REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Stalna služba u Čazmi

Ovr-996/2022-75

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Čazmi po sucu toga suda Almi Horvatinović, na prijedlog više sudske savjetnice – specijalista KI u predmetu ovrhovoditelja EOS Relatum d.o.o. za usluge, OIB 62630566206, Horvatova 82, Zagreb, zastupanog po punomoćniku Nikoli Remenaru, odvjetniku u Zagrebu, protiv prvoovršenika GI, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i drugoovršenika II, OIB: [osobni identifikacijski broj], BI [adresa], oboje zastupanih po punomoćnici Ines Bilandžić-Arbutina, odvjetnici u Grarešnici, radi ovrhe na nekretninama, dana 25. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

Odgađa se ovrha u ovoj pravnoj stvari do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici pod posl. br. P-876/2025 ili do drugačije odluke ovoga suda, te se s postupanjem zastaje.

Obrazloženje

1. Na prijedlog ovrhovoditelja Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici donio je rješenje o ovrsi posl. broj Ovr-996/2022 od 28. travnja 2022. na nekretninama u vlasništvu prvo i drugoovršenika. Predmetno rješenje potvrđeno je Rješenjem Županijskog suda u Osijeku posl. br. Gž-Ovr-133/2024-4 od 14. veljače 2025.

2. Dana 5. studenog 2025. ovršenici su podnijeli prijedlog za odgodu ovrhe u kojem navode kako su pred Općinskim sudom u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici u predmetu P-876/2025 podigli tužbu kojom osporavaju pravnu valjanost Očitovanja sastavljenog dana 28.08.2008. od strane Javnog bilježnika Branka Jakića iz Zagreba, Zelinska 3., poslovni broj OU-794/08 koje je ovršna isprava u ovom postupku, a posljedično u tom parničnom postupku ovršenici osporavaju i založno pravo koje je upisano na temelju tog Očitovanja. U istom postupku ovršenici osporavaju i pravnu valjanost Ugovora o jednokratnom kreditu od 19.08. 2008. sklopljenog između ovršenika kao zajmoprimaca i RAIFFEISENBANK ST.STEFAN-JAGERBERG- WOLFSBERG EGEN kao vjerovnika temeljem kojega je i zaključeno Očitovanje od 28.08.2008. radi osiguranja potraživanja iz tog ugovora , a koje potraživanje je prodano ovrhovoditelju . Radi tog potraživanja provodi se ova ovrha. Nekretnina koja je predmet ove ovrhe kuća izgrađena na čkbr [katastarska čestica] BI sa 798 m2 iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – Centar predstavlja obiteljski dom ovršenika. Prodajom te kuće obitelj ovršenika ostala bi bez krova nad glavom, čime bi pretrpjela nenadoknadivu štetu obzirom da svoju kuću, svoj dom, ne bi više nikada mogli povratiti. Prodaja u ovrsi bi u svakom slučaju uslijedila prije okončanja parničnog postupka u predmetu naslovnog suda P-876/2025, i to vrlo vjerojatno po cijeni koja je niža od tržišne vrijednosti nekretnine. Ovršenici su osobe u poznijim godinama, umirovljenici, ozbiljno narušenog zdravlja (ovršenica II je onkološki , a ovršenik GI je srčani bolesnik). Oboma je priznata invalidnost odnosno tjelesno oštećenje. S druge strane, ovrhovoditelj odgodom ovrhe ne bi pretrpio nikakvu štetu , odnosno ovrhovoditelj nema osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine. Sud Europske unije je dana 26.lipnja 2019. donio presudu u predmetu C-407/18. Sud EU je u presudi C-407/18 analizirajući načela djelotvornosti primjene Direktive vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (dalje - Direktive vijeća 93/13/EEZ), a u procesnoj situaciji u kojoj odredbe ovršnog nacionalnog zakonodavstva ne dopuštaju da ovršni sud u ovršnom postupku ispituje nepoštenost pojedinih ugovornih odredbi Ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenog u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta i po toj osnovi odgodi ovrhu, polazišnu osnovu odredio u ispitivanju da li odnosna nacionalna odredba Ovršnog zakona (u slučaju propisa RH članak 65. stavak 1. Ovršnog zakona (Narodne Novine 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - u daljnjem tekstu OZ), čini nemogućom ili pretjerano teškom primjenu prava unije (dakle Direktive vijeća 93/13/EEZ) pa je zaključio da u procesnoj situaciji, kada sud koji odlučuje o prijedlogu za ovrhu ne može provoditi kontrolu eventualne nepoštenosti odredbi sadržanih u ugovoru o hipotekarnom kreditu sklopljenog između trgovca i potrošača a koji u obliku javnobilježničkog akta predstavlja ovršnu ispravu, već navedeno tek naknadno i eventualno može učiniti parnični sud kojemu se potrošač obrati tužbom za utvrđivanje ništetnosti takvih nepoštenih odredbi, i da je vjerojatno da će pljenidba nekretnine osigurane hipotekom biti dovršena prije nego što sud koji odlučuje o meritumu donese odluku kojom se eventualno utvrđuje ništetnost te odredbe kao nepoštene, a šteta bi koju bi potrošač u tom slučaju i ostvario, no tek naknadno, da bi kao vid pravne zaštite bila nepotpuna i nedovoljna i ne predstavlja ni odgovarajuće ni učinkovito sredstvo da se prekine sa korištenjem nepoštene odredbe. Napominje se da presude Suda Europske unije predstavljaju izvor prava Europske unije i obvezujuće su za sve države članice, njihova državna tijela i nacionalne sudove, u okvirima njihove nadležnosti, a presuda koja se odnosi na jednu državnu članicu ( konkretno presuda C-407/18) se odnosi na Sloveniju) obvezuje i sve druge države članice. Također se napominje da je dana 11. ožujka 2022. na Vrhovnom sudu RH održan sastanak predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda na kojem je donesen slijedeći zaključak: „U ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.) a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, ovršni sud je dužan po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.“ Domaća sudska praksa je potpuno usuglašena po pitanju odgode ovrhe u pravnoj situaciji koju obuhvaća presuda Suda EU broj C-407/18 , to jest kada je pokrenut postupak radi utvrđenja ništetnosti ovršne isprave koja nije prošla sudsku kontrolu. Postoje brojne odluke različitih županijskih sudova koji zastupaju pravno stajalište da se u takvim situacijama ovrha obavezno mora odgoditi. Od desetina takvih odluka prilaže se rješenje Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž Ovr-95/2024-2 od 17.svibnja 2024., i rješenje Županijskog suda u Karlovcu broj Gž Ovr-80/2022-2 od 21.03.2022. ( još npr. Županijski sud u Zagrebu Gž Ovr-1646/2022, Županijski sud u Varaždinu Gž Ovr 584/2020, Županijski sud u Rijeci Gž Ovr-330/2022, Županijski sud u Karlovcu Gž Ovr-166/2025 itd.) . Stav je sudske prakse da se u takvim situacijama ne moraju dokazivati okolnosti iz članka 65. stavak 1. Ovršnog zakona, odnosno mogućnost nastupa nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Slijedom toga ovršenici predlažu odgodu ovrše do pravomoćnog okončanja postupka po ovom prijedlogu za odgodu ovrhe, i do pravomoćnog okončanja parničnog postupka u predmetu Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Garešnici broj P-876/2025.

3. Na prijedlog za odgodu ovrhe ovrhovoditelj se očitovao podneskom od 17. studenog 2025. navodeći kako je Županijski sud u Velikoj Gorici u predmetu posl. br. Gž-1084/2024- 6 od 25. rujna 2025. odbio tužbeni zahtjev u predmetu ovršenika kao tužitelja protiv ovrhovoditelja kao tuženika u predmetu P-789/2022 te da je riječ o pravomoćnoj odluci kojom se odbija proglašenje nedopuštenosti ovrhe u ovom postupku. Stoga predlaže odbiti zahtjev za odgodu te nastaviti sa provedbom ovrhe.

4. Prijedlog za odgodu ovrhe ovršenika je osnovan.

5. Nije sporno da je predmetna ovrha određena na temelju ovršne isprave – javnobilježničke isprave – Očitovanja od 28. kolovoza 2008. sastavljenog kod javnog bilježnika Branka Jakića iz Zagreba, pod posl. br. OU-794/08. Također nije sporno da su ovršenici u svojstvu tužitelja protiv ovrhovoditelja u svojstvu tuženika, u spisu Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici u predmetu pod posl. br. P-876/2025 podnijeli tužbu radi utvrđenja ništetnosti, kojom osporavaju pravnu valjanost očitovanja sastavljenog 28. kolovoza 2008. od strane Javnog bilježnika Branka Jakića iz Zagreba pos.br. OU-794/08 koja je ovršna isprava u ovom postupku, slijedom čega osporavaju i založno pravo upisano na temelju tog očitovanja, te pravnu valjanost Ugovora o jednokratnom kreditu od 19. kolovoza 2008. sklopljenog između ovršenika kao zajmoprimaca i RAIFFEISENBANK ST.STEFAN-JAGERBERG-WOLFSBERG EGEN kao vjerovnika (to potraživanje je vjerovnik prodao EOS Relatumu d.o.o., sada ovrnovoditelju, uz istovremeni prijenos založnog prava).

6. Pretpostavke za odgodu ovrhe na prijedlog ovršenika propisane su odredbom čl. 65 Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje: OZ), i prema toj odredbi, da bi sud mogao odgoditi ovrhu na prijedlog ovršenika moraju kumulativno biti ispunjene dvije pretpostavke, prvo, postojanje vrjerojatnosti da bi ovršenik provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, kao drugo mora biti ostvarena jedna od okolnosti taksativno navedenih u stavku 1 točka 1 do 11 toga članka.

7. Međutim, valja navesti kako je na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 11. ožujka 2022. u Zagrebu usvojen je zaključak da je obveza ovršnog suda, u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe. Sukladno navedenom zaključku, sudovi koji postupaju po, među ostalim, vjerodostojnim ispravama, zadužnicama, javnobilježničkim aktima ili solemniziranim privatnim ispravama koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, u ovom slučaju ovršni sud, imaju ovlaštenje i dužnost po službenoj dužnosti paziti na ništetnost ugovornih odredaba potrošačkih ugovora, neovisno o inicijativi stranke potrošačkog ugovora. Na taj način, nacionalni sudovi u Republici Hrvatskoj osiguravaju sudsku kontrolu koju zahtijeva pravo Europske unije. Takav zaključak je zauzet sukladno pravnom shvaćanju izraženom u odluci suda EU u predmetu C-407/18 (predmet K protiv Adddiko bank d.d.), a presuda suda EU predstavljaju izvor prava Europske unije te su obvezujuće za sve države članice, njihova državna tijela i nacionalne sudove u okvirima njihove nadležnosti.

8. U skladu s navedenim u postupku preispitivanja postojanja nepoštenih (ništetnih) ugovornih odredaba, ovršni sud je u predmetnom postupku dužan primarno provjeriti radi li se o potrošačkom ugovoru koji sadrži nepoštene ugovorne odredbe, te je ovlašten odgoditi ovrhu (i po službenoj dužnosti) do okončanja parničnog postupka u kojem će biti utvrđeno radi li se o nepoštenim ugovornim odredbama, odnosno o visini tražbine ovrhovoditelja. Ako ovršenik i nije korisnik kredita, primjena navedenog zaključka Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske proteže se i na njega jer osnovu ovrhe predstavlja solemnizirana privatna isprava, odnosno javnobilježnički akt.

9. Slijedom toga u slučajevima navedenim u prethodnim točkama ovršni sud može, i mimo pretpostavki za odgodu ovrhe propisanih odredbom čl. 65 OZ-a odgoditi ovrhu ukoliko ovršenik dokaže da se radi o ovrsi na temelju jedne od navedenih ovršnih isprava i da je pokrenuo sudski postupak za preispitivanje njene zakonitosti pred nadležnim sudom, a što su ovršenici u predmetnom slučaju i dokazali. Točan je navod ovrhovoditelja da su ovršenici već vodili parnični postupak i to bez uspjeha radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, no to, izvan ograničenja koje proizlazi iz pravila o res iudicata da se novo pokrenuta parnica ne temelji na istom činjeničnom odnosu, nije zapreka za pokretanje nove parnice za utvrđenje ništetnosti, a da li se nova parnica, radi koje je ovim rješenjem određena odgoda ovrhe, temelji na istom ili drugačijem činjeničnom osnovu nije ovlašten ocjenjivati ovršni sud u konkretno ovom predmetu, već onaj parnični sud pred kojim je pokrenuta, odnosno onaj sudac koji vodi navedenu parnicu. Stoga ovaj sud u ovom ovršnom procesnopravnom trenutku odlučuje ne zauzimati stav o drugoj činjeničnoj osnovi kako to ovršenici u prijedlogu za odgodu ovrhe i u tekstu same tužbe navode, već će to učiniti parnični sud koji bi po prirodi stvari o tome trebao odlučiti odmah na početku parničenja te tako utjecati na odluku suda u ovom postupku. Pri tome svemu treba voditi računa i o pravima ovrhovoditelja i onim elementima koje je u očitovanju na prijedlog za odgodu ovrhe iznio u smislu ovog ovršnog postupka, stoga sud u ovoj odluci o odgodi ovrhe istu ne vezuje samo uz završetak navedene parnice, već ostavlja i mogućnost da se ovrha nastavi ovisno i o dinamici navedene parnice, te sveukupnim novim činjenicama koje bi stranke predočile sudu.

10. Prema svemu navedenom ovršni sud je po službenoj dužnosti, a dok se u parničnom postupku utvrdi valjanost predmetne isprave, a samim time i osnovanost i visina tražbine ovrhovoditelja, odgodio ovrhu (isto potvrđuje Županijski sud u Vukovaru u odluci Gž Ovr-80/2023-2 od 8. svibnja 2023., Županijski sud u Karlovcu u odluci Gž- Ovr-80/2022-2 od 21. ožujka 2022., Županijski sud u Bjelovaru u odluci Gž-Ovr- 95/2024-2 od 17. svibnja 2024. itd.). U suprotnom bi za ovršenike mogla nastati šteta, a s obzirom na tijek ovršnog postupka na nekretninama koji je već sada u fazi provođenja elektroničke javne dražbe kod Financijske agencije, ukoliko bi došlo do prodaje nekretnine prije okončanja parničnog postupka u predmetu P-876/2025.

11. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Čazmi, 25. studenog 2025.

Sutkinja:

Alma Horvatinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana, računajući od dana primitka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda pisano u 3 istovjetna primjerka Županijskom sudu.

DNA:

1. rješenje nepravomoćno,

2. Dostavi: - pun. ovrhovoditelja

- pun. ovršenica

- Fini, odmah i nakon pravomoćnosti

Spis u kal 15 dana

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica – specijalist

KI