Zakon.hr

Pn-251/2020-52

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

U I M E R E P U B L I KE H R V A T S K E

P R E S U D A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Miru Maslać, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Srđanu Brajeviću, odvjetniku iz Splita, protiv tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., OIB: 52848403362, Slovenska ulica 24, 10000 Zagreb, zastupano po punomoćnicima, odvjetnicima iz odvjetničkog društva BUDIMIR & PARTNERI, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 22. listopada 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka, a na ročištu od 25. studenoga 2025., zakazanog radi donošenja i objave presude,

p r e s u d i o j e

Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja, te se sudi:

II Nalaže se tuženiku Wiener osiguranju Vienna Insurance Group d.d., OIB:52848403362, Slovenska ulica 24, 10000 Zagreb, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime tuđe njege i pomoći iznos od 863,28 EUR uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od 13.09.2019.g. pa do 31.12.2022. godine po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih nefinancijskim trgovačkim društvima na razdoblje dulje od godine dana izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, od 01.01.2023. godine pa do 29.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. pa do konačne isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se za više zatraženo preko dosuđenog, za iznos od 3.516,57 € sa pripadajućom kamatom tužbeni zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.

III Nalaže se tuženiku Wiener osiguranju Vienna Insurance Group d.d., OIB:52848403362, Slovenska ulica 24, 10000 Zagreb, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], iz osnova dodatnog osiguranja autonezgode na ime trajnog invaliditeta iznos od 1.793,36 EUR uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana 13.09.2019.g. pa do 31.12.2022. godine po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih nefinancijskim trgovačkim društvima na razdoblje dulje od godine dana izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, od 01.01.2023. godine pa do 29.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. pa do konačne isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se za više zatraženo preko dosuđenog, za iznos glavnice od 4.577,33 € sa pripadajućim kamatama tužbeni zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.

IV Nalaže se tuženiku Wiener osiguranju Vienna Insurance Group d.d., OIB:52848403362, Slovenska ulica 24, 10000 Zagreb, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], iz osnova izgubljene zarade iznos od 18.000,00 € uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče na iznos od

- 1.500,00 € od 15.11.2021 godine

- 1.500,00 € od 15.12.2021 godine

- 1.500,00 € od 15.01.2022 godine

- 1.500,00 € od 15.02.2022 godine

- 1.500,00 € od 15.03.2022 godine

- 1.500,00 € od 15.04.2022 godine

- 1.500,00 € od 15.05.2022 godine

- 1.500,00 € od 15.06.2022 godine

- 1.500,00 € od 15.07.2022 godine

- 1.500,00 € od 15.08.2022 godine

- 1.500,00 € od 15.09.2022 godine

- 1.500,00 € od 15.10.2022 godine

pa do 31.12.2022. godine po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih nefinancijskim trgovačkim društvima na razdoblje dulje od godine dana izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, od 01.01.2023. godine pa do 29.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. pa do konačne isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se za više zatraženo preko dosuđenog, za iznos glavnice od 9.871,80 € sa pripadajućim kamatama tužbeni zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.

V Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

» Nalaže se tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., OIB: 52848403362, Slovenska ulica 24, 10000 Zagreb, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime imovinske štete iznos od 415,26 EUR-a uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja na iznos od 238,90 EUR-a teče od 27.11.2019.g., na iznos od 79,63 EUR-a teče od 03.03.2020.g., na iznos od 132,72 EUR-a teče od 07.05.2020.g., pa do 31.12.2022. godine po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih nefinancijskim trgovačkim društvima na razdoblje dulje od godine dana izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, a od 01.01.2023. pa do konačne isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena. «

r i j e š i o j e

I Dopušta se preinaka tužbe.

II Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 10.855,27 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 25. studenoga 2025., pa do konačne isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Dana 18. svibnja 2020. u sustavu za komunikaciju sa sudovima zaprimljena je tužba u kojoj se navodi kako je dana 18.08.2018.g. oko 04:35 sati na 42 km + 700 m istočne kolničke trake autoceste A2 kod Velike Vesi došlo do prometne nesreće u kojoj je tužitelj LH zadobio osobito teške tjelesne ozljede.

- kako je do prometne nesreće došlo na način da je SH iz [adresa], upravljajući osobnim automobilom marke „Opel“ tipa „Vivaro 2.0 CDTI Combi“, reg. oznake [registarska oznaka], istočnom prometnom trakom istočne kolničke trake autoceste A2 iz smjera Zagreba u smjeru Gornjeg Maclja, tj. iz smjera juga u smjeru sjevera, automobilom prešao van desnog ruba istočne prometne trake na prometnu traku za usporavanje odnosno za isključenje prema Naplatnoj postaji Krapina, potom je prednjim lijevim dijelom automobila udario u ploču za označavanje prometnog otoka (K07) i prednjim lijevim gornjim dijelom automobila udario u ploču za označavanje izlaza 3 (C97), a zatim prednjom stranom automobila udario u jednostruku metalnu odbojnu ogradu, vlasništvo poduzeća „Egis Road Operation Croatia“ d.o.o., nakon čega je došlo do slijetanja automobila niz travnatu uzvisinu na travnatu površinu, gdje je došlo do prevrtanja i rotacije automobila, uslijed čega je nekoliko putnika zadobilo tjelesne ozlijede, dok je tužitelj kao putnik zadobio teške tjelesne ozlijede.

- kako je u trenutku nastanka prometne nesreće osobni automobil marke „Opel“ tipa „Vivaro 2.0 CDTI Combi“ reg. oznake [registarska oznaka] bio osiguran kod Wiener osiguranja Vienna Insurance Group d.d., ovdje tuženika, policom osiguranja od autoodgovornosti broj 211008620759 i policom osiguranja vozača i 8 putnika od nezgode.

- kako je u navedenoj prometnoj nesreći tužitelj zadobio kontuziju pluća, prijelome I. i VII. vratnog kralješka s luksacijom, prijelom I. grudnog kralješka, prijelom trupa II. grudnog kralješka, prijelom III. grudnog kralješka, sumnja na prijelom VIII. rebra lijevo, oguljotine na glavi i desnom koljenu, prijelom dijafize lijeve palčane kosti s pomakom, tetrapareza teškog stupnja u regresiji koji su nastali kao posljedica udarca tupotvrdim sredstvom te hiperfleksije i hiperekstenzije vrata u tijeku prometne nezgode,

- kako navedene ozljede koje je tužitelj zadobio u predmetnoj prometnoj nesreći predstavljaju teške tjelesne ozlijede zbog čega je istom bilo potrebno dugotrajno liječenje, a posljedice istih osjećati će cijeli svoj život.

- kako je tužitelj zbog pretrpljenih tjelesnih ozljeda morao jednu akademsku godinu „zamrznuti“ to zapravo znači i da će mu za završetak studija trebati još jedna godina više nego što bi to bilo da mu se nije dogodila predmetna prometna nesreća, pa i iz tih razloga tužitelj trpi duševne boli.

- kako se tužitelj obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete u rujnu 2019.g. kako bi isti uspjeli riješiti pitanje naknade štete mirnim putem.

- kako je tuženik tužitelju isplatio u mirnom postupku iznos od 24.000,00 kuna iz to iz osnova osiguranja putnika od nezgode. Naime, prema njihovoj procjeni kod tužitelja je, a u odnosu na predmetnu prometnu nezgodu, zaostao invaliditet od 15%. Tužitelj s ponuđenim iznosom nije bio zadovoljan pa je podnio prigovor osiguranju jer mu je u predmetnoj prometnoj nesreći nastala znatno veća ne samo nematerijalna šteta, nego i znatna materijalna (imovinska šteta), ali je njegov prigovor osiguranje odbilo.

- kako je odredbom članka 22. st.1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu propisano da vlasnik vozila dužan sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog smrti, tjelesne ozlijede, narušavanja zdravlja, uništenjem ili oštećenjem stvari. Odredbom st. 2. istog članka propisano je da ugovorom o osiguranju iz stavka 1. ovog članka pokrivene su i štete zbog smrti, tjelesne ozlijede, narušavanja zdravlja, uništenjem ili oštećenjem stvari putnika u vozilu kojim je prouzročena šteta.

- kako se trećim osobama smatraju putnici u vozilu i to u potpunosti, kako za štete na stvarima, tako i za štete na osobama. Naime, u pravnoj literaturi putnike se definira kao osobe koje su pretrpjele štetu u prometnoj nezgodi koja se dogodila dok su se nalazili u motornom vozilu, pri čemu oni nisu upravljali motornim vozilom.

- kako je odredbom članka 26. st. 8. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu propisano da se najniža osigurana svota temeljem ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti određuje u slijedećim iznosima:

1. u slučaju štete zbog smrti, tjelesne ozlijede i oštećenja zdravlja do iznosa od 46.729.000,00 kuna po štetnom događaju bez obzira na broj oštećenika; 2. u slučaju uništenja ili oštećenja stvari do iznosa od 9.349.000,00 kuna po štetnom događaju bez obzira na broj oštećenika.

- kako je odredbom čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (nematerijalna šteta).

- kako je čl. 1090. Zakona o obveznim odnosima propisano da će sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile nakon prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

- kako je odredbom članka 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima propisano da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

- kako je odredbom st. 2. istog članka propisano da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojem služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

- kako je zbog svega gore naprijed navedenog, a radi što preciznijeg postavljanja tužbenog zahtjeva u ovom postupku, tužitelj zatražio od Centra za medicinsko vještačenje d.o.o., Ljubićeva 37, Split, medicinsko vještačenje i izradu pisanog nalaza i mišljenja na temelju cjelokupne medicinske dokumentacije, a vezano za ozljede koje je pretrpio u predmetnoj prometnoj nesreći,

- kako je navedeno vještačenje tužitelj platio 1.000,00 kuna te mu to također predstavlja dodatni trošak.

- kako iz nalaza i mišljenja Centra za medicinsko vještačenje d.o.o., a kojeg je izradio prof. dr. sc. prim. ĆH, stalni sudski vještak, vidljivo da je kod tužitelja zbog ozljeda zadobivenih u predmetnoj prometnoj nesreći došlo do trajnog smanjenja životne aktivnosti od 45%, te kako će tužitelju zbog zadobivenih ozljeda cijeli njegov život biti otežano sagibanje trupa, rad u prisilnom položaju tijela, okretanje glavom, nošenje i podizanje težih predmeta, fina motorika rukama, veći fizički napori te bavljenje sportom i rekreacijom.

- kako je također važno i istaknuti da će tužitelju zbog zadobivenih ozljeda biti znatno otežano i obavljanje posla u njegovoj struci. Naime, on je završio srednju elektrotehničku školu – smjer tehničar za računalstvo i nakon nje je upisao preddiplomski stručni studij računarstva, a opće poznato je da se veliki dio posla u toj struci pretežito obavlja u sjedećem položaju te da se puno radi s rukama što će tužitelju zasigurno stvarati velike poteškoće u radu.

- kako je tužitelj u vrijeme predmetne prometne nesreće bio vrlo mlad, jer je imao tek 19 godina, a obzirom da je pred njim tek život i da isti nosi puno izazova, zbog zadobivenih ozljeda isti će cijeli život nažalost biti na neki način ograničen i neće moći potpuno uživati u životu, odnosno baviti se stvarima koje voli raditi i uvijek će morati i za, možda najjednostavnije stvari, ulagati puno više truda nego li neka druga osoba njegovih godina koja je potpuno zdrava. Stoga tužitelj na osnovi smanjene životne aktivnosti od 45% potražuje pravo na naknadu štete u iznosu od 115.000,00 kuna.

- kako je iz nalaza i mišljenja vidljivo da je tužitelj u trenutku povrjeđivanja, tijekom liječenja i za vrijeme poštede trpio fizičku bol jakog intenziteta u trajanju od 7 dana, srednjeg intenziteta 32 dana i slabog intenziteta u trajanju od 8 mjeseci. Zbog navedenog, tužitelju po osnovi fizičke boli pripada pravo na naknadu štete u iznosu od 35.100,00 kuna.

- kako je u trenutku ozljeđivanja tužitelj trpio primarni strah jakog intenziteta u trajanju od 2 minute, nakon toga nastupio je sekundarni strah jakog intenziteta koji je trajao 8 dana, srednjeg intenziteta 35 dana i slabog intenziteta 120 dana. Po ovoj osnovi tužitelju pripada pravo na naknadu štete u iznosu od 20.000,00 kuna.

- kako je iz nalaza i mišljenja prof. dr. sc. prim. ĆH vidljivo i da je kod tužitelja trajno umanjen estetski izgled, odnosno izražena je naruženost u lakom do srednjem stupnju, a koja se očituje u postraumatskim ožiljcima na glavi i koljenima, postoperacijskim ožiljcima na vratu, grudnoj kralježnici i lijevoj podlaktici. Kako je tužitelj u vrijeme predmetne prometne nesreće imao tek 19 godina, a opće poznato je da je mladima u to doba vrlo važan njihov vanjski izgled, tužitelju s ovog osnova potražuje iznos od 11.000,00 kuna jer smatra da su iste lako uočljive drugim ljudima zbog čega isti ima manjak samopouzdanja.

- kako iz osnova pretrpljenih duševnih boli zbog gubitka akademske godine tužitelj potražuje iznos od 10.000,00 kuna. Naime tužitelj nije mogao nastaviti školovanje sa svojom generacijom iz srednje škole koji su u odnosu na njega godinu dana išli ispred njega, što je kod tužitelja stvaralo dodatne duševne boli.

- kako iz navedenog nalaza i mišljenja proizlazi da je tužitelju bila potreba njega i pomoć druge osobe tijekom 4 mjeseca po 8 sati dnevno i 6 mjeseci po 2 sata dnevno te stoga tužitelj po ovom osnovu potražuje iznos od 33.000,00 kuna.

- kako je vlasnik vozila „Opel“ tipa „Vivaro 2.0 CDTI Combi“ reg. oznake [registarska oznaka] u vrijeme nastanka štetnog događaja imao pored osiguranja od autoodgovornosti i osiguranje putnika od nezgode na svotu po osobi za smrt na 80.000,00 kuna ili trajnog invaliditeta na svotu od 160.000,00 kuna.

- kako tužitelj smatra da je tuženik isplatom iznosa od 24.000,00 kuna isplatio tek dio svoje obveze i tog vida osiguranja. Naime, iz nalaza i mišljenja Centra za medicinsko vještačenje d.o.o., kojeg je izradio prof. dr. sc. prim. ĆH, kod tužitelja je došlo do trajnog smanjenja životne aktivnosti zbog invalidnosti od 45%. Stoga tužitelj smatra da mu je tuženik po osnovi zaostalog invaliditeta od 45% dužan isplatiti dodatni iznos od 48.000,00 kuna iz police dobrovoljnog osiguranja za slučaj trajnog invaliditeta.

- kako je tužitelj bio osiguran po dvije osnove osiguranja to se iznosi nematerijalne štete mogu osnovano ostvarivati po oba osnova.

- kako tužitelj nema potrebno pravno znanje isti je zatražio pružanje pravnih usluga odvjetnika vezano za naknadu štete od tuženika zbog čega je imao dodatni trošak od 2.400,00 kuna.

- kako slijedom svega naprijed navedenog, tužitelj podnosi tužbu stvarno nadležnom sudu na čijem području tužitelj ima prebivalište te predlaže da sud nakon održane glavne rasprave donese presudu slijedećeg sadržaja:

»I Nalaže se tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., OIB: 52848403362, Slovenska ulica 24, 10000 Zagreb, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime imovinske štete iznos od 3.400,00 kuna uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja na iznos od 1.800,00 kuna teče od 27.11.2019.g., na iznos od 600,00 kuna teče od 03.03.2020.g., na iznos od 1.000,00 kuna teče od 07.05.2020.g., pa do konačne isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih nefinancijskim trgovačkim društvima na razdoblje dulje od godine dana izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena.

II Nalaže se tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., OIB: 52848403362, Slovenska ulica 24, 10000 Zagreb, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime neimovinske štete iznos od 191.100,00 kuna uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana 13.09.2019.g. pa do konačne isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih nefinancijskim trgovačkim društvima na razdoblje dulje od godine dana izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena.

III Nalaže se tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., OIB: 52848403362, Slovenska ulica 24, 10000 Zagreb, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime tuđe njege i pomoći iznos od 33.000,00 kuna uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od 13.09.2019.g. pa do konačne isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih nefinancijskim trgovačkim društvima na razdoblje dulje od godine dana izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena.

IV Nalaže se tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., OIB: 52848403362, Slovenska ulica 24, 10000 Zagreb, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], iz osnova dodatnog osiguranja autonezgode na ime trajnog invaliditeta iznos od 48.000,00 kuna uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana 13.09.2019.g. pa do konačne isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih nefinancijskim trgovačkim društvima na razdoblje dulje od godine dana izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena.

V Nalaže se tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., OIB: 52848403362, Slovenska ulica 24, 10000 Zagreb, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tužitelju LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], parnične troškove uvećane za zakonsku zateznu kamatu koja teče od donošenja presude suda prvog stupnja pa do konačne isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih nefinancijskim trgovačkim društvima na razdoblje dulje od godine dana izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena.

2. Dana 24. lipnja 2020. godine u sustavu za komunikaciju sa sudovima zaprimljen je odgovor tuženika na tužbu u kojem je tuženik naveo:

- kako tuženik priznaje pasivnu legitimaciju iz razloga što je osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] u vrijeme nastanka nezgode bio osiguran od automobilske odgovornosti kod tuženika policom broj [broj police] a ujedno je istom policom bilo ugovoreno i osiguranje vozača i 8 putnika od nezgode.

- kako su tuženiku uz tužbu dostavljene str. 1 i 3 presude Općinskog suda u Zlataru broj K 36/2019-2 od 1. ožujka 2019. ali mu nije dostavljena str. 2 citirane presude pa pridržava pravo daljnjeg očitovanja nakon što mu ista bude dostavljena.

- kako tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva i tijek zatraženih kamata,

- kako nalaz i mišljenje sudskog vještaka u parnici ima samo nalaz i mišljenje sudskog vještaka kojega je u tom svojstvu odredio sud u konkretnoj parnici, nalaz i mišljenje sudskog vještaka sačinjen po nalogu tužitelja ne može se prihvatiti kao dokazno sredstvo o čemu se izjasnila i sudska praksa (presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-797/01-2 od 25.09.2001.) pa se tuženik, opreza radi, protivi da se nalaz i mišljenje sudskog vještaka sačinjen po nalogu tužitelja koristi kao dokazno sredstvo, bez obzira što mu isti nije ni dostavljen uz tužbu. Samim time, tužitelj nema pravo od tuženika potraživati trošak nalaza i mišljenja vještaka kojeg je angažirao, a tuženiku uz tužbu nije ni dostavljen račun na kojeg se poziva tužba.

- kako tuženik priznaje nastanak nesretnog slučaja (nezgode) po polici osiguranja vozača i 8 putnika od nezgode. Kako se radi o ugovornom osiguranju, prava i obveze se imaju prosuđivati prema polici osiguranja vozača i 8 putnika od nezgode odnosno njenim sastavnim dijelovima i to WU 01.0001-17 Općim uvjetima za osiguranje od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) s Tablicom za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedica nesretnog slučaja (nezgode). Između stranaka nije prijeporno da je tuženik tužitelju isplatio osigurninu u iznosu od 24.000,00 kuna na ime trajnog invaliditeta od 15%. Trajni invaliditet koji je sasvim različit od smanjenja životne aktivnosti određene je po toč. 86. Tablice 10%, toč. 89. Tablice 5% i toč. 138. Tablice 5% tako da ¾ zbroja pojedinih invaliditeta po Općoj odredbi 6. iznosi 15%.

- kako nije sporno da je rješenjem Sveučilišta u Splitu, Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje od 16. studenog 2018. tužitelju prihvaćeno mirovanje studentskih prava i obveza za akademsku godinu 2018/2019, no tuženik predlaže da se tužitelju naloži da u spis dostavi indeks radi potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja.

- kako troškovi pružanja pravnih usluga odvjetnika ne predstavljaju štetu nego troškove postupka uslijed čega ne mogu biti dio glavnog zahtjeva nego jedino dio troškova postupka, bez obzira što tuženiku nisu dostavljeni računi na koje se poziva tužba.

3. Tužitelj je tijekom trajanja postupka u nekoliko navrata mijenjao svoj tužbeni zahtjev, tako je u podnesku od 02. srpnja 2020. tužitelj uredio toč. II tužbenog zahtjeva koja se odnosi na neimovinsku štetu, na način da je zatražio po osnovu smanjene životne aktivnosti od iznos od 150.000,00 kuna, s osnova pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 41.000,00 kuna, a s osnova pretrpljenog straha iznos od 30.000,00 kuna, s osnova naruženosti tužitelj je zatražio iznos od 17.000,00 kuna, a s osnova pretrpljenih duševnih boli zbog gubitka akademske godine iznos od 15.000,00 kuna. Obzirom na navedeno, tužitelj je zatražio umjesto iznosa od 191.100,00 kuna iznos od 253.000,00 kuna, dok u ostalom dijelu ostaje neizmijenjen.

3.1. U podnesku zaprimljenom kod ovog suda dana 07.07.2020., tužitelj je istakao kako je tuženik dana 01. srpnja 2020. godine na žiroračun punomoćnika tužitelja uplatio iznos od 113.210,06 kuna, dok je dana 02. srpnja 2020. godine dostavio specifikaciju nespornog iznosa i to iz osnova neimovinske štete 84.600,00 kuna, iz osnove naruženja 16.500,00 kuna, tuđe njege i pomoći 3.665,00 kuna te 8.445,06 kuna dospjelih zakonskih zateznih kamata na nesporni iznos.

3.2. Kako je istog dana tužitelj uredio tužbeni zahtjev sukladno pravnom shvaćanju Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske o mijenjaju Orijentacijskih kriterija, a obzirom da je tuženik isplatom navedenog iznosa dio naknade štete naknadio i to u cijelosti potraživanje iz osnova naruženosti, a djelomično iz osnova nematerijalne štete i tuđe njege i pomoći to se mijenja postavljeni tužbeni zahtjev podneskom od 02.07.2020. godine na slijedeći način:

3.3. U točki II. tužbenog zahtjeva umjesto iznosa od 253.000,00 kuna sada se potražuje iznos od 151.400,00 kuna, dok se u točki III tužbenog zahtjeva umjesto iznosa od 33.000,00 kuna sada potražuje iznos od 29.335 kuna. Stoga je sada vrijednost predmeta spora 233.400,00 kuna

3.4. U podnesku zaprimljenom kod ovog suda dana 20. prosinca 2022. tužitelj je naveo kako se tužitelj odmah nakon završetka studija dana 03. listopada 2022. godine zaposlio u tvrtki Rimac Techology d.o.o. Sveta Nedjelja kao sofrware engineer s mjesečnom brutto plaćom u iznosu od 17.500,00 kuna. Da nije bilo štetnog događaja po redovnom tijeku stvari tužitelj ni studij završio za tri godine tj. do 23. rujna 2021. godine te bi od tog datuma ostvarivao i zaradu. Stoga tužitelj na temelju čl. 1095. st. 2. ZOO-a ima pravo na naknadu štete zbog djelomične nesposobnosti za rad. Pravo na naknadu štete zbog gubitka zarade (plaće ) u budućnosti (zbog kasnijeg početka privređivanja) tužitelj može ostvarivati tek u vrijeme kad bi po redovnom tijeku stvari počeo stjecati zaradu da nije bilo ozljede. Prije tog vremena ne počinje ni tijek zastare. Stoga se po tom pravnom osnovu ranije podnesenoj tužbi dodaje točka V tužbenog zahtjeva, a dosadašnja točka V postaje točka VI tužbenog zahtjeva

- kako se dana 01. siječnja 2023. godine u Republici Hrvatskoj uvodi nova novčana jedinica EUR-o. Službeni tečaj razmjene iznosi 1 EUR-o jednako 7,53450 kuna. Stoga se tužbeni zahtjev mijenja na način da se dosadašnji iznosi u kunama iskazuju u EUR- ima pa tužbeni zahtjev sad treba da glasi:

»I Nalaže se tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., OIB: 52848403362, Slovenska ulica 24, 10000 Zagreb, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime imovinske štete iznos od 415,26 EUR-a uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja na iznos od 238,90 EUR-a teče od 27.11.2019.g., na iznos od 79,63 EUR- a teče od 03.03.2020.g., na iznos od 132,72 EUR-a teče od 07.05.2020.g., pa do konačne isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih nefinancijskim trgovačkim društvima na razdoblje dulje od godine dana izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena.

II Nalaže se tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., OIB: 52848403362, Slovenska ulica 24, 10000 Zagreb, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime neimovinske štete iznos od 20094,23 EUR-a uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana 13.09.2019.g. pa do konačne isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih nefinancijskim trgovačkim društvima na razdoblje dulje od godine dana izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena.

III Nalaže se tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., OIB: 52848403362, Slovenska ulica 24, 10000 Zagreb, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime tuđe njege i pomoći iznos od 3.893,42 EUR-a uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od 13.09.2019.g. pa do konačne isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih nefinancijskim trgovačkim društvima na razdoblje dulje od godine dana izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena.

IV Nalaže se tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., OIB: 52848403362, Slovenska ulica 24, 10000 Zagreb, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], iz osnova dodatnog osiguranja autonezgode na ime trajnog invaliditeta iznos od 6370,69 EUR-a uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana 13.09.2019.g. pa do konačne isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih nefinancijskim trgovačkim društvima na razdoblje dulje od godine dana izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena.

V Nalaže se tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., OIB: 52848403362, Slovenska ulica 24, 10000 Zagreb, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], iz osnova izgubljene zarade iznos od 210.000,00 kuna uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče na iznos od ·

- 2.322,65 EUR-a od 15.11.2021 godine

- 2.322,65 EUR-a od 15.12.2021 godine

- 2.322,65 EUR-a od 15.01.2022 godine

- 2.322,65 EUR-a od 15.02.2022 godine

- 2.322,65 EUR-a od 15.03.2022 godine

- 2.322,65 EUR-a od 15.04.2022 godine

- 2.322,65 EUR-a od 15.05.2022 godine

- 2.322,65 EUR-a od 15.06.2022 godine

- 2.322,65 EUR-a od 15.07.2022 godine

- 2.322,65 EUR-a od 15.08.2022 godine

- 2.322,65 EUR-a od 15.09.2022 godine

- 2.322,65 EUR-a od 15.10.2022 godine

pa do konačne isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih nefinancijskim trgovačkim društvima na razdoblje dulje od godine dana izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena.

3.5. U podnesku od 20.12.2022., tužitelj je ispravio iznos 210.000,00 i valutu kuna u toč. V, istakavši kako je omaškom umjesto iznosa od 27.871,89 € naveden iznos od 210.000,00 kuna

3.6. U podnesku od 26. veljače 2023. tužitelj je naveo kako je stupila na snagu izmjena Zakona o obveznim odnosima u odnosu na čl. 29 ZOO-a, a kojim je propisano pravo na kamate, te da sukladno tome uređuje tužbeni zahtjev u pogledu kamata.

3.7. Tužitelj je konačno uredio tužbeni zahtjev u podnesku zaprimljenom u sustavu za komunikaciju sa sudovima dana 17.04.2025., kada je zatražio donošenje presude slijedećeg sadržaja:

»I Nalaže se tuženiku Wiener osiguranju Vienna Insurance Group d.d., OIB:52848403362, Slovenska ulica 24, 10000 Zagreb, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime neimovinske štete iznos od 8.956,18 EUR uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana 13.09.2019.g. pa do 31.12.2022. godine po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih nefinancijskim trgovačkim društvima na razdoblje dulje od godine dana izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, od 01.01.2023. godine pa do 29.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. pa do konačne isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine. II Nalaže se tuženiku Wiener osiguranju Vienna Insurance Group d.d., OIB:52848403362, Slovenska ulica 24, 10000 Zagreb, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime tuđe njege i pomoći iznos od 863,28 EUR uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od 13.09.2019.g. pa do 31.12.2022. godine po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih nefinancijskim trgovačkim društvima na razdoblje dulje od godine dana izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, od 01.01.2023. godine pa do 29.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. pa do konačne isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine. III Nalaže se tuženiku Wiener osiguranju Vienna Insurance Group d.d., OIB:52848403362, Slovenska ulica 24, 10000 Zagreb, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], iz osnova dodatnog osiguranja autonezgode na ime trajnog invaliditeta iznos od 1.793,36 EUR uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana 13.09.2019.g. pa do 31.12.2022. godine po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih nefinancijskim trgovačkim društvima na razdoblje dulje od godine dana izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, od 01.01.2023. godine pa do 29.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. pa do konačne isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

IV Nalaže se tuženiku Wiener osiguranju Vienna Insurance Group d.d., OIB:52848403362, Slovenska ulica 24, 10000 Zagreb, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], iz osnova izgubljene zarade iznos od 27.871,79 EUR uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče na iznos od

- 2.322,65 EUR-a od 15.11.2021 godine

- 2.322,65 EUR-a od 15.12.2021 godine

- 2.322,65 EUR-a od 15.01.2022 godine

- 2.322,65 EUR-a od 15.02.2022 godine

- 2.322,65 EUR-a od 15.03.2022 godine

- 2.322,65 EUR-a od 15.04.2022 godine

- 2.322,65 EUR-a od 15.05.2022 godine

- 2.322,65 EUR-a od 15.06.2022 godine

- 2.322,65 EUR-a od 15.07.2022 godine

- 2.322,65 EUR-a od 15.08.2022 godine

- 2.322,65 EUR-a od 15.09.2022 godine

- 2.322,65 EUR-a od 15.10.2022 godine

V Nalaže se tuženiku Wiener osiguranju Vienna Insurance Group d.d., OIB:52848403362, Slovenska ulica 24, 10000 Zagreb, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], parnične troškove uvećane za zakonsku zateznu kamatu koja teče od donošenja presude suda prvog stupnja pa do konačne isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.«

- kako je tužitelj, s obzirom na težinu ozljeda koje je tužitelj zadobio u predmetnoj prometnoj nesreći i dugotrajno liječenje, zatražio od Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, na kojem je student preddiplomskog stručnog studija računarstva, mirovanje studentskih prava i obveza za akademsku godinu 2018./2019, a što je fakultet i prihvatio svojim rješenjem klasa: 602-04/18- 12/0113, urbroj: 2181/206- 01/3-18-0002, od 16.11.2018.g..

4. U podnesku zaprimljenom kod ovog suda dana 25. travnja 2025. tuženik je istakao kako se tuženik protivi smanjenju tužbenog zahtjeva.

5. Tijekom postupka sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem, te su izvedeni dokazi pregledom presude Općinskog suda u Zlataru posl. br. 5K36/2019-2 od 01.03.2019., pregledom prijave i odštetnog zahtjeva iz osiguranja AO od 29.03.2019. popunjenog na obrascu tuženika, pregledom priložene police od automobilske odgovornosti broj 211008620759, pregledom priložene medicinske dokumentacije, pregledom zahtjeva za naknadu štete upućenog od strane tužitelja tuženiku, Split, 10.09.2019., pregledom odgovora tuženika na zahtjev tužitelja Zagreb, 07.11.2019., pregledom dopisa punomoćnika tužitelja upućenog tuženiku od 20.11.2019., pregledom dopisa tuženika upućenog punomoćniku tužitelja od 04.03.2020., pregledom priloženih računa sačinjenih od strane odvjetnika Srđana Brajevića Split, 26.11.2019. i 02.03.2020., pregledom tuženikovih Općih uvjeta za osiguranje posljedica nesretnog slučaja (nezgode), odgovora tuženika tužitelju od 14.05.2019., pregledom potvrdnice Sveučilišta u Splitu, Fakulteta elektrotehnike strojarstva i brodogradnje u Splitu Klasa: UP/I-034-04/20-09/0001, UR.BROJ:

2181/206-01-20-84.596, Split, 2.7.2020., pregledom Potvrde Sveučilišta u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu Klasa: UP/I-034-04/22- 09/0001, UR.BROJ: 2181/206-01-22-97.605, Split, 13.12.2022., pregledom ugovora o radu zaključenog između Rimac Technology d.o.o. i tužitelja IH dana 03.10.2022.g., izveden je dokaz saslušanjem tužitelja, medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Miru Jurinoviću, neurologu, dr. Danči Tripalo, ortopedu, pregledom zajedničkog pisanog vještva vještaka dr. Mira Jurinovića i dr. Danči Tripalo zaprimljen kod ovog suda dana 13.12.2023., pregledom dopunskog zajedničkog vještačkog neurokirurškog i ortopedskog traumatološkog nalaza i mišljenja sačinjenog od strane dr. Mira Jurinovića i dr. Danči Tripalo, zaprimljeno kod ovog suda dana 27.05.2024., izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku psihijatru dr. Sanji Batini, pregledom pisanog vještva vještaka dr. Sanja Batina zaprimljeno kod ovog suda dana 18.03.2025., te pregledom rješenja Sveučilišta u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Klasa: 602-04/18-12/0113 Ur. broj:

2181/206-01/3-18-0002, Split, 16. studenoga 2018., pregledom nalaza i mišljenja sudsko medicinskog vještaka dr. ĆH sačinjenog prije pokretana ovog postupka, pregledom računa Centra za medicinsko vještačenje d.o.o. od 06.05.2020.g.

6. Ocjena i analiza izvedenih dokaza provedena je u skladu s čl.8. Zakona o parničnom postupku (»Narodne Novine« br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07 – odluka USRH, 84/08, 46/08 – odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst i 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP).

7. Tužbeni zahtjev tužitelja je djelomično osnovan.

8. Pun. stranaka popisali su parnični trošak.

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom imovinske i neimovinske štete koju je tužitelj pretrpio u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 18.08.2018.g. oko 04:35 sati na 42 km + 700 m istočne kolničke trake autoceste A2 kod Velike Vesi.

10. Među strankama nije sporno:

- kako se dana 18.08.2018.g. oko 04:35 sati dogodila predmetna prometna nezgoda,

- kako je tužitelj bio putnik u automobilu marke „Opel“ tipa „Vivaro 2.0 CDTI Combi“, reg. oznake [registarska oznaka],

- odgovornost osiguranika tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja,

- pasivna legitimacija tuženika,

- kako je tuženik isplatio tužitelju na ime trajnog invaliditeta po Tablici za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedici nesretnog slučaja (nezgode) osigurninu na ime trajnog invaliditeta od 15 %, te na ime neimovinske štete iznos od 13.418,28 €, te na ime tuđe njege i pomoći iznos od 3.665,00 kn.

11. Među strankama je sporno je li na strani tuženika postoji obveza isplate tužitelju daljnjih iznosa naknade štete po osnovu predmetnog štetnog događaja od 18.08.2018.g.

12. Člankom 1045. st 1 Zakona o obveznim odnosima (»Narodne Novine« br. 35/05, 41/08 i 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21 dalje: ZOO) propisano je:

»Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.«

12.1. Člankom 1100. ZOO-a propisano je:

» (1) U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

(3) Za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe sud će, ako procijeni da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi joj pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. «

12.2. Člankom 19. st 1 i 2 ZOO-a propisan je:

» (1) Svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom.

(2) Pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. «

13. Iz sadržaja citiranih odredbi i njihovim smislenim tumačenjem proizlazi kako je institut povrede prava osobnosti, a kako je propisan ZOO/05, uspostavljen kao koncept neimovinske štete na drugačiji način od onog, a kako je to bilo propisano odredbom čl. 198. – 205. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01 – dalje: ZOO/91) u smislu da je sada povreda prava osobnosti pravni osnov u odnosu na koji se naknađuje pravična novčana naknada, pri čemu fizički bolovi, strah itd., a koji su prema konceptu ZOO/91 bili samostalni pravni osnovi neimovinske štete, sada imaju samo značaj kvalifikatornih elemenata za određivanje pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti, a koji kvalifikatorni elementi se ne ocjenjuju pojedinačno, niti se za njih pojedinačno ne određuje pripadajuća naknada već na temelju tih kvalifikatornih elemenata, sagledavajući u ukupnosti u okolnostima konkretnog slučaja, se određuje primjerena novčana naknada zbog povrede prava osobnosti.

14. Na okolnost pretrpljene neimovinske štete, kao i imovinske štete – tuđe njege i pomoći, sud je proveo dokaze pregledom priložene medicinske dokumentacije i medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima ortopedu dr Danči Tripalo, neurokirurgu dr Miru Jurinoviću, psihijatru dr Sanji Batini.

15. Pregledom pisanog vještva sačinjenog od strane stalnog sudskog vještaka dr mr sc Mira Jurinovića, neurokirurga i dr Danči Tripalo, ortopeda, zaprimljenog kod ovog suda dana 13. prosinca 2023., sud je utvrdio:

- kako su dana 24. listopada ove godine, uz prethodni dogovor, obavili razgovor i kliničke preglede s ortopedske i neurokirurške strane u Ambulanti za ortopediju KBC- a Split,

- kako je tužitelj zadobio u prometnoj nesreći dne 18. kolovoza 2018. godine teške, višestruke ozljede,

- kako je nakon nesreće dovezen na Hitni kirurški prijem Opće bolnice Zabok, bio je imobiliziran u ležećem položaju na tvrdoj dasci s postavljenim Philadelphia collar-om i udlagom za lijevu podlakticu. Nije mogao micati donje udove (!), imao je očuvan osjet. Pri prijemu u bolnicu bio je budan, cijelo vrijeme u kontaktu, orjentiran. Žalio se na bolove u vratu, leđnom dijelu, području prsnog koša i lijeve podlaktice. – kako su uočljive bile sitne rane po licu i glavi uz sitne komadiće stakla, prsni koš bio je bolan na pritisak. Imao je poteškoće pri disanju, iskašljavao je krv, žalio se kako sve teže diše. Orotrahealno je intubiran i nadalje u analgosedaciji ventiliran. Pri aspiraciji se dobio pjenušavo krvavi sadržaj. Već u ranoj fazi je reaniniran, postavljena je nazogastrična sonda i trajni urinarni kateter (urin je bio bistar).

- kako se pristupilo radiološkoj obradi. Učinjene su pretrage MSCT (višeslojna kompjutorizirana tomografija) mozga i lubanjskih kostiju, vratne kralješnice s gornjim dijelom prsne - kralješnice, MSCT prsnog koša i MSCT trbuha. MSCT mozga: Nekoliko sitnih hiperdenznih točkastih područja desno u sljepoočnom režnju suspektno na punktiformna krvarenja, ali se nije isključila ni mogućnost artefakta. MSCT vratne kralješnice: Prijelom atlasa (1.-og vratnog kralješka), obostrano su frakturirane lamine bez pomaka. Nadalje, prijelom 7. -og vratnog kralješka s pomakom prema ventralno (prema naprijed) u odnosu na 1. prsni kralješak i to za 6 mm. Frakturiran je i poprečni nastavak 7.-og vratnog kralješka.

- kako se bilježe se frakture korpusa (tijela) 1., 2. i 3. torakalnog (prsnog) kralješka s manjim pomakom ulomaka 2.-og prsnog kralješka i suspektnom frakturom malih zglobova u toj razini s desne strane. MSCT prsnog koša (toraksa): Opisuju se područja hiperdenziteta (povišenog koeficijenta apsorpcije) što će predstavljati zone kontuzije (natučenja, nagnječenja) pluća. Lijevo, straga bilježe se prijelomi 8. i 9. rebra. Nije bilo znakova pneumo - kao niti hematotoraksa (zraka ili krvi u pleuralnom prostoru). MSCT abdomena (trbuha). Nije bilo traumatskih promjena, nalaz je bio u granicama normale, bez znakova oštećenja parenhimnih organa kao niti slobodne krvi u trbušnoj šupljini. Nativne rendgenske snimke lijeve podlaktice. Prijelom dijafize podlaktične palčane kosti (radiusa), višekomadni (kominutni) uz dislokaciju (pomak ulomaka). Pacijent je čitavo vrijeme bio hemodinamski stabilno.

- kako se u pratnji liječnika i medicinske sestre (ili med. tehničara) dogovorno ozljeđenika upućuje adekvatno imobiliziranog u Zagreb, u Kliniku za traumatologiju, Draškovićeva ulica. Tijekom transporta je kontrolirano ventiliran. Smješta se ozljeđenika u JIL (Jedinica za intenzivno liječenje). Temeljem rezultata učinjenih radioloških pretraga indicirani su i izvršeni operacijski zahvati na kralješnici i lijevoj podlaktici.

- Operacija 18.8.2018. HRV: Odstranjenje međukralješničkog hrskavičnog jastučića (diska) i pokušaj repozicije. Oper. 28.8.2018.: Odstranjenje trnastog nastavka 7. -og vratnog kralješka, Rasterećenje od pritiska (dekompresija) kralješničke moždine ,,Krvava" repozicija Učvršćenje (fiksacija) artikularnih nastavaka 6. i 7. vratnog kralješka Transped. fiksacija artikularnih nastavaka 7. -og vratnog i 1.-og prsnog kralješka.

- Operacija 18.8.2018.g. HRV: Primarna kirurška opskrba rane na lijevoj uški,

- Operacija 18.8.2018.g. HRV: „Krvava" repozicija i osteosinteza (koštano učvršćenje) lijeve palčane kc podlaktice. Postupno se klinička slika počinje poboljašvati što se tiče početne oduzetosti donjih udova. Otpočetka se primjenjuje fizikalno liječenje.

- kako je dne 19.8. učinjen kontrolni MS CT neurokranija. Nije bilo znakova nagnječenja mozga krvarenja, nema frakture lubanjskih kostiju. Provodi se antitrombotička profilaksa i antimikrobna profilaksa. Nadalje je ozljeđenik hemodinamski stabilno. Dne 20.8. učinjen je kontrolni rendgenski snimak pluća – bilježi se značajno poboljšanje se tiče kontuzijskih žarišta (područja nagnječenja).

- kako se dne 22.8. bolesnik ekstubira, otklanja se sa stroja za disanje. Diše suficijentno. Kooperabilan je. Rana na vratu secernira (cijeljenje per secundam!) i redovito se previja. Zamjećuje se nadalje popravljanje motoričkog deficita donjih udova. Tužitelj je afebrilan. Dne 24.8. premjesti se pacijenta u odjel.

- Operacija 29.8.2018. HRV: Odstranjenje konaca Revizija rane i čišćenje gnojnog sadržaja Odstranjenje nekrotičnog tkiva Ušivanje kože

- kako se tijekom boravka na odjelu klinike nadalje provodi fizikalna terapija. Nadalje se motorika donjih ekstremiteta poboljšava do razine da bolesnik počinje hodati (!), najprije uz nadzor fizioterapeuta, a potom samostalno.

– kako se dne 19.9.2018. dogovorno premješta u Varaždinske toplice radi fizikalnog liječenja i rehabilitacije.

- Otpusne dijagnoze iz Klinike za traumatologiju:

Na hrvatskom jeziku:

1. Natučenje i oguljotine na glavi, području leđa i desnog koljena

2. Udarno gnječna rana lijeve uške

3. Natučenja (kontuzije) pluća

4. Prijelom atlasa (fraktura 1. vratnog kralješka)

5. Prijelom 7. vratnog kralješka (luka, poprečnih i artikularnih nastavaka i trnastog (spinoznog) nastavka)

6. Iščašenje (luksacija) 7. vratnog kralješka

7. Fraktura tijela (korpusa) 1. i 3. kralješka

8. Fraktura artikularnih nastavaka 2. vratnog kralješka (s lijeve strane)

9. Sumnja na prijelom 8. i 9. rebra lijevo

10. Prijelom palčane kosti (srednjeg dijela) podlaktice lijevo

11. Oduzetost udova (oduzetost donjih udova u teškom stupnju) u oporavku.

- kako je u Varaždinskim toplicama bio na fizikalnoj terapiji i rehabilitaciji u vremenu od 19.9. do 24.10.2018. godine. Na primijenjeno liječenje (fizikalna, strujna terapija, individualna medicinska gimnastika, hidrogimnastika, radna terapija) slijedilo je daljnje poboljšanje kliničke slike. Posjeda se samostalno, sjedi stabilno. Hod uredan. Kretnje u vratnoj kralješnici bile su moguće za 1/2 opsega punih kretnji.

- kako se dne 02.10. ukida tromboprofileksa. Pred otpust iz Varaždinskih toplica konstatira se da je pacijent posve pokretan! Uz dijagnoze ranije navedene (prepisivane) iz Klinike za traumatologiju, s fizijatrijske strane

bilježi se u Otpusnom pismu:

Hrv: (Kljenut sva četiri ekstremiteta C7 AIS D)

- kako tužitelj nastavlja s fizikalnim liječenje ambulantno u Splitu, dne 31.10.2018.g. bio je prvi pregled spec. fizijatra u Splitu, bilježi se kako je neurološki status u granicama normale, nadalje kako je opseg kretnji vratom reduciran za 1/2. Ordinira se fizikalna terapija kroz dva tjedna.

- kako su slijedili kontrolni pregledi fizijatra još tri puta (10.12.2018., 08.02. i 18.4.2019. godine). Svaki put je određena fizikalna terapija po 10x (dva tjedna). Nadalje vježbe kod kuće.

- kako je dne 18.02.2019. godine bio tužitelj na kontrolnom pregledu kod traumatologa koji je operirao bolesnika u Zagrebu.

- kako se bilježi kako je pacijent mobilan te kako je uredan položaj alenteze i primjerena osovina kralješnice. Preporuča se nastaviti kod kuće naučenim vježbama te postupno povratak u normalne aktivnosti.

- kako je dana 08.8.2019. godine tužitelj bio na pregledu kod neurologa. Indicirana je pretraga EMNG (elektromioneurografija) koja pretraga je ukazala na oštećenje vratnih živčanih korjenova i to 6.-og i 7.-og korijena s lijeve strane i 7. -og živčanog korijena s desne strane. Lezijama (oštećenjima) pridaje se atribut kronično.

- kako druge medicinske dokumentacije u spisu nema.

- kako su dana 24.10. ove godine, nakon prethodnog dogovora, u Ambulanti za ortopediju i traumatologiju Poliklinike KBC-a u Splitu, obavili razgovore i kliničke preglede s ortopedsko traumatološke strane i s neurokirurške strane. Kako se tužitelj požalio da ima bolove u vratu, u blažem stupnju, povremeno do u srednjem stupnju, naročito pri dužem sjedenju ili aktivnostima pri kojima se tjelesno optereti. Stoga, zbog bolova nije više u fizičkim aktivnostima kako je nekad mogao"!

- kako su bolovi izraženi pri pokretanju glavom i kretnjama vratom!

- kako su pri kliničkom pregledu zajedno s ortopedske i neurokirurške strane konstatirali smanjenu pokretljivost vratne kralješnice za 1/3 opsega kretnji vratom kao i smanjenu pokretljivost gornjeg dijela prsne kralješnice za 1/3 opsega kretnji. Zapravo je reducirana funkcija vratno- prsnog segmenta - prijelaza vratno-prsnog u vidu smanjene pokretljivosti kralješnice za 1/3 opsega kretnji,

- kako je s ortopedsko traumatološke strane umanjena pokretljivost ručnog zgloba lijevo te je ograničena mogućnost potpune kretnje podlakticom u položaj pronacije i supinacije.

- kako se s neurokirurške strane konstatira hipoestezija i dizestezija (smanjen i izmijenjen osjet) u dermatomima (kožnim područjima) za šesti i sedmi vratni korijen, više lijevo, ali umjereno i desno za područje šaka.

- kako su ožiljke pregledali, na vratu lijevo nježan, ali uočljiv poslijeoperacijski ožiljak, u dužini 11 do 12 cm,

- kako je na vratu straga i dijelom nad gornjim prsnim kralješcima, ožiljak u medijalnoj liniji u dužini 21 do 22 cm, poslijeoperacijski, neuredno zarastao, baš ožiljkasto, keloidno i s dijastazom za 4 do 5 cm.

- kako je očigledno zarastanje ožiljkasto na račun cijeljenja rane per secundam, zbog inflamacije nakon oper. zahvata.

- kako je na lijevoj podlaktici poslijeoperacijski ožiljak u dužini od otprilike 19 do 20 cm, uočljiv, srednje ožiljkasto zarastao,

- kako se, konačno, s neurološke-neurokirurške strane moglo konstatirati da sve udove u antigravitacijskim položajima uredno održava(!), dakle nema motoričkog deficita ni na gornjim niti donjim ekstremitetima,

- kako je osjet očuvan osim izmijenjenog osjeta i oslabljenog na račun oštećenja vratnih živčanih korijenova,

- kako kontrolira uredno mokrenje i stolicu.

- kako se u Otpusnim pismima iz Opće bolnice Zabok, iz Klinike za traumatologiju u Zagrebu, kao niti iz Varaždinskih toplica, ne navodi dijagnoza natučenja, nagnječenja kralješničke moždine (kontuzije spinalne medule) u razini zadobivenih fraktura kralješaka vratno prsnog segmenta!? To je propust!

- kako je nedvojbeno da je tužitelj zadobio nagnječenje kralješničke moždine, oštećeni su bili motorni putevi, dok su živčani putevi (traktusi) za osjet bili očuvani. Poradi oštećenja motornog traktusa (3. neuron piramidnog puta) ozljeđenik-tužitelj je imao izraženu kljenut donjih udova,

- kako je na sreću tužitelja uslijedio odličan oporavak poslije učinjenih operacijskih zahvata i provedenog fizikalnog liječenja i rehabilitacije.

- kako je s neurokirurškog-neurološkog aspekta trebala gore iznesenom verifikacija, stoga se upućuje tužitelja da uradi MR (magnetnu rezonanciju) vratne kraljenice i vratno-prsnog prijelaza tj. upravo područja luksiranog 7. kralješka i frakturirana prva tri prsna kralješka,

- kako je pretragu MR tužitelj uradio dne 14. studenog ove godine, kako se potvrđuju dijagnoze prijeloma kralješaka, a što se tiče kralješničke moždine bilježi se da je diskretno reduciranog volumena u smislu mijelomalacije (mijelopatije) u razini CVII/ThI (poslijetraumatsko omekšanje u visni-razini 7.-og vratnog kralješka i 1.-og prsnog kralješka).

- kako se bilježi i diskretni gibus nakon prijeloma prva tri prsna kralješka (fleksijski deformitet), te kako se konstatira izvršena spondilodeza (stražnja fiksacija) od 6. -og vratnog kralješka do 2.-og prsnog kralješka.

- kako je tužitelj doživio povredu njegovog osobnog prava na tjelesno i duševno zdravlje, kako se ispoljila povreda prava osobnosti u trpljenju bolova, privremeno u punom obimu bile su mu reducirane životne aktivnosti, potom privremeno u polovičnom obimu. – kako je tužitelju trajno oštećeno tjelesno zdravlje, ta tako i umanjena životna aktivnost, sve na račun posljedica traumatskih oštećenja u predmetnoj prometnoj nesreći na dan 18.8.2018. godine,

- kako su znatne i dugotrajne bile neugodnosti za tužitelja,

- kako je kod tužitelja trajno preostala naruženost,

- kako je imao i imovinsku štetu radi potrebe pomoći i njege kod kuće od strane treće osobe, nakon što je dne 24.10.2018. godine otpušten iz Varaždinskih toplica,

- kako je bolove u vrlo jakom intenzitetu imao prvih 1 do 2 sata, prije nego je intubiran i mehanički ventiliran u analgosedaciji.

- kako nije imao osjećaj bolova dok je bio priključen na respirator (stroj za disanje),

- kako je, nakon što je ,,skinut" s respiratora 22.8., imao bolove u jakom intenzitetu pet (5) dana, bolove u srednjem stupnju kroz tri (3) tjedna i bolove u blažem intenzitetu kroz četiri (4) mjeseca,

- kako će i nadalje tužitelj trajno imati povremene bolove u blažem intenzitetu, ali te bolove treba uračunati u procijenjeno oštećenje tjelesnog zdravlja i na račun toga umanjene životne aktivnosti.

- kako je privremeno posve reduciranih životnih aktivnosti i lišen životnih radosti i bilo kakve uobičajene aktivnost bio tužitelj u vremenskom periodu od 18.8. do 24.10.2018. godine, u kojem vremenu je bio hospitaliziran u Klinici za traumatologiju i Varaždinskim toplicama,

- kako je, nakon toga bio je privremeno reduciranih životnih aktivnosti u 50% obimu bio kroz pet (5) mjeseci,

- kako je trajno kod tužitelja oštećeno tjelesno zdravlje po više osnova.

- po osnovu umanjenja pokretljivosti vratnom kralješnicom za 10%, po osnovi umanjene pokretljivosti gornjim segmentom prsne kralješnice za 5%, po osnovi urađene operacije stražnjim pristupom i načinjene spondilodeze od CVI do ThII kralješka (učvršćenja kralješničkog stuba od šestog vratnog kralješka do drugog prsnog kralješka) za dodatnih 5%, na račun mijelomalacije-medulopatije-organskog oštećenja poslije nagnječenja (kontuzije) kralješničke moždine za 10%, oštećenje kralješničke moždine (Medullopathia, Myelomalatio) nakon natučenja moždine je trajno locus minoris resistentiae (mjesto slabijeg otpora). Oštećenje moždine jest organsko i trajno, potvrđeno pretragom MR učinjenom u mjesecu studenom ove godine.

- kako je, nadalje, na račun umanjene pokretljivosti lijevim ručnim zglobom za 5%, na račun oštećene funkcije lijeve podlaktice u blagom stupnju pri rotacijskim kretnjama (pronacija i supinacija) za 2% i na račun oštećenja vratnih živčanih korijenova za 3%.

- kako ukupan zbroj poslijetraumatskih oštećenja u postocima iznosi 40%,

- kako je, međutim, to zbroj ukupno po sedam osnova, pa se treba objediniti procijenjena oštećenja tjelesnog zdravlja.

- kako se postotke objedinjuje na način da se zbroj od 40% reducira za jednu petinu (1/5) tj. za 8%, pa se konačno procjenjuje oštećenje tjelesnog zdravlja za 32% (trideset i dva posto),

- kako je u tom postotku preostala i umanjena životna aktivnost.

- kako nije sporno da su sve navedene posljedice poslijetraumatske tj. uzročno posljedično povezane s ozljeđivanjem u predmetnoj prometnoj nesreći na dan 18.8.2018. godine.

- kako se ispoljava umanjenje životnih aktivnosti pri svim tjelesnim poslovima i opterećenjima, pri podizanju tereta, dužem stajanju i hodanju te sagibanju, kako je tužitelju umanjena životna aktivnost i kada duže sjedi zbog kontrakcije mišića vrata (mikrokontrakcije muskulature) i prisutnih bolova u tim uvjetima, kako su mu reducirane fizičke mogućnosti pri svim rekreativnim aktivnostima, također pri nekoj od sportskih aktivnosti.

- kako će pri svim poslovima i radnjama gdje se iziskuje uporaba lijeve šake kroz duže vrijeme tužitelj ulagati napore u blažem stupnju, uz koje ulaganje napora će biti radno učinkovit,

- kako su neugodnosti za tužitelja bile znatne i dugo su trajale, ponajprije je vrlo stresna bila za tužitelja sama nesreća, on je bio pri svijesti nakon prometne nesreće, kako je potom slijedila hospitalizacija, tri operacije i još jednom četvrta operacija učinjena je kod tužitelja, kako je bio više puta izložen rendgenskom snimanju. Boravak u bolnici je u svakom slučaju neugodan po više osnova,

- kako su za vrijeme rehabilitacije u Varaždinskim toplicama provedene fizkalne procedure bile nelagodne. I boravak u toplicama je hospitalizacija, dakle je povezan s neugodnostima.

- kako je poslijed otpuštanja iz toplica, tužitelj odlazio na fizikalno liječenje ambulantno, ukupno četiri puta po deset dana. Fizikalne procedure su umjereno nelagodne. Odlazio je na pretrage kako su ga upućivali liječnici specijalisti. Višekratno je bio na specijalističkim pregledima. Radio je i pretragu EMNG koja je neugodna jer je povezana s bockanjem iglicama. Kako po svojoj volji tužitelj nije mogao koristiti svoje slobodno vrijeme, a svih neugodnosti i nelagodnosti ne bi bilo da nije ozlijeđen u predmetnoj prometnoj nesreći.

- kako su naruženosti kod tužitelja u blažem do u srednjem stupnju u uvjetima obnaženosti dakle pri kupanju, rekreativnim aktivnostima, kada je samo u kupaćim gaćicama odnosno kratkim hlačama i to u prvom redu radi grubog keloidnog ožiljka na vratu straga i iznad prvih prsnih kralješaka, također poradi uočljivog ožiljka na vratu lijevo i ožiljka na podlaktici lijevo. Svi ožiljci su poslijeoperacijski. Ožiljak na podlaktici, kao i ožiljci na vratu sprijeda i straga na vratu, uočljivi su i za toplih dana kada je tužitelj u košulji kratkih rukava ili majici.

- kako je tužitelj imovinsku štetu imao nakon otpusta iz Varaždinskih toplica radi potrebe pomoći i njege od strane treće osobe,

- kako je kroz dva (2) mjeseca trebao tužitelj pomoć tri (3) sata u danu, poslije toga još dva (2) mjeseca dva (2) sata u danu, njemu samom za osobne potrebe i ujedno u vidu pomoći pri održavanju osobne higijene, također poradi pratnje pri korištenju zdravstvene zaštite,

- kako prema priloženim u spisu Tablicama Wiener osiguranja, u primjeni od 20.7.2017. godine, iz osnova osiguranja putnika od nezgode, procjenjujemo trajne invaliditete po sljedećim točkama:

- Točka 86 za 10%

- Točka 89 za 5 %

- Točka 90 za 20%

- Točka 138 za 5%

- kako se može iščitati u priležećim Tablicama poradi kojih posljedica su cijenili preostale invaliditete po gore navedenim Točkama,

- kako je ukupan zbroj procijenjenih invaliditeta od 40% treba reducirati za 1/4 (jednu četvrtinu) prema Općim odredbama Tablica (Odredba pod 6), uzimaju se od ukupnog zbroja 3/4 (tri četvrtine), tako konačno iz osnova osiguranja putnika od nezgode trajni invaliditet jeste 30% (trideset posto).

- kako se na kraju može još kazati kako se je tužitelj pridržavao u svemu uputa i savjeta liječnika koji su ga u višemjesečnom razdoblju liječili.

16. Na okolnost prigovora izjavljenih od strane tuženika, sud je izveo dokaz dopunskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Miru Jurinoviću, neurokirugu i dr Danči Tripalo, ortopedu.

17. Pregledom dopunskog zajedničkog vještačkog neurokirurškog i ortopedskog traumatskog nalaza sačinjenog od strane dr. Mira Jurinovića, neurokiruga i dr Danči Tripalo, ortopeda, zaprimljenog kod ovog suda dana 27. svibnja 2024., sud je utvrdio:

- kako je tužitelj u prometnoj nesreći dne 18. kolovoza 2018. godine zadobio teške, višestruke ozljede od kojih je ozljeda vratne kralješnice i kralješničke moždine bila ozljeda po život opasna.

- kako su gore naslovljeni vještakinja i vještak za potrebe Suda s nadnevkom 12. prosinca 2023. godine izradili pisani kombinirani vještački neurokirurški i ortopedsko traumatološki nalaz i mišljenje (na 12 stranica),

- kako su pomno prethodno pregledali medicinsku dokumentaciju, a koja dokumentacija prileži spisu. Također su dne 24. listopada 2023. godine obavili razgovor i kliničke preglede tužitelja, te kako su detaljno zabilježili sva događanja od trenutka kada je tužitelj zadobio ozljede pa nadalje što se tiče urađenih dijagnostičkih postupaka, terapijskih postupaka uključivo operacijskih zahvata i fizikalnog liječenja i rehabilitacije, dakle, da su izvijestili o hodogramu liječenja.

- kako se prema potrebi upućuje parnične stranke na iščitavanje pisanog vještva od 12.12.2023. godine.

- kako su se temeljem priložene medicinske dokumentacije i nakon obavljenih kliničkih pregleda izjasnili o svim vidovima štete, o oštećenju tjelesnog zdravlja - umanjenju životnih aktivnosti, pretrpljenim bolovima po intenzitetu i u trajanju, naruženosti i imovinskoj šteti poradi potrebe pomoći i njege od strane treće osobe,

- kako ovo dopunsko vještačko mišljenje iznose obzirom na prigovore punomoćnika tuženika u Podnesku tuženika od 01. ožujka 2024. godine,

- u odnosu na prigovor ad 1/, vještaci su istakli kako punomoćnik ukazuje na to kako su posljedice traumatskih oštećenja vratne kralješnice i gornjeg segmenta prsne kralješnice duplicirali dodavši na procijenjenih 15% po osnovi umanjene pokretljivosti još 15% na račun preostale posljedice trajnog mjesta slabijeg otpora na mjestu izvršene operacije, kako, međutim, to baš ne stoji, kako su za 10% cijenili trajno oštećenje kralješničke moždine u visini vratno-prsnog segmenta. To je organsko oštećenje nakon natučenja kontuzije moždine u toj razini. I predstavlja tzv. „,mjesto slabijeg otpora" (locus minoris resistentiae).

- kako se napominje u ovom očitovanju kako je kod tužitelja traumatski oštećen s jedne strane koštano-hrskavično-ligamentni aparat što formira kralješnički stub s pripadajućim zglobovima i s druge strane živčani aparat ili sustav što ga čine kralješnička moždina i živčani korijenovi, a kako su vještaci u pisanom vještvu postotka umanjenja pokretljivosti od 15% pridodali 10% na račun stanja poslije natučenja moždine (myelomalatio, mijelopatija), te kako su na tih 25% pridodali su još 5% na račun stanja poslije operativnog učvršćenja kralješnice (spondylodesis),

- kako se prihvaća prigovor tuženika djelomično, kako posljednjih pridodanih 5% se ,,superponira", duplicira na već istaknuto umanjenje pokretljivosti vratne i gornjeg dijela psne kralješnice,

- kako korigiraju njihovo ranije procijenjeno oštećenje tjelesnog zdravlja/umanjenje životnih aktivnosti sada na 15% na račun smanjene pokretljivosti i 10% na račun trajnog oštećenja kralješničke moždine što je ukupno 25%,

- kako oštećenje vratnih živčanih korijenova za 3% jest na račun ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nesreći, ono je posljedica oštećenja dijela perifernog živčanog sustava i pridodaje se zbroju od 25%,

- kako vještakinja za ortopediju procjenjuje daljnjih 5% na račun umanjenja pokretljivosti lijevim ručnim zglobom i 2% na račun ograničenih rotacijskih kretnji lijevom podlakticom,

- kako su na kraju posljedice po šest osnova (10% + 5% +10% + 3% + 5%+2%) i to iznosi 35% kada se zbroje svi postoci,

- kako objedinjuju postotke na način da reduciraju zbroj od 35% za 1/5 iznosa od 35%, to je 7%, konačno korigirano mišljenje s neurokirurškog i ortopedskog traumatološkog gledišta o trajnom oštećenju tjelesnog zdravlja/umanjenja životnih aktivnosti za tužitelja je za 28% (dvadeset i osam posto).

- u odnosu na prigovor ad2/ vještaci su naveli kako su u pisanom vještvu naslovljeni vještakinja i vještak prema Tablicama tuženika cijenili trajni invaliditet po točkama 86. za 10%, 89. za 5%, 90. za 20% i 138. za 5%, zbroj kojih (40%) u skladu s općim odredbama pod 6. su reducirali za 1/4 i tako po Tablicama tuženika cijenili trajni invaliditet za 32%.

- kako u podnesku tuženika punomoćnik osporava takvu procjenu i kad se iščitaju Opće odredbe pod 3. i 5. vještakinja za ortopediju i neurokirurg se usaglašavaju kako je prigovor tuženika opravdan.

- kako korigiraju svoju u pisanom vještvu urađenu procjenu i prihvaćaju sugestiju punomoćnika tuženka (kako je alternativno naveo o izračunu trajnog invaliditeta) uzimajući u obzir Opće odredbe pod 3., 5. i 6. Dakle, po Točki 90. 20%, Točki 86. 5% (1/2 od 10%), Točki 89. 1,25% (1/4 od 5%) i Točki 138. 5%, što ukupno iznosi 31,25%.

3/4 od 31,25% jest 23,4375%,

- kako vještak neurokirurg i vještakinja za ortopediju korigiraju svoje ranije iskazano vještačko mišljenje po pitanju trajnog invaliditeta po Tablicama tuženika prema izvedenom izračunu za 23,4375%, te kako sugeriraju zaokruživanje na 23,44% (dvadeset i tri posto i četrdeset i četiri stotinke),

- kako preostaje iskazivanje vještačkog mišljenja od strane psihijatra glede pretrpljenog straha i u pogledu povrede osobnog prava tužitelja na duševno zdravlje.

18. Stranke nisu imale primjedbi na dopunu nalaza dr. Mira Jurinovića, neurokiruga i dr Danči Tripalo, ortopeda, a kako je i ovaj sud predmetnu dopunu vještva cijenio kao stručnu, iscrpnu i napravljenu po pravilima struke, to je sud dopunu vještva u cijelosti prihvatio.

19. Pregledom pisanog vještva sačinjenog od strane dr Sanje Batine, psihijatra, zaprimljenog kod ovog suda dana 18. ožujka 2025., sud je utvrdio:

- kako se uvidom u medicinsku dokumentaciju priloženu u sudskom spisu doznaje da je tužitelj LH, dana 18. kolovoza 2018., nastradao kao putnik u vozilu, te je tijekom odvijanja ove saobraćajne nesreće zadobio višestruke tjelesne ozljede o čijim težinama kao i o hodogramu liječenja su se izjasnili u pisanim vještačenjima prethodni vještaci specijalist neurokirurg i ortoped.

- kako je brižljivo pročitala obilnu medicinsku dokumentaciju vezanu uz bolnička i ambulantna liječenja tužitelja,

- kako prilikom tužiteljevog liječenja nisu propisivani lijekovi ni dijagnoze s naslova njene specijalnosti,

- u svom nalazu i mišljenju vještak psihijatar je istakla kako je tužitelj LH dana 18.kolovoza 2018., kao putnik, u saobraćajnoj nesreći, nastradao na način kako je opisano u tužbenom zahtjevu , kojom prigodom je zadobio višestruke tjelesne povrede o čijim težinama kao i o hodogramu liječenja su se izjasnili u svojim pisanim nalazima i mišljenjima prethodni vještaci specijalisti neurokirurg i ortoped,

- kako je mišljenja da je tijekom odvijanja ove nezgode tužitelji trpio primarni strah jakog intenziteta u trajanju od 2 do 3 minute,

- kako je nakon toga trpio sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 1 do 2 sata sve dok nije intubiran i priključen na respirator u analgosedaciji,

- kako je, po isključenju sa respiratora trpio strah jakog intenziteta u trajanju od sedam dana,

- kako je uslijedio strah srednjeg intenziteta u trajanju od mjesec dana, te strah blažeg intenziteta koji je trpio sa iste osnove u različitim vremenskim intervalima u trajanju od 5 do 6 mjeseci.

- kako su se ponovno reaktivirali strahovi jakog intenziteta dva dana prije i dva dana poslije indiciranih operativnih zahvata,

- kako je nakon toga moguće da se neki od tih osjećaja povremeno javljaju bez nekih realnih povoda,

- kako je za realno očekivati da će se protekom vremena takvo reagiranje prorijediti i potpuno nestati,

- kako trajnih posljedica straha nema,

- kako su ranije navedeni psihički simptomi izazvali kod tužitelja povredu duševnog integriteta lakog do srednjeg intenziteta , a privremenog karaktera,

- kako se povreda duševnog integriteta očituje u trpljenju bolova, zabrinutosti, potištenosti, napetosti, straha, gubitkom nade, potrebom za mirovanjem, indiciranim operativnim zahvatima, kontrolnim pregledima, potrebom za TNJP te konačno poradi trajnog umanjenja općih i životnih aktivnosti poradi ograničenja koja će tužitelj imati u budućem životu, a o kojima se prethodno izjasnili prethodni vještaci,

- kako je tužitelj trpio povredu duševnog integriteta sa osnove naruženja, a koji se procjenjuje u blažem do srednjem stupnju, radi o estetskom naruženju, postoperativni ožiljci su vidljivi kada je tužitelj obnažen,

- kako intenzitet i trajanje duševnih boli vezano uz naruženje ovisi o ličnosti, odnosno kako će osoba to prihvatiti, a to je jedan od uvjeta da netko intenzivnije pati.

- kako se posebno napominje da je tužitelj doživio predmetni događaj u mladoj životnoj dobi,

- kako ističe da je njeno vješto koncipirano isključivo za povredu duševnog integriteta, a vezano za predmetni štetni događaj koji je tužitelj doživio.

20. Analizirajući izvedene dokaze, i to priloženu medicinsku dokumentaciju, te provedena vještačenja, kako svakog zasebno, tako i sve zajedno, ovaj sud je, temeljem priložene medicinske dokumentacije, te prihvaćene dupune nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka ortopeda- traumatologa dr Danči Tripalo neurokirurga dr Mira Jurinovića, te pisanog vještva psihijatra dr Sanje Batine, a na koje vještačenje ni stranke nisu imale primjedbi, nedvojbeno utvrdio kako je, u konkretnom slučaju, povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno naprijed citiranoj odredbi čl. 19. u svezi s odredbom čl. 1046. ZOO-a.

21. Oštećenje tjelesnog i duševnog zdravlja kod tužitelja (tužitelj je rođen 1999. godine, a predmetni štetni događaj zbio se 2018. godine, dakle u vrijeme kada je tužitelj imao 19 godina života), u konkretnom slučaju, pojavljuje se u obliku:

- pretrpljenih fizičkih bolova zbog zadobivenih ozljeda u predmetnom štetnom događaju i tijekom liječenja, na način kako je to naprijed iskazano od strane vještaka ortopeda i neurokirurga po duljini trajanja i intenzitetu,

- pretrpljenog straha, koji nije ostavio trajne posljedice, a na način kako je naprijed navedeno od strane vještaka psihijatra, po vrsti, jačini i trajanju,

- duševnim bolovima zbog naruženja

- duševnim bolovima zbog umanjenja životne aktivnosti na način kako je to utvrđeno u navedenom postotku (umanjenje životne aktivnosti od ukupno 28% u dobi od 19 godina starosti) te,

- neugodnostima prilikom liječenja u vidu liječenja i boravka u zdravstvenim ustanovama provođenja većeg broja operacija, raznih kontrolnih pregleda, te umanjena kvalitete života tijekom liječenja, a čega svega ne bi bilo da nije bilo štetnog ponašanja osiguranika tuženika.

22. Ovdje je za reći kako same fizičke boli koje je pretrpio tužitelj, pretrpljeni strah i duševne boli zbog umanjenja životnih aktivnosti i naruženosti te neugodnosti prilikom liječenja, nisu prema ZOO-u samostalni oblici povreda prava osobnosti, već kriteriji, odnosno mjerila, koja zajedno s ostalim okolnostima slučaja iz odredbe čl. 1100. ZOO- a utječu na ocjenu suda je li pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećenik ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

22.1. Utvrđena težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu prema naprijed citiranoj odredbi čl. 1100 sv. 1. ZOO-a. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što je to ovdje slučaj povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, pa za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene oblike neimovinske štete. Stoga je sud odlučujući o visini pravične novčane naknade utvrđivao činjenice navedene u tužbi: fizičke bolove, strah, duševne bolove zbog umanjenja životne aktivnosti i naruženosti te neugodnosti prilikom liječenja, koje u smislu odredbe čl. 1100. ZOO-a predstavljaju kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu novčane satisfakcije za pretrpljenu neimovinsku štetu.

23. Cijeneći sve prethodno obrazloženo i utvrđeno ocjena je ovog suda kako ukupna neimovinska šteta koju je pretrpio tužitelj iz predmetnog štetnog događaja od 18.08.2018., po zatraženim osnovama, a izražena u novčanom ekvivalentu iznosi 20.000,00 €. (8.000,00 € po osnovu duševnih bolova zbog umanjena životnih aktivnosti, 4.000,00 € po osnovu pretrpljenih bolova, 3.000,00 € po osnovu naruženosti, te 5.000,00 € po osnovu pretrpljenog straha)

24. Među strankama nije sporno kako je tuženik po osnovu neimovinske štete isplatio tužitelju iznos od 113.210,06 kn i 16.500,00 kn po osnovu duševnih bolova zbog naruženosti, dakle ukupno po osnovu neimovinske štete iznos od 129.710,06 kn, odnosno 17.215,48 €, slijedom čega je iznos od 20.000,00 € valjalo umanjiti za iznos od 17.215,48 €, iz čega proizlazi kako je tuženik dužan tužitelju naknaditi daljnji iznos neimovinske štete od 2.784,52 €, pa je do tog iznosa prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja, dok je za više zatraženo tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

25. Tuženik je u odnosu na konačno uređeni tužbeni zahtjev istakao kako se protivi djelomičnom smanjenju tužbenog zahtjeva.

26. U pogledu neimovinske štete tužitelj je tužbenim zahtjevom zatražio iznos od 191.100,00 kn / 25.363,33 €, zatim u podnesku od 02.07.2020. iznos od 253.000,00 kn / 33.578,87 €, u podnesku od 07.07.2020. tužitelj je po osnovu neimovinske štete zatražio iznos od 151.400,00 kn / 20.094,23 €, da bi tužitelj konačno postavio tužbeni zahtjev u svom podnesku od 17.04.2025. kada je zatražio po osnovu neimovinske štete iznos od 8.956,18 €.

27. Cijeneći kako je tužitelj u podnesku od 02.07.2020. po osnovu neimovinske štete zatražio iznos od 33.578,87 €, te kako je u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu zatražio iznos od 8.956,18 €, to je zaključak ovog suda kako je tužitelj, u konkretnom slučaju, po osnovu neimovinske štete povukao tužbeni zahtjev za iznos od 24.622,69 €.

27.1. Takvom dispozicijom tužitelja je došlo do djelomičnog povlačenja tužbe, ali je za to potreban pristanak tuženika, sukladno odredbi čl. 193., st. 2. ZPP-a.

27.2. Međutim, kako se tuženik usprotivio djelomičnom povlačenju tužbe, to je u konkretnom slučaju potrebno odlučiti o cjelokupnom zahtjevu, dakle o iznosu od 33.578,87 € kojeg je tužitelj postavio u podnesku od 02.07.2020.

27.3. S obzirom da je sud tužitelju dosudio po osnovu neimovinske štete iznos od 2.784,52 €, a kako je potrebno odlučiti o zatraženom iznosu od 33.578,87 €, to je za više zatraženo preko dosuđenog iznosa, za iznos od 30.794,35 € sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja po osnovu zatražene neimovinske štete.

28. Na dosuđeni iznos neimovinske štete tužitelju pripada kamata koja teče od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku pa do konačne isplate.

28.1. Naime, u konkretnom slučaju treba primijeniti odredbu čl. 12. Zakona o obveznom osiguranju u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05, 36/09, 76/13 i 152/14 - dalje u tekstu: ZOOP), koji zakon je bio na pravnoj snazi u vrijeme kada se predmetni štetni događaj zbio, i koji se u predmetnom slučaju primjenjuje kao lex specialis, a sukladno kojoj odredbi tužitelju pripada pravo na zateznu kamatu od dana podnošenja izvansudskog zahtjeva, pa do isplate. Naime, Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09 i 76/13, dalje u tekstu - ZOOP) usklađen je s tom Direktivom da je lex specialis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima, u dijelu koji se odnosi na uređenje prava oštećene osobe na podnošenje odštetnog zahtjeva neposredno odgovornom osiguratelju (čl.11.) i u čl. 12., na postupak i rokove za rješavanje odštetnih zahtjeva te pravo oštećene osobe na podnošenje tužbe (povećanje zaštite žrtava automobilskih nezgoda kao slabije strane u postupku, pravo izvršenje obveze odgovornog osiguranika, sankcioniranje nepravovremenog izvršavanja obveze u obliku zateznih kamata radi brže obrade i likvidacije šteta) te isplati naknade za štetu, a u slučaju kada nije moguće utvrditi visinu konačnog iznosa naknade štete u propisanim rokovima.

28.2. Vrijeme je i obveza osiguratelja da o tome izvijesti podnositelja zahtjeva za naknadu štete s navođenjem opravdanih razloga, ali i izvršiti obvezu isplate nespornog iznosa naknade štete oštećenoj osobi, rasterećenje sudstva, kao i zaštitu osiguratelja od izvršenja plaćanja zatezne kamate za naknadu štete koje nije bilo u mogućnosti u utvrđenom roku isplatiti, a o kojoj svrsi i cilju trebaju voditi računa sudovi.

28.3. Naime, čl. 12. st. 4. ZOOP-a određeno da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Citiranim st 4. članka 12. ZOOP-a upravo se ostvaruje svrha zaštite osoba oštećenih u prometnim nezgodama sankcioniranjem odgovornog osiguratelja zbog nepostupanja s odštetnim zahtjevom u rokovima i na način propisanim u stavku 1. istog članka. Slijedom toga tuženiku, kao osiguratelju i „jačoj strani“ kojoj su u ispunjenju zakonske obveze utvrđivanja odgovornosti i visine štete na raspolaganju stručne osobe, liječnici-cenzori, nisu mogle ostati dvojbene ili sporne trajne posljedice u sferi tjelesnog zdravlja tužiteljice koje se ne mogu otkloniti. daljnjim fizikalnim terapijama.

28.4. Konačno, iz Zaključka sastanka predsjednika građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela Županijskih sudova Hrvatske održanog dana 11. i 12. travnja 2016. u Šibeniku, proizlazi da zatezna kamata teče od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku odgovornom osiguravatelju i to u onom trenutku kada je nastala, odnosno koja je u tom trenutku po redovnom tijeku bila predviđena. Upravo iz razloga što tuženik raspolaže stručnim osobama – liječnicima - cenzorima, te kraj činjenice da je tužitelj dostavio liječničku dokumentaciju iz koje je tuženik mogao utvrditi o kakvim se ozljedama radi, te da je tuženik mogao predvidjeti koliko traje liječenje i kakve posljedice po zdravlje oštećenog ostavljaju takve ozljede, dakle da je predmetna šteta bila predviđena, uslijed čega je po ocjeni ovog suda tuženik pao u kašnjenje u trenutku kada je zaprimio zahtjev za mirno rješenje spora.

28.5. Pregledom priložene prijave i odštetnog zahtjeva sud je utvrdio kako je tužitelj prijavio štetni događaj na obrascu tuženika dana 29.03.2019.

28.6. Pregledom odgovora tuženika Zagreb, 14.05.2019., sud je utvrdio kako se rečenim dopisom tuženik očitovao na zahtjev tužitelja na način da je tuženik zahtjev tužitelja u cijelosti odbio.

28.7. Dakle, cijeneći prednja utvrđenja, zaključak je ovog suda kako je tuženik najkasnije 14.05.2019. godine, dakle 9 mjeseci od nastanka predmetnog štetnog događaja, primio odštetni zahtjev tužitelja u mirnom postupku, te sukladno svemu obrazloženom, tužitelju bi pripadala kamata na iznos neimovinske štete počev od 14.05.2019. godine pa do isplate.

28.8. Međutim, kako je tužitelj zatražio kamatu počev od 13.09.2019., to je tužitelju na iznos neimovinske štete dosuđena kamata počev od 13.09.2019. pa do isplate.

28.9. Slijedom svega naprijed iznijetog i obrazloženog odlučeno je kao u toč. I izreke presude.

29. U odnosu na zahtjev za naknadom imovinske štete – tuđe njege i pomoći za navesti je da, iako je sudska praksa pokazala određeno kolebanje, a glede procjene visine cijene sata tuđe pomoći i njege nemedicinskog karaktera, valja istaći kako se sudska praksa u posljednje vrijeme izjasnila da bi cijenu sata tuđe njege i pomoći nemedicinskog karaktera, valjalo odrediti prema onim cijenama koje bi bile naplaćene od strane ustanova koje pružaju takvu pomoć, a ne prema cijeni satnice NKV radnika.

29.1. Člankom 1095. st. 1 ZOO-a propisano je :

»Tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. «

29.2. Člankom 1085. ZOO-a propisano je:

« 1/ Odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala.

2/ Ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu.

3/ Kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete.

4/ Naknada u novcu dosudit će se oštećeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja. »

29.3. Stoga, kako bi valjano primijenili odredbu članka 1095 ZOO-a, te određivanje visine štete zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom, treba dati odgovor na pitanje koliko je (bi) platila oštećena osoba nekoj trećoj osobi obavljanje posla tuđe pomoći i njege nemedicinskog karaktera i to upravo u onom razdoblju kada je šteta nastala.

29.4. S obzirom da se radi o relativno maloj satnici, u konkretnom slučaju tužitelju je bilo potrebno prva dva mjeseca 3 h dnevno, a zatim nakon toga dva mjeseca po 2 h tuđe njege i pomoći dnevno, to se ne može očekivati da bi bilo koja treća osoba pristala raditi u domaćinstvu tužitelja, te istome pružati pomoć i njegu nemedicinskog karaktera i to prema satnici plaće NKV radnika. Potpuno je jasno kako osobe koje pružaju tuđu pomoć i njegu nemedicinskog karaktera za novac te koje u određeno domaćinstvo dolaze svega na par sati dnevno traže značajno veće novčane svote, te je stoga potpuno prihvatljivo odrediti cijenu sata tuđe pomoći i njege upravo onako kako proizlazi iz potvrde doma Lovret, a po kojoj je cijena jednog sata održavanja osobna higijene u razdoblju od 01.07.2018. do 30.04.2023., dakle u utuženom razdoblju, iznosila 40,00 kn po satu, dakle 5,31 €.

29.5. Međutim, kako je tužitelj zatražio po osnovu tuđe njege i pomoći iznos od 4,50 € po satu, te kako sud odlučuje u granicama tužbenog zahtjeva, to je sud tužitelju dosudio iznos od 4,50 € po jednom satu.

29.6. Tužitelju je bilo potrebno dva mjeseca po 3 h dnevno, a zatim nakon toga dva mjeseca po 2 h tuđe njege i pomoći dnevno, dakle ukupno 300 h. (60 dana x 3 h = 180 h + 60 dana x 2h = 120 sati, dakle ukupno 300 h.)

29.7. Slijedom iznijetog, kada se 300 h tuđe njege i pomoći pomnoži sa 4,50 €, to proizlazi kako tužitelju pripada naknada štete po osnovu imovinske štete –tuđe njege i pomoći u iznosu od 1.350,00 €.

29.8. Među strankama nije sporno kako je tuženik po osnovu imovinske štete –tuđe njege i pomoći isplatio iznos od 486,72 €, slijedom čega proizlazi kako je tuženik dužan tužitelju po osnovu imovinske štete –tuđe njege i pomoći platiti daljnji iznos od 863,28 €.

29.9. U podnesku zaprimljenom kod ovog suda dana 25.04.2025. tuženik je istakao kako za tuženika nije sporna visina potraživanja naknade s naslova tuđe njege i pomoći u daljnjem iznosu 863,28 €

29.10. Cijeneći kako je tužitelj tužbom po osnovu imovinske štete – tuđe njege i pomoći zatražio iznos od 4.379,85 € / 33.000.00 kn, te kako je u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu zatražio iznos od 863,28 €, to je zaključak ovog suda kako je tužitelj, u konkretnom slučaju, po osnovu neimovinske štete povukao tužbeni zahtjev za iznos od 3.516,57 €.

29.11. Takvom dispozicijom tužitelja je došlo do djelomičnog povlačenja tužbe, ali je za to potreban pristanak tuženika, sukladno odredbi čl. 193., st. 2. ZPP-a.

29.12. Međutim, kako se tuženik usprotivio djelomičnom povlačenju tužbe, to je u konkretnom slučaju potrebno odlučiti o cjelokupnom zahtjevu, dakle o iznosu od 4.379,85 € kojeg je tužitelj postavio u tužbi.

29.13. S obzirom da je sud tužitelju dosudio po osnovu tuđe njege i pomoći iznos od 863,28 €, a kako je potrebno odlučiti o zatraženom iznosu od 4.379,85 €, to je za više zatraženo preko dosuđenog iznosa, za iznos od 3.516,57 € sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja po osnovu zatražene imovinske štete – tuđe njege i pomoći..

29.14. Na dosuđeni iznos tužitelju pripada kamata koja teče od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku pa do konačne isplate.

29.15. Naime, u konkretnom slučaju treba primijeniti odredbu čl. 12. Zakona o obveznom osiguranju u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05, 36/09, 76/13 i 152/14 - dalje u tekstu: ZOOP), koji zakon je bio na pravnoj snazi u vrijeme kada se predmetni štetni događaj zbio, i koji se u predmetnom slučaju primjenjuje kao lex specialis, a sukladno kojoj odredbi tužitelju pripada pravo na zateznu kamatu od dana podnošenja izvansudskog zahtjeva, pa do isplate. Naime, Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09 i 76/13, dalje u tekstu - ZOOP) usklađen je s tom Direktivom da je lex specialis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima, u dijelu koji se odnosi na uređenje prava oštećene osobe na podnošenje odštetnog zahtjeva neposredno odgovornom osiguratelju (čl.11.) i u čl. 12., na postupak i rokove za rješavanje odštetnih zahtjeva te pravo oštećene osobe na podnošenje tužbe (povećanje zaštite žrtava automobilskih nezgoda kao slabije strane u postupku, pravo izvršenje obveze odgovornog osiguranika, sankcioniranje nepravovremenog izvršavanja obveze u obliku zateznih kamata radi brže obrade i likvidacije šteta) te isplati naknade za štetu, a u slučaju kada nije moguće utvrditi visinu konačnog iznosa naknade štete u propisanim rokovima. Vrijeme je i obveza osiguratelja da o tome izvijesti podnositelja zahtjeva za naknadu štete s navođenjem opravdanih razloga, ali i izvršiti obvezu isplate nespornog iznosa naknade štete oštećenoj osobi, rasterećenje sudstva, kao i zaštitu osiguratelja od izvršenja plaćanja zatezne kamate za naknadu štete koje nije bilo u mogućnosti u utvrđenom roku isplatiti, a o kojoj svrsi i cilju trebaju voditi računa sudovi.

29.16. Naime, čl. 12. st. 4. ZOOP-a određeno da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Citiranim st 4. članka 12. ZOOP-a upravo se ostvaruje svrha zaštite osoba oštećenih u prometnim nezgodama sankcioniranjem odgovornog osiguratelja zbog nepostupanja s odštetnim zahtjevom u rokovima i na način propisanim u stavku 1. istog članka. Slijedom toga tuženiku, kao osiguratelju i „jačoj strani“ kojoj su u ispunjenju zakonske obveze utvrđivanja odgovornosti i visine štete na raspolaganju stručne osobe, liječnici-cenzori, nisu mogle ostati dvojbene ili sporne trajne posljedice u sferi tjelesnog zdravlja tužiteljice koje se ne mogu otkloniti. daljnjim fizikalnim terapijama.

29.17. Pregledom priložene prijave i odštetnog zahtjeva sud je utvrdio kako je tužitelj prijavio štetni događaj na obrascu tuženika dana 29.03.2019.

29.18. Pregledom odgovora tuženika »Zagreb, 14.05.2019.«, sud je utvrdio kako se rečenim dopisom tuženik očitovao na zahtjev tužitelja na način da je tuženik zahtjev tužitelja u cijelosti odbio.

29.19. Dakle, cijeneći prednja utvrđenja, zaključak je ovog suda kako je tuženik najkasnije 14.05.2019. godine, dakle 9 mjeseci od nastanka predmetnog štetnog događaja, primio odštetni zahtjev tužitelja u mirnom postupku, te sukladno svemu obrazloženom, tužitelju bi pripadala kamata na iznos neimovinske štete počev od 14.05.2019. godine pa do isplate.

29.20 Međutim, kako je tužitelj zatražio kamatu počev od 13.09.2019., to je tužitelju na iznos neimovinske štete dosuđena kamata počev od 13.09.2019. pa do isplate.

29.21. Slijedom svega naprijed iznijetog i obrazloženog odlučeno je kao u toč. II izreke presude.

30. U odnosi na zahtjev tužitelja za isplatom osigurnine, za navesti je kako je odredbom čl. 921. Zakona o obveznim odnosima propisano:

»Ugovorom o osiguranju osiguratelj se obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja« 30.1. Kako visina tužbenog zahtjeva ovisi o stupnju invaliditeta koji je tužitelj pretrpio prema Tablicama invaliditeta koji su dio police osiguranja iz ugovora zaključenog između stranaka, radi utvrđivanja stupnja invaliditeta izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Miru Jurinoviću, neurokirugu i dr Danči Tripalo, ortopedu.

30.2. Pregledom dopunskog zajedničkog vještačkog neurokirurškog i ortopedskog traumatskog nalaza sačinjenog od strane dr. Mira Jurinovića, neurokiruga i dr Danči Tripalo, ortopeda, zaprimljenog kod ovog suda dana 27. svibnja 2024., na koje stranke nisu imale primjedbi, a koje je sud prihvatio u cijelosti kao stručno i iscrpno, te napravljeno po pravilima struke, sud je utvrdio kako su vještaci u dopunskom vještvu korigirali svoju nalaz i mišljenje iz pisanog vještva uzimajući u obzir Opće odredbe pod 3., 5. i 6. Dakle, po Točki 90. 20%, Točki 86. 5% (1/2 od 10%), Točki 89. 1,25% (1/4 od 5%) i Točki 138. 5%, što ukupno iznosi 31,25%. 3/4 od 31,25% jest 23,4375%, 30.3. Kako se u konkretnom slučaju radi o polici ugovornog osiguranja temeljem kojeg se ima potraživati isplata ugovorene svote sukladno eventualno utvrđenom postotku trajnog invaliditeta tužitelja, a sukladno pripadajućim ugovorenim tablicama invaliditeta, te kako je sud utvrdio kako je kod tužitelja zaostao trajni invaliditet od 23,4375%, to je ocjena ovog suda kako u konkretnom slučaju tužitelj ima valjan osnov potraživanja.

30.4.Kod utvrđenja kako je kao posljedica predmetnog štetnog događaja kod tužitelja sukladno Tablicama invaliditeta zaostao trajni invaliditet od 23,4375%, pri nespornom iznosu osigurane svote od 160.000,00 zaključak je ovog suda kako tužitelju, sukladno odredbi čl. 921. st. 1. ZOO-a, pripada pravo na osigurninu u iznosu od 37.504,00 kn.

30.5. Među strankama nije sporno kako je tuženik po osnovu imovinske štete – osigurnine isplatio tužitelju iznos od 24.000,00 kn, slijedom čega proizlazi kako je tuženik dužan tužitelju po osnovu imovinske štete –tuđe njege i pomoći platiti daljnji iznos od 13.504,00 kn, odnosno 1.792,29 €.

30.6. U podnesku zaprimljenom kod ovog suda dana 25.04.2025. tuženik je istakao kako za tuženika nije sporna visina potraživanja osigurnine na ime trajnog invaliditeta u daljnjem iznosu od 1.792,29 €.

30.7. Cijeneći kako je tužitelj tužbom po osnovu osigurnine zatražio iznos od 6.370,69 € / 48.000,00 kn, te kako je u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu zatražio iznos od 1.793,36 €, to je zaključak ovog suda kako je tužitelj, u konkretnom slučaju, po osnovu isplate osigurnine povukao tužbeni zahtjev za iznos od 4.577,33 €.

30.8. Takvom dispozicijom tužitelja je došlo do djelomičnog povlačenja tužbe, ali je za to potreban pristanak tuženika, sukladno odredbi čl. 193., st. 2. ZPP-a.

30.9. Međutim, kako se tuženik usprotivio djelomičnom povlačenju tužbe, to je u konkretnom slučaju potrebno odlučiti o cjelokupnom zahtjevu, dakle o iznosu od 6.370,69 € € kojeg je tužitelj postavio u tužbi.

30.10. S obzirom kako je sud tužitelju dosudio po osnovu isplate osigurnine iznos od 1.793,36€, a kako je potrebno odlučiti o zatraženom iznosu od 6.370,69 €, to je za više zatraženo preko dosuđenog iznosa, za iznos od 4.577,33€ sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja po osnovu zatražene isplate osigurnine.

30.11. Na dosuđeni iznos tužitelju pripada kamata koja teče od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku pa do konačne isplate.

30.12. Naime, u konkretnom slučaju treba primijeniti odredbu čl. 12. Zakona o obveznom osiguranju u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05, 36/09, 76/13 i 152/14 - dalje u tekstu: ZOOP), koji zakon je bio na pravnoj snazi u vrijeme kada se predmetni štetni događaj zbio, i koji se u predmetnom slučaju primjenjuje kao lex specialis, a sukladno kojoj odredbi tužitelju pripada pravo na zateznu kamatu od dana podnošenja izvansudskog zahtjeva, pa do isplate. Naime, Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09 i 76/13, dalje u tekstu - ZOOP) usklađen je s tom Direktivom da je lex specialis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima, u dijelu koji se odnosi na uređenje prava oštećene osobe na podnošenje odštetnog zahtjeva neposredno odgovornom osiguratelju (čl.11.) i u čl. 12., na postupak i rokove za rješavanje odštetnih zahtjeva te pravo oštećene osobe na podnošenje tužbe (povećanje zaštite žrtava automobilskih nezgoda kao slabije strane u postupku, pravo izvršenje obveze odgovornog osiguranika, sankcioniranje nepravovremenog izvršavanja obveze u obliku zateznih kamata radi brže obrade i likvidacije šteta) te isplati naknade za štetu, a u slučaju kada nije moguće utvrditi visinu konačnog iznosa naknade štete u propisanim rokovima.

30.13. Vrijeme je i obveza osiguratelja da o tome izvijesti podnositelja zahtjeva za naknadu štete s navođenjem opravdanih razloga, ali i izvršiti obvezu isplate nespornog iznosa naknade štete oštećenoj osobi, rasterećenje sudstva, kao i zaštitu osiguratelja od izvršenja plaćanja zatezne kamate za naknadu štete koje nije bilo u mogućnosti u utvrđenom roku isplatiti, a o kojoj svrsi i cilju trebaju voditi računa sudovi.

30.14. Naime, čl. 12. st. 4. ZOOP-a određeno da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Citiranim st 4. članka 12. ZOOP-a upravo se ostvaruje svrha zaštite osoba oštećenih u prometnim nezgodama sankcioniranjem odgovornog osiguratelja zbog nepostupanja s odštetnim zahtjevom u rokovima i na način propisanim u stavku 1. istog članka. Slijedom toga tuženiku, kao osiguratelju i „jačoj strani“ kojoj su u ispunjenju zakonske obveze utvrđivanja odgovornosti i visine štete na raspolaganju stručne osobe, liječnici-cenzori, nisu mogle ostati dvojbene ili sporne trajne posljedice u sferi tjelesnog zdravlja tužiteljice koje se ne mogu otkloniti. daljnjim fizikalnim terapijama.

30.15. Pregledom priložene prijave i odštetnog zahtjeva sud je utvrdio kako je tužitelj prijavio štetni događaj na obrascu tuženika dana 29.03.2019.

30.16. Pregledom odgovora tuženika Zagreb, 14.05.2019., sud je utvrdio kako se rečenim dopisom tuženik očitovao na zahtjev tužitelja na način da je tuženik zahtjev tužitelja u cijelosti odbio.

30.17. Dakle, cijeneći prednja utvrđenja ovog suda, zaključak je ovog suda kako je tuženik najkasnije 14.05.2019. godine, dakle 9 mjeseci od nastanka predmetnog štetnog događaja, primio odštetni zahtjev tužitelja u mirnom postupku, te sukladno svemu obrazloženom, tužitelju bi pripadala kamata na iznos neimovinske štete počev od 14.05.2019. godine pa do isplate.

30.18. Međutim, kako je tužitelj zatražio kamatu počev od 13.09.2019., to je tužitelju na iznos neimovinske štete dosuđena kamata počev od 13.09.2019. pa do isplate.

30.19. Slijedom svega naprijed iznijetog i obrazloženog odlučeno je kao u toč. III izreke presude.

31. U odnosu na zahtjev tužitelja za isplatom izgubljene zarade, prvenstveno je potrebno odlučiti o prigovoru tuženika kako se protivi preinaci tužbe.

31.1. U odnosu na navedeni prigovor, potrebno je istaći kako tužitelj u tužbi nije zatražio naknadu izgubljene zarade, već je tužbeni zahtjev kojim je zatražio isplatu izgubljene zarade tužitelj postavio u podnesku zaprimljenom kod ovog suda dana 20. prosinca 2022., dakle prije zaključenja prethodnog postupka, ali nakon što se tuženik, odgovorom na tužbu upustio u raspravljanje.

31.2. Odredbom čl. 190 st. 1, 2 i 3 ZPP-a propisano je:

1/ Tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu.

2/ Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka.

3/ Nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika; ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

31.3. Dakle, odredbom čl. 190. st. 1. ZPP-a, propisano da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka. Međutim, nedopuštanjem preinake tužbe tužitelju se nameće ograničenje prava na pristup sudu, koje pravo je jedan vid „prava na sud“ sadržanog u pravu na pravično suđenje zajamčenom odredbom čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99-pročišćeni tekst, 8/99 - ispr., 14/02 i 1/06: dalje: Konvencija) te je stoga u svakom pojedinom slučaju potrebno ispitati je li takvim ograničenjem narušena sama bit toga prava, dakle je li dolazi do povrede prava na pristup sudu.

31.4. U konkretnom slučaju tužitelj je preinačio tužbu na način da je zatražio naknadu imovinske štete – izgubljene zarade u iznosu od 27.871,80 € za razdoblje od listopada 2021. do zaključno sa rujnom 2022.

31.5. Tužitelj svoj zahtjev za naknadom izgubljene zarade temelji na tvrdnji kako je uslijed predmetne prometne nezgode tužitelj bio onemogućen u pohađanju nastave na prvoj godini studija za računarstvo na Fakultetu u Splitu, zbog čega je predmetni studij završio godinu dana kasnije nego što bi završio da nije bilo predmetnog štetnog događaja, a samim time, da je tužitelj godinu dana trpio i gubitak zarade i to baš u razdoblju od listopada 2021. do zaključno sa rujnom 2022. godine.

31.6. Tužba je u ovom predmetu podnesena dana 18.05.2020. godine, dakle dvije godine prije nego je tužitelju nastala imovinska šteta – izgubljena zarada, pa samim time tužitelj nije ni mogao u tužbi zatražiti naknadu štete – izgubljene zarade koja se dogodila dvije godine nakon podnošenja tužbe.

31.7. Dakle, zaključak je ovog suda kako tužitelj u vrijeme podnošenja tužbe nije raspolagao svim odlučnim činjenicama potrebnim za postavljanje tužbenog zahtjeva vezanog uz izgubljenu zaradu slijedom čega je preinaku tužbe, koja je uslijedila 20.12.2022. dakle dva mjeseca nakon što je šteta po tom osnovu prestala, valjalo dopustiti.

31.8. Dakle, nakon podnošenja tužbe u pogledu nastanka imovinske štete – izgubljene zarade dogodile su se nove odlučne činjenice koje nisu postojale u vrijeme podnošenja tužbe.

31.9. S obzirom na navedeno, ocjena je ovog suda kako preinaka tužbe u pogledu postavljanja novog zahtjeva – naknade izgubljene zarade predstavlja legitiman cilj, te bi po ocjeni ovog suda, odbijanje zahtjeva za preinaku tužbe u konkretnom slučaju rezultiralo povredom prava na pristup sudu zbog čega je preinaku tužbe valjalo prihvatiti, radi čega je odlučeno kao u toč. I izreke rješenja.

32. U odnosu na osnov potraživanje imovinske štete – izgubljene zarade, za navesti je kako je čl, 1095. st 1 propisano:

32.1. Riječ je, dakle, o slučajevima kada oštećenik zbog štetne radnje zadobije kakvu tjelesnu ozljedu ili mu bude tako narušeno zdravlje da je potpuno ili djelomično nesposoban za rad, slijedom čega mu je prema navedenoj zakonskoj odredbi moguće dosuditi naknadu koja se očituje gubitkom zarade.

32.2. Tužitelj tijekom postupka, te u svom iskazu tvrdi kako je uslijed ozljeda zadobivenih u predmetnoj prometnoj nezgodi od 18.08.2018. i uslijed liječenja koje je morao provesti zbog ozljeda zadobivenih u predmetnoj prometnoj nezgodi, bio primoran propustiti pohađati i završiti prvu godinu preddiplomskog stručnog studija računarstva koju je bio upisao. Kako je primarna ozljeda bila ozljeda vratne kralježnice, zbog tih ozljeda bio je 2 mjeseca na bolničkom liječenju, a nakon bolničkog liječenja bio je na fizikalnoj terapiji od 1. do 3. mjeseca 2019. godine. Tužitelj dalje tvrdi kako je nakon provedenog liječenja, 2019.g. studentsku godinu redovno započeo i završio. Kako se radilo o trogodišnjem fakultetu, a te tri godine je završio u roku. Nakon završetka fakulteta odmah se zaposlio, imao je već sklopljen ugovor o radu koji je čekao samo da on završi fakultet. Zaposlio se u tvrtki Rimac techonologies, te mu je plaća iznosila neto 1.500,00 EUR. Ugovor je zaključen na neodređeno vrijeme. Kada je rekao da je već imao zaključen ugovor o radu, da u odnosu na navedeno može pojasniti da je taj ugovor zaključen još za vrijeme njegovog studiranja, kada je bio na trećoj godini, drugom semestru fakulteta, kako ga je tada tvrtka Rimac odlučila zaposliti kod njih, te da su tada zaključili ovaj ugovor o radu. Kako je bolničko liječenje trajalo od dana prometne nezgode, 18. kolovoza 2018. do 23. listopada 2018.g. , a da nije mogao studirati jer je zbog prometne nezgode zakasnio na prva tri tjedna predavanja, a potom jer da zbog zadobivenih ozljeda nije mogao sjediti na duži period vremena, te da je zbog tih okolnosti zatražio mirovanje studija.

32.3. Pregledom pisanog vještva sačinjenog od strane stalnog sudskog vještaka dr mr sc Mira Jurinovića, neurokirurga i dr Danči Tripalo, ortopeda, zaprimljenog kod ovog suda dana 13. prosinca 2023., sud je utvrdio:

- kako je tužitelj zadobio u prometnoj nesreći dne 18. kolovoza 2018. godine teške, višestruke ozljede, te kako je nakon nesreće dovezen na Hitni kirurški prijem Opće bolnice Zabok, bio je imobiliziran u ležećem položaju na tvrdoj dasci s postavljenim Philadelphia collar-om i udlagom za lijevu podlakticu. Nije mogao micati donje udove (!), imao je očuvan osjet. Pri prijemu u bolnicu bio je budan, cijelo vrijeme u kontaktu, orjentiran. Žalio se na bolove u vratu, leđnom dijelu, području prsnog koša i lijeve podlaktice. – kako su uočljive bile sitne rane po licu i glavi uz sitne komadiće stakla, prsni koš bio je bolan na pritisak. Imao je poteškoće pri disanju, iskašljavao je krv, žalio se kako sve teže diše. Orotrahealno je intubiran i nadalje u analgosedaciji ventiliran. Pri aspiraciji se dobio pjenušavo krvavi sadržaj. Već u ranoj fazi je reaniniran, postavljena je nazogastrična sonda i trajni urinarni kateter (urin je bio bistar).

- Operacija 18.8.2018.g. HRV: Primarna kirurška opskrba rane na lijevoj uški,

- Operacija 29.8.2018. HRV: Odstranjenje konaca Revizija rane i čišćenje gnojnog sadržaja Odstranjenje nekrotičnog tkiva Ušivanje kože

– kako se dne 19.9.2018. dogovorno premješta u Varaždinske toplice radi fizikalnog liječenja i rehabilitacije.

- Otpusne dijagnoze iz Klinike za traumatologiju:

Na hrvatskom jeziku:

1. Natučenje i oguljotine na glavi, području leđa i desnog koljena

2. Udarno gnječna rana lijeve uške

3. Natučenja (kontuzije) pluća

4. Prijelom atlasa (fraktura 1. vratnog kralješka)

5. Prijelom 7. vratnog kralješka (luka, poprečnih i artikularnih nastavaka i trnastog (spinoznog) nastavka)

6. Iščašenje (luksacija) 7. vratnog kralješka

7. Fraktura tijela (korpusa) 1. i 3. kralješka

8. Fraktura artikularnih nastavaka 2. vratnog kralješka (s lijeve strane)

9. Sumnja na prijelom 8. i 9. rebra lijevo

10. Prijelom palčane kosti (srednjeg dijela) podlaktice lijevo

11. Oduzetost udova (oduzetost donjih udova u teškom stupnju) u oporavku.

bilježi se u Otpusnom pismu:

Hrv: (Kljenut sva četiri ekstremiteta C7 AIS D)

- kako su slijedili kontrolni pregledi fizijatra još tri puta (10.12.2018., 08.02. i 18.4.2019. godine). Svaki put je određena fizikalna terapija po 10x (dva tjedna). Nadalje vježbe kod kuće.

32.4. Pregledom Rješenja Sveučilišta u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Klasa: 602-04/18-12/0113 Ur. broj: 2181/206-01/3-18-0002, Split, 16. studenoga 2018., sud je utvrdio kako je rečenim rješenjem Stručno povjerenstvo za rješavanje studentskih molbi, a temeljem članka 20. Statuta Fakulteta elektrotehnike , strojarstva i brodogradnje u Splitu, odlučilo kako se prihvaća molba studenta preddiplomskog stručnog studija Računarstva LH (Matični broj studenta 310-2018) za mirovanje studentskih prava i obveza za ak. godinu 2018./19 iz zdravstvenih razloga, a temeljem Liječničke svjedodžbe izdane od specijalista školske medicine prim. TH, univ. mag. med., [adresa], Službe za školsku i sveučilišnu medicinu, šifra ustanove 029702976. od 30. listopada 2018.

32.5. Pregledom Ugovora o radu zaključenog dana 03. listopada 2022., sud je utvrdio kako su Rimac Technology d.o.o. i tužitelj LH zaključili ugovor o radu na neodređeno vrijeme počevši od 03.10.2022. Dalje je utvrđeno kako je između stranaka tog ugovora ugovorena plaća u iznosu od 17.500,00 bruto koju će poslodavac isplaćivati tužitelju do 15. u mjesecu za obavljen u prethodnom mjesecu.

32.6. Pregledom Potvrde Sveučilišta u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu klasa: UP/I-034-04/20-09/0001, UR.BROJ: 2181/206-01-20-

84.596, Split, 2.7.2020. sud je utvrdio:

- kako Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, potvrđuje da student LH, matični broj [matični broj]-2018, rođen **.**.1999. u [adresa] ponovno upisuje prvu (1) godinu preddiplomskog stručnog studija računarstva kao redovni studij uz potporu ministarstva u školskoj godini 2019/20,

- kako je akademska godina 2018/2019 upisana u mirovanje studentskih obveza,

32.7. Pregledom Potvrde Sveučilišta u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu klasa: UP/I-034-04/22-09/0001, UR.BROJ: 2181/206-01-22-

97.605, Split, 13.12.2022. sud je utvrdio:

- kako Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, potvrđuje da student LH, prvi put upisuje treću (III) godinu preddiplomskog stručnog studija računarstva kao redovni studij uz potporu ministarstva u školskoj godini 2021/22.

- kako je imenovani bio redovan student u razdoblju od početka akademske godine 2018/19 dana 01.10.2018., do završetka studija u akademskoj godini 2021/22 dana 23.09.2022.

32.8. Kod tako utvrđenog činjeničnog stanja, ocjena je ovog suda kako je tužitelj, uslijed predmetne prometne nezgode, pretrpio i imovinsku štetu u vidu izgubljene zarade.

32.9. Pri tome je sud kao odlučna, cijenio:

- nespornu činjenicu kako se predmetna prometna nezgoda dogodila dana 18.08.2018.,

- provedena vještačenja u ovom predmetu od strane stalnih sudskih vještaka dr. Mira Jurinovića, neurokirurga i dr Danči Tripalo, ortopeda, iz kojih je sud utvrdio kako je tužitelj u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobio velik broj težih ozljeda, uslijed kojih je bilo potrebno dugotrajno liječenje sa čitavim nizom medicinskih zahvata i liječenja po raznim ustanovama, a posebno kako je tužitelj u razdoblju od 19.9. do 24.10.2018. godine bio na liječenju u Varaždinskim toplicama, dakle radi se o razdoblju kada je školska godina već bila započela i dobrim dijelom u tijeku, uslijed čega tužitelj nije mogao pohađati nastavu.

- sud je dalje cijenio i činjenicu kako je tužitelj i nakon otpusta iz Varaždinskih toplica bio prinuđen nastaviti liječenje, pa tako tužitelj nastavlja s fizikalnim liječenje ambulantno u Splitu, dne 31.10.2018.g., kada je bio prvi pregled spec. fizijatra u Splitu, kako su potom slijedili kontrolni pregledi fizijatra još tri puta (10.12.2018., 08.02. i 18.4.2019. godine). Svaki put je određena fizikalna terapija po 10x (dva tjedna), iz čega je ovaj sud utvrdio kako je tužitelj najprije prvih mjesec dana od početka nastave proveo u toplicama u Varaždinu, te potom je, između ostalih kontrolnih pregleda, sve do travnja slijedeće godine, dakle tijekom odvijanja nastave, svako 2 mjeseca morao odlaziti na fizikalne terapije po 2 tjedna.

- sud je nadalje cijenio rješenje i potvrde Sveučilišta u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, pregledom kojih je sud utvrdio kako je tužitelju od strane Fakulteta odobreno mirovanje prve godine fakulteta, dok je iz Potvrda sud utvrdio kako je tužitelj u roku od 3 godine završio studij, i to dana 23.09.2022.

- konačno, sud je cijenio i priloženi ugovor o radu zaključen dana 03. listopada 2022., između Rimac Technology d.o.o. i tužitelja LH na neodređeno vrijeme počevši od 03.10.2022. iz kojeg je sud utvrdio kako se tužitelj odmah po završetku studija, nakon samo 10-tak dana zaposlio kod Rimac Technology d.o.o.

32.10. Cijeneći prednja utvrđenja, zaključak je ovog suda kako je tužitelj, uslijed štetnog ponašanja osiguranika tuženika u nezgodi koja se dogodila dana 18.08.2018. godine zadobio ozljede, te kako tužitelj uslijed liječenja tih zadobivenih ozljeda nije bio u mogućnosti pohađati nastavu na studiju računarstva u Splitu, zbog čega je bio primoran zamrznuti jednu školsku godinu, što je pak dovelo do produljenja školovanja tužitelja za jednu godinu, a koje produljenje školovanja je dovelo do toga da se tužitelj zaposlio godinu dana kasnije nego što bi se zaposlio da nije bilo štetnog ponašanja osiguranika tuženika.

32.11. Sud je dalje utvrdio kako je tužitelj uredno, u roku od 3 godine završio studij, te da se odmah po završetku trogodišnjeg studija, zaposlio.

32.12. Kako je tužitelj imao mogućnost zaposlenja odmah po završenom stručnom studiju računarstva, sud je utvrdio pregledom priloženog ugovora radu zaključenog između tvrtke Rimac i tužitelja, pregledom kojeg je sud utvrdio kako je isti zaključen dana 03.10.2022., dakle odmah nakon što je tužitelj završio trogodišnji studij, a to s obzirom kako je sud, pregledom potvrde Sveučilišta u Splitu, Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje od 13.12.2022. utvrdio kako je tužitelj prvi put upisao treću godinu preddiplomskog stručnog studija računarstva kao redovni studij uz potporu ministarstva u školskoj godini 2021/2022., te iz koje je sud utvrdio kako je tužitelj bio redovan student do završetka studija dana 23.09.2022.

32.13. Cijeneći dinamiku polaganja ispita, odnosno završetka trogodišnjeg studija u roku od 3 godine, te potom cijeneći činjenicu zaposlenja u roku od 10 dana od dana završetka studija, ovaj sud zaključuje kako bi tužitelj, da nije bilo predmetnog štetnog događaja, završio studij godinu dana prije nego ga je završio, te bi sukladno tome tužitelj i godinu dana prije započeo sa ostvarivanjem zarade.

32.14. S obzirom na sve navedeno, zaključak je ovog suda kako je tužitelj, uslijed nastanka predmetnog štetnog događaja, koji je nastao uslijed štetnog ponašanja osiguranika tuženika, pretrpio imovinsku štetu koja se očituje u izgubljenoj zaradi koju tužitelj nije mogao ostvariti jer je zbog zadobivenih ozljeda i liječenja morao prvu godinu studija staviti u mirovanje što je dovelo do toga da je trogodišnji studij računarstva tužitelj završio 23.09.2022., a da nije bilo predmtenog štetnog događaja, tužitelj bi studij računarstva završio u rujnu 2021., te bi se odmah nakon toga i zaposlio, iz čega proizlazi kako je tužitelj u razdoblju od listopada 2021. do zaključno s mjesecom rujnom 2022. trpio štetu u vidu izgubljene zarade.

32.15. Pri tome je za istaći kako se tužitelj u listopadu 2022. zaposlio na neodređeno, te da je u listopadu 2022. došlo do prestanka trpljenja štete u vidu izgubljene zarade.

32.16. Slijedom svega naprijed navedenog, ocjena je ovog suda kako je tuženik dužan nadoknaditi tužitelju izgubljenu zaradu za razdoblje za listopad 2021. do zaključno s rujnom 2022.

32.17. U pogledu visine izgubljene zarade, sud je izveo dokaz pregledom Ugovora o radu zaključenog dana 03. listopada 2022., između Rimac Technology d.o.o. kao poslodavca i tužitelja LH, kao radnika, pregledom kojeg je sud utvrdio kako je predmetni ugovor zaključen na neodređeno vrijeme počevši od 03.10.2022., te kako je između stranaka tog ugovora ugovorena plaća u iznosu od 17.500,00 kn bruto.

32.18. Iz iskaza tužitelja sud je utvrdio kako njegova plaća iznosi 1.500,00 € neto.

32.19. Kao sporno valjalo je raspraviti je li tužitelju pripada izgubljena zarada u bruto ili neto iznosu.

32.20. Naime, tužitelj je zatražio naknadu izgubljene zarade – plaće u bruto iznosu, međutim, ocjena je ovog suda kako tužitelju u konkretnom slučaju pripada naknada izgubljene zarade – plaće u neto iznosu.

32.21. U konkretnom slučaju predmet spora nije zahtjev tužitelja prema poslodavcu da mu poslodavac naknadi izgubljenu zaradu – plaću, u kojem bi slučaju tužitelj imao pravo na naknadu izgubljene zarade – plaće u bruto iznosu. To iz razloga jer bi se u tom slučaju prema odredbi čl. 21. st. 1. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 115/16 i 106/18 - dalje: ZPD) ta naknada smatrala primitkom od nesamostalnog rada koji podliježe oporezivanju porezom na dohodak od nesamostalnog rada.

32.22. U konkretnom slučaju radi se o naknadi prema osiguravajućem društvu, u kojem slučaju tužitelj ima pravo na naknadu isplate u neto iznosu, a to iz razloga jer je riječ o dohotku iz čl. 8. st. 2. toč. 5. ZPD-a, odšteti koja nije u vezi s gospodarskom djelatnošću i ne smatra se dohotkom, u situaciji kada primitak ne podliježe oporezivanju poreza na dohodak, slijedom čega tužitelju ne mogu biti dosuđeni utuženi iznos koji bi obuhvaćao iznose poreza na dohodak te pripadajuće doprinose koji se plaćaju na takav primitak.

32.23. Vrhovni sud RH je u svojoj odluci Rev 676/2022-2 od 15. veljače 2023. zauzeo slijedeći stav:

» Ovaj sud je u odluci poslovni broj Revd 2720/2020 od 17. studenog 2020. glede suštine iste dileme zauzeo pravno shvaćanje i odgovorio na u biti isto pitanje zbog kojeg je u ovom postupku dopušteno podnošenje revizije iznio pravno shvaćanje koje glasi:

„Oštećenik/tužitelj u sporu koji vodi radi naknade štete po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti ima pravo na naknadu imovinske štete s naslova izgubljene zarade kao razlike između prosječnog neto iznosa plaćanja koje je primao prije štetnog događaja i naknade neto plaćanja koje je primao za vrijeme bolovanja. Dakle, ne može se visina naknade štete utvrditi na način da se u odnos stavi s jedne strane prosječna plaća u bruto iznosu, kao druga naknada plaća koju oštećenik/tužitelj prima za vrijeme bolovanja u neto iznosu, a upravo je takav zahtjev tužiteljice u predmetnom sporu postavljen. To ne proizlazi niti iz odluke ovog suda poslovni broj Rev 2105/11-4 od 3. prosinca 2013., na koju se pozvao drugostupanjski sud u pobijanoj presudi.«

32.24. Također, u odluci broj Rev 491/2022 od 11. listopada 2022. navodi se:

„... Plaća na koju radnik ima pravo i koju je legitimiran zahtijevati, čini bruto plaća. No, u konkretnom slučaju tužitelj ne ostvaruje i ne zahtjeva isplatu plaće (ili naknadu plaće) već zahtjeva naknadu štete u vidu izgubljene zarade (plaće). Stoga i naknadu štete u vidu izgubljene zarade (plaće) valja promatrati u svjetlu odredbe čl. 155. ZOO, tj. u svjetlu izmakle koristi. Tužitelj i da nije bilo predmetnog štetnog događaja ne bi ostvarivao korist u visini bruto plaće već u visini neto plaće (razlika - porezi, prirez i doprinosi su prihod države, jedinice lokalne samouprave i fondova). Stoga tužitelj niti nema pravo na razliku između potencijalne neto i bruto plaće.“ Iste odluke donosi Vrhovni sud u predmetu Revd-2720/2020 od 17. studenog 2020., Rev 234/2022-2 od 9. ožujka 2022., Revd-2720/2020 od 17. studenog 2020., Rev 676/2022-2 od 15. veljače 2023. i dr.).

32.25. Slijedom iznijetog, ocjena je ovog suda kako u konkretnom slučaju tužitelj ima pravo na naknadu izgubljene zarade – plaće u neto iznosu.

32.26. Tužitelj je u pogledu visine plaće – izgubljene zarade dostavio ugovor o radu, pregledom kojeg je sud utvrdio da se u istome navodi samo plaća u bruto iznosu, dok se navodi plaća u neto iznosu.

32.27. Iz iskaza tužitelja sud je utvrdio kako tužiteljeva neto plaća iznosi 1.500,00 €.

32.28. Stranke nisu predlagale dokaze na okolnost visine neto plaće tužitelja, pa kako sud nije ovlašten izvoditi dokaze koje stranke nisu predložile, to sud na okolnost visine neto plaće nije izvodio dokaze.

32.29. Dakle, sudu je preostalo prihvatiti iskaz tužitelja u pogledu iznosa neto plaće od 1.500,00 € s obzirom kako drugih dokaza u pogledu visine neto plaće stranke nisu dostavile ni predlagale, a sud je pri tome cijenio i činjenicu kako tuženik nije osporavao iskaz tužitelja u dijelu u kojem je tužitelj iskazao kako njegova neto plaća iznosi 1.500,00 €.

32.30. Slijedom iznijetog, kao jedini mjerodavni dokaz iz kojeg je sud mogao utvrditi visinu plaće, sud je na raspolaganju imao iskaz tužitelja, a koji pak iskaz tuženik nije osporio niti se protivio istom.

32.31. Slijedom svega obrazloženog, sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji se odnosi naknadu izgubljene zarade - plaće za listopad, studeni i prosinac 2021., te potom za mjesece siječanj, veljaču, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz i rujan 2022. po 1.500,00 € mjesečno, dakle ukupno 18.000,00 € za 12 mjeseci.

32.32. Tužitelj je pak zatražio iznos od po 2.322,65 € mjesečno, što ukupno iznosi 27.871,80 € za 12 mjeseci.

32.33. Slijedom iznijetog, za više zatraženo preko dosuđenog, za iznos od 9.871,80 €, sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

32.34. U odnosu na zatraženu kamatu, za navesti je slijedeće:

32.35. Ocjena je ovog suda kako u konkretnom slučaju kamata na svaki iznos izgubljene zarade teče od dana kada je tužitelju prema redovnom tijeku stvari plaća trebala biti isplaćena, a nije mu isplaćena zbog štetnog ponašanja osiguranika tuženika, pa do isplate.

32.36. Pregledom Ugovora o radu zaključenog dana 03. listopada 2022. između tužitelja i tvrtke Rimac, sud je utvrdio kako je čl. 4.3. Ugovora između stranaka ugovorena isplata plaće do 15. u mjesecu za rad obavljen u prethodnom mjesecu.

32.37. Slijedom iznijetog, tužitelju pripada kamata za izgubljenu zaradu za mjesec 10./ 2021. počev od 15.11.2021., za mjesec 11./2021 počev od 15.12.2021., za mjesec 12./2021. počev od 15.01.2022., za mjesec 01./2022. počev od 15.02.2022., za mjesec 02./2022 počev od 15.03.2022., za mjesec 03./2022. počev od 15.04.2022., za mjesec

04./2022. počev od 15.05.2022., za mjesec 05./2022. počev od 15.06.2022., za mjesec

06./2022. počev od 15.07.2022., za mjesec 07/2022. počev od 15.08.2022., za mjesec

08./2022. počev od 15.09.2022., za mjesec 09./2022. počev od 15.10.2022., sve do konačne isplate.

32.38. Slijedom svega naprijed iznijetog i obrazloženog odlučeno je kao u toč. IV izreke presude.

33. Tužitelj je prvobitno postavljenim tužbenim zahtjevom u toč. 1. zatražio naknadu štete u iznosu od 3.400,00 kn koja se odnosi na izradu vještva u mirnom postupku od strane Centra za medicinska vještačenja d.o.o. u iznosu od 1.000,00 kn, te za obavljene odvjetničke troškove u iznos od 2.400,00 kn.

33.1. Potom je tuženik uredio tužbeni zahtjev na način da je zatražio navedene iznose u valuti Euro.

33.2. U konačno uređenom tužbenom zahtjevu, u podnesku zaprimljenom kod ovog suda dana 17. travnja 2024. tužitelj je naveo kako povlači toč. I tužbenog zahtjeva.

33.3. U podnesku zaprimljenom kod ovog suda dana 25.04.25., tuženik je naveo kako ne pristaje na povlačenje.

33.4. U konkretnom slučaju tužitelj je dakle povukao tužbeni zahtjev u dijelu kojim je zatražena naknada štete u iznosu od 3.400,00 kn koja se odnosi na izradu vještva u mirnom postupku od strane Centra za medicinska vještačenja d.o.o. u iznosu od 1.000,00 kn, te za obavljene odvjetničke troškove u iznos od 2.400,00 kn.

34.5. Takvom dispozicijom tužitelja je došlo do djelomičnog povlačenja tužbe, ali je za to potreban pristanak tuženika, sukladno odredbi čl. 193., st. 2. ZPP-a.

34.6. Međutim, kako se tuženik usprotivio djelomičnom povlačenju tužbe, to je u konkretnom slučaju potrebno odlučiti o cjelokupnom zahtjevu, kako je postavljen u podnesku od 20. prosinca 2022.

34.7. Međutim, potrebno je istaći kako navedeno potraživanje ne predstavlja pravno priznat oblik naknade štete, pa kao takav tužbeni zahtjev u tom dijelu nije osnovan. Navedena potraživanja predstavljaju troškove postupka te ih stranka, u konkretnom slučaju tužitelj ima mogućnost zatražiti kroz zahtjev za naknadom troškova postupka.

34.8. Cijeneći sve naprijed navedeno i obrazloženo, sud je odbio tužbeni zahtjev koji se odnosi na isplatu iznosa od 3.400,00 kn / 451,26 €, a koji se iznos odnosi na izradu vještva u mirnom postupku od strane Centra za medicinska vještačenja d.o.o. u iznosu od 1.000,00 kn / 132,72 €, te za obavljene odvjetničke troškove u iznos od 2.400,00 kn / 318,53 € (800,00 + 600,00 kn).

34.9. Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u toč. V izreke presude.

35. Parnični trošak dosuđen je tužitelju po odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/2022, te 138/2023), te označenoj vrijednosti predmeta spora, kao i uspjehu u ovoj parnici.

35.1. U konkretnom slučaju među strankama nije bila sporna pasivna legitimacija tuženika, a sud na okolnost nastanka predmetne prometne nezgode i eventualne (su)odgovornosti tužitelja nije provodio dokaze, već je bila sporna samo visina tužiteljeva potraživanja.

35.2. Međutim, potrebno je navesti kao je tuženik tijekom trajanja postupka tužitelju isplaćivao određene iznose naknade štete, za koje iznose je tužitelj tvrdio kako isti ne odgovaraju stvarnom stanju štete koju je tužitelj pretrpio kritične prigode, slijedom čega je, na okolnost visine pretrpljene štete, sud izvodio dokaze medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima ortopedu, neurokirurgu, psihijatru, te dopunskim vještačenjem po vještacima ortopedu i neurokirurgu.

35.3. U svojoj odluci Rev 736/2023-2 od 21. veljače 2024. Vrhovni sud RH zauzeo je stav »kako izvođenjem dokaza medicinskim vještačenjem u slučaju kada tuženik ospori visinu potraživanja preko nesporno isplaćenog iznosa u mirnom postupku, tužiteljica dokazuje i osnovu i visinu potraživanja. Kako je tužitelj u konkretnom slučaju dokazao osnovu i visinu štete, to tužitelju troškove postupka treba priznati temeljem odredbe čl. 154. st. 2 ZPP-a kojem je, između ostalog propisano da se omjer uspjeha u parnici ocjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.«

35.4. U konkretnom slučaju sud je također provodio dokaze na okolnost visine štete, te je utvrđeno kako je tuženik bio u obvezi tužitelju isplatiti veći iznos po osnovu štete koju je tužitelj pretrpio, od iznosa kojeg je tuženik isplatio, slijedom čega je ocjena ovog suda kako je u ovom postupku, provođenjem dokaza na okolnost visine štete, utvrđivan i osnov, te da je tužitelj u ovom sporu dokazao kako ga pripada po osnovu imovinske i neimovinske štete veća naknada od one koju mu je isplatio tuženik, slijedom čega je tužitelj u u cijelosti uspio u osnovu, a sve sukladno citiranoj odluci Vrhovnog suda Rev 736/2023-2 od 21. veljače 2024.

35.5. Po osnovu neimovinske štete tuženik je tijekom postupka isplatio tužitelju iznos od 17.215,48 €, zatim po osnovu tuđe njege i pomoći tuženik je isplatio iznos od 486,72 €, te po osnovu osigurnine tuženik je isplatio iznos od 3.185,35 €, što ukupno iznosi 20.887,55 €. Ovom iznosu treba dodati iznose koje je sud, povrh iznosa isplaćenih od strane tuženika, dosudio tužitelju ovom presudom, dakle iznos od 2.784,52 € po osnovu neimovinske štete, iznos od 863,28 € po osnovu tuđe njege i pomoći, iznos od 1.792,29 € po osnovu osigurnine, te iznos od 18.000,00 € po osnovu izgubljene zarade, iz čega proizlazi kako je u pogledu visine tužbeni zahtjev tužitelja osnovan za iznos od 44.327,64 €.

35.6. Tužitelj je pak po osnovu neimovinske štete zatražio iznos od 33.578,87, po osnovu tuđe njege i pomoći iznos od 4.379,85 €, po osnovu osigurnine iznos od 6.370,69€, po osnovu izgubljene zarade iznos od 27.871,80 €, te po osnovu troškova vještačenja i odvjetničkih troškova iznos od 451,26 €, dakle ukupno iznos od 72.652,47 €.

35.7. Sukladno navedenom, tužitelj je u visini uspio sa 61%.

35.8. Dakle, kako je sud utvrdio kako je tužitelj uspio u cijelosti u osnovu (100%), te u pogledu visine djelomično (61%), to je sud uspjeh tužitelja u ovom postupku cijenio sa 80,5%.

35.9. Sukladno navedenom, tuženik je uspio sa 19,5%.

35.10. Kada se uspjeh tužitelja umanji za uspjeh tuženika, to tužitelju od cjelokupnog troška pripada 61%.

35.11. Tužitelju zastupanom po pun. priznat je trošak sastava tužbe, zahtjeva u mirnom postupku, te sastava 4 obrazložena podneska od 02.07.20., 07.07.20., 20.12.22. i 26.02.23. po 500 bodova, zatim za pristupe na roč. od 20.03.23., 04.05.23., 10.10.23., 02.06.25. i 22.10.25. po 500 bodova, za pristup na roč. od 08.05.24. i za sastav podneska od 29.08.24. pod 125 bodova (25%), te za sastav podneska od 17.04.25. 250 bodova, što ukupno zbrojeno iznosi 6000 bodova, što pomnoženo sa 2€ koliko iznosi vrijednost jednog boda daje iznos od 12.000,00 €. Ovom iznosu dodan je daljnji iznos od 3000,00 € na ime 25% PDV-a, 206,05 € na ime sudske pristojbe na tužbu, 280,84 € na ime sudske pristojbe na ovu presudu, te 132,72 € na ime troškova vještačenja dr. ĆH u postupku prije podnošenja tužbe, što ukupno iznosi 15.619,61 €.

35.12. Razmjerno uspjehu u ovom sporu od 61%, tužitelju pripada iznos od 9.527,96€. Ovom iznosu treba dodati daljnji iznos od 1.327,31 € na ime troškova vještačenja, pa sveukupan trošak tužitelja iznosi 10.855,27 €.

35.13. Na dosuđeni iznos troška tužitelju pripada kamata počev od 25. studenoga 2025. pa do konačne isplate.

35.14. Tužitelju nisu priznati popisani troškovi podneska od 30.09.22., 21.09.23., 22.05.24., 09.12.24 i 26.02.25. jer isti, po ocjeni ovog suda, nisu od značaja za donošenje meritorne odluke u ovom postupku. Isto tako, tužitelju nije priznato popisani trošak zastupanja pred osiguranjem u izvanparničnom postupku, a to s obzirom da tužitelj nije dostavio dokaz kako se vodio izvanparnični postupak pred osiguranjem, te da ga je u tom postupku zastupao odvjetnik. Tužitelju je, kao što je navedeno, priznat trošak sastava zahtjeva za naknadu štete u mirnom postupku, prije pokretanja ovog parničnog postupka, dok tužitelj nije dostavio dokaze da bi se vodio izvanparnični postupak.

35.15. Slijedom svega obrazloženog odlučeno je kao u toč. II izreke rješenja.

U Splitu, 25. studenoga 2025.

S U D A C

Miro Maslać

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja,

- pun. tuženika.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte