Poslovni broj: P-295/2022-48

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Stalna služba u Donjoj Stubici

Matenačka 3/I, Donja Stubica

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru Stalna služba u Donjoj Stubici, po sucu Jeleni Habulin kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice ĐU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa NU, odvjetnica iz [adresa], protiv tuženika IU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa Ksenija Kantura, odvjetnica iz Zaboka, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 15. listopada 2025. u prisutnosti tužiteljice osobno i njezine punomoćnice, odvjetnice NU, tuženika osobno te njegove punomoćnice, odvjetnice Ksenije Kantura, dana 26. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužiteljica ĐU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnica dijela nekretnine koji se na skici očevida izrađenoj od strane geodetskog vještaka Maria Kranjec zaprimljenoj u spisu 17.11.2023.godine nalazi između točaka A1-B1-C2-D1-E1-F1-4-3-2-1 u površini 20 m2 te točaka F1-G1-H1-6- 5-4, u površini 10 m2, s duljinom između točaka A1-B1 4,53 m, B1-C2 4,30 m, C2-D1 7,37 m, D1-E1 7,80 m, E1-F1 7,23 m, F1-G1 16,55 m, G1-H1 6,90 m te se u skladu s tim označava međa između nekretnine tuženika AU, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] dk.č.br. 903/2 k. o. [katastarska općina] i nekretnine tužiteljice ĐU, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], dk.č.br. 904 k. o. [katastarska općina], pravcem A1-B1-C2-D1-E1-F1-G1-H1, s duljinom između točaka A1-B1 4,53 m, B1- C2 4,30 m, C2-D1 7,37 m, D1-E1 7,80 m, E1-F1 7,23 m, F1-G1 16,55 m, G1-H1 6,90 m, sve prema gore navedenoj skici s očevida .

II Nalaže se tuženiku IU, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici ĐU, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], preda u posjed dio nekretnine koji se na skici očevida zaprimljenoj u spisu 17.11.2023. izrađenoj od strane geodetskog vještaka Maria Kranjeca, nalazi između točaka A1-B1-C2-D1-E1- F1-4-3-2-1, u površini od 20 m2 i točaka F1-G1-H1-6-5-4 u površini 10 m2, s duljinom između točaka A1-B1 4,53 m, B1-C2 4,30 m, C2-D1 7,37 m, D1-E1 7,80 m, E1-F1 7,23 m, F1-G1 16,55 m, G1-H1 6,90 m, sve u roku od 15 dana.

III Nalaže se tuženiku IU, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici ĐU, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] naknadi troškove postupka u iznosu od 3.349,85 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26. studenog 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referente stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi navodi da je rješenjem Općinskog suda u Zlataru pos.br. R1- 49/2019 od 27. travnja 2021., koje je postalo pravomoćno 08. ožujka 2022.godine uređena međa između dijela nekretnine predlagatelja IU, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] označene sa d 903/2 k. o. [katastarska općina] i dijela nekretnine protustranke ĐU, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], označene sa d 904 k. o. [katastarska općina], na način da se proteže od toč.1-6, s time da je u točki 1. električni stup (A1 prema pokazivanju protustranke), u točki 2. drveni kolac (sredina između D- D1), u točki 3. drveni kolac (sredina između E-E1), u točki 4. stari drveni stupić (F1- prema pokazivanju protustranke), u točki 5. sredina betonskog stupa sa namotanom žicom na vrhu (fizički lom terena u naravi) i u toč. 6 sredina betonskog stupa (sredina između H-H1). Udaljenost između točaka 1-2-3-4-5-6 iznosi O-16,42 m-7,56 m-7,09 m-14, 45m-8,88 m.

2.Nadalje navodi da je u navedenom rješenju kojim je uređena međa navedeno da svatko može u parnici dokazati svoje vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenje međe.

3.Stoga tužiteljica podnosi tužbu radi utvrđivanja prava vlasništva nekretnine dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini koja predstavlja razliku između linije uređene međe na očevidu koji je održan 23.03.2021.godine i pokazivanja tužiteljice. Na skici očevida međa prema kazivanju tuženika obilježena je točkama A-B-C-D-E-F-G-H, a prema kazivanju tužiteljice točkama A1-B1-C1-D1-E1-F1-G1-H1 te je sporna površina 87 m2.

4.Tužiteljica navodi da je u postupku uređenje međe bio održan još jedan očevid i to 24. ožujka 2017. te je na istom rješenjem uređena međa između stranaka, ali je predmetno rješenje o uređenju međe ukinuto odlukom Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici Gž-559/2018. Pokazivanja tuženika na očevidima se razlikuju, a što je vidljivo i iz spornih površina. Na očevidu 24.03.2017.sporna površina između pokazivanja stranaka iznosi 33 m2, dok sporna površina na očevidu od 23.03.2021. iznosi 87 m2. Tuženik je na očevidu 23.03.2021. svojim pokazivanjem ušao još dublje u posjed tužiteljice. Tužiteljica je liniju međe na jednom i drugom očevidu identično pokazala.

5.Tuženik je nekretninu oznake čk.č.br. 903/2 naslijedio od svojih roditelja, a prije njega i njegovih roditelja posjednica i vanknjižna vlasnica bila je MU,teta od tuženika. Na toj čestici sijao se kukuruz i pšenica i to sve do 1988. godine kada je ona dozvolila tuženiku gradnju klijeti i sadnju vinograda. Objekt koji je IU izgradio bio je udaljen 2 m od međe.

6.Navodi da je nekretninu oznake k.č.br. d 904 k. o. [katastarska općina] koja je sada u posjedu i vanknjižnom vlasništvu tužiteljice kupio još 1928. godine KU od BU, a između oranice i vinograda bio je jarak u kojem su rasla tri grma bekovine te su one bile oznake međe. Između tadašnjih posjednika nikada nije bilo nikakvih nesuglasica oko međe sve do 2003. godine kada je tuženik posjekao 38 trsova, povadio 8 stupova i 4 potporna stupa i presjekao žicu.Radi počinjenog smetanja posjeda EU, otac tužiteljice je pokrenuo postupak radi smetanja posjeda koji je vođen pod. posl. brojem P-15/04 te je na raspravi održanoj 20.05.2004. tuženik priznao da je posjekao cjepove, izvadio stupove iz zemlje i skinuo žicu. U toku postupka EU je umro te je tužiteljica kao njegova nasljednica nastavila predmetni postupak koji je nastavljen pod brojem P-950/09 te je isti okončan s pravomoćnim rješenjem o smetanju posjeda.

7.Temeljem pravomoćnog i ovršnog rješenja tužiteljica je pokrenula postupak ovrhe radi njezinog uvođenja u posjed, koji je vođen pod brojem Ovr-995/10 i na očevidu 31.03.2014. radi uvođenja u posjed tužiteljice postavljeni su svi stupovi i provučena je žica. Na očevidu je ovrhovoditeljica odustala od sadnje trsova te isti nisu posađeni. Tuženik je nakon uvođenja u posjed tužiteljice djelomično povadio stupove sa žicom koji su bili postavljeni, koji su na skici očevida od 10. lipnja 2009. godine bili obilježeni točkama A,B,C, maknuo je potporni stup koji se nalazio kod stupa obilježen točkom C, maknuo stup s potpornim stupom koji je obilježen točkom G te je u četvrtom redu koji je na skici očevida obilježen brojkom 4 maknuo stup s potpornim stupom koji je obilježen točkom H, čime je počinio isto smetanje posjeda radi čega je tužiteljica podnijela prijedlog za ovrhu radi ponovnog smetanja posjeda. Postupak ovrhe još nije dovršen.

8.Tuženik je ponovno smetao tužiteljicu u mirnom i faktičnom posjedu te je na nekretnini tužiteljice postavio četiri betonska stupa zbog čega je tužiteljica ponovno pokrenula postupak radi smetanja posjeda koji je pravomoćno okončan rješenjem ovog suda posl. broj P-333/11.Tužiteljica je temeljem pravomoćne sudske odluke pokrenula postupak radi micanja postavljenih stupova koji je vođen pod posl. brojem Ovr-1408/13 i na očevidu koji je održan 19.02.2016. u postupku ovrhe maknuta su ta četiri stupa, no tuženik ih je nakon održanog očevida ponovno postavio. Tužiteljica je ponovno pokrenula postupak radi ponovnog smetanja posjeda te se isti vodi pod posl. brojem Ovr-623/17 i nije dovršen.

9.Nadalje navodi da ju je tuženik ponovno smetao u njezinom posljednjem i mirnom posjedu na način da je postavio tri betonska stupa između kojih je povukao pet redova žice. Tužiteljica je radi toga bila prisiljena pokrenuti postupak radi smetanja posjeda. Postupak je vođen pod posl. brojem Psp-93/15.Temeljem pravomoćnog i ovršnog rješenja tužiteljica je pokrenula postupak ovrhe koji se vodi pod. posl. brojem Ovr-2481/15 i po kojem ovrha još nije dovršena.

10.Tužiteljica navodi da je vođenjem postupaka smetanja posjeda štitila svoj posljednji, mirni i faktički posjed upravo do linije međe koju je ona pokazala i na očevidu 23.03.2021. i 24.03.2017. jer su do navedene linije tužiteljica i njezini preci nesmetano uživali svoju nekretninu koju je još pokojni KU kupio 1928. godine.

11.Stoga tužiteljica predlaže da sud donese presudu kojom će utvrditi da je ona vlasnica dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to dijela nekretnina prema skici očevida u postupku uređenja međe R1-41/2019 od 23.03.2021. koji se nalazi između točaka 1- A1, 2-D1, 3-E1, 5-G1 i 6-H1 te da se u skladu s time uredi međa između nekretnina tuženika dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dijela nekretnine tužiteljice dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] točkama A1-B1-C1-D1-E1-F1-G1-H1 i da sud naloži tuženiku da joj preda u posjed dio nekretnine između točaka 1-A, 2-D1, 3-E1, 5-G1 i 6-H1 te da joj naknadi troškove postupka sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate.

12.Nakon provedenog očevida i identifikacije nekretnina i predmeta spora , tužiteljica je podneskom od 15.12.2023. precizirala tužbeni zahtjev u skladu s činjenicama utvrđenim na očevidu, time da je očitom greškom u pisanju pod točkom II tužbenog zahtjeva napisano da traži predaju u posjed dijela nekretnine koji se nalazi između točaka " F1-B1-H1-6-5-4 u pov. od 10 m2" , a iz površine dijela nekretnine i skice na koju se poziva jasno je trebalo umjesto "B1" trebalo stajati "G1", odnosno da traži da traži predaju u posjed dijela nekretnine koji se nalazi između točaka " F1-G1- H1-6-5-4 u pov. od 10 m2", jer upravo za taj prostor traži i utvrđenje prava vlasništva pod I tužbenog zahtjeva.

13.U odgovoru na tužbu tuženik priznaje da je među strankama vođen postupak radi uređenja međe u predmetu ovog suda posl.br. R1-49/2019 te da sporna površina uređene međe iznosi 87 m2 i da su pokazivanja stranaka u postupku uređenja međe označena točkama kako je to navedeno u rješenju od 27. travnja 2021.Tuženik navodi da on nema saznanja o stjecanju vlasništva nekretnine od strane tužiteljice i njezinih pravnih prednika te priznaje da je pred Općinskim sudom u Donjoj Stubici vođeno nekoliko postupaka radi smetanja posjeda i ovrha radi uspostave ranijeg posjedovnog stanja, od kojih su neki postupci dovršeni, a neki su u tijeku, ali tuženik smatra da su navedeni postupci irelevantni za odluku suda u ovom predmetu. Tuženik ukazuje na činjenicu kako u postupcima koji su ranije bili vođeni između stranaka nisu sudjelovali vještaci geodetske struke te nije vršena izmjera nekretnina stranaka iz spornih točaka te da su sva utvrđenja iz tih rješenja paušalna i okvirna.

14.Tuženik osporava da bi tužiteljica bila vlasnica spornog dijela nekretnina te ističe da je on k. č. br. [katastarska čestica] stekao 1988. darovanjem od bake OU i tete MU te osporava da bi njegova klijet bila građena dva metra od međe s nekretninom tužiteljice, jer je ista izgrađena na udaljenosti od tri metra od međe, budući da pravni prednik tužiteljice ne bi dozvolio gradnju na manjoj udaljenosti od međe.

15.Tuženik ne poriče da je on izvadio stupove, maknuo žicu i izvadio iz tla mlade cjepove koje su tužiteljica ili njezin otac posadili na dijelu nekretnine koju je uživao tuženik, jer je to učinio u vidu samopomoći unutar roka od 30 dana, nakon što su tužiteljica ili njezin pravni prednik ušli u njegov posjed.

16.Tuženik dodaje da su u nekoliko navrata u ovršnim postupcima koji su vođeni između stranaka bila provedena vanjska uredovanja na koja on nije bio pozvan, odnosno nije primio pozive za ista pa nije mogao niti sudjelovati na tim uredovanjima.

17.Stoga tuženik predlaže tužiteljicu odbiti s tužbenim zahtjevom te traži troškove postupka sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

18.U toku postupka izvršen je uvid u ovosudne spise P-950/2009, Psp-22/2016, P- 868/2010, P-333/2011, Ovr-731/2023, Ovr-2481/2015, Ovr-1116/2016 i R1-49/2019, izvršen je uvid u kupoprodajni ugovor sklopljen između BU i ZU **.**.1928., proveden je očevid na licu mjesta na kojem su identificirane nekretnine po mjerničkom vještaku Mariju Kranjecu iz Gromatic KR d.o.o. Zlatar Bistrica koji je izradio nalaz i mišljenje sa skicom, saslušane su stranke te svjedoci ČU, ŠU, UU, CU i EU.

19.Precizirani tužbeni zahtjev osnovan je na način kako je to navedeno u izreci. .

20.Nesporna je činjenica da je tužiteljica izvanknjižna vlasnica d k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , a da je tuženik izvanknjižni vlasnik susjedne nekretnine d k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je u vezi međe između ovih nekretnina vođen postupak u ovosudnom predmetu R1-49/2019 u kojem je je međa uređena rješenjem suda od 27. travnja 2021. na način da se proteže pravcem 1-2-3-4-5-6 i nije sporno da je navedenim rješenjem pod II odlučeno da svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s tim označi međa, time da susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe.

21.Uvidom u ovosudni spis R1-49/2019 utvrđeno je da je navedeno rješenje o uređenju međe od 27. travnja 2021. postalo pravomoćno 08. ožujka 2022. , a kako je tužba u ovom predmetu podnesena 15. srpnja 2022., to je tužiteljica tužbu podnijela u roku određenom čl. 103. st. 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/10, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14), a u skladu s rješenjem o uređenju međe posl.br. R1-49/2019- 47 od 27. travnja 2021.

22.Stoga je tijekom ovog postupka valjalo utvrditi tko je od stranaka vlasnik nekretnina na prostoru između točaka 1-A1, 2-D1, 3-E1, 5-G1 i 6-H1 prema skici mjerničkog vještaka Tihane Artić u predmetu posl.br. R1-49/2019.

23.Iz iskaza tužiteljice i tuženika utvrđeno je da je predmet ovog postupka dio nekretnina u vezi kojeg se vodilo više postupaka za smetanje posjeda te je sud uvidom u ovosudni spis P-950/2009 utvrdio da je u tom predmetu prednik tužiteljice EU podnio tužbu protiv ovopredmetnog tuženika zbog smetanja posjeda, za koje je tužiteljica saznala 01.06.2003., počinjenog na način da je tuženik povadio stupove sa žicom te posjekao trsove te je tuženiku pravomoćnim rješenjem od 10.12.2009. zabranjeno svako takvo ili slično smetanje i uznemirivanje posjeda i naložena mu je uspostava ranijeg posjedovnog stanja, a uvidom u ovosudni spis Ovr-1116/2016 utvrđeno je da je u istome vođen ovršni postupak temeljem navedenog rješenja o smetanju posjeda P-950/2009. od 10. prosinca 2009. te je postupak obustavljen pravomoćnim rješenjem od 13. listopada 2023. jer se ovrha nije mogla provesti budući da prema mišljenju geodetskog vještaka nije bilo moguće odrediti točan položaj točaka na kojima bi se postavili stupovi prema skici s očevida od 10.06.2009.

24.Nadalje, uvidom u ovosudni spis P-868/2010 utvrđeno je da je između stranaka vođen postupak za naknadu štete za posječene trsove i izvađene stupove vezano uz smetanje posjeda za koju je tužiteljica saznala 01.06.2003. iz predmeta posl.br. P- 950/2009, te je pravomoćnom presudom ovog suda posl.br. P-868/2010-34 od 31. svibnja 2011. naloženo tuženiku da na ime naknade štete isplati tužiteljici iznos od 1.979,00 kuna s pripadajućim zateznim kamatama.

25.Uvidom u spis P-333/2011 utvrđeno je da je u istome vođen postupak zbog smetanja posjeda između tužiteljice i tuženika jer je tuženik neutvrđenog dana, a što je tužiteljica saznala 13.04.2011., na dijelu vinograda tužiteljice postavio 4 betonska stupa između kojih je provukao žicu te je pravomoćnim rješenjem suda od 31. listopada 2011. tužiteljici pružena posjedovna zaštita i naloženo je tuženiku uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da makne navedena 4 betonska stupa te mu je zabranjeno svako takvo i slično smetanje i uznemiravanje posjeda tužiteljice.

26.Uvidom u ovosudni spis Ovr-731/2023 utvrđeno je da se u istome vodi ovršni postupak temeljem pravomoćnog rješenja o smetanju posjeda broj P-333/2011 od 31. listopada 2011. te je rješenje o ovrsi provedeno 27. lipnja 2022. nakon čega je donijeto rješenje o dovršetku postupka 27. lipnja 2022., koje je ukinuto te ovršni postupak nije dovršen.

27.Uvidom u ovosudni spis Psp-22/2016 utvrđeno je da je u istom vođen postupak zbog smetanja posjeda po tužbi tužiteljice protiv tuženika jer je tuženik neutvrđenog dana, a što je tužiteljica saznala 08.06.2015. na dijelu nekretnina tužiteljice postavio tri betonska stupa između kojih je u donjem dijelu povukao pet redova žice, izravnao uzvisinu koja se nalazi između nekretnina stranaka i postavio dva drvena stupa ispred prvog i trećeg betonskog stupa, čime je tužiteljicu smetao u posljednjem mirnom posjedu njezinih nekretnina te je rješenjem zbog ogluhe posl.br.Psp- 93/2015. od 14. listopada 2015. utvrđeno da je tuženik smetao tužiteljicu u njezinom posljednjem mirnom i faktičnom posjedu na opisani način i zabranjeno mu je svako takvo i slično smetanje i uznemiravanje posjeda i naložena mu je uspostava ranijeg posjedovnog stanja.

28.Uvidom u ovosudni spis Ovr-2481/2015 utvrđeno je da je u istome vođen ovršni postupak po prijedlogu tužiteljice kao ovrhovoditeljice protiv tuženika kao ovršenika temeljem pravomoćnog rješenja zbog smetanja posjeda Psp-93/2015. od 14. listopada 2015. te je pravomoćnim rješenjem od 11. listopada 2023. utvrđeno da je ovrha dovršena nakon što je 27. lipnja 2022. na uredovanju uspostavljeno posjedovno stanje kako je određeno ovršnom ispravom.

29.Dakle, iz iskaza stranaka i uvidom u navedena rješenja o smetanju posjeda, kao i presudu za naknadu štete zbog posječenih trsova, utvrđeno je da je između stranaka u razdoblju od 2003. pa do 2015. vođeno više postupaka zbog smetanja posjeda po tužbi ovopredmetne tužiteljice protiv ovopredmetnog tuženika, vezano uz dio nekretnina koji je predmetom ovog postupka, te je u svim tim postupcima tužiteljici pružena posjedovna zaštita i naložena je tuženiku uspostava ranijeg posjedovnog stanja.

30.Kako je u predmetu posl.br.P-950/2009 tužiteljici pružena posjedovna zaštita to sud nije prihvatio navode tuženika da je tužiteljica stupove postavila i trsove posadila na dijelu nekretnina koje je uživao tuženik, te da je on te stupove povadio i trsove posjekao u vidu samopomoći unutar roka od 30 dana nakon što je prednik tužiteljice ušao u njegov posjed.

31.Sud vjeruje tužiteljici da je njezin pokojni djed KU ( Gabro) Hren kupio 1928. dio k. č. br. [katastarska čestica], jer je tužiteljica dostavila u spis kupoprodajni ugovor.

32.Među strankama nije sporno da je tuženik vlasnik d k. č. br. [katastarska čestica] postao 1988. kada je tu nekretninu stekao darovanjem od svoje bake i tete.

33. Prilikom očevida na licu mjesta u ovom predmetu 27. travnja 2023. tuženik je naveo da on tužiteljici ne osporava vlasništvo njezine nekretnine do pravca kako je uređena međa u predmetu posl.br.R1-49/2019, odnosno do pravca 1-2-3-4-5-6, dok je tužiteljica navela da je ona vlasnica svoje nekretnine do pravca A1-B1-C2-D1-E1- F1-G1-H1.

34.Mjernički vještak Mario Kranjec identificirao je na očevidu nekretnine stranaka te je utvrdio da nekretnine tužiteljice odgovaraju dijelu k. č. br. [katastarska čestica], dok nekretnine tuženika odgovaraju dijelu k. č. br. [katastarska čestica] te je nakon provedenog očevida izradio prvu skicu koja je dostavljena u spis 02. kolovoza 2023. na kojoj nije odgovorio u cijelosti na zadatak koji mu je postavio sud, nakon čega je izradio novu dopunjenu skicu koju je dostavio u spis 17. studenog 2023. na kojoj je sporni prostor označen sa A1-B1- C2-D1-E1-F1-4-3-2-1 i isti je površine 20 m2, dok je drugi dio spornog prostora označen sa F1-G1-H1-6-5-4 (F1) i isti je površine 10 m2. Na skici je pravac uređene međe iz spisa posl.br.R1-49/2019 označen sa 1-2-3-4-5-6.

35.U svom usmenom očitovanju na ročištu 18. rujna 2024. mjernički vještak Mario Kranjec je naveo da se prema međama po katastarskim mapama najveći dio spornog prostora nalazi na k. č. br. [katastarska čestica], dok je samo jednim malim dijelom kod stupa Elektre na k. č. br. [katastarska čestica], te je dodao da je originalni katastarski plan iz doba Austro Ugarske, ali da posljednjih godina katastarska uprava pokušava uskladiti službene katastarske planove sa stanjem u naravi te se provodi postupak tzv. homogenizacije kojim se želi približiti stvarno stanje postojećim katastarskim mapama te je vjerojatno zbog toga u konkretnom slučaju došlo do situacije da se ti homogenizirani katastarski planovi poklapaju s uređenom međom .

36.Vještak zaključuje da je to poklapanje rezultat homogenizacije, a ne neke nove izmjere, jer se homogenizacija radi snimanjem stanja na terenu i to je rađeno negdje oko 2017. te je vjerojatno tada snimljeno tadašnje stanje prema postojećem kanaliću između nekretnina stranaka i to je dovelo do poklapanja uređene međe s novim homogeniziranim katastarskim planom. Nadalje navodi da bi radi utvrđivanja na kojoj se točno čestici nalazi sporni prostor prema katastarskom planu prije homogenizacije, bilo potrebno napraviti istraživanje u arhivi katastra i detaljnu analizu te je dodao da se slaže s vještakinjom Artić i njezinim nalazom iz predmeta R1-47/2016 (novi broj R1-49/2019) da ne postoji skica izmjere po kojoj je moguće napraviti rekonstrukciju izmjere iz mjerenih podataka na terenu budući da nikakva nova detaljna izmjera nije napravljena od doba Austro Ugarske.

37.Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje te izvršenu identifikaciju po mjerničkom vještaku Mariju Kranjecu budući je ista izvršena po pravilima struke, temeljem katastarskog plana i činjenica i izmjera prilikom očevida, u skladu je s identifikacijom vještakinje Artić iz predmeta R1-49/2019, a i mjernički vještak Dragan Butković, koji je vršio identifikaciju nekretnina nakon prvog smetanja posjeda u predmetu P- 950/2009 (stari broj P-337/2003) prilikom očevida 21. travnja 2004. je naveo da nekretnine tužiteljice odgovaraju k. č. br. [katastarska čestica], a nekretnine tuženika k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da bi za identifikaciju spornog prostora trebalo izvršiti detaljnu izmjeru kompleksa susjednih parcela jer se sporni prostor nalazi na granici između k. č. br. [katastarska čestica], a širina je relativno malena te se radi o staroj grafičkoj izmjeri u omjeru 1:2880 za koju je očekivana srednja pogreška očitovanja dužine i 80 cm.

38.Sud vjeruje tužiteljici da je međa između njezine nekretnine i nekretnine tuženika otkad ona dolazi na predmetne nekretnine (1958.godine) išla pravcem kako je to pokazala na očevidu, od točke gdje je danas stup Elektre pravcem A1-B1-C2-D1-E1- F1-G1-H1 te da je na tom pravcu bila iskopana graba i da nikakvih problema u pogledu međe među strankama nije bilo do 2002. kada je tuženik pozvao mjernika Gajskog da mu izmjeri nekretninu te je mjernik Gajski pokazao da je međa po mapama na nekretnini koja je tada bila vlasništvo oca tužiteljice, nakon čega je tuženik u svibnju 2003., a što je ona primijetila 01.06.2003. , izvadio u prvom redu njezinog vinograda 3 stupa s potpornim stupovima u drugom redu 3 stupa s potpornim stupovima, u trećem redu 1 stup i potporni, a u četvrtom 1 stup i potporni te je posjekao ukupno 45 trsova nakon čega su podnijeli prvu tužbu za smetanje posjeda.

39.Ovakvi navodi tužiteljice sudu su logičniji i životniji od navoda tuženika koji navodi da se otac tužiteljice 1989. ili 1990. počeo širiti u njegovo i da je otac tužiteljice pomaknuo zadnji red vinograda barem 60 cm, jer da su razmaci između ostalih redova 120 cm, a da je u zadnjem redu razmak 180 cm. Naime, ovakvi navodi tuženika u suprotnosti su i sa činjenicama i izmjerom utvrđenom prilikom očevida u ovom predmetu, jer je mjernički vještak utvrdio da je razmak između 7. i 6. reda vinograda tužiteljice 158 cm, između 6. i 5. reda 179 cm, između 5. i 4. reda 1,56 cm, između 4. i 3. reda 1,56 cm, između 3. i 2. reda 1,58 cm, a između 2. i 1. reda 1,87 cm, dakle između pojedinih redova u vinogradu tužiteljice nije razmak 120 cm, već između 156 i 187 cm, pa sud ne vjeruje tuženiku, a ni svjedokinji UU da je otac tužiteljice prilikom pomlađivanja vinograda oko 1990. pomaknuo zadnji red vinograda za 60 cm u njegovo te da je razmak između predzadnjeg i zadnjeg reda 60 cm veći nego između ostalih redova vinograda tužiteljice, budući je izmjerom na licu mjesta utvrđeno da je razmak između 1. i 2. reda u odnosu na razmak između 2. i 3. reda veći za 29 cm, dok je razmak između 1.i 2.reda u odnosu na razmak između 6. i 7. veći za 8 cm.

40.Kako i sam tuženik priznaje da je on 2002. zvao mjernika Gajskog koji je vršio izmjeru i rekao da je po mapama međa ravna te da su stupovi u zadnjem redu vinograda na njegovom, te kako i sam tuženik priznaje da je on nakon toga na spornom prostoru počinio prvo smetanje posjeda, nakon čega su započeli sporovi, to sud ne vjeruje tuženiku da su on i njegovi prednici bili u posjedu spornog prostora kada je on počinio prvo smetanje posjeda 2003., jer i sam tuženik navodi da je prednik tužiteljice tada bio u posjedu spornog prostora, a da je on smetanje počinio nakon što mu je mjernik Gajski rekao da je taj prostor njegov, te je stoga tuženik, prema mišljenju ovog suda , 2003. na spornom prostoru posjekao trsove prednika tužiteljice i iščupao stupove zbog toga što mu je mjernik rekao da je taj prostor njegov, a ne zbog toga što je on taj prostor uživao i posjedovao .

41.Iako to nije odlučno u ovom predmetu, potrebno je dodati da mjernik Gajski 2002. nije mogao točnu među utvrditi po mapama budući su i mjernik Butković u predmetu P-950/09, mjernica Artić u predmetu R1-49/2019 te vještak Mario Kranjec u ovom predmetu naveli da se radi o izmjeri i katastarskom planu iz doba Austro Ugarske zbog čega se međa po katastarskom planu ne može niti utvrditi.

42.Nadalje, da se otac tužiteljice oko 1990. počeo s vinogradom širiti u njegovo, tuženik bi sigurno odmah pokrenuo postupak protiv njega, a ne bi tek 12 godina kasnije, 2002. godine, samoinicijativno zvao mjernika te tek nakon toga povadio stupove i posjekao trsove. u proljeće 2003.

43.Isto tako, sud ne vjeruje tuženiku da je stup Elektre bio postavljen 60 cm u njegovo, već su sudu logičniji navodi tužiteljice da je stup postavljen točno na međi, budući je uobičajeno da se stupovi Elektre postavljaju na međi, a i sam tuženik je u ovom postupku naveo da tužiteljici priznaje vlasništvo do pravca na kojem se nalazi i stup Elektre.

44.Uz to, tužiteljica je u ovom postupku dostavila u spis fotografije snimljene nakon prvog počinjenog smetanja posjeda 2003. te je i tuženik priznao da se radi o fotografijama koje odgovaraju događaju iz 2003. , a iz tih fotografija, koje se nalaze na listu 36-38 spisa vidljivo je da je stup Elektre na pravcu grabe koja je prema navodima tužiteljice predstavljala među između nekretnine stranaka 2003.g., te je iz tih fotografija vidljivo da je način obrade vinograda tužiteljice na prostoru na kojem je tuženik povadio stupove i trsove drugačiji, jer je do grabe prostor vinograda tužiteljice okopan i bez trave, dok je prostor vinograda tuženika obrastao travom ,što također dokazuje navode tužiteljice da je ona bila u posjedu svoje nekretnine do navedene grabe te da međa ima lomove, odnosno ispupčenja.

45.Uz to, iz fotografija na stranici 36 spisa, vidljivo je da se trsevi tuženika na kolcima, u gornjem dijelu uz njegovu klijet nalaze desno od navedene grabe i stupa Elektre , a da je tužiteljica sadnjom svog zadnjeg reda ušla u posjed tuženika oko 1990. i da međa nije na pravcu kojim ide graba, ovi trsevi tuženika bili bi sigurno puno bliže grabi ( ili čak na mjestu gdje je graba) , a ne bi bili tako blizu klijeti tuženika.

46.S obzirom na činjenice utvrđene na očevidu te iz navedenih fotografija i ranije vođenih postupaka između stranaka, sud vjeruje svjedokinji ČU, koja je do 1973. orala nekretnine tuženika koje su tada bile vlasništvo DU, a koja navodi da međa između prednika stranaka nije bila ravna, već da je bio trbuh u nekretninu DU pa se vraćala i izravnala nakon čega je opet bio trbuh prema nekretnini DU i vraćala se prema nekretnini tužiteljice te je svjedokinja i na skici pokazala da je međa išla pravcem A1-B1-C1-D1-E1-F1-G1-H1.

47.Isto tako, prihvaćen je logičan i uvjerljiv iskaz svjedoka RU, iako je isti sin tužiteljice i kao takav zainteresiran za ishod postupka, budući je njegov iskaz u skladu s činjenicama utvrđenim uvidom u naprijed navedene sudske predmete u kojima su vođeni postupci zbog smetanja posjeda i postupak za naknadu štete i u bitnim je dijelovima suglasan s iskazom tužiteljice, koji navodi da nije bilo nikakvog problema s međom koja je išla pravcem A1-B1-C1-D1-E1-F1-G1-H1, do 2003. kada je tuženik posjekao trsove u njihovom vinogradu i počeo si svojatati dio njihove nekretnine.

48.Kao što je već rečeno, sud ne vjeruje supruzi tuženika svjedokinji UU da je tuženik vlasnik spornog prostora, te da je otac tužiteljice povećao širinu između redova u svojem vinogradu i da je ušao u njihovo, jer da je razmak između drugih redova oko 120 cm, a između zadnjeg i predzadnjeg reda 180 cm, budući je izmjerom prilikom očevida utvrđeno da je između redova vinograda tužiteljice razmak od 156 do 187 cm, time da je razlika razmaka između prvog i drugog reda u odnosu na razmak između 2. i 3. reda 29 cm.

49.Nadalje, ova svjedokinja navodi da je tuženik prvo smetanje posjeda počinio na prostoru na kojem je mjernički vještak Gajski pokazao da je međa, što potvrđuje navode tužiteljice da je ona bila u posjedu tog prostora te da je tuženik posjekao njezine trsove i izvadio stupove na dijelu nekretnine koje je njezino vlasništvo.

50.Sud ne vjeruje svjedocima EU i CU da je klijet tuženika sagrađena 3 metra od međe i da su oni bili prisutni kada je otac tužiteljice išao mjeriti s metrom te da je izmjerio da je udaljenost tri metra, budući da svjedok EU navodi da je taj događaj bio kada je tuženik kopao temelje za klijet, dok svjedok CU navodi da su otac tužiteljice i tuženik mjerili udaljenost temelja od međe kad je tuženik počeo zidati klijet na već izbetoniranim temeljima.

51. Dakle, po svjedoku EU, otac tužiteljice izmjerio je udaljenost 3 metra od klijeti do međe kad se kopalo za temelje, dok je po svjedoku CU on to mjerio kad se već počelo zidati na napravljenim temeljima. Uz to, EU navodi da u to vrijeme stupa za struju nije bilo, dok CU navodi da se mjerilo od temelja do stupa Elektre.

52.S obzirom na kontradikciju iskaza ovih svjedoka, sud njihove iskaze nije prihvatio, tim više što nije logično, ni životno da bi se svjedoci 2025. sjećali što je navodno otac tužiteljice izmjerio 1988.godine.

53.Stoga je sud, ocjenjujući provedene dokaze, svaki posebno i sve zajedno, na nedvojben način utvrdio da je tužiteljica vlasnica dijela nekretnina koji se na skici s očevida zaprimljenoj u spis 17.11.2023. nalazi između točaka A1-B1-C2-D1-E1-F1- 4-3-2-1 u površini od 20 m2 te točaka F1-G1-H1-6-5-4 u površini od 10 m2 , jer je taj prostor bio u posjedu njezinih pravnih prednika sigurno od 1958.( od kada tužiteljica dolazi na ove nekretnine), pa do svibnja 2003. kada je tuženik počinio prvo smetanje posjeda, za što je ona saznala 01.lipnja 2003.godine, na način da je na tom dijelu njezinih nekretnina posjekao trsove i iščupao stupove vinograda te je prednik tužiteljice pravovremenim podnošenjem tužbe zbog smetanja posjeda zaštitio posjed te je tužiteljica kroz čitavo vrijeme, od počinjenog prvog smetanja posjeda 2003. posjed štitila i dalje, na način da je, kada bi tuženik pokušao vršiti posjedovne čine na tom prostoru protiv istog podnosila tužbe zbog smetanja posjeda te joj je u vezi smetanja posjeda od strane tuženika pružena posjedovna zaštita u svim postupcima i pokretala je ovršne postupke radi uvođenja u posjed te je u nekim predmetima u posjed i uvedena.

54.Kako je iz provedenih dokaza utvrđeno da je već 1958.godine, sporni prostor bio u posjedu oca tužiteljice , te da je međa išla pravcem A1-B1-C2-D1-E1-F1-G1-H1, to je prednik tužiteljice, njezin otac EU, kao istinit, pošten i zakonit posjednik , najkasnije 1988.godine, dosjelošću stekao vlasništvo spornog prostora u skladu s paragrafom 1468. bivšeg Općeg građanskog zakonika (OGZ-a), koji je bio na snazi u to vrijeme , a vezano uz članak 28. st. 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. godine (NN 53/91 i 92/94), nakon čega je nastavio uživati sporni prostor sve do svibnja 2003.g., kada je tuženik počinio prvo smetanje posjeda, ali je on podnio pravovremenu tužbu zbog smetanja posjeda, te je tužiteljici kao njegovoj nasljednici pružena posjedovna zaštita u tom i u svim narednim postupcima zbog smetanja posjeda koje je ona pokretala kada bi tuženik vršio posjedovne radnje na spornom prostoru, to je tužiteljica u ovom postupku dokazala da je vlasnica spornog prostora te je temeljem odredbe čl. 103. st. 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima valjalo presuditi kao u izreci te utvrditi da je tužiteljica vlasnica navedenog spornog prostora koji je na skici mjerničkog vještaka Marija Kranjeca zaprimljenoj na ovome sudu 17. studenog 2023. označen sa A1-B1-C2-D1-E1-F1-4-3-2-1, u površini od 20 m2 i sa F1-G1-H1-6-5-4 u površini 10 m2, te u skladu s time označiti među između nekretnina stranaka, i to nekretnine tužiteljice koja odgovara dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnine tuženika koja odgovara dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja se obilježava točkama A1-B1-C2-D1-E1-F1-G1-H1, s duljinom između točaka A1-B1 4,53 m, B1- C2 4,30 m, C2-D1 7,37 m, D1-E1 7,80 m, E1-F1 7,23 m, F1-G1 16,55 m, G1-H1 6,90 m i naložiti tuženiku da tužiteljici preda u posjed dio nekretnina koji je na skici mjerničkog vještaka Marija Kranjeca zaprimljenoj na ovome sudu 17. studenog 2023. označen sa A1-B1-C2-D1-E1-F1-4-3-2-1, u površini od 20 m2 i točaka F1-G1-H1-6- 5-4 u površini 10 m2, s duljinom između točaka A1-B1 4,53 m, B1-C2 4,30 m, C2-D1 7,37 m, D1-E1 7,80 m, E1-F1 7,23 m, F1-G1 16,55 m, G1-H1 6,90 m.

55.Odluka o trošku temelji se na odredbi čl.154.st.1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br.: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/2019,80/2022,114/2022,155/2023-u daljnjem tekstu ZPP-a) ZPP-a.

56.Budući tužiteljica tužbenim zahtjevom traži da se utvrdi da je ona vlasnica dijela nekretnine od pravca uređene međe do pravca za koji je ona u postupku uređenja međe tvrdila da je vlasnica, za troškove postupka je neodlučno što tuženik tužiteljici priznaje vlasništvo nekretnine do pravca uređene međe i tuženik je dužan tužiteljici troškove postupka naknaditi u cijelosti.

57.Troškovi tužiteljice odnose se na trošak sastava tužbe za što je tužiteljici u skladu s Tbr. 9. toč. 1. OT-e priznato 200,00 EUR, trošak sastava podnesaka od 28.11.2022. i 22.09.2023. u iznosu od 200,00 EUR svaki, prema Tbr. 8. toč. 1. OT-e, trošak sastava podneska od 15.12.2023. prema Tbr. 8. toč. 3. OT-e u iznosu od 100,00 EUR te trošak zastupanja na ročištima: 16.11.2022., 08.03.2023., 27.04.2023., 15.05.2024., 18.09.2024., 11.12.2024., 14.05.2025. i 15.10.2025. , svako zastupanje u skladu s Tbr. 9. toč. 1. OT-e u iznosu od 200,00 EUR.

58.Stoga su troškovi zastupanja 2.300,00 EUR, na što je priznat PDV u iznosu od 575,00 EUR.Na ime sudske pristojbe na tužbu tužiteljici je priznato 26,54 EUR, na ime sudske pristojbe na presudu priznato je 53,09 EUR, dok joj je na ime troškova očevida i mjerničkog vještačenja priznato 395,22 EUR te su troškovi odmjereni u ukupnom iznosu od 3.349,85 EUR.

59.Odluka o kamatama na trošak temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a.

60.Slijedom svega navedenog, presuđeno je kao u izreci.

U Donjoj Stubici 26. studenog 2025.

S U D A C:

Jelena Habulin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dostave prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o istoj odlučuje Županijski sud.

DN-a:

1. punomoćnik tužitelja

2. punomoćnik tuženika