REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Ulica Hrvatske bratske zajednice broj 1

Poslovni broj: Kžzd-27/2025-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A  I  R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću za mladež sastavljenom od sutkinja Gordane Paljevec kao predsjednice vijeća te Ivane Dubravke Kovačević i Tihane Bokan kao članica vijeća, uz sudjelovanje Slavice Horvačić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog VS, zbog kaznenog djela iz članka 163. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17. i 118/18. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženog VS, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Puli – Pola od 25. listopada 2024. broj Kzd-148/2021, u javnoj sjednici održanoj 25. studenog 2025., u odsutnosti državnog odvjetnika, optuženog VS i optuženikovog branitelja, odvjetnika Milenka Ilića,

p r e s u d i o  i  r i j e š i o  j e

I. Djelomično se prihvaća žalba optuženog VS, ukida se prvostupanjska presuda u odluci o troškovima kaznenog postupka te se u tom dijelu predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

II. U ostalom dijelu žalba optuženog VS odbija se kao neosnovana, te se u ostalom pobijanom, a neukinutom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Puli - Pola, optuženi MS je proglašen krivim zbog kaznenog djela iskorištavanja djece za pornografiju, iz članka 163. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11. Na temelju citiranih zakonskih odredbi, optuženik je osuđen na kaznu zatvora u trajanju jedne godine.

1.1. Primjenom članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25. – dalje: ZKP/08.), optuženom VS je naloženo podmiriti troškove kaznenog postupka, i to u iznosu 200,00 eura na ime paušalne svote (iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08.), u iznosu 1.100,27 eura na ime troška vještačenja (iz članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08.), kao i troškove na ime nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja po službenoj dužnosti (iz članka 145. stavka 2. točke 7. ZKP/08.), s time da je odmjerene troškove u iznosu 1.300,27 eura dužan podmiriti u roku od dana od pravomoćnosti presude.

2. Protiv ove presude žalbu je podnio optuženi MS putem branitelja Milenka Ilića, odvjetnika u Puli – Pola, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog odluke o kazni i o troškovima kaznenog postupka. Predlaže pobijanu presudu preinačiti i optuženika osloboditi optužbe, odnosno pobijanu presudu ukinuti i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku, odnosno pobijanu presudu preinačiti u odluci o kazni te optuženiku izreći uvjetnu osudu.

3. Državni odvjetnik je podnio odgovor na žalbu, s prijedlogom odbiti žalbu optuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Spis predmeta je, sukladno članku 474. stavku 1. ZKP/08., prije dostave sutkinji izvjestiteljici, bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.

5. Na temelju članka 475. stavka 1. ZKP/08., o sjednici drugostupanjskog vijeća izviješteni su optuženi MS i njegov branitelj Milenko Ilić, odvjetnik u Puli – Pola, sukladno zahtjevu u žalbi, te nadležni državni odvjetnik. Sjednici nije prisustvovao nitko od pozvanih stranaka, iako su prema potvrdama o obavljenim dostavama svi bili uredno obaviješteni. Stoga je sjednica, u skladu s člankom 475. stavkom 3. ZKP/08., održana u njihovoj odsutnosti.

6. Žalba je djelomično osnovana.

7. Nije u pravu žalitelj kada tvrdi da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka.

7.1. Žalitelj ne označava o kojem bi se obliku bitne povrede iz članka 468. ZKP/08. imalo raditi, tek se iz sadržaja žalbe može razabrati kako upire na bitnu povredu iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. Žalitelj doslovno prepisuje tekst ove zakonske odredbe, ali pritom konkretno ne obrazlaže u čemu bi se sastojao pojedini oblik istaknute povrede, niti je to vidljivo iz sadržaja žalbe. Suprotno paušalnoj tvrdnji žalitelja, izreka pobijane presude nije niti nerazumljiva niti proturječna sama sebi ili iznesenim razlozima, a sud prvog stupnja je, u pogledu odlučnih činjenica, izložio jasne razloge na kojima se zasniva izreka presude, koji nisu niti međusobno proturječni niti postoji proturječnosti između izloženih razloga o ispravama i zapisnika o iskazima danih u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

7.2. Pored toga, napominje se žalitelju kako zakonska odredba članka 468. ZKP/08. ne prepoznaje bitnu povredu odredaba kaznenog postupka u obliku "nerazumljivosti presude" ili "proturječnosti presude", koji se ističu žalbom. Ujedno, prigovarajući vrijednosnoj ocjeni izvedenih dokaza i nedostatnosti izloženih razloga, žalitelj ne iznosi argumente za neku od bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, već prigovara pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja.

8. Žalitelj nije u pravu kada se žali zbog povrede kaznenog zakona, koju ističe kao tzv. posrednu povredu. Žalitelj ne navodi koju povredu kaznenog zakona iz članka 469. ZKP/08. ima u vidu, niti se to iz sadržaja žalbe može iščitati. Tvrdnjom kako je zbog manjkavosti dokaza došlo do pogrešne primjene kaznenog zakona, žalitelj osporava valjanost utvrđenog činjeničnog stanja ali time ne opravdava žalbenu osnovu povrede kaznenog zakona.

9. Premda uvodno ističe žalbenu osnovu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, žalitelj ne argumentira tvrdnju o nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju, nego smatra kako je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio dokaze kada je zaključio da je optuženik počinio kazneno djelo.

9.1. Suprotno ovom žalbenom prigovoru, činjenično stanje je pravilno utvrđeno. Zaključci suda prvog stupnja su utemeljeni na pravilnoj ocjeni vjerodostojnosti iskaza ispitanih osoba i svih ostalih provedenih dokaza, te su logični i zakoniti, pa su uslijed toga i zaključci suda o postojanju odlučnih činjenica pravilno zasnovani na izvedenim dokazima.

9.2. Žalitelj očito grubo zanemaruje nalaz i mišljenje vještaka informatike i telekomunikacija ŠS kada tvrdi kako je izostala nedvojbenost utvrđenja optuženika kao počinitelja, ujedno prigovarajući kako nema dokaza o optuženikovoj namjeri, odnosno svjesnosti posjedovanja i/ili distribuiranja inkriminiranog sadržaja.

9.2.1. Protivno ovim neosnovanim žalbenim tvrdnjama, prvostupanjski sud je pravilno prihvatio vještačenje vještaka, koje je pravilno ocijenjeno stručnim i adekvatnim. Pravilan je zaključak suda prvog stupnja, utemeljen na utvrđenjima vještaka, kako nema dvojbe da je riječ upravo o optuženiku, s obzirom na to da kreator "Google" korisničkog računa naziva "TS" ima pridruženu adresu elektroničke pošte [adresa elektroničke pošte], čije kreiranje je verificirano brojem telefona [broj telefona], koji broj telefona, prema javnim i svima dostupnim podacima objavljenim na društvenoj mreži "Facebook", pripada optuženiku. Ovo je prvostupanjski sud pravilno povezao s utvrđenjem iz javno dostupnih podataka na društvenoj mreži "Instagram", u kojima je pronađen profil istog naziva ("joaquin terel"), pri čemu je pregledom profila "MS" utvrđeno da se profilna fotografija podudara s profilnom fotografijom naziva "joaquinterel". Ujedno, pružatelj usluga "Google" ustanovio je da se na "Google Photos" infrastrukturi, koja služi za pohranu vizualnih datoteka, nalaze dvije datoteke (inkriminiranog sadržaja) koje je pohranio korisnik registriranog imena "TS" i adrese elektroničke pošte [adresa elektroničke pošte], koja je verificirana brojem telefona [broj telefona], koji pripada optuženiku. Isto tako, u odnosu na korištenje servisa "Kik", na kojem su registrirana tri incidenta, razvidno je da se radi o korisniku korisničkog imena "j_terel", imena "TS i prezimena "TS", registriranog adresom elektroničke pošte " [adresa elektroničke pošte]", koji je korištenjem tog servisa dvaput učitao inkriminiranu pornografsku fotografiju, dok je jedna sporna fotografija učitana od strane korisnika korisničkog imena "jo_terel", s adresom elektroničke pošte [adresa elektroničke pošte], a u svim slučajevima je korišten mobilni telefon "Samsung SM G960F", IP-adrese u Republici Hrvatskoj. U sva tri incidenta je prenesena fotografija koja je razmijenjena tijekom razgovora s nekim drugim korisnikom ili grupom korisnika servisa "Kik", tako da ju je navedeni korisnik poslao u "Kik" razgovor koji se odvijao.

9.2.2. Pored toga što ova utvrđenja jasno povezuju optuženika s inkriminiranim sadržajem, sud prvog stupnja je pravilno istaknuo kako je provedenim vještačenjem utvrđeno da inkriminirani pornografski sadržaj nije mogao biti slučajno učitan, već su prije toga morali biti svjesno pohranjeni na mobitelu ili korisničkom računu, slijedom čega su pravilno kao neosnovane odbačene tvrdnje optuženika o izostanku njegove svijesti u postupanju. Naime, prema vještačenju, slanje predmetnog sadržaja je svjesna radnja poduzeta od strane korisnika "Kik" i "Google Photos". Protivno žalbenim navodima, premda je moguće da korisnik servisa "Kik" bez svoje želje primi takav sadržaj u okviru razgovora putem servisa "Kik", žalitelj zanemaruje kako iz vještačenja proizlazi da se u konkretna tri registrirana incidenta o tomu ne radi, već je riječ o njihovom slanju u aktivne razgovore sa drugim sugovornicima, pri čemu nije moguće da se slanje dogodi slučajno, jer korisnik mora imati prethodno pohranjene sadržaje koje šalje na sustav ili mu oni moraju u trenutku daljnjeg slanja biti predočeni na zaslonu uređaja posredstvom neke aplikacije.

9.2.3. Ujedno, u pogledu žalbenih prigovora kako upotrijebljeni inkriminirani sadržaj nije pronađen na oduzetom optuženikovom mobitelu ili računalu, upućuje se žalitelj na utvrđenja vještaka. Naime, vještak je jasno naveo kako servis"Kik" ne pohranjuje poruke i fotografije, video-snimke i ostale datoteke koje se posredstvom njega razmjenjuju te služi samo kao alat za prosljeđivanje tih sadržaja između korisnika, te su poruke nepovratno izgubljene nakon odjave korisnika sa servisa "Kik". Međutim, u cilju borbe protiv dječje pornografije, servis "Kik" se pridružio organizaciji "Virtual Global Taskforce" te koristi "Microsoft PhotoDNA" tehnologiju za prethodno moderiranje fotografija koje korisnici razmjenjuju. Ova tehnologija indicira da se radi o sadržaju koji je prepoznat kao dječja pornografija i automatski se obavještava udruženje zaduženo da dalje generira automatsko izvješće koje se šalje Europolu, odnosno nadležnom ministarstvu unutarnjih poslova u državi u kojoj je identificirana IP-adresa takvog korisnika, a sličnu tehnologiju koristi i "Google".

9.3. Nasuprot žalbenim navodima, prvostupanjski sud je na temelju izvedenih dokaza potpuno i pravilno utvrdio postojanje svih odlučnih činjenica, te je savjesnom ocjenom dokaza osnovano zaključio da je optuženik počinio kazneno djelo, upravo na način kako je to navedeno u izreci pobijane presude. Za svoja utvrđenja dao je valjano i logično obrazloženje, na koje se upućuje žalitelj.

10. Nije u pravu žalitelj kada se žali zbog odluke o kazni.

10.1. Odluka o kazni mora izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. Određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud mora uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, okolnosti u kojima je počinitelj živio prije počinjenja kaznenog djela i usklađenost njegovog ponašanja sa zakonima, okolnosti u kojima živi i njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju konkretnog kaznenog djela.

10.2. S tim u vezi, prvostupanjski sud je pravilno optuženiku cijenio sve okolnosti koje utječu na vrstu i mjeru kazne, olakotnim ocijenivši njegovu dosadašnju neosuđivanost, kao što su pravilno otegotnim vrednovane okolnosti počinjenja kaznenog djela.

10.3. Protivno žalbenim prigovorima, prvostupanjski sud je s dovoljnom pažljivošću vrednovao i valjano akceptirao sve pravilno utvrđene okolnosti, vodeći računa o svim odlučnim činjenicama važnim za proces individualizacije kazne. Povezano s tim, neosnovano žalitelj smatra kako se u konkretnom slučaju radi o "neznatnoj" kriminalnoj količini, jer je prvostupanjski pravilno vrednovao učestalost optuženikovog spajanja i učitavanja nedozvoljenog pornografskog sadržaja s internetskih mreža. Pri tomu žalitelj zanemaruje, a sud prvog stupnja je pravilno imao u vidu izraženu aktualnost i jačinu rasprostranjenosti ovakvih kaznenih djela, koja su u porastu, kao i dugotrajnost posljedica koje trpe djeca, žrtve ovih kaznenih djela. Isto tako, prvostupanjski sud je pravilno vodio računa o vrsti i karakteru počinjenog kaznenog djela, kada je pravilno naglasio da optuženikovu obiteljsku situaciju, odnosno njegovo očinstvo djeteta i očekivano rođenje drugog djeteta, nije moguće smatrati olakotnom okolnošću. Pored toga, upirući na izrečene kazne nekim drugim počiniteljima istovrsnog kaznenog djela u nekim drugim predmetima, žalitelj neopravdano zanemaruje postulate individualizacije kazne, koja ne ovisi o vrsti kazne izrečene drugom počinitelju, pri čemu ispušta iz vida ukupnost olakotnih i/ili otegotnih okolnosti koje su utvrđene tim drugih počiniteljima. Uz navedeno, neprimjereni su prigovori žalitelja koji smatra da je olakotnim trebalo cijeniti nepovoljnu financijsku situaciju optuženika, čija supruga je nezaposlena i optuženik jedini skrbi o obitelji. Naime, notorno je da osuda zbog počinjenog kaznenog djela ima često nepovoljne implikacije na imovinske prilike optuženika i članove njegove obitelji, ali su to okolnosti koje nažalost redovito prate optuženika kao počinitelja kaznenog djela, a time i članove njegove obitelji. No, ove okolnosti je moguće uzeti u obzir prilikom donošenja odluke o troškovima postupka, o čemu će kasnije biti riječi.

10.4. S obzirom na izloženo, a vodeći računa o općim pravilima izbora vrste i mjere kazne (članak 47. KZ/11.), te o svrsi kažnjavanja (članak 41. KZ/11.), bilo je opravdano optuženika osuditi na kaznu zatvora u trajanju jedne godine. Imajući u vidu konkretne okolnosti i način počinjenja djela, odnosno stupanj povrede zaštićenog dobra, upravo ovako odmjerenom kaznom, koja je primjerena počinjenom djelu i osobi počinitelja, izraziti će se jasna društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, utjecati na počinitelja da ubuduće ne čini kaznena djela, ali utjecati i na sve ostale da ne čine kaznena djela, kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

10.5. Zato nisu osnovane tvrdnje žalitelja o prestrogo odmjerenoj kazni, pri čemu žalitelj ispušta iz vida kako izrečena kazna zatvora predstavlja minimum kazne propisane za ovo kazneno djelo.

11. Međutim, u pravu je žalitelj kada se žali zbog odluke o troškovima, smatrajući kako su isti previsoko odmjereni.

11.1. Naime, prvostupanjski sud je, obvezujući optuženika na podmirivanje paušalne svote i troška provedenog vještačenja, u sveukupnom iznosu 1.300,27 eura te neutvrđenog iznosa troškova branitelja koji mu je bio postavljen po službenoj dužnosti, očito propustio pažljivo razmotriti sve relevantne okolnosti koje utječu na odluku o troškovima te nije vodio računa o materijalnim mogućnostima optuženika. Prvostupanjski sud je zanemario kako iz utvrđenih osobnih podataka optuženika proizlazi kako, premda je zaposlen, njegova prosječna mjesečna primanja iznose 800,00 eura, a otac je maloljetnog djeteta i u očekivanju je rođenja drugog djeteta, za koje ima obvezu uzdržavanja.

11.2. Stoga je, djelomičnim prihvaćanjem žalbe optuženika, u dijelu koji se odnosi na troškove, prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti te predmet uputiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje o troškovima kaznenog postupka.

12. Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnova iz kojih se pobija.

12.1. Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu u skladu s člankom 476. stavkom 1. točkama 1. i 2. ZKP/08., nije našao da bi bile ostvarene ni bitne povrede odredaba kaznenog postupka ni povrede kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

13. Imajući u vidu izloženo, primjenom odredbe članka 483. stavka 1. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ove presude pod točkom I., dok je na temelju članka 482. ZKP/08. odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

Velika Gorica, 25. studenog 2025.

Predsjednica vijeća:

Gordana Paljevec