1             

 

 

                                        

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Nediljka Bobana kao predsjednika vijeća, te Karmen Novak-Hrgović i Davorka Kučana, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marcele Soljačić-Prester, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika L.V., zbog prekršaja iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10 , 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19 i 42/20), odlučujući o žalbi okrivljenika L. V., podnijetoj po braniteljima iz Odvjetničkog društva R. & O., iz K., protiv presude Općinskog suda u Karlovcu od 11. srpnja 2023., poslovni broj: 30. Pp P-1549/2020-23, na sjednici vijeća održanoj 11. listopada 2023.,

 

p r e s u d i o   j e

 

I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika L. V. i potvrđuje  prvostupanjska presuda.

             

II. Temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenik L. V. je obvezan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 40 (četrdeset eura[1]) / 301,38 (tristojedna kuna i tridesetosam lipa) u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom, proglašen je krivim okrivljenik L. V. da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 1320,00 eura.

 

2. Na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 2 mjeseca.

 

3. Istom presudom okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka i to paušalne svote u  iznosu od 80,00 eura.

 

4. Protiv pobijane presude okrivljenik je pravodobno putem branitelja podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te odluke o prekršajnopravnim sankcijama i troškovima postupka.

 

5. U žalbi okrivljenik navodi da je sud počinio apsolutnu bitnu povredu iz članka 195. stavka 3. Prekršajnog zakona jer je održao raspravu bez sudjelovanja stranaka i ostalih sudionika u postupku protivno Naredbi predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Su V-41/2023-4 od 9. lipnja 2023. koja je bila na snazi u vrijeme održavanja rasprave 11. srpnja 2023.  Ročište za glavnu raspravu na kojoj je trebalo biti provedeno suočenje okrivljenika i svjedoka M. Ž. bilo je zakazano za 11. srpnja 2023. i održano je bez sudjelovanja okrivljenika i njegovog branitelja koji nisu bili obaviješteni da će se isto održati bez obzira na štrajk. Također ističe da je prije tog ročišta obavijestio sud da je ozlijeđen i da zbog toga ne može doputovati u RH te je 7. srpnja 2023. dostavio liječničku dokumentaciju, ali je sud i pored toga održao ročište u njegovoj odsutnosti. Okrivljeniku da nije omogućeno sudjelovanje u provedbi suočenja sa svjedokom M. Ž., a odbijeni su i svi njegovi dokazni prijedlozi čime je došlo do grube povrede konvencijskog prava na pošteno suđenje. Svjedoci okrivljenika da bi potvrdili da se okrivljenik nije odbio podvrgnuti ispitivanju. Opreza radi žali se na visinu izrečene kazne.

 

6. Predlaže da se, iz žalbenih razloga, žalba prihvati.

 

              7. Žalba nije osnovana.

 

8. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18) uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

 

9. Okrivljenik u žalbi ističe bitnu povredu odredaba prekršajnog  postupka iz odredbe članka 195. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona počinjenu time jer je sud održao raspravu bez sudjelovanja stranaka i ostalih sudionika u postupku protivno Naredbi predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Su V-41/2023-4 od 9. lipnja 2023. koja je bila na snazi u vrijeme održavanja rasprave 11. srpnja 2023.

 

10. Suprotno žalbenim tvrdnjama  branitelj okrivljenika bio je uredno pozvan na ročište zakazano za dan 11. srpnja 2023. na zapisniku od 19. travnja 2023., dok je okrivljenik pozvan pisanim putem te je podneskom od 6. srpnja 2023. ispričao svoj nedolazak, a na koje ročište se je uredno po pozivu odazvao policijski službenik M. Ž. kako bi se proveo dokazni prijedlog obrane radi suočenja između okrivljenika i navedenog policijskog službenika. Također valja napomenuti da je policijski službenik M. Ž. dana 9. studenog 2022. ispitan u nazočnosti branitelja okrivljenika te je na ročištu 11. srpnja 2023. iskazao da u cijelosti ostaje kod svog iskaza kojeg je dao u prisutnosti branitelja okrivljenika.

 

11. Ne stoje navodi obrane da se navedeno ročište nije smjelo održati jer su se stranke dužne odazvati na poziv suda, a što nesporno okrivljenik i njegov branitelj nisu učinili te je u pravu prvostupanjski sud da nije dokazan opravdan izostanak okrivljenika sa navedenog ročišta, pa stoga ne stoje navodi o počinjenoj bitnoj povredi postupka iz članka 195. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona.

 

12. Suprotno žalbenim tvrdnjama, prvostupanjski sud nakon detaljno provedenog dokaznog postupka, nije propustio ni o jednoj odlučnoj činjenici u obrazloženju presude iznijeti razloge, jer je, nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, jasno i bez proturječja iznio koje odlučne činjenice i iz kojih razloga je uzeo dokazanima, pri čemu je dao ocjenu vjerodostojnosti dokaza na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, pa tako i ocjenu iskaza policijskog službenika M. Ž., kojeg je u potpunosti prihvatio dajući za to razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud, pri čemu u spisu ne postoji niti jedan podatak koji bi upućivao na motiv zbog kojeg bi policijski službenik neosnovano teretio okrivljenika.

 

13. Naime, u spisu svi podaci ukazuju na to da je okrivljenik predmetne zgode upravljao osobnim automobilom marke „BMW“, registarske oznake i broja xxxx Draškovićevom ulicom u gradu Karlovcu u smjeru ulice P. Miškine, te je nadzorom vozila i vozača u ulici P. Miškine okrivljeniku ponuđeno testiranje na prisutnost opojnih sredstava u organizmu, što je isti kategorički odbio, a kako je to konstatirano i u zapisniku o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu u koji je prvostupanjski sud izvršio uvid i koji dokaz je u skladu sa ostalim provedenim dokazima, pa tako i sa iskazom ispitanog svjedoka, policijskog službenika M. Ž., čime su se u ponašanju okrivljenika u potpunosti ostvarila obilježja bića djela prekršaja iz člana 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama za koje je pravilno proglašen krivim i kažnjen. 

 

 

14. Pobijajući pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, suprotno tvrdnjama žalbe, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio sve odlučne činjenice, nakon što je proveo sve potrebne dokaze, svestrano ih razmotrio i ocijenio i za to je u presudi dao valjane i dostatne  razloge, koje u potpunosti prihvaća i ovaj sud.

 

15. Prvostupanjski sud je shodno ovlaštenju da dokaze ocjenjuje po slobodnom uvjerenju (članak 88. stavak 2. Prekršajnog zakona) svoje saznanje o djelu zasnovao na ocjeni svih u postupku provedenih dokaza, a što je u pobijanoj presudi i valjano obrazložio, te se provođenje daljnjih dokaza ukazuje nepotrebnim.

 

 

16. Nadalje ispitujući odluku o kazni vijeće ovog suda smatra da je izrečena novčana kazna primjerena i dostatna kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja, budući da je sud prvog stupnja okrivljeniku za počinjeni prekršaj izrekao novčanu kaznu u visini propisanog posebnog minimuma.

 

17.  Naime, za djelo prekršaja iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana je novčana kazna u rasponu od 1320,00  eura do 2650,00 eura ili kazna zatvora do 60 dana, a koja se u navedenom trajanju propisuje za najteže oblike prekršaja, sukladno članku 35. stavku 1. Prekršajnog zakona kojom odredbom je propisano da se kazna zatvora može propisati i izreći u trajanju od najmanje tri dana do najdulje trideset dana a za najteže oblike prekršaja i do šezdeset dana, a prvostupanjski sud je okrivljeniku za navedeni prekršaj odredio novčanu kaznu kao blažu vrstu kazne za taj prekršaj, i to kao što je već navedeno u visini posebnog zakonskog minimuma, te s obzirom na nedokumentirane navode okrivljenika nije bilo osnove za ublažavanje kazne.

 

18. Razmotrivši odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri, ovaj sud smatra da je pobijanom presudom osnovano i zakonito okrivljeniku izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 2 mjeseca.

 

19. Naime, okrivljenik je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji predstavlja teži oblik kršenja prometnih propisa i takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu upućuje na opasnost da će okrivljenik upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa.

 

20. Navedeno ponašanje okrivljenika predstavlja teški oblik kršenja prometnih propisa, s obzirom da je za navedeni prekršaj alternativno propisana kazna zatvora u trajanju do 60 dana, te nije osnovan žalbeni navod da nije bilo potrebno izricanje zaštitne mjere da bi se postigla specijalna prevencija.

               21. Naime, takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu upućuje na opasnost da će okrivljenik, koji je odbio testiranje na prisutnost opojnih sredstava u organizmu, ponovno počiniti takav prekršaj. Stoga je pobijanom presudom osnovano i u skladu sa zakonom okrivljeniku izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, budući da je primjena iste u konkretnom slučaju nužna zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje predmetnog prekršaja i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika.

 

22. Odluka o troškovima prvostupanjskog postupka također je na zakonu osnovana i odgovarajuće obrazložena, a njihova visina od 80,00 eura, ukazuje se primjerenom, s obzirom na Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13), propisani raspon troškova u paušalnom iznosu od 100,00 do 5.000,00 kuna, te imajući u vidu trajanje i složenost prvostupanjskog postupka.

 

23. S obzirom da je ovaj sud, odlučujući o žalbi okrivljenika, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 40,00 eura po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenika.

 

24. Slijedom navedenog, nije bilo osnove za prihvaćanje okrivljenikove žalbe, pa je, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

 

U Zagrebu, 11. listopada 2023.

 

 

        Zapisničarka:                                                                                                             Predsjednik vijeća:

Marcela Soljačić-Prester v.r.                                                                                  Nediljko Boban, v.r.

 

 

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu u 5 otpravaka: za spis, branitelja, okrivljenika i tužitelja.