Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj:Ppž-8410/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Diane Pavlečić, u svojstvu više sudske savjetnice – specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv I-okr. pravne osobe NO FEAR j.d.o.o. i II-okr. odgovorne osobe KC, zastupane po braniteljici Ružici Petrović, odvjetnici iz [adresa], zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), te članka 229. stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Hvaru od 25. srpnja 2024., broj: Pp-13069/2022, na sjednici vijeća održanoj 26. studenoga 2025.,
p r e s u d i o j e :
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Hvaru okrivljenici su proglašeni krivima i oslobođeni od kazne, zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, činjenično opisanog u točki I. izreke pobijane presude, te su okrivljenici oslobođeni od optužbe, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. Zakona o radu, činjenično opisanog u točki II. izreke pobijane presude.
2. Istom presudom okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura.
3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu iz svih zakonom predviđenih razloga, navodeći u bitnom da s obzirom na okolnosti i sam inspekcijski nadzor odnosno donesenu presudu postavlja se pitanje da li bi radnik i bio prijavljen da inspektor nije bio u nadzoru i obavio inspekcijski nadzor. Sud negira iskaz radnika i odgovorne osobe koji su nedvojbeno iskazali da nisu sklopili ugovor o radu prije početka rada niti je izdana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu već prihvaća iskaz odgovorne osobe da je ugovor bio sklopljen. Sud očito rad na crno ne sankcionira jer se za jedno djelo oslobađa od optužbe, dok za drugo oslobađa od kazne.
4. Žalitelj predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.
5. Žalba je neosnovana.
6. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da presudom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, a na što sud pazi po službenoj dužnosti, te je našao da je Općinski prekršajni sud u Zagrebu točno utvrdio činjenično stanja i na temelju utvrđenog činjeničnog stanja pravilno pravno označio djelo pod točkom I. izreke.
7. Naime, prvostupanjski sud je na temelju provedenog prekršajnog postupka, i to obrane okrivljenika i uvida u priloženu dokumentaciju, imao valjane osnove zaključiti da se u ponašanju okrivljenika stječu sva bitna obilježja prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.
8. Nadalje, imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje i pravnu oznaku djela, ovaj sud smatra da je u konkretnom slučaju postojala zakonska osnova za primjenu članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona. Naime, odredbom članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona propisano je da sud može osloboditi od kazne počinitelja kad je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio, ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak. Kako je u konkretnom slučaju utvrđeno da su okrivljenici, iako su bili u počinjenu prekršaja kritične zgode, naknadno ispunili propisanu obvezu, bez znatnijeg prekoračenja propisanog roka za prijavu osiguranja radnika, to je pravilno prvostupanjski sud primijenio institut oslobođenja okrivljenika od kazne, a navodi žalbe tužitelja nisu ničim doveli u pitanje odluku prvostupanjskog suda.
9. Nadalje, odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je pravilno prvostupanjski sud donio odluku kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe za prekršaj iz točke II. izreke prvostupanjske presude.
10. Naime, okrivljenici su u prvostupanjskom postupku istaknuli da su prije početka rada sklopili ugovor o radu s radnikom EC, te su priložili navedeni ugovor od 11. srpnja 2022. koji je uredno potpisan od strane radnika, pa je pravilno prvostupanjski sud zaključio da nije dokazano da bi okrivljenici počinili prekršaj neizdavanja radniku pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku.
11. U vezi navoda žalitelja da sud negira iskaz radnika i odgovorne osobe koji su nedvojbeno iskazali da nisu sklopili ugovor o radu prije početka rada niti je izdana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu, ističe se da se u konkretnom slučaju nije mogla koristiti izjava II-okr. dana na zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 26. srpnja 2022., budući isti ne sadrži upozorenja okrivljeniku iz članka 171. stavka 2. Prekršajnog zakona odnosno da nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja, pa time zapisnik u dijelu davanja izjave II-okr. predstavlja nezakonit dokaz.
12. Iz navedenih razloga, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, valjalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi.
U Zagrebu 26. studenoga 2025.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Diana Pavlečić v.r.
Mario Soljačić v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 6 otpravka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
