišćenja nije angažirao zakupnik. Pored toga iz iskaza svjedokinje Ž proizlazi da joj je zakupnik BA rekao da je tužiteljica bila njegova djelatnica koju nije prijavio, a posve je neživotno i nelogično da bi tužiteljica sa svjedokinjom ČA čistila predmetni poslovni prostor u ranim jutarnjim satima bez naloga za taj posao.

14. Isto tako, suprotno žalbenim navodima pravilno je prvostupanjski sud na temelju provedenog dokaznog postupka utvrdio da u ponašanju tužiteljice predmetne zgode prilikom zatvaranja klizne stijene nije bilo nikakvih nepravilnosti u smislu nestručnog ili nedopuštenog rukovanja prijepornom kliznom stijenom slijedom čega ista ničim nije doprinijela nastanku štetnog događaja. Štoviše niti sam tuženik ne navodi u čemu bi se sastojalo navodno nestručno rukovanje tužiteljice prilikom zatvaranja klizne stijene slijedom čega se radi o paušalnom i ničim potkrijepljenom prigovoru.

15. Međutim prema odredbi čl. 1064. ZOO-a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik. Nadalje prema odredbi čl. 1066. st. 1. i 2. ZOO-a umjesto vlasnika stvari i isto kao i on odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili osoba koja je inače dužna da je nadgleda, a nije kod njega na radu, s time da će vlasnik odgovarati zajedno s osobom kojoj je povjerio stvar da se njome služi ako je šteta proizašla iz neke skrivene mane ili skrivenog svojstva stvari na koja joj nije skrenuo pozornost.

16. U konkretnom slučaju nije sporno da je tuženik vlasnik predmetnog poslovnog prostor u kojem se nalazila predmetna prozorska klizna stijena, te da je taj poslovni prostor u trenutku nezgode bio temeljem dopuštene osnove tj. Ugovora o zakupu od 01.02.2018. ( list 35-52 spisa ) u posjedu društva ... ..., a koje društvo je u tom poslovnom prostoru obavljalo svoju djelatnost.

17. Dakle, nesporno je u konkretnom slučaju u trenutku nastanka štetnog događaja, poslovni prostor u kojem se nalazila predmetna prozorska klizna stijena, bio u posjedu društva ... kao zakupnika, odnosno osobe kojoj je tuženik kao vlasnik povjerio stvar da se njome služi za obavljanja svoje djelatnosti za vlastiti račun i interes, pa temeljem citirane odredbe čl. 1066. st. 1. ZOO-a, navedeno trgovačko društvo odgovara za štetu koja je prouzročena tom stvaraju.

18. S druge strane odgovornost tuženika kao vlasnika, zajedno sa društvom ... u smislu naprijed citirane odredbe čl. 1066. st. 2. ZOO-a postojala bi samo u slučaju da je predmetna šteta proizašla iz neke skrivene mane ili skrivenog svojstva stvari na koja zakupniku nije skrenuo pozornost.

19. Dakle, u konkretnom slučaju je za postojanje odgovornosti tuženika kao vlasnika poslovnog prostora odlučno da li je predmetna šteta proizašla iz neke skrivene mane ili skrivenog svojstva stvari na koje zakupniku nije skrenuo pozornost.

20. Navedenu odlučnu činjenicu za sada prvostupanjski sud nije potpuno i pravilno utvrdio. Naime, skrivena svojstva i skrivene mane stvari su samo one koje se nisu mogle uočiti prilikom redovnog pregleda stvari.

21. Osnovano tuženik u žalbi navodi da je za sada nejasan zaključak prvostupanjskog suda da se radilo o nedostacima stvari na koje nije skrenuo pozornost zakupcu, a koji je utemeljen na navodnom iskazu voditelja poslovnog prostora.

22. Naime, pobijanom presudom prvostupanjski sud utvrđuje da iz iskaza tužiteljice i svjedokinje ČA proizlazi da je voditelj poslovnog prostora zakupnika, nakon ozlijede tužiteljice izjavio „da je bilo pitanje vremena kada će to staklo izletjeti“ . Iz navedenog bi za sada proizlazilo da su zakupcu problemi sa izlaženjem prozorske stijene iz ležišta, bili poznati i prije nastanka predmetne nezgode, pa nije jasno o kakvim se skrivenim svojstvima i skrivenim manama radilo u smislu naprijed citirane odredbe čl. 1066. st. 2. ZOO-a.

23. Slijedom navedenog, a kako sud prvog stupnja nije raspravio sve relevantne činjenice, valjalo je primjenom odredbe čl. 370. ZPP-a odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

24. U nastavku postupka sud će, u skladu sa iznijetim stavovima u ovoj odluci, pravilno i potpuno utvrditi da li su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za odgovornost tuženika kao vlasnika stvari u smislu odredbe čl. 1066. st. 2. ZOO-a, te će potom primjenom mjerodavnih odredbi ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu, odnosno donijeti novu zakonitu odluku.

25. Prvostupanjska presuda, kao nepobijana, ostaje neizmijenjena u odbijajućem dijelu toč. I), II) i III) izreke.

U Rijeci, 26. studenog 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Ksenija Dimec