Republika Hrvatska

Županijski sud u

Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž-1258/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Helene Vlahov Kozomara, predsjednice vijeća, Milene Vukelić-Margan, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ingrid Bučković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ema Kalogjera Juranić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja, podnesenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-2704/20-35 od 24. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj 26. studenoga 2025.,

p r e s u d i o  j e

1.Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-2704/20-35 od 24. listopada 2023. u točki II. izreke u odnosu na odbijajući dio glavnog zahtjeva.

2. Djelomičnim uvaženjem žalbe tužitelja preinačuje se ista presuda u preostalom dijelu točke II. izreke na način da se nalaže tuženiku nadoknaditi tužitelju daljnji parnični trošak u iznosu od 597,31 eura (slovima: petsto devedeset sedam eura i trideset jedan cent) sa zakonskom zateznom kamatom od 24. listopada 2023. do isplate, u roku od 15 dana.

3. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za nadoknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 2.659,77 eura[1] / 20.040,00 kn zakonskom zateznom kamatom od 29. svibnja 2020. do isplate i nadoknaditi mu trošak parničnog postupka u iznosu od 813,45 eura / 6.128,94 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 24. listopada 2023. do isplate, u roku od 15 dana (točka I.) te je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 7.029,00 eura / 52.960,08 kn (točka II.).

2. Protiv presude je žalbu podnio tužitelj pozivajući se na sve žalbene razloge propisane čl. 353 st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP).

3. U žalbi ukazuje da je pogrešno primjenjeno mjerodavno materijalno pravo iz čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 – dalje ZOO), pri odlučivanju o zahtjevu za naknadu neimovinske štete te čl. 154. ZPP-a pri odmjeravanju troškova parničnog postupka.

3.1. Smatra da je prilikom utvrđenja visine neimovinske štete sud trebao imati u vidu Orijentacijske medicinske tablice za procjenu smanjenja životne aktivnosti (u daljnjem tekstu Tablice), čiji autori su specijalisti raznih specijalnosti udruženi u Hrvatsko društvo za medicinska vještačenja Hrvatskog liječničkog zbora, a u kojima se ujednačavaju kriteriji kod medicinskih vještačenja u odnosu na pretrpljene duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti. Navodi da je mišljenje vještaka u ovom postupku restriktivnije i nepovoljnije u odnosu na Tablice te da ne odražava stvarno stanje smanjenja kvalitete njegovog života.

3.2. S obzirom na utvrđena ograničenja, a koja su posljedica ozljede slabinske kralježnice, smatra da bi smanjena pokretljivost bila najmanje srednjeg, ako ne i jakog stupnja, što znači najmanje 10 %, a vjerojatno i 15 do 25 %. Ističe da i danas osjeća posljedice ozljede, da je radno aktivan te radi poslove koji zahtijevaju iznimno mnogo kretanja, stajanja, nošenja tereta i putovanja na dugim relacijama, da posljedice utječu na mogućnost bavljenja sportom te da je ograničen u obavljanju roditeljskih dužnosti, budući da je otac troje djece. Smatra da su nerealno ocijenjeni i kriteriji pretrpljenih bolova i straha, te da je nezakonita i odluka o parničnom trošku.

4. Predlaže presudu preinačiti i prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti, podredno presudu ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje.

6. Žalba protiv odluke o glavnoj stvari nije osnovana, dok je djelomično osnovana protiv odluke o parničnom trošku.

7. Sud prvog stupnja je potpuno i pravilno utvrdio sve odlučne činjenice te je pravilno primijenio mjerodavno materijalno pravo kada je ocijenio djelomično osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja. Pritom nije počinjena neka od bitnih postupovnih povreda iz čl. 365. st. 2. ZPP-a, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, niti povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju ukazuje tužitelj u žalbi, jer su razlozi presude potpuni i jasni, u njima nema proturječja te je presudu moguće ispitati.

8. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete koju je pretrpio u štetnom događaju koji se zbio 25. siječnja 2019. u Slavonskom Brodu.

9. Na temelju provedenih dokaza je utvrđeno da je tužitelj ozlijeđen prilikom izlaska iz trgovine trgovačkog društva Konzum plus d.o.o. u Slavonskom Brodu, zbog neočišćenog snijega i leda na podestu ispred ulaznih vratiju, da je tog dana bilo oblačno sa snijegom, hladno, da je temperatura zraka iznosila minus 1,8 stupnjeva Celzijusa, da je tužitelj pri padu zadobio prijelom poprečnog nastavka prvog slabinskog kralješka bez pomaka te je liječenje provedeno konzervativno.

10. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka dr. Igora Stipančića te medicinske dokumentacije je utvrđeno da je liječenje tužitelja dovršeno 19. veljače 2019., da su kod tužitelja evidentirane degenerativne promjene na slabinskoj kralježnici prije štetnog događaja, te da smanjenje životne aktivnosti tužitelja ukupno iznosi 7 do 8 %, od kojeg postotka se na posljedice štetnog događaja odnosi dio i to 3 do 4%.Također je utvrđeno kakve su bile neugodnosti prilikom liječenja, koliko su trajali bolovi i kakvog su bili intenziteta te je utvrđen intenzitet pretrpljenog straha.

11. Na temelju takvih činjeničnih utvrđenja, sud prvog stupnja je ocijenio da je kod tužitelja došlo do povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje u smislu čl. 19. st. 2. ZOO-a, a da pravična novčana naknada neimovinske štete iznosi 2.389,02 eura / 18.000,00 kn, a imovinska šteta, naknade za tuđu njegu i pomoć koja je bila potrebna ukupno 68 sati, da iznosi 275,75 eura / 2.040,00 kn, pa tužitelju dosuđuje ukupan iznos od 2.659,77 eura, dok za iznos od 7.029,00 eura tužbeni zahtjev odbija.

12. Odluka o parničnom trošku je donesena primjenom čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22,126/22 - dalje Tarifa) na način da je tužitelju priznat trošak zastupanja odvjetnika srazmjerno uspjehu u sporu od 27 %, kojem iznosu je pridodan trošak vještačenja i pribavljanja podataka o stanju vremena te je u konačnici tužitelju dosuđen trošak u iznosu od 813,45 eura.

13. Prema stajalištu ovog suda, sud prvog stupnja je pri odlučivanju o visini neimovinske štete koju je tužitelj pretrpio u štetnom događaju, vodio računa o svim kriterijima koje propisuje čl. 1100. st. 2. ZOO-a, dakle vodio je računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada te da ne postoje neke posebne okolnosti konkretnog slučaja koje bi opravdavale odstupanje od Orjentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kojima je cilj upravo ujednačavanje sudske prakse pri izračunavanju iznosa pravične novčane naknade neimovinske štete.

14. Naime, iz pravilnih utvrđenja suda prvog stupnja bi proizlazilo da je liječenje tužitelja dovršeno 19. veljače 2019., dakle, manje od mjesec dana od dana kada je ozljede pretrpio u štetnom događaju, a kako je već navedeno, liječenje je provedeno konzervativno, bez dodatnih neugodnosti kao što su operacija, nošenje gipsa i slično, pa dosuđena naknada odgovara kvalifikatornim okolnostima koje treba uzeti u obzir pri utvrđivanju visine štete. Sud prvog stupnja nije raščlanio u kojoj mjeri svaka od kvalifikatornih okolnosti utječe na visinu štete, međutim, u konačnici je pravilno utvrdio visinu pravične novčane naknade, budući da prema stajalištu ovog suda pretrpljeni fizički bolovi utječu na visinu štete iznosom od 796,34 eura / 6.000,00 kn, pretrpljeni strah u iznosu od 663,61 eura / 5.000,00 kn te pretrpljene duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti u iznosu od 929,06 eura / 7.000,00 kn.

15. U pravu je, međutim, tužitelj kada ukazuje na nezakonitost odluke o parničnom trošku. Naime, sud prvog stupnja je propustio ocijeniti uspjeh tužitelja kvalitativno, kroz činjenicu da je tuženik osporavao i osnovu i visinu zahtjeva, da je prvotno isticao i prigovor suodgovornosti tužitelja za štetu, pa je sud provodio dokazni postupak i u odnosu na osnovu zahtjeva, čime su se troškovi postupka nepotrebno povećali. U konačnici je tužitelj s osnovom zahtjeva uspio u cijelosti, dakle 100 %, a sa visinom u omjeru od 27 %, pa proizlazi da je u parnici uspio u omjeru od 63,50 % (100 + 27 = 127 : 2 = 63,50 %), pa mu u tom omjeru pripada pravo na trošak zastupanja odvjetnika i sudskih pristojbi, koji trošak iznosi 1.039,14 eura, čemu treba pridodati iznos vještačenja i pribave podataka o stanju vremena od 371,62 eura i daje iznos koji pripada tužitelju od 1.410,76 eura. Kako je u točki I. izreke tužitelju priznat trošak u iznosu od 813,45 eura, proizlazi da mu pripada razlika u iznosu od 597,31 eura, sve sa zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude.

16. Još treba dodati da je trošak zastupanja odvjetnika isti u rasponu vrijednosti predmeta spora od 10.001,00 kn do 100.000,00 kn, zbog čega okolnost što je tužitelj djelomično uspio u sporu, ne utječe na način obračuna parničnog troška u tom dijelu.

17. Zbog izloženog je valjalo žalbu tužitelja odbiti i presudu suda prvog stupnja u točki II. izreke u odnosu na glavnu tražbinu potvrditi, primjenom čl. 368. st. 1. ZPP-a, a u odnosu na parnični trošak, žalbu djelomično uvažiti i u odbijajućem dijelu presudu preinačiti, primjenom čl. 373. toč. 3. ZPP-a.

18. Presuda u točki I. izreke je kao nepobijana ostala neizmijenjena.

19. Tužitelju nije priznat trošak žalbenog postupka, budući da nije uspio sa žalbom u odnosu na glavnu stvar, već samo djelomično u odnosu na parnični trošak.

U Rijeci, 26. studenoga 2025.

Predsjednica vijeća

Helena Vlahov-Kozomara