REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Stalna služba u Imotskom

Ante Starčevića 23

Poslovni broj: P-1293/2024-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A Z B O G O G L U H E

I

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, po sucu ovog suda Duji Karamanu, u pravnoj stvari tužiteljica: 1. SH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. EH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], obje zastupane po opunomoćenicima Marku Perkušiću i Mirku Perkušiću, odvjetnicima u Imotskom, A. Starčevića 24, protiv tuženika: 1. Republika Hrvatska, zastupana po ODO u Splitu, Stalna služba u Imotskom, 2. SH Marko pok. S, 3. SH NH pok. S, 4. SH LH pok. S, 5. SH HH pok. S, 6. Bakota FH ž. HH rođ. SH, 7. E ŠH ž. N rođ. SH, 8. KH ž. L rođ. SH, 9. AH pok. H, 10. SHB, 11. EHB, 12. NHB, 13. LHB, 14. F Š rođ. LHB, 15. SH PH pok. K, 16. SH Š pok. K, 17. SH A pok. K, 18. P TH, 19. HHB, 20. F T ž. S, 21. HHB GH, 22. G PH ž. H, 23. E ŽH, 24. SH Ž. Marka, 25. Z A, 26. P TH, 27. SH H. I, 28. J Š. O, 29. FHB ZH, 30. FHB IH, 31. FHB JH, 32. FHB, 33. SH IH pok. OH, 34. ĆH pok. OH, 35. ĆH I pok. OH, 36. ĆH A pok. OH, 37. ĆH Š pok. OH, 38. ĆH Ć pok. OH, 39. ĆH PH pok. OH, 40. ĆH IH pok. OH, 41. ĆH Marko por. MH, 42. ĆH M pok. MH, 43. ĆH T ud. MH, 44. Bakota FH ž. HH rođ. ĆH, 45. E ŠH ž. N rođ. ĆH, 46. C NHB ž. L rođ. ĆH, 47. ĆH LH pok. LH, 48. ĆH I pok. LH, 49. Đ Š ž. K 50. V OH, 51. ĆH S pok. D, 52. ĆH I pok. D, 53. ĆH I pok. S, 54. ĆH LH pok. S, 55. ĆH R pok. S, 56. CH pok. S, 57. Č ŠH, 58. ĐH pok. I, 59. ĐH U ud. pok. I, 60. B LH, 61. B K, 62. VH K, 63. VH LH, 64. FH ud. S, 65. FH Marko pok. S, 66. FH PH pok. S, 67. FH K pok. K, 68. FH HH pok. K, 69. FH Marko pok. OH, 70. FH I. DH, 71. RH pok. Marka, 72. ČH sin pok. Marka, 73. UH ž. BH, 74. RH pok. Marka, 75. SC pok. S, 76. EC pok. S, 77. NC pok. S, 78. LC pok. S, 79. F K pok. LH, 80. F H pok. LH, 81. F H pok. OH, 82. F HC pok. OH, 83. F Š pok. K reč. FC, 84. F Š pok. K, 85. F K pok. S, 86. F NHB ud. pok. K, 87. ŠC A ž. OH, 88. KC ž. HH, 89. F NHB ud. K, 90. F Š pok. K, 91. F PH pok. K, 92. F H. CH, 93. ĆH PH ud. Marka, Zmijavci, 94. AC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. 26, Stuttgart, Njemačka, 95. PC, [adresa], 96. TC, [adresa], 97. NH pok. Marka, Strosorge st. 20, Stuttgart, Njemačka, 98. GC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 99. MH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 100. ŽC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tuženici od 2. do 93. odsutni i nepoznata boravišta, zastupani po privremenom zastupniku Tomislavu Livajiću, odvjetniku u Omišu, nakon održane glavne javne rasprave zaključene 24. studenog 2025., dana 25. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da su tužiteljice SH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i EH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnice na jednake dijelove, odnosno svaka za ½ dijela nekretnine označene kao d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u pov od 11 m2, d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u pov od 48 m2, d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u pov od 37 m2, d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 175 m2, ukupne površine 271 m2, k. o. [katastarska općina], prikazana i označena toč. A-B-C-D-E-F-A skice Perice Puljića od 27.10.2025.g. koja skica čini sastavni dio ove odluke slijedom čega su tužiteljica ovlaštene zatražiti uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime u zemljišnim knjigama kod nadležnog Suda, uz izbris dosadašnje uknjižbe što su tuženici dužni trpjeti.

II Utvrđuje se da je tužiteljica SH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica nekretnine označene kao d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u pov od 86 m2, d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u pov od 106 m2, ukupne površine 192 m2, k. o. [katastarska općina] prikazana i označena toč. G-H-I-J-G skice Perice Puljića od 27.10.2025.g. koja skica čini sastavni dio ove odluke slijedom čega je tužiteljica ovlaštena zatražiti uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime u zemljišnim knjigama kod nadležnog Suda, uz izbris dosadašnje uknjižbe što su tuženici dužni trpjeti.

III Utvrđuje se da je tužiteljica EH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica nekretnine označene kao č. zem [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u pov od 566m2, d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u pov od 76 m2, d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u pov od 120 m2, ukupne površine 762 m2, prikazana i označena toč. K-L-M-N-K skice Perice Puljića od dana 27.10.2025.g. koja skica čini sastavni dio ove odluke, slijedom čega je tužiteljica ovlaštena zatražiti uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime u zemljišnim knjigama kod nadležnog Suda, uz izbris dosadašnje uknjižbe što su tuženici dužni trpjeti.

Obrazloženje

1. Tužbom zaprimljenom pred ovim sudom 3. prosinca 2024., tužiteljice su navele da su stvarne vlasnice i posjednice predmetnih nekretnina te da iste, kao ni njihovi pravni prednici nisu ni od koga ometani ni ograničavani prilikom gospodarenja predmetnim nekretninama.

1.1. U tužbi se nadalje navodi kako se tužitelj obratio nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora u smislu čl. 186 a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje u tekstu ZPP) koje se 22. studenog 2024. očitovalo da nije moguće udovoljiti zahtjevu tužitelja.

1.2. Tuženicima označenim u uvodu ove presude od od 2. do 93., kao odsutnima i nepoznata boravišta sud je na temelju članka 84. st. 1. i st. 2. toč. 4. ZPP- a postavio privremenog zastupnika Tomislava Livajića, odvjetnika u Omišu, što je objavljeno u Narodnim Novinama RH, oglašeno na e-oglasnoj ploči suda i o čemu je obaviješten Hrvatski zavod za socijalni rad u Imotskom kao organ starateljstva i koji privremeni zastupnik navedenih tuženika je u odgovoru na tužbu naveo da mu ti tuženici nisu poznati, da pristaje biti privremeni zastupnik tih tuženika te se za iste protivio tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja.

2. U odgovoru na tužbu tužena Republika Hrvatska (listovi 78-79 spisa) protivila se tužbi i tužbenom zahtjevu.

2.1. Dalje se u odgovoru na tužbu navodi da tužiteljice ni s čim ne dokazuju pravno relevantne činjenice i to, kada su prednici tužiteljica stupili u posjed predmetne nekretnine (zahtijevanog dijela čest. zem. [katastarska čestica]), kakva je bila kvaliteta posjeda, kako se koristila nekretnina, postoji li kontinuitet posjeda, je li vlast prednika tužiteljica na predmetnoj nekretnini trajala kroz zakonom propisano vrijeme koje je moglo rezultirati stjecanjem vlasničkog prava na toj nekretnini makar iz osnove dosjelosti, štoviše, čest. zem. [katastarska čestica] nije bila dijelom ostavine prednika tužiteljica, niti predmetom ugovora o darovanju i ugovora o materijalnoj diobi, na koje su se pozvale tužiteljice (rješenja o nasljeđivanju, ugovori o darovanju i materijalnoj diobi), slijedom čega tuženik osporava tužbene tvrdnje i osnovanost tužbenog zahtjeva u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica].

3. Odredbom članka 7. ZPP-a stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Sud je ovlašten utvrditi činjenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze koje stranke nisu izložile samo ako posumnja da stranke idu, zatim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati, ako zakonom nije drugačije određeno.

3.1. Tužbeni zahtjev je osnovan.

4. Predmet spora su nekretnine navedene u izreci ove presude, odnosno dijelovi istih, upravo onako kako je to prikazano u predmetnom nalazu i mišljenju sudskog vještaka za geodeziju Perice Puljića.

5. Sud je u dokaznom postupku pročitao i pregledao dostavljene skice lica mjesta, rješenje o nasljeđivanju iza pok. ŠHB od 9. srpnja 1958., rješenje o nasljeđivanju iza pok. PH od 9. ožujka 1955., rješenje o ispravku rješenja o nasljeđivanju pod posl. br. O.57/95 od 17. studenog 1997., rješenje o nasljeđivanju iza pok. TC od 22. travnja 2013., ugovor o darovanju zaključen 14. srpnja 2004. između ZC kao darovatelja i TC kao obdarenika, ugovor o darovanju zaključen 3. lipnja 2013. između IC, JC, OC i HH kao darovatelja i ĆC, SH, KHB, MC i EH kao obdarenica, ugovor o materijalnoj diobi nekretnina zaključen 7. ožujka 2021. između CC, ĆC, SH, KHB, MC, EH, ĐC, VC i AHB, ugovor o darovanju zaključen 4. kolovoza 2020. između DC i KHB, ugovor o darovanju suvlasničkog dijela nekretnina zaključen 3. lipnja 2013. između RC i ĆC i SH, nasljednička izjava PHB, prijepis posjedovnog lista broj 1068, 1676, 1248 k. o. [katastarska općina], zk izvatci koji se odnose na predmetne nekretnine, obavljen je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Perice Puljića, saslušani su svjedoci PC, IC i ČC, uz suglasnost stranaka pročitan je nalaz i mišljenje vještaka Perice Puljića od 9. listopada 2025., pregledana je skica izmjere, fotografije kao prilog pisanom nalazu i mišljenju(listovi 123-135 spisa).

6. U ovom predmetu je sporno jesu li tužiteljice zaista stvarne vlasnice dijela predmetnih nekretnina kao i način stjecanja istih.

7. Prema pisanom nalazu i mišljenju Perice Puljića, sudskog vještaka za geodeziju, od 9. listopada 2025. utvrđeno je da su predmet ovog postupka četiri nekretnine u Zmijavcima. Prva nekretnina je kuća sa dvorištem anagrafske oznake Put Dikovače 25. Položena je južno od ulice. Druga se nalazi na predjelu Buljanov dolac i u naravi je oranica. Treća nekretnina se nalazi sjeverno od druge i u naravi je neizgrađeno zemljište zaraslo u bjelogoričnu šumu.

Granice prve nekretnine definirane su na slijedeći način:

- Sjeveroistočna međa od točke A do točke B je udaljena 0,60 m od ruba asfalta.

- Jugoistočna međa je rub kuće i betonski zid koji ne pripada nekretnini od točke B preko točaka C i D do točke E.

- Jugozapadna međa je betonski zid koji ne pripada nekretnini od točke E do točke F.

- Sjeverozapadna međa je betonski zid koji pripada nekretnini i rubovi objekta od točke F do točke A.

Granice druge nekretnine definirane su na slijedeći način:

- Sjeverozapadna međa je suhozid koji pripada nekretnini od točke K do točke L.

- Sjeveroistočna međa je definiran međašnim oznakama i betonskim zidom koji ne pripada nekretnini od točke L do točke M.

- Jugoistočna međa je ddefinirana međašnim oznakama od točke M do točke N.

- Jugozapadna međa je određena međašnim oznakama od točke N do točke K. Granice treće nekretnine definirane su na slijedeći način:

- Sjeveroistočna međa je suhozid koji ne pripada nekretnini od točke G do točke H.

- Jugoistočna međa je polovica suhozid od točke H do točke I.

- Jugozapadna međa je suhozid koji ne pripada nekretnini od točke I do točke J.

- Sjeverozapadna međa je suhozid koji ne pripada nekretnini od točke J do točke G.

8. Sud je, osim pregleda priložene dokumentacije u spisu, izveo dokaze očevidom na licu mjesta i saslušanjem svjedoka PC, IC i ČC

8.1. Saslušani svjedoci (listovi 118-120 spisa) u svojim iskazima u bitnome identično iskazuju, te potvrđuju navode tužiteljica da je nekretnina koja je predmetom spora i u granicama pokazanim na licu mjesta u posjedu prednika tužitelja kao i samog tužitelja. Svjedok PC potvrđuje navode tužiteljica da su predmetne nekretnine njihova starina. On sam je međašnik i živi u kući do kuće tužiteljica koja je također predmet postupka. Djed tužiteljica, kao i njegov djed su bili braća koja su se prije više od 50 godina podijelili i o tome da postoji pisani trag. Među braćom danije bilo spora. ĆC, KHB i MC da su sestre tužiteljica. Svjedok IC je rodbinski povezan s tužiteljicama, on je brat njihovog oca. One da su naslijedile njegovog brata, svog oca, a on da je pak naslijedio svog oca pok. Ž. U kući koja je predmet postupka živio je otac tužteljica, a i one same su se tamo rodile i živjele kao djeca. Predmetnu kuću da je sagradio djed tužiteljica pok. UC, a da su osim tužiteljica, nasljednice pravnih prednika još tri sestre, koje su sve u dobrim odnosima. Svjedok je također iskazao da se s istočne strane od predmetne kuće nalazi prilaz, a uz njega dio koji predstavlja zajedničko dvorište dok dio uz predmetnu kuću pripada isključivo tužiteljicama. Svjedokinja ČC živi preko 50 godina u blizini predmetnih nekretnina i kada se preselila u taj zaseok, tu je već bila predmetna kuća u kojoj su živjeli pok. CC i suprug TC. Navodi da je u konkretnom slučaju riječ o starini koju je naslijedio TC.

8.2. Prihvaćajući iskaze svjedoka kao logične i uvjerljive, koji iskazi potvrđuju tvrdnje i činjenične navode tužitelja, nedvojbenim je utvrđeno da su prednici tužitelja od davnina bili u posjedu spornih nekretnina te da tužitelja odnosno njegove prednike u načinu gospodarenja i korištenja nekretnina nije nitko ometao.

8.3. Predmetna nekretnina je položena južnije u odnosu na asfaltni put koji vodi kroz selo, ali na licu mjesta je utvrđeno da je ipak "odvojena" od navedenog puta, a sjeveroistočna međa je udaljena 0,60 m od ruba asfalta. Dakle, predmetna nekretnina ne predstavlja put, kako je to u zemljišnoj knjizi pogrešno označeno, već se radi o okućnici tužiteljica.

9. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka što je propisano odredbom članka 8. ZPP- a.

10. Sud je u cijelosti prihvatio prethodno analizirane navode saslušanih svjedoka, a isto tako navodi saslušanih svjedoka na okolnosti posjedovanja, stjecanja i korištenja predmetne nekretnine identični su navodima iz tužbenog zahtjeva, te nisu u suprotnosti ni s drugim izvedenim dokazima, a sukladno utvrđenim činjenicama po izvedenim dokazima i utvrđenjima suda.

11. Tužiteljice u tužbi tvrde da su predmetne nekretnine stekli na temelju nasljedstva iza svojih prednika, te temeljem pravnih poslova zaključenim s pravnim prednicima, odnosno u konačnosti temeljem dosjelosti. Uzevši u obzir iskaze predmetnih svjedoka i pregledavajući dokumentaciju u spisu, ovaj sud je zaključio da tužiteljice osobno i putem pravnih prednika uživa predmetne nekretnine preko 100 godina. Dakle, nakon provedenih dokaza, sud je utvrdio da su tužiteljice stekle predmetne nekretnine na temelju dosjelosti.

11.1. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Da bi se faktična vlast na stvari tj. samostalni posjed mogao na temelju zakona pretvoriti u pravo vlasništva potrebno je da ona dovoljno dugo neprekidno traje. Tako je odredbom članka 160. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje u tekstu: ZV) propisano kako vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali stvar kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici (članak 160. stavak 2. ZV-a).

11.2. Odredbom članka 159. stavak 2. ZV-a je određeno kako samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit istinit i pošten, stječe vlasništvo te nekretnine protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed bar pošten stječe je u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog posjedovanja.

11.3. Dosjelošću se može u pravo vlasništva pretvoriti jedino samostalan posjed stvari koji znači takvu posjednikovu faktičnu vlast na stvari čiji je sadržaj takav da posjednik stvar - nekretninu posjeduje kao da je njezin vlasnik, dakle, ne priznajući ičiju višu "privatnu" vlast na toj stvari.

11.4. Dakle, sveukupno trajanje posjeda na nekretnini je više od 60 godina, a same tužiteljice posjeduju predmetnu nekretninu kao zakonite, istinite i poštene posjednice.

11.5. Odredbom članka 388. stavka 1. ZV-a propisano je da stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona se prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

11.6. Ujedno je za navesti da dosjelost u vremenu od 1901. -1940., odnosno nakon 1991. donošenja Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN 53/91 – u daljnjem tekstu ZOVO) do 1. rujna 1980. godine imala su se primijeniti pravna pravila paragrafa 1460 bivšeg OGZ-a, koja pravila su se ranije primjenjivala na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list SFRJ" broj 86/1946), odnosno koja pravila se danas primjenjuju temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine" broj 73/91). Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bile su potrebne slijedeće pretpostavke: sposobnost stjecatelja, sposobnost stvari da bude u vlasništvu, posjed određene kvalitete i vrijeme dosjelosti određeno zakonom (30 godina ili 40 godina). Rok dosjedanja propisan pravnim pravilima OGZ-a je temeljem pravnog shvaćanja Saveznog vrhovnog suda donesenog na proširenoj sjednici pod brojem 3/60 dana 4. travnja 1960. godine skraćen na 20 godina. Prema odredbi članka 29. ZOVO-a koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. na nekretninama u društvenom vlasništvu se pravo vlasništva nije moglo steći dosjelošću, kao niti prema OGZ-u, međutim, donošenjem Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" 53/91) stavljena je izvan snage odredba članka 29. ZOVO-a koja nije dopuštala stjecanje na nekretninama u društvenom vlasništvu dosjelošću. Donošenje Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96 u daljnjem tekst: ZVDSP/96) koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997., ključnom odredbom članka 388. stavka 4 ZVDSP/96 propisano je da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana.

11.7. Ustavni sud RH svojim odlukama broj U-I-58/97, U-I-235/97, U-I-237/97, U-I-1053/97 i U-I-1054/97 od 17. studenog 1999. godine ("Narodne novine" broj 137/99) je presudio da osporavana odredba članka 388. stavka 4. ZV-a iz 1996. ima povratno djelovanje sa štetnim posljedicama na prava trećih osoba, pa je ukinuta.

11.8. Ukinuta odredba članka 388. st. 4. ZVDSP/96 bila je na snazi sve do studenog 1999., jer je prema članku 55. stavku 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH (NN broj 99/99, 29/02, 49/02 – pročišćeni tekst) ukidanje zakonske odredbe imalo samo učinak ex nunc.

11.9. Zakon o izmjeni i dopuni ZVDSP-a (NN 114/01 od 20. prosinca 2001. koji je stupio na snagu toga dana) odredbom članka 388. iza stavka 3. ima novi stavak 4. kojim je propisano da u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu ne računa se vrijeme posjedovanja proteklo prije toga.

11.10. Slijedom prethodne analize ovaj sud primjenjuje odredbu članka 388. stavka 4. ZVDSP/16 koji glasi da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada. 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa se i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana. Napominje se da se ovo odnosi na predmetnu nekretninu u odnosu na koju je Republika Hrvatska upisana kao vlasnica.

12. Dakle, kad se uzmu u obzir svi gore navedeni dokazi i utvrđene činjenice, dođe se do zaključka da je tužitelj u posjedu predmetne nekretnine putem svojih prednika roditelja pokojnih CC i TC, a oni od svojih prednika (djed tužiteljica pok. ŠHB). S obzirom na to da se posjed smatra zakonitim, samostalnim i poštenim, a u konkretnom slučaju je riječ o naslijeđenom posjedu, a te predmnjeve nisu oborene u ovom postupku, to je očito da bi u konkretnom slučaju bili ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Stoga, ovaj sud je utvrdio da tužiteljice imaju osnove ustati tužbom naspram tuženika kao vlasnika a pozivom na odredbu članka 130. stavka 1. ZV-a kojom je propisano da tko stekne pravo vlasništva nekretnina na temelju zakona je ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

13. Međutim, zahtjev za promjenu uknjižbe prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi može se postaviti samo prema onoj osobi koja je upisana kao vlasnik na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi sukladno odredbi članka 40. Zakona o zemljišnim knjigama (»Narodne novine«, broj 63/19, 128/22, dalje: ZZK) odnosno odredbi članka 45. ZZK-a.

14. Odredbom članka 331. b ZPP-a, propisano je da će sud, ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijeti presudu kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe) i to ako bude udovoljeno ovim uvjetima: 1) ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni, 2) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbu, 3) ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate, te 4) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdali razlozi da podnese odgovor na tužbu. Kako tuženici 2. do 93. nisu podnijeli odgovor na tužbu u ostavljenom roku, a udovoljeno je uvjetima u smislu čl. 331. b ZPP-a, u odnosu na njih je valjalo donijeti presudu zbog ogluhe.

13. Slijedom navedenog, tužiteljice su postale vlasnice, odnosno stekle su vlasnost dijela predmetnih nekretnina upravo onako kako je to opisano u tužbenom zahtjevu, pa je sud zbog svega prethodno navedenog i utvrđenog držao u cijelosti osnovanim tužbeni zahtjev i tužbeno traženje tužiteljica spram označenih tuženika, držeći da su isti greškom upisani kao vlasnici, te u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljica i o istom odlučio kao u izreci ove presude.

Imotski, 25. studenog 2025.

S u d a c

Duje Karaman

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka. Žalba se podnosi županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA

1. ZOU Marko Perkušić i Mirko Perkušić, Imotski

2. Općinsko državno odvjetništvo, Stalna služba u Makarskoj

3. Odvj. Tomislav Livajić, Omiš

4. tuženicima