P-846/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedya 11

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU, po sucu pojedincu Ivanu Vladić, u pravnoj stvari tužitelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB 94472454976, koga zastupa Inga Bošnjak, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri iz Zagreba, Ul. grada Vukovara 282, protiv tuženika: 1. KOLEKTOR KOLING d.o.o. Petrinja, Voćarska 11, OIB 96766019518, koga zastupa Adriana Vukoja, odvjetnica iz Zagreba, Gradiščanska 34, radi isplate, nakon zaključene glavne rasprave održane dana 14. listopada 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja odvjetnika Anđela Vunića te punomoćnika tuženika odvjetnice Andriane Vukoja, danom objave 25. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužitelj sa tužbenim zahtjevom kao neosnovanim, a koji glasi:

Nalaže se tuženiku KOLEKTOR KOLING d.o.o., Arkova ulica 43, OIB:96766019518, Republika Slovenija, da isplati tužitelju ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB:94472454976, Listopadska 2, HR-10 000 Zagreb, iznos od 13.969,97 kn/1.854,33 € 1 zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19.02.2020. godine pa do isplate, a koja kamata se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, kao i solidarno mu naknaditi troškove ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate, obračunato uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi trošak spora u iznosu od 2.000,00 EUR u roku do 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženog kojom traži da mu tuženik plati iznos sve navedeno kao u izreci presude. U tužbi tužitelj tvrdi da je dana 25.09.2019. oko 12 sati u Petrinji u Ulici M. Antolca ispred kućnog broja 65 došlo do oštećenja vozila reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ĆT, a koje vozilo je bilo u vlasništvu Privreda Petrinja d.o.o. Tvrdi da je isti upravljao kolnikom navedene ulice na kojoj se izvode radovi postavljanja asfaltnog sloja, u smjeru ulice Gromova. Nadalje, tvrdi da je vozač vozila dolaskom do navedenog mjesta vršio radnju obilaska dvaju pješaka koji su se kretali uz južni rub kolnika, uslijed čega je pomaknuo vozilo u lijevo na sredinu kolnika gdje je s kotačima vozila ušao u dva kolotraža te je došlo do smanjivanja visine vozila od podloge i udara prednjeg dijela podvozja vozila u nepokriven i neoznačen metalni okvir šahta. Tvrdi da je u prometnoj nesreći nastala materijalna šteta. Tužitelj je oštećeniku PRIVREDA d.o.o. nadoknadio imovinsku štetu nastalu na vozilu reg. oznaka i br. [registarska oznaka] (Fiat Doblo 1.6 MJT), u predmetnoj prometnoj nesreći. Tužitelj je dana 21.02.2020., po završetku obrade odštetnog zahtjeva oštećeniku na temelju Sporazuma o izvansudskoj nagodbi isplatio/kompenzirao iznos od 19.465,30 kn.

Šteta na vozilu reg. oznake i br. [registarska oznaka] nadoknađena je temeljem kasko police broj K06870009046 koju je oštećenik-osiguranik imao ugovorenu kod tužitelja. Tužitelj ističe kako ima pravo na regresno potraživanje isplaćene naknade štete od tuženika u visini 19.465,30 kn, jer je tužitelj isplatom gore navedenog iznosa naknade štete stekao pravo regresa prema tuženiku sukladno odredbama iz čl. 963.i 1063. Zakona o obveznim odnosima.

Tužitelj se tuženiku obratio s regresnim zahtjevom, no tuženik nije dao ni utemeljeni odgovor ni obrazloženu ponudu.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, te u cijelosti osporava pravnu osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, te činjenice i razloge kojima je tužitelj obrazložio tužbu u ovom sporu. Navodi da prema odredbi članka 963. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO) u situaciji kada osiguravatelj isplati naknadu iz osiguranja na njega prelaze, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu. Tvrdi da to praktično znači da bi u konkretnom slučaju tužitelj imao pravo na naplatu utuženog potraživanja ako dokaže da je tu svotu isplatio svom osiguraniku sukladno ugovoru o osiguranju i da je tuženik odgovoran za štetu koju je pretrpio njegov osiguranik po općim pravilima o naknadi štete. Tuženik navodi kako je odredbom čl. 1063. ZOO-a (Predmnjeva uzročnosti) određeno da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

Tuženik navodi kako tužitelj u tužbi nije naveo niti jednu činjenicu i/ili pružio ijedan dokaz na osnovu kojih bi se utvrdile pretpostavke za odgovornost I. tuženika. Stoga se može samo pretpostaviti da tužitelj smatra da na strani I. tuženika postoji objektivna odgovornost za štetu koja je nastala na vozilu oštećenika Privreda d.d., jer je ulica na kojoj se dogodio štetni događaj bila dio gradilišta na Aglomeraciji u Petrinji, na kojoj je I. tuženik bio jedan od izvođača radova. Tuženik navodi da u vrijeme štetnog događaja I. tuženik nije izvodio građevinske radove na predmetnoj prometnici. Samo činjenica da je predmetna prometnica bila „dio gradilišta Aglomeracije Petrinja“, nema nikakav (pravni) značaj, jer je gradilište Aglomeracije Petrinja bilo, doslovno, cijela Petrinja, no životno je logično da se radovi nisu izvodili u svakom trenutku na svakom mjestu u Petrinji. Ovo tim više što su radovi započeli još 2016. godine. Sukladno navedenom, u ovom slučaju u odnosu na tuženika nema mjesta primjeni predmnjeve uzročnosti iz čl. 1063. ZOO-a.

Nadalje, tuženik ističe da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika, no tuženik ne može dokazivati negativne činjenice. Navodi da je tužitelj dužan obrazložiti i dokazati vezu štetnog događaja sa opasnom stvari i/ili djelatnosti, odnosno da je tuženik na mjestu štetnog događaja izvodio radove koji se mogu smatrati takvom djelatnošću kod koje može doći do ugrožavanja ljudi, zbog čega mogućnost takvog ugrožavanja iziskuje povećanu pažnju osoba koje obavljaju takvu djelatnost, te da su upravo ti radovi prouzročili štetu. Tuženik tvrdi da tužitelj u tužbi nije naveo ni jedan razlog zbog kojeg smatra da postoji veza između predmetnog štetnog događaja s bilo kojim radovima I. tuženika, a time i odgovornost tuženika za predmetni štetni događaj po čl. 1063. ZOO-a. Tvrdi da Zakon o obveznim odnosima ne sadrži definiciju opasne stvari i/ili opasne djelatnosti već prepušta sudovima da u svakom konkretnom slučaju odluče hoće li neka određena stvar ili djelatnost biti kvalificirana kao opasna. Nesporno je da je tuženik izvođač građevinskih radova, no niti je tuženik izvodio građevinske radove na cesti na kojoj se dogodio štetni događaj, niti su svi građevinski radovi (što je u praksi i struci vrlo širok pojam, op.a.) a priori opasna djelatnost.

Kako u tužbi nije navedena nijedna činjenica niti je pružen bilo kakav dokaz na osnovi kojih bi se utvrdile pretpostavke za odgovornost tuženika, te kako tuženik u vrijeme štetnog događaja nije izvodio radove na prometnici na kojoj se dogodio štetni događaj, ističe se prigovor promašene pasivne legitimacije. Iz Potvrde MUP-a, PU sisačko moslavačka, PP Petrinja od 02.10.2019. godine, broj: 511-10-12-06-O-4- 1/2019, o podacima o prometnoj nesreći koja se dogodila 25.09.2019. godine, a u kojoj je sudjelovalo predmetno vozilo oštećenika Privreda d.d., razvidna je dinamika štetnog događaja.

Tuženik, nadalje, tvrdi kako je sukladno navedenoj potvrdi MUP-a, uzrok štete u konkretnom slučaju jaka kiša (koja je stvorila kolotrage). Dakle, riječ je o višoj sili – vanjskom, nepredvidivom i izvanrednom događaju, čime je, u svakom slučaju, ispunjena i pretpostavka iz čl. 1067. ZOO-a.

Nadalje, tuženik tvrdi da je za predmetnu prometnicu nadležna je Županijska uprava za ceste. Oštećenik Privreda d.o.o. je upoznao tužitelja s ovom činjenicom u dopisu od 03.08.2020. godine. Obzirom da je očevidom policije nakon predmetnog štetnog događaja nesporno utvrđeno da je vozač oštećenog vozila kotačima upao u kolotrage nastale uslijed jake kiše, nameće se životno logični zaključak da Županijska uprava za ceste nije pravilno i uredno održavala prometnicu (koja, obzirom na kolotrage, predstavlja opasnu stvar). Ovdje se nameće pitanje i da li je na predmetnoj prometnici bio postavljen prometni znak koji obilježava opasnost privremenog karaktera – kolotrage. Također, tvrdi kako tužba ne sadrži činjenične navode ni dokaze na navedene okolnosti, nejasno je zašto tužitelj smatra da Županijska uprava za ceste nije odgovorna za navedeni štetni događaj. Nadalje, postavlja se i pitanje da li je vozač oštećenog vozila, zaposlenik oštećenika Privreda d.o.o., ĆT, prilagodio svoju vožnju uvjetima na cesti, odnosno da li je postupao s povećanom pažnjom koja se zahtijeva prilikom vožnje u posebnim uvjetima, što kolotrazi na cesti svakako jesu. Naime, notorna je činjenica da vožnja po kolotrazima uzrokuje gubitak upravljivosti i dulji trag kočenja. Tvrdi također da se i ovdje se nameće životno logičan zaključak da vozač nije pažljivo postupao, jer bi u protivnim izbjegao sporne kolotrage. Tuženik tvrdi da u prilog navedenom govori i činjenica da je vozač, u izjavi koja je sastavni dio prijave predmetne štete tužitelju, samo djelomično opisao okolnosti dinamike nastanka štetnog događaja, izostavljajući iz opisa činjenice koje je utvrdila policija prilikom očevida, da je vozilo udarilo u metalni šaht (koji šaht je, inače, vlasništvo Privrede d.o.o., poslodavca vozača, naručitelja predmetnih radova i vlasnika oštećenog vozila

- oštećenika) iz razloga što je vozač, obilazeći pješake koji su se kretali uz rub kolnika, vozilo pomaknuo u lijevo na sredinu kolnika gdje je kotačima vozila ušao u dva kolotraga nastala uslijed jake kiše, zbog čega je došlo do smanjivanja visine vozila od podloge i, posljedično, udara u šaht. Tuženik ističe da je neoprezna vožnja, odnosno vožnja neprilagođena posebnim uvjetima na cesti apsolutno mogla prouzročiti predmetnu štetu, a u svakom slučaju je doprinijela nastanku štetnog događaja i nastaloj šteti. Ističe se i da je tužitelj u vezi predmetne štete najprije podnio regresni zahtjev oštećeniku Privredi d.o.o., na koji je Privreda d.o.o. odgovorila dopisom od danom 03.08.2020. godine, navodeći: „predmetni regresni zahtjev nije utemeljen, jer predmetna cesta (Ul. Matije Antolca) na kojoj se dogodio štetni događaj predstavlja Županijsku cestu i u popisu je županijskih i lokalnih cesta na području Sisačko- moslavačke županije (odluke o razvrstavanju javnih cesta nn br. 96/16), te da stoga Grad Petrinja nije pasivno legitimiran u predmetnom postupku“.

Tuženik tvrdi da je Privreda d.o.o. u ovom dopisu navela i da „opreza radi ističe da je radove na kolniku ceste JT izvodilo poduzeće Kolektor Koling d.o.o.“ (što nije istinit navod, jer u vrijeme štetnog događaja tuženik nije izvodio radove na predmetnoj prometnici, op.a.), ovdje I. tuženik, te da „isto posjeduje policu osiguranja za štete koje nastanu prilikom izvođenja radova trećim osobama Triglav osiguranja“ . Tvrdi da je tužitelj propustio dostaviti regresni zahtjev koji je uputio Privredi d.o.o., no iz dostavljene dokumentacije je razvidno da je tužitelj (najprije) držao Privredu d.o.o. odgovornom za štetu. Privreda d.o.o. je, po utvrđenju policije, vlasnik šahta koji je nanio direktnu štetu vozilu, što je osnova za odgovornost i navedenog društva za predmetnu štetu. Čak i da je osnovana tvrdnja da tuženik odgovara za predmetnu štetu po objektivnom kriteriju, a nije, regresni zahtjev tužitelja bi i dalje bio neosnovan. Naime, tvrdi da je Izvođač izvodio radove na Aglomeraciji Petrinja kao jedan od tri člana zajednice izvođača, temeljem Sporazuma br. 23/16 koji je 27.05.2016. godine koji je navedena zajednica izvođača zaključila s naručiteljem Privreda d.o.o. iz Petrinje. Dakle, naručitelj navedenih građevinskih radova je ujedno i oštećenik kojem je tužitelj isplatio štetu na koju se odnosi regresni zahtjev u ovom predmetu. Isto jasno proizlazi kako iz Sporazuma br. 23/16, tako i iz priznanja oštećenika Privrede d.d. iz dopisa upućenog tužitelju 03.08.2020. godine;

„Također ističemo da je ugovor o izvođenju navedenih radova potpisala uprava tvrtke Privreda d.o.o. Petrinja kojoj ste i isplatili štetu.“ Odredbom čl. 1108. ZOO-a određeno je da naručitelj i izvođač radova na nekretnini solidarno odgovaraju trećoj osobi za štetu koja joj nastane u vezi s izvođenjem tih radova.

Pored toga, tuženik tvrdi da sukladno navedenom, da je tuženik izvodio građevinske radove kao opasnu djelatnost na predmetnoj prometnici, a nije, to bi u konkretnom slučaju značilo, a obzirom na odredbu čl. čl. 1108. ZOO-a, da je tužitelj isplatio štetu osobi koja je odgovorna za nastanak štete - naručitelju radova Privreda d.o.o., zbog čega nema mjesta primjeni odredbe čl. 963. ZOO-a.

Nadalje, tuženik, opreza radi, osporava i visinu tužbenog zahtjeva. Tužitelj je prilikom izvida štete obračunao visinu štete u iznosu od 15.419,37 kn. Iz naloga o isplati proizlazi da je oštećeniku isplaćena šteta u iznosu od 19.456,30 kn, a temeljem računa za popravak vozila izdanog od AT d.o.o. dana 05.12.2019. godine, koji glasi na isti iznos (19.456,30 kn). Iz predmetnog računa je razvidno da su pojedine stavke ručno mijenjane (drastično povećavane i smanjivane), zbog čega isti ne predstavlja vjerodostojnu ispravu. Dakle, tužitelj je u spis priložio kontradiktorne podatke o visini štete, a radi se o razlici od čak 4.000,00 kn. Posebno se ističe da priloženi nalozi o isplati nisu dokaz visine potraživanja.

Kako je navedeno u toč. 14. ovog odgovora, svjedok ĆT je već dao pisanu izjavu o nastanku štete. Njegova izjava, zajedno sa skicom štetnog događaja koju je svjedok sačinio, sastavni je dio Prijave i zahtjeva za naknadu štete koja priloži spisu. Također, tvrdi da je ovaj svjedok zaposlenik komunalnog poduzeća Privreda d.o.o., a ne društva AT d.o.o. koje je vršilo popravak oštećenog vozila i/ili prometni vještak, tako da je njegov eventualni iskaz na okolnost visine štete, što predlaže tužitelj, irelevantan i nepotreban. Provođenje dokaza očevida na licu mjesta, te rekonstrukcije i prometno- tehničkog vještačenja na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i visine štete na oštećenom vozilu.

Štetni događaj se dogodio prije skoro 3,5 godine. Jedini podaci o okolnostima dinamike nastanka štetnog događaja koje vještak može koristiti su oni koji su sadržani u Potvrdi koju je sastavila policija nakon izvršenog očevida (izjava svjedoka Ć je, kako je naprijed obrazloženo, manjkava, jer samo djelomično opisuje dinamiku nastanka štetnog događaja, op.a.). Nakon proteka 3,5 godine prometnica je zasigurno sanirana i na njoj više nema spornih kolotraga. Treba uzeti u obzir i notornu činjenicu da se u Petrinji, gdje se štetni događaj dogodio, 29.12. 2020. godine dogodio razoran potres, s epicentrom 5 km jugozapadno od Petrinje, magnitude 6.2 prema J. Ovom potresu prethodio je jak potres koji se dogodio 28.12.2020. godine, također s epicentrom kod Petrinje (M 5.0). Nakon ova dva potresa uslijedio je velik broj naknadnih potresa. Tijekom prvih godinu dana dogodilo se čak 1400 potresa magnituda većih ili jednakih 2.0 (sve prema službenim podacima Seizmološke službe). Navedeni potresi izazvali su katastrofalne posljedice, pa tako i značajna i ozbiljna oštećenja prometnica, koje su u međuvremenu morale biti sanirane. Drugim riječima, provođenje očevida i prometno-tehničkog vještačenja, pored svih gornjih okolnosti, apsolutno je nesvrhovito, jer se istim više ne može utvrditi istinitost tvrdnji o činjenicama koje su bitne za primjenu prava u ovom predmetu.

3. U ovom postupku sud je donio odluku pod brojem P – 1666/22 . od 7. svibnja 2024. koja je odlukom VTSRH br. Pž – 3427/24. od 6. ožujka 2025. u odnosu na ovdje tuženika ukinuta i vraćena ovom sudu na ponovno suđenje dok je u odnosu na bivšeg drugo tuženika TRIGLAV OSIGURANJE d.d. potvrđena.

4. Nesporno je među strankama da je tužitelj svom osiguraniku isplatio iznos od 19.495,30 kn dok tuženik osporavaju osnovu i visinu tužbenog zahtjeva.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u potvrdu, sporazum, zapisnik o alkotestu, službenu bilješku, fotografije, dopis Županijske uprave za ceste te je proveo vještačenje po vještaku prometne i građevinske struke.

Uvidom u sporazum (list 112-114 spisa) sud je utvrdio da su isti sporazum zaključili dana 27.05.2016. PRIVREDA d.o.o. Petrinja kao naručitelj i zajednica ponuditelja i to KOLEKTOR KOLING d.o.o. iz Slovenije, HIDROELETKRA NISKOGRADNJA d.d. iz Zagreba i CENTRO GRADNJA d.o.o. iz Zagreba kao izvođači radova. Uvidom u navedeni sporazum sud je utvrdio da naručitelj radova ustupa izvođaču radove rekonstrukcije i dogradnje sustava odvodnje aglomeracije Petrinja, što obuhvaća:

- izgradnju sustav odvodnje:

-rekonstrukcija kolektora mješovite odvodnje grada Petrinje, ukupne duljine 5.315 m promjera između 300-1.800 mm

-dogradnja kolektora mješovite odvodnje grada Petrinje, ukupne duljine 10.236 m promjera između 300-1.200 mm

-dogradnja kanalizacijske mreže odvodnje ukupne duljine 63.283 m promjera između 300-400 mm

- izgradnja ukupno 14 crpnih stanica

- izgradnja 5 retencijskih bazena (sa 3 crpne stanice)

- izgradnja CNUS odvodnje

- izvedba pripreme za kućne priključke na sustav odvodnje obuhvaća – za cca 3.026 kućanstava.

Također, uvidom u navedeni sporazum sud je utvrdio da su stranke ugovorile rekonstrukciju sustava vodoopskrbe aglomeracije Petrinja što obuhvaća:

- rekonstrukcija magistralnih cjevovoda i vodoopskrbne mreže naselja Mošćenica, ukupne duljine 12.185 m promjera između 110-300 mm

- rekonstrukcija magistralnih cjevovoda i vodopskrbne mreže grada Petrinja – centar/istok, ukupne duljene 35.530 m promjera između 110-300 mm

- rekonstrukcija magistralnih cjevovoda i vodoopsrkbne mreže grada Petrinja – zapad, ukupne duljine 11.310 m promjera između 110-400 mm

- rekonstrukcija vodospreme "Zebinac" 6.000 m3

- rekonstrukcija vodospreme "Popova Šuma" 1.000 m3

- dogradnja postojećeg CNUS vodoopsrkbe

- izvedba rekonstrukcije kućnih priključaka na vodoopsrkbu sustavu – za cca 4.800 kućanstava

Uvidom u navedeni sporazum sud je utvrdio da naručitelj prihvaća ponudu izvođača za izvršenje i dovršetak svih radova.

Uvidom u službenu bilješku (list 125-126 spisa) sud je utvrdio da je Policijska uprava sisačko moslavačka, Policijska postaja Petrinja, sastavila dana 25.09.2019. službenu bilješku iz kojeg je vidljivo da je dana 25.09.2019. u Petrinji u Ul. M. Antolca ispred broja 65 došlo do oštećenja vozila osiguranika tužitelja reg. oznake [registarska oznaka] tako da je vozač ĆT upravljao teretnim vozilom reg oznake [registarska oznaka], vlasništvo društva PRIVREDA PETRINJA d.o.o. kolnikom Ul. M. Antolca na kojem se izvode radovi postavljanja asfaltnog sloja u mjestu Ulice gromoma (zapad-istok). Dolaskom do navedenog mjesta isti je vršio radnju obilaska dva pješaka koji se se kretali uz južni rub kolnika uslijed čega je vozilo pomaknuo ulijevo na sredinu kolnika gdje je s kotačima vozila ušao u dva kolotraga nastalih uslijed vremenskih uvjeta (jake kiše) odnosno došlo je do spuštanja kanalske količine konstrukcije čime je došlo do smanjivanja visine podvozja vozila od podloge i udarca prednjeg dijela podvozja vozila (kartera) u metalni odvod šahta u vlasništvu PRIVREDA PETRINJA d.o.o. Navedenu službenu bilješku sud je pribavio službenim putem od Policijske postaje Petrinja. Uvidom u potvrdu PU sisačko moslavačka, Policijska postaja Petrinja (list 127- 128 spisa) sud je utvrdio da se 05.09.2019. u 12 sati u Petrinji, Ul. M. Antolca 65, dogodio prometni događaj na cesti. Navedenu potvrdu sud je pribavio službenim putem od Policijske postaje Petrinja.

Uvidom u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojni droga ili lijekova u organizmu (list 129 spisa) sud je utvrdio da vozač vozila osiguranika tužitelja nije bio pod utjecajem alkohola.

Uvidom u dopis (list 166 spisa) sud je utvrdio kako je Ulica Matije Antolca lokalna cesta broj LC33048 Petrinja razvrstana suglasno odluci o razvrstavanju javnih cesta kojima uprava Županijska urpava za ceste smž. Uvidom u navedeni dopis sud je utvrdio da je Župnaijska uprava za ceste sisačko moslavačke županije izdala tvrtki Centrogradnja d.o.o. suglasnost za izvođenje radova Agromeracije Petrinja na predmetnoj prometnici te je Centrogradnja izvodila radove za investitora Privreda d.o.o., a suglasnost je bila na snazi u vrijeme nastanka štete.

Uvidom u slike (list 130-146 spisa) sud je utvrdio da je cesta na kojoj se dogodio štetni događaj bila neasfaltirana i da je šaht koji je udario osiguranik tužitelja bio uzdignut iznad navedene ceste te da se vide tragovi oštećenja vozila osiguranika tužitelja.

6. Na temelju nalaza, mišljenja i iskaza sudskog vještaka sud je utvrdio da prilikom dolaska na mjesto nastanka štetnog događaja prema stanju spisa proizlazi da se osiguranik tužitelja svojim vozilom kretao makadamskim kolnikom na način da je izbjegavao ljude i rupe. Ničim nije bio upozoren da dolazi na oštećen, odnosno razrovan, dio makadamskog kolnika. Prosječan vozač nije mogao uočiti dubinu kolotraga na kolniku jer je prije bila kiša.

Na temelju nalaza, mišljenja i iskaza sudskog vještaka sud je utvrdio da:

-uzrok štetnog događaja je taj što je osiguranik tužitelja svojim vozilom naletio na šaht na kolniku zbog čega je došlo do štete na njegovom vozilu

-u spisu nema elemenata za izračun brzine kretanja odnosno nema elemenata koji bi ukazivali da se osiguranik tužitelja kretao brzinom većom od prilagođene i dozvoljene i na način koji nije dozvoljen

-prema stanju spisa šaht nije bio obilježen prometnom signalizacijom -kolotrag je bio dubine 10-15 cm u odnosu na vrh šahta

-dubina kolotraga pored šahta od oko 12 cm do 15 cm cm dovoljno je velika da ošteti takvo vozilo pri svim brzinama kretanja

-prosječno pažljiv vozač koji nema dovoljno iskustva u vožnji po neravnom makadamskom terenu teško je mogao ocijeniti dubinu kolotraga u odnosu na visinu šahta te prepoznati opasnu situaciju.

Na temelju nalaza i mišljenje sudskog vještaka sud je utvrdio da je na vozilu osiguraniku tužitelja nastala šteta u iznosu od 4.071,80 eur, a tužitelj potražuje iznos od 2.583,79 eur.

Na primjedbe prvo tuženika vještak odgovara da se u predmetnom slučaju ne može govori o kolotrazima jer se kolotrazi nalaze na asfaltnim površinama kolničkog zastora koji je ulegnut zbog preopterećenosti kolnika. Na šljunčanim površinama kao što je navedena postoje takozvane udarne rupe koje su karakteristične za šljunčane površine na kojima se odvijaju građevinski radovi. Kao što je naveo, vještak tvrdi da se ovdje ne radi o kolotrazima koji su karakteristični za asfaltne ceste. Vještak izjavljuje da ne zna zbog čega je prvo tuženiku nejasno kad je sve lijepo opisano. Vještak misli da je vrlo lijepo i detaljno to opisao i ne vidi nikakvu nejasnoću i kontradiktornost. Vještak tvrdi da je netočan navod prvo tuženika da je vještak kontradiktorno i nejasno naveo da nema dokaza da se vozač kretao brzinom koja je nepoznata. Vještak je u svom nalazu i mišljenju navedeno vrlo točno i precizno naveo pa nema razloga zašto bi njegovi navodi bili kontradiktorno, neodređeni i nejasni, odnosno u podnesku nije navedeno što je to za prvo tuženika nejasno , neodređeno i kontradiktorno. U odnosu na četvrto pitanje vještak je izračunao visinu štete na dan pisanja nalaza, a to što su cijene zbog inflacije porasle, taj izračun je zadatak za financijskog vještaka, a ne prometnog.

Na pitanje suca da li su te cijene bile važeće u vrijeme izrade nalaza i mišljenja, vještak odgovara da jesu.

Na upit punomoćnika prvo tuženika kako znamo da vozač nije vozio brzinom većom od dozvoljene ako je vještak utvrdio da dozvoljena brzina nije poznata, vještak odgovara u predmetnom slučaju radi se o gradilištu na kojem nije postavljen znak ograničenja brzine pa tako ne možemo nikako znati koliko je bila dozvoljena brzina odnosno dozvoljena brzina nije bila propisana niti općom odredbom niti prometnim znakom. U svom nalazu je naveo da se vozač nije kretao brzinom većom od prilagođene što je moje subjektivno mišljenje.

Na upit punomoćnika prvo tuženika kako vještak zna da na gradilištu nije bilo prometnih znakova obzirom da se na slici vidi samo jedan mali fragment sporne ulice, vještak odgovara da radi nalaz prema stanju spisa, a u stanju spisa nema podataka da se nalazio prometni znak sa ograničenjem brzine niti taj znak postoji na foto elaboratu spisa.

Na upit punomoćnika prvo tuženika da li je vještak iz policijskog izvješća vidio da se spominje znak, vještak odgovara nije vidio i da o tome nema podataka. Vještak izjavljuje da vozač vozila osiguranika tužitelja nije prosječan vozač već je upravljao vozilom naručitelja vozila te iz tog razloga nije mogao biti neupoznat sa stanjem kolnika jer je morao znati da se kreće gradilištem, a ne uređenom prometnicom. Tuženik napominje da je osiguranik tužitelja naručitelj ovih radova te da samim time ne može zbog vožnje po gradilištu trpjeti štetu a posebno se ukazuje još da iz provedenih dokaza ne proizlazi da bi prvo tuženik uopće obavljao sporne radove koji bi bili u uzročnoj vezi sa spornim događajem.

Vještak izjavljuje da je nesporno da se štetni događaj dogodio iz razloga što je osiguranik tužitelja krivo procijenio visinu predmetnog šahta odnosno dubinu ulegnuća pored šahta.

Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka jer je dat stručno i u skladu s pravilima struke a pored toga vještak je odgovorio na sva pitanja tužitelja i tuženika tako da su ostale razjašnjenje primjedbe tuženika.

Na temelju nalaza, mišljenja i iskaza sudskog vještaka građevinske struke sud je utvrdio da je jedan od tri člana zajednice ponuditelja bio tuženik za izvođenje radova na Agromeraciji Petrinja i da je kritičnog dana radove izvodio Centrogradnja d.o.o. Vještak je izjavio da ostaje kod svog nalaza i mišljenja, a na podnesak tužitelja očituje se i izjavljuje da je zatražio dodatnu dokumentaciju od Banovina d.o.o. koji su pravni slijednik Privreda d.o.o., ali nije dobio od njih traženu dokumentaciju. Također je s njima i razgovarao, ali na njegovo traženje nisu dostavili nikakvu dokumentaciju. Na poseban upit punomoćnika tužitelja da li je uzeo u obzir potvrde MUP-a, vještak odgovara da je uzeo u obzir potvrdu MUP-a kod izrade nalaza i mišljenja. Na poseban upit punomoćnika tužitelja vještak odgovara da je Centrogradnja d.o.o.iz Karlovca kao jedan partner od izvođača radova izvodila radove za vrijeme štetnog događaja, tj. u Ulici Matije Antočića ispred kućnog broja 65, što mu je prvi dio zadatka, a drugi dio zadatka je li tuženik imao propuste kod izvođenja radova, vještak odgovara da nije pronašao nikakvu dokumentaciju u spisu što bi ukazivalo na propust tuženika.

Na poseban upit punomoćnika tužitelja na temelju čega je vještak zaključio da je Centrogradnja d.o.o. izvodila radove u vrijeme štetnog događaja, vještak odgovara da je to utvrdio uvidom u sporazum i na temelju suglasnosti Županijske uprave za ceste da je Centrogradnja d.o.o. .izvodila radove na dijelu gdje je došlo do štetnog događaja.

Na upit suca da je vještak dobio dodatnu dokumentaciju da li bi došlo do promjene nalaza i mišljenja, vještak odgovara da ne bi i to pojašnjava jer nitko nije napravio prigovor da je Centrogradnja d.o.o. izvodila radove za vrijeme štetnog događaja.

Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka građevinske struke jer je dat stručno i u skladu s pravilima struke a pored toga vještak je odgovorio na sva pitanja tužitelja i tuženika tako da su ostale razjašnjenje primjedbe tuženika. Sud nije prihvatio prijedlog tužitelja za novim vještačenjem jer tužitelj nije naveo što bi to vještačio novi vještak.

Pored toga, tužitelj je mogao ako postoji dostaviti potrebnu dokumentaciju iz koje bi se vidjelo da je tuženik odgovoran za nastalu štetu jer je osiguranik tužitelja bio naručitelj radova.

Istina jeste da je tužitelj sudu dostavio potvrdu (list 37 spisa) na kojoj stoji poduzete radove na kolniku izvodi poduzeće Kolektor koling, ali u navedenoj potvrdi ne stoji da je na dan štetnog događaja radove izvodio Kolektor koling d.o.o. Kao što je navedeno, sud je službenim putem zatražio navedenu potvrdu koju je dobio od Policijske postaje Petrinja (list 124-128 spisa) iz koje potvrde , koju je sud zaprimio, nigdje ne stoji tko je izvodio radove na dan štetnog događaja. Sud nije prihvatio ni prijedlog tužitelja za saslušavanje svjedoka iz razloga što je sud utvrdio da tuženik nije izvodio radove na dan štetnog događaja.

7. Prema članku 1107. st. 4. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 – 155/23, dalje ZOO) kad je nedvojbeno da je šteta prouzročila neka od dviju ili više određenih osoba koje su na neki način međusobno povezane, a ne može se utvrditi koja je od njih štetu prouzročila, te osobe odgovaraju solidarno.

Kao što je sud utvrdi na temelju sporazuma ( list 112 – 114 spisa ) osiguranik tužitelja je kao naručitelj zaključio navedeni sporazum sa zajednicom ponuditelja i to :

Kolektor Koling d.o.o Idrija Slovenija i Hidroelektra niskogradnja Zagreb i Centrogradnja d.o.o. Zagreb kao izvođačima radova za izvođenje radova u Petrinji. Prema tome osiguranik tužitelja je naručitelj radova a zajednica ponuditelja Kolektor Koling d.o.o Idrija Slovenija, Hidroelektra niskogradnja Zagreb i Centrogradnja d.o.o. Zagreb su izvoditelji radova u Petrinji. Od navedenih izvođača netko je nedvojbeno prouzročio štetu osiguraniku tužitelja. Sud je utvrdio u ovom slučaju je štetu prouzročio Centrogradnja d.o.o. Zagreb, a ne tuženik

Štetu koju je pretrpio osiguranik tužitelja, tužitelj ne može potraživati od tuženika jer je utvrđeno da tuženik dana kada je nastao štetni događaj nije izvodio radove za osiguranika tužitelja već je radove izvodio izvođač radova Centrogradnja d.o.o. Zagreb. Ne postoji solidarna odgovornost Kolektor Koling d.o.o za štetu naručitelju radova tj. osiguraniku tužitelja, jer kao što je utvrđeno dana kada je nastala štete osiguraniku tužitelja, tuženik nije izvodio radova za osiguranika tužitelja kao naručitelja radova. Prema tome do štetnog događaja nije došlo radnjom ili propustom tuženika niti je isti prouzročio štetu osiguraniku tužitelja.

8. Na temelju provedenog dokaznog postupka i to uvidom u dokumentaciju u spisu, nalaza i mišljenja i iskaza sudskih vještaka sud je utvrdio da se štetni događaj dogodio iz razloga što je osiguranik tužitelja krivo procijenio visinu predmetnog šahta odnosno dubinu ulegnuća pored šahta i da na dan kada se štetni događaj dogodio tuženik nije izvodio radove.. Pored toga šteta je nastala na vozilu osiguranika tužitelja koji je naručitelj radova. Kao što je sud utvrdio, šteta je nastala na vozilu osiguranika tužitelja koji je vlasnik vozila koje je udarilo u šaht čije uređenje ceste je sam naručio osiguranik tužitelja.

9. Prema članku 921. ( NN br. 35/05 – 155/23. dalje ZOO ) ugovorom o osiguranju osiguratelje se obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja.

10. Prema članu 922 st. 1. ZOO osigurani slučaj je događaj prouzročen osiguranim rizikom.

11. Na osnovu provedenog dokaznog postupka i to uvodom u navedenu dokumentaciju, i provođenjem vještačenja sud je utvrditi da nije nastao osigurani slučaj.

12. Prema članku 963 st. 1 ZOO isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu

13. Na osnovu provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je tužitelj Privreda Petrinja d.o.o. isplatio ukupan iznos od 2.583,48 EUR. na ime štete na vozilu u vlasništava osiguranika tužitelja i da na dan kada je nastao štetni događaj tuženi nije izvodio radove, već je radove izvodio Centrogradnja d.d. Zagreb.

14. Na osnovu provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio neosnovanim potraživanje tužitelja prema tuženiku.

15. Stoga je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja i donio je odluku kao u toč. I. izreke presude.

16. Odluka o sudskom trošku temelji se na članku 154. st. 1 ZPP-a, a sastoji se od troška sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eur , zastupanja na ročištu 16.03.2023. u iznosu od 200,00 EUR, zastupanja na ročištu 24.10.2023. u iznosu od 199.08 EUR, sastav podneska od 02.02.2024. u iznosu od 200,00 EUR, zastupanja na ročištu 16.04.2024. u iznosu od 200,00 EUR, pristup ročištu 13. 05. 2025. u iznosu od 200,00 eur, troška podneska od 19.08.2025. u iznosu od 200,00 eur pristup ročištu 14. 10.2025. u iznosu 200.00 eur PDV 25% u iznosu od 400,0 eur ili sveukupno 2.000,00 EUR.

Stoga je sud donio odluku kao u toč. II. izreke presude.

U Zagrebu, 25. studenog 2025.

S U D A C

Ivan Vladić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana dostave presude, a ulaže se putem ovog suda.

DNA:

1. tužitelju po odvj.

2. tuženiku po odvj.