Poslovni broj: 8 Gž Ob-42/2023-2

1

 

 

 

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

I

 

R J E Š E NJ E

 

              Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sutkinja Sanje Prosenice, predsjednice vijeća, Sanje Dujmović, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te sutkinje Marine Tante, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice K.G., OIB: ….., iz S., zastupane po punomoćnici M. P. odvjetnici iz S., protiv tuženika S. G., OIB: ….. iz S., radi uzdržavanja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude i rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P Ob-503/2021-22 od 30. lipnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 11. listopada 2023.,

 

p r e s u d i o  j e

 

I Odbija se djelomično kao neosnovana žalba tužiteljice K.G. i potvrđuje djelomično presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P Ob-503/2021-22 od 30. lipnja 2023. u dijelu kojim je kao neosnovan odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice da joj tuženik S.G. na ime uzdržavanja doprinosi mjesečno iznos od 199,08 eur/1.500,00 kn sa pripadajućom zateznom kamatom kroz razdoblje od 27. listopada 2021. do 31. svibnja 2023., kao i u dijelu kojim je kao neosnovan odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice da se tuženiku naloži da počev od 1. lipnja 2023. pa ubuduće doprinosi mjesečno za uzdržavanje tužiteljice preko iznosa od 159,27 eur/1.200,00 kn do iznosa od 199,08 eur /1.500,00 kn tj. iznos od 39,82 eur/300,00 kn sa pripadajućom zateznom kamatom.

II Preinačuje se djelomično presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P Ob-503/2021-22 od 30. lipnja 2023. u dijelu koji se odnosi na odbijajući dio doprinosa na ime uzdržavanja za razdoblje od 1. lipnja 2023. pa ubuduće dok za to budu postojali zakonski uvjeti i sudi:

1. Nalaže se tuženiku S.G. da počev od 1. lipnja 2023. doprinosi na ime uzdržavanja tužiteljice K.G., mjesečno iznos od 159,27 eur/1.200,00 kn s dospijećem najkasnije do petnaestog u mjesecu za tekući mjesec, na račun tužiteljice. U slučaju zakašnjenja ima se na navedeni mjesečni iznos uzdržavanja obračunati zakonska zatezna kamata koja teče od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog obroka do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, na račun tužiteljice kod Privredne banke Z. d.d. broj IBAN:…….

2. Svaka stranka podmiruje svoj parnični trošak.

III Nalaže se tuženiku S.G. naknaditi tužiteljici K.G. na ime troška sastava žalbe iznos od 74,63 eur/562,26 u roku od 15 dana, dok se za više zatražen iznos zahtjev tužiteljice za naknadu troška sastava žalbe odbija kao neosnovan.

r i j e š i o   j e

 

Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice K.G. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P Ob-503/2021-22 od 30. lipnja 2023.

 

Obrazloženje

 

1. Uvodno označenom presudom suđeno je:

"Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Nalaže se S.G., OIB:…. da počev od dana podnošenja ove tužbe doprinosi na ime uzdržavanja K.G., OIB: …., mjesečno iznos od 199,08Eur-a /1.500,00 kn s dospijećem najkasnije do petnaestog u mjesecu za tekući mjesec, na račun tužiteljice. U slučaju zakašnjenja ima se na navedeni mjesečni iznos uzdržavanja obračunati zakonska zatezna kamata koja teče od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog obroka do isplate, obračunata prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, na račun tužiteljice kod Privredne banke Zagreb d.d. broj IBAN:….."."

2. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

"Odbija se prijedlog tužiteljice za donošenje rješenja o privremenoj mjeri koji glasi:

"I. Nalaže se S.G:, OIB: …. da počev od dana donošenja ove privremene mjere doprinosi na ime uzdržavanja K.G., OIB: …., mjesečno iznos od 1.200,00 kn s dospijećem najkasnije do petnaestog u mjesecu za tekući mjesec, na račun tužiteljice. U slučaju zakašnjenja ima se na navedeni mjesečni iznos uzdržavanja obračunati zakonska zatezna kamata koja teče od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog obroka do isplate, obračunata prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

II. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provođenje ovrhe.

III. Ova privremena mjera će trajati do pravomoćnog okončanja parničnog postupka."

3. Protiv citirane presude i rješenja žalbu je izjavila tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Tvrdi da pobijana odluka ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. U cijelosti da je proizvoljan i neosnovan zaključak prvostupanjskog suda kako je tužiteljica pravo na uzdržavanje od tuženika mogla ostvariti samo da se tijekom godine dana od završetka školovanja uspjela upisati kao redovan student. Naime, tužiteljica je završila 4. razred srednje škole 23. svibnja 2019. te se poziva na čl. 70. st. 1. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti prema kojem akademska godina započinje 1. listopada, a završava 30 rujna iduće godine. Tužiteljica da je na ljetnom roku 2019. prijavila čak pet preddiplomskih studijskih programa, nije zadovoljila uvjete upisa za navedene programe, na ljetnom roku 2021. ponovno je polagala državnu maturu iz matematike te istu položila, na ljetnom roku 2021. je upisana na preddiplomski sveučilišni studij na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u S. u akademsku godinu 2021./2022. u statusu redovnog studenta te polagala ispite i upisana kao redovni student na Ekonomskom fakultetu u S. u treći i četvrti semestar, dakle drugu godinu studija u akademskoj godini 2022./2023. na preddiplomskom sveučilišnom studiju. Tužiteljica nije vlastitim propustom doprinijela tomu da ne upiše fakultet odmah nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja niti je svojim postupanjem u bilo kojem trenutku povrijedila temeljna obiteljska načela. Poziva se na odluku Županijskog suda u Zagrebu broj Gž Ob-223/17 od 7. ožujka 2017. Prema stavu tužiteljice ispunjene su pretpostavke za određivanje privremene mjere radi uzdržavanja tužiteljice sukladno čl. 538. st. 1. i 2. Obiteljskog zakona. Nadalje, da su netočni navodi presude da stranke nisu popisale parnični trošak jer je tužiteljica zatražila naknadu troška u tužbi – jednokratnu nagradu. Predlaže se uvažiti žalbu, preinačiti pobijanu odluku na način da se naloži tuženiku plaćanje uzdržavanja za tužiteljicu od dana podnošenja tužbe pa ubuduće te da se donese predložena privremena mjera.

4. Na žalbu nije odgovoreno.

5. Žalba je djelomično osnovana.

6. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13. i 70/19.; dalje ZPP), koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22.) te je po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud izvedene dokaze prosudio po slobodnom uvjerenju, koje je opravdao uvjerljivim i logičnim razlozima pa se može provjeriti ima li takvo uvjerenje činjeničnu i pravnu osnovu, slijedom čega sud prvog stupnja pri donošenju prvostupanjske presude nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 8. ZPP, na koju tužiteljica ukazuje u žalbi.

6.1. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju u žalbi ukazuje tužiteljica, budući da je izreka pobijane presude razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, presuda ima razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i nisu proturječni, o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

7. Prvostupanjski sud, nadalje, nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, po čl. 365. st. 2. istog Zakona.

8. Predmet spora predstavlja zahtjev tužiteljice radi isplate doprinosa na ime uzdržavanja u mjesečnom iznosu od 199,08 EUR/1.500,00 kn koji zahtjev temelji na činjenici da je tužiteljica kći tuženika, da je u statusu redovitog studenta i da je tuženik dužan istu uzdržavati.

9. Pobijanom prvostupanjskom presudom utvrđeno je da se prosječne mjesečne potrebe tužiteljice koja je sada u dobi od 23 godine mjesečno mogu podmirivati iznosom od 199,08 eur/1.500,00 kn (troškovi stanovanja, hrane, odjeće, obuće, troškovi školovanja). Međutim, odbijen je zahtjev tužiteljice, kao neosnovan, a tako donesenu odluku prvostupanjski sud obrazlaže zaključkom da tužiteljičin zahtjev nije opravdan u smislu odredbe čl. 290. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19 i 47/20 – dalje ObZ). Naime, tužiteljica po završetku svog srednjoškolskog obrazovanja, pa nakon proteka godine dana od završetka tog školovanja, nije upisala studij tj. od završetka njenog redovnog srednjoškolskog školovanja je prošlo pune dvije godine. Traženo pravo da je mogla ostvariti samo da se tijekom godine dana od završetka školovanja uspjela upisati kao redovan student, a što nije.

10. Dakle, predmet spora ima se raspraviti primjenom odredbe čl. 290. ObZ koja regulira uzdržavanje punoljetnog djeteta, pa je tako u st. 1. tog članka određeno da su roditelji dužni uzdržavati punoljetno dijete koje se školuje u srednjoj školi, odnosno polazi sveučilišni ili stručni studij u skladu s posebnim propisima, odnosno program za osnovno obrazovanje ili program srednjoškolskog obrazovanja odraslih te redovito i uredno ispunjava svoje obveze, a najdulje do navršene dvadeset šeste godine života djeteta.

11. Iz spisa predmeta u pogledu odlučnih činjenica o postojanju obveze tuženika da doprinosi za svoje punoljetno dijete, slijedi :

- da je tužiteljica s odličnim uspjehom završila 4. razred Prirodoslovne škole S. 23. svibnja 2019.,

- da je tužiteljica 17. srpnja 2019. položila ispite državne mature hrvatski jezik, matematiku i engleski jezik,

- da je na ljetnom roku 2019. tužiteljica prijavila pet studijskih programa, međutim da nije zadovoljila uvjete upisa te posljedično da nije mogla ostvariti pravo na upis,

- da je tužiteljica u srpnju 2021. pristupila polaganju ispita državne mature iz matematike i ispit položila boljom ocjenom nego prethodnog puta,

- da je na ljetnom roku 2021. tužiteljica prijavila jedan studijski program – poslovna ekonomija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u S. te u ljetnom upisnom roku 2021. ostvarila pravo na upis,

- da tužiteljica ima u akademskoj godini 2021./2022. status redovitog studenta na preddiplomskom sveučilišnom studiju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u S.,

- da je tužiteljica s prve godine studija položila osam predmeta, a s druge godine dva predmeta, tako da je upisana kao redovni student u treći i četvrti semestar akademske godine 2022./2023. te

- da je tuženik na ročištu održanom dana 22. svibnja 2023. izjavio da njemu ne trebaju podaci o tome što je i koliko je tužiteljica položila, da je njemu bilo važno samo da je ona upisana kao redovan student radi čega traži da mu se kaže račun odnosno banka – IBAN tužiteljice, na koji će polagati novac te je isti i konstatiran na zapisniku (l.s. 80-81).

12. Dakle, kada se pođe od odlučne činjenice koja se odnosi na redovito školovanje tužiteljice odnosno njezino redovito i uredno ispunjavanje obveza, a koje činjenice je tuženik učinio nespornima na navedenom ročištu, ovaj sud ocjenjuje da su ispunjene pretpostavke za dosudu uzdržavanja tužiteljici.

13. Nadalje, valjalo je primijeniti odredbu čl. 316. st. 2. ObZ prema kojoj su oba roditelja, svaki prema svojim mogućnostima, dužni plaćati uzdržavanje za punoljetno dijete iz čl. 290. tog Zakona, s tim što se roditelju s kojim dijete stanuje u iznos uzdržavanja uračunavaju troškovi stanovanja.

13.1. Odredbom čl. 317. st. 1. ObZ određeno je da odluku o uzdržavanju sud u parničnom postupku donosi nakon što je utvrdio ukupne materijalne potrebe djeteta i ukupne imovinske mogućnosti roditelja.

13.2. Polazeći od utvrđenja prvostupanjskog suda u predmetu poslovni broj P Ob-115/2020 u postupku razvoda braka i donošenja odluke u pogledu uzdržavanja drugo dvoje malodobne djece tuženika tj. D. i P. G., kao i utvrđenja suda prvog stupnja u spisu predmeta u pogledu imovinskih mogućnosti tuženika – da su njegova prosječna mjesečna primanja s osnova mirovine za 2021. iznosila 3.862,38 kn, da tuženik nema u vlasništvu nekretnina, da nema vrjednijih pokretnina, da mu je dijagnosticiran PTSP, da mu je preostalo zdravlje uredno, da je pravomoćnom presudom utvrđena obveza uzdržavanja malodobne djece mjesečno od po 1.200,00 kn, da je tuženik u razdoblju od siječnja do srpnja 2022. ostvario prosječno mjesečno s osnove mirovine 3.994,28 kn, da je tijekom ljeta 2022. slomio nogu i nije mogao raditi, inače povremeno da pomaže u OPG-ovima (brao višnje, čuvao ovce i koze), – da nije vlasnik imovine od koje ostvaruje prihod - ovaj sud ocjenjuje, s obzirom na prioritetnu zakonsku obvezu uzdržavanja malodobne djece koju nakon što podmiri po pravomoćnoj presudi u ukupnom iznosu od 2.400,00 kn, da tuženiku preostane neadekvatan iznos za uzdržavanje sebe i tužiteljice tako da objektivno kroz cijelo utuženo razdoblje nije u mogućnosti plaćati uzdržavanje za tužiteljicu. S druge strane tužiteljica stanuje u domaćinstvu sa svojom majkom koja je pomaže u skladu sa svojim mogućnostima, punoljetna je i radno sposobna te je uistinu svojim radom i trudom, pored izvršavanja obveza obrazovanja, doprinosila svojem uzdržavanju, kako to slijedi iz njezina iskaza.

13.3. Međutim, s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja u vezi s obvezom uzdržavanja jer je tuženik na ročištu održanom 22. svibnja 2023. iskazao da mu 1. lipnja 2023. prestaje zakonska obveza uzdržavanja sina D.G. i da bi od tada za uzdržavanje tužiteljice mogao doprinositi mjesečno iznos od 1.200,00 kn to ovaj sud ocjenjuje da je tuženik u mogućnosti doprinositi za uzdržavanje tužiteljice počev od 1. lipnja 2023. pa ubuduće dok za to budu postojali zakonski uvjeti iznos od 159,27 eur/1.200,00 kn, dok je za više zatražen iznos zahtjev tužiteljice odbijen kao neosnovan, ne iz razloga što traženi iznos premašuje potrebe tužiteljice, nego ukupne imovinske mogućnosti tuženika.

14. Prema tome, po odredbi čl. 368. st. 1. ZPP, žalbu tužiteljice valjalo je djelomično odbiti kao neosnovanu kako je to odlučeno u izreci pod toč. I ove drugostupanjske presude odnosno primjenom odredbe čl. 373. st. 2. ZPP djelomično uvažiti žalbu tužiteljice i pobijanu presudu preinačiti na način kako je to odlučeno pod toč. II 1. izreke ove drugostupanjske odluke.

15. S obzirom da je prvostupanjska presuda djelomično preinačena trebalo je odlučiti o troškovima cijelog postupka temeljem odredbe čl. 166. st. 2. u svezi čl. 154. st. 4. ZPP, a prema kojoj ako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da jedna stranka nadoknadi drugoj stranci samo pojedine troškove primjenom odredbe čl. 156. st. 1. tog Zakona, kao i vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka po odredbi čl. 366. ObZ, tako da je odlučeno kao u izreci pod toč. II 2. ove drugostupanjske presude.

16. Žalbu tužiteljice protiv pobijanog prvostupanjskog rješenja valjalo je odbiti kao neosnovanu jer je trajanje privremene mjere predloženo upravo do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka, a danom donošenja ove drugostupanjske presude nastupa pravomoćno okončanje parničnog postupka tako da je primjenom odredbe čl. 380. st. 2. ZPP odlučeno kao i izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

17. Tužiteljici je priznat trošak žalbenog postupka i to za sastav žalbe sukladno Tbr. 10. toč 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15., 37/22. i 126/22.) odnosno 60 bodova što uključivo s PDV-om iznosi 149,25 eur/1.124,52 kn, pa je tužiteljici razmjerno uspjehu u žalbenom postupku koji se ocjenjuje sa 50% valjalo dosuditi iznos od 74,63 eur/562,26 kn, dok je za više zatražen iznos zahtjev tužiteljice odbijen kao neosnovan kako je to odlučeno pod toč. III izreke ove drugostupanjske odluke po čl. 154. st. 2. ZPP.

U Zadru 11. listopada 2023.

 

Predsjednica vijeća

 

                      Sanja Prosenica