REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička 2, 52440 Poreč

Posl. br. P-203/2025-13

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sutkinji tog suda mr. sc. Marčeli Štefanuti kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja CT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Ivi Pranjiću, odvjetniku iz Poreča, protiv tuženika DT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Ronaldu Korotaju, odvjetniku iz Pule, radi uznemiravanja prava vlasništva, nakon javne glavne rasprave zaključene 28. listopada 2025., u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 25. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku DT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da prestane uznemiravati tužitelja CT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u izvršavanju sadržaja prava vlasništva ne nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], drin, površine 3062 m2, pašnjak, površine 3062 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], na način da ukloni bespravno ispiljena drva odnosno bespravno postavljenu nadstrešnicu za odlaganje drva, drugog materijala i alata i to na zapadnom dijelu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] odnosno prema jugoistočnom dijelu nekretnine u vlasništvu tuženika označena kao k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], sve u roku od 15 dana, a u protivnome se ovlašćuje tužitelj da sam ili putem trećih osoba, o trošku tuženika, izvrši ove radnje uklanjanja koje su naložene tuženiku, te se zabranjuje tuženiku svako daljnje uznemiravanje tužitelja u vlasništvu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina].

II Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove postupka u iznosu od 1.232,13 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

III Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 13.03.2025. podnio tužbu protiv tuženika radi uznemiravanja prava vlasništva na nekretnini. U tužbi navodi da je vlasnik i posjednik nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak, površine 3062 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina]. Tuženik da je upisan kao vlasnik susjedne nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 5500 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina]. Navodi da je tuženik na nekretnini u vlasništvu tužitelja označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] bespravno posložio ispiljena drva i postavio pomoćni objekt – nadstrešnicu za odlaganje drva, drugog materijala i alata i to na rubnom zapadnom dijelu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] odnosno u dijelu te nekretnine koji dio neposredno graniči s jugoistočnim dijelom nekretnine u vlasništvu tuženika označena kao k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Navodi da će točno precizirati dio nekretnine na kojemu je izvršeno uznemiravanje prava vlasništva nakon uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernične struke. Tužitelj da je u više navrata neposredno i putem opunomoćenika bio pozivao tuženika da prestane uznemiravati njegovo pravo vlasništva na način da s opisanog dijela nekretnine tužitelja ukloni ispiljena drva odnosno da ukloni postavljenu nadstrešnicu zajedno s alatom i svim materijalima koji se unutar nje nalaze. Kako tuženik nije postupio po zahtjevu tužitelja i nije prestao s uznemiravanjem prava vlasništva, tužitelj da je bio primoran pokrenuti ovaj sudski postupak.

1.1. Nakon identifikacije nekretnine po stalnom sudskom vještaku mjerničke struke i iskaza mjerničkog vještaka tužitelj je ispravio tužbeni zahtjev na način kako je to opisano u toč. I izreke Presude. Predlaže da sud nakon provedenog sudskog postupka, sukladno odredbi članka 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima donese presudu kako je to opisano u toč. I i II izreke ove presude.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti kao i sve navode istaknute u tužbi jer da nisu točni. Tuženik tvrdi da koristi isključivo nekretninu u svom vlasništvu, označenu kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te da je zajedno sa svojim pravnim prednicima, u mirnom posjedu iste više od 60 godina. Tijekom tog razdoblja, knjižni prednici tužitelja, kao vlasnici nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], da nikada nisu osporavali među, pravo vlasništva odnosno način korištenja nekretnine od strane tuženika. Nadalje, tužitelj da je prije podnošenja tužbe, započeo postupak utvrđenja međe te u tu svrhu pozvao tuženika da se suglasi s prijedlogom geodetskog elaborata kojim bi se evidentirao stvarni položaj katastarskih čestica. Navedeni prijedlog da se temeljio na katastarskom nacrtu, bez uvažavanja činjenice da međa nije nikada službeno utvrđena pa time katastarski nacrt nije jedini mjerodavan za utvrđivanje međe. Nadalje navodi da navedeni prijedlog geodetskog elaborata nije održavao stvarno stanje na terenu niti je odražavao posljednji mirni posjed. S obzirom na navedeno, tuženik da se nije suglasio s navedenim prijedlogom te da su se stranke sporazumjele da će izradu novog prijedloga geodetskog elaborata povjeriti društvu Geoplan d.o.o. iz Poreča, odnosno geodetu UT, koji da je ujedno i sudski vještak. Do navedenog angažmana da nije došlo jer da je tužitelj bezrazložno i neutemeljeno pokrenuo sudski postupak radi uznemiravanja prava vlasništva. Zaključno navodi da budući da se tuženik koristi isključivo nekretninom u svom vlasništvu te da je zajedno sa svojim pravnim prednicima, u mirnom posjedu iste više od 60 godina, te s obzirom na činjenicu da knjižni prednici tužitelja nikada nisu osporavali među, pravo vlasništva odnosno način korištenja nekretnine od strane tuženika, tuženik da još jednom ističe kako ni na koji način ne uznemirava pravo vlasništva tužitelja. Konačno, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, uz naknadu troškova ovog parničnog postupka.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvidu u: izvadak iz zemljišne knjige (5-6), izvod iz katastarskog plana (7), dopis tužitelja upućen tuženiku (8-10, 20), fotografije (11-14), e-mail poruke (22-23), dopis tuženika upućen tužitelju (24-25), ortofoto snimke (29-30), izvršen je očevid lica mjesta u prisustvu vještaka mjernične struke te je izvršen uvid u ortofoto snimak (41), izvadak iz baze podataka (42-43), fotografije, izvršen je uvid u ovosudni spis posl. br. R1-310/2025, te su saslušani svjedoci ŽT, PT, LT i tužitelj kao parnična stranka.

3.1. Tuženik se protivio dokaznom prijedlogu tužitelja da se izvrši očevid lica mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernične struke. Tuženik se nije odazvao pozivu suda na ročište na licu mjesta na koje je bio pozvan radi saslušanja kao parnične stranke. Tuženik nije predložio saslušanje niti jednog svjedoka, niti svoje saslušanje.

Tužitelj je predložio saslušanje stranaka.

4. Tuženik je tijekom postupka, nakon zaključenja prethodnog postupka, predlagao prekid ovog postupka jer da je 21. listopada 2025. podnio Prijedlog radi uređenja međe te da se vodi izvanparnični postupak pod poslovnim brojem R1- 310/2025, a da se radi o uređenju međe između k. č. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja i k. č. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika. Ističe kako je pitanje međe, odnosno granice između predmetnih nekretnina od osobite važnosti za donošenje odluke u ovom parničnom postupku te da temeljem članka 12. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje u tekstu: ZPP) navedeno predstavlja prethodno pitanje o kojem ovisi odluka u ovoj stvari, kao glavnoj.

4.1. Prijedlog tuženika za prekid postupka do pravomoćnog okončanja izvanparničnog postupka koji se vodi pod posl. br. R1-310/2025 je odbijen, iz razloga jer odluka u izvanparničnom postupku R1-310/2025 ne predstavlja prethodno pitanje o kojem ovisi odluka u ovoj pravnoj stvari.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

6. Provedenim dokazima utvrđeno je da je tužitelj samovlasnik k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], evidentirana kao pašnjak površine 3062 m2, a tuženik je samovlasnik k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], evidentirana kao šuma površine 5500 m2.

7. Uvidom u izvod iz katastarskog plana utvrđeno je da predmetne nekretnine međusobno graniče.

8. Uvidom u dopis tužitelja putem punomoćnika upućen tuženiku utvrđeno je da je tužitelj dopisom od 04.04.2024. pozvao tuženika za prestanak uznemiravanja prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je pozvao tuženika na potpisivanje geodetskog elaborata za evidentiranje stvarnog položaja katastarskih čestica, a sve iz razloga jer da je tuženik na zapadnom dijelu nekretnine tužitelja postavio pomoćni objekt – nadstrešnicu za odlaganje drva, drugog materijala i alata te posložio ispiljena drva. U dopisu tužitelj navodi da je na lice mjesta pozvan ovlašteni inženjer geodezije te da je izradio geodetski elaborat evidentiranja stvarnog položaja katastarskih čestica ali da je tuženik odbio potpisati taj elaborat. Dakle, iz navedenog dopisa proizlazi da se tužitelj prije pokretanja ovog parničnog postupka obratio tuženiku sa ciljem mirnog rješenja spora, te da tuženik ukloni postavljenu nadstrešnicu i ispiljena drva, ali da tuženik na to nije pristao.

9. Iz fotografija (11-14), a nakon što je sud i bio na licu mjesta te utvrdio da se radi o istoj nadstrešnici koja je zatečena i na licu mjesta, utvrđeno je da je na navedenim fotografijama prikazana predmetna nadstrešnica i ispiljena i posložena drva.

10. Uvidom u dopis tuženika putem punomoćnika upućen punomoćniku tužitelja (24-25) od 17.04.2024. utvrđeno je da je tuženik osporio tvrdnje tužitelja da tuženik uznemirava pravo vlasništva tužitelja. U dopisu tuženik tvrdi da je vlasnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od mnogo ranije nego je tužitelj stekao vlasnička prava nad spornom nekretninom te da nikada u povijesti s nikime nije imao nikakvih problema ili sporova oko korištenja vlastite nekretnine na način da bi uzurpirao tuđu nekretninu ili polagao ikakva vlasnička prava na tuđu nekretninu. Iz dopisa proizlazi da tuženik ne polaže ikakva prava na tuđoj nekretnini pa tako ni na tužiteljevoj. Tuženik tvrdi da nije potpisao geodetski elaborat na kojeg se poziva tužitelj iz razloga jer da je isti neispravan te da tužitelj pokušava steći određena vlasnička prava nad imovinom u vlasništvu tuženika. Međutim, tuženik ističe da je moguće da su njegova saznanja nepotpuna i zato predlaže da među utvrdi geodet koji ima najveću bazu izvršenih mjerenja na području predmetne općine, a to da je tvrtka ARC GEO d.o.o. iz Labinci. Iz navedenog dopisa sud zaključuje da je i sam tuženik nesiguran što je u navedenom dopisu naveo, budući da u prvom dijelu dopisa izričito tvrdi da nije uznemiravao vlasnička prava tužitelja, a potom tvrdi da postoji mogućnost da su njegova saznanja nepotpuna.

11. Očevidom lica mjesta u prisutnosti stalnog sudskog vještaka mjernične struke IT iz [obrt] utvrđeno je da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s tlocrtnom površinom prema službenom katastarskom stanju od 3062 m2. Ista je u naravi šuma, koja sa zapadne strane graniči sa bijelim putem koji je javna prometna površina, sa južne strane vidljiva je fizička međa u smislu korištenja južne parcele koja je u naravi pašnjak, dok sa sjeverne i istočne strane nije vidljiva fizička međa jer je isti način korištenja kulture susjednih parcela bez ikakvih fizičkih oznaka. Pokazana nadstrešnica, na nivou identifikacije, nalazi se na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dio prostora sjeverno od nadstrešnice koji je nasipan šljunkom i kamenim materijalom je isto, na nivou identifikacije, na k. č. [katastarska čestica]. Predmetna nadstrešnica prema službenom katastarskom stanju se ne nalazi na granici ili blizu granice k. č. [katastarska čestica]. Susjedna k.č. sa sjeverozapadne strane, obzirom na k. č. [katastarska čestica], je k. č. [katastarska čestica] (u vlasništvu tuženika) i graniči sa k. č. [katastarska čestica]. Na nivou identifikacije pokazana nadstrešnica je cca 10 m južnije od k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11.1. Iz tako utvrđenog nesporno je da se predmetna nadstrešnica i drva nalaze na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to na udaljenosti cca 10 m južnije od k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11.2. Mjernični vještak je u spis priložio i ortofoto snimak iz 2023.g. i izvadak iz baze podataka, neposredno nakon iskaza danog na zapisnik 28.10.2025. Na ortofoto snimku iz 2023.g. vidljiva je predmetna nadstrešnica na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je vidljiva udaljenost te nadstrešnice od k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tj. da ista nije niti blizu granice između k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

12. Na iskaz mjerničnog vještaka punomoćnik tuženika je istaknuo prigovor budući da kat. nacrt tj. plan nije mjerodavan za utvrđivanje međe kao niti identifikaciju čestice budući da međa nije nikada službeno utvrđena.

12.1. Mjernički vještak se očitovao na prigovor punomoćnika tuženika te izjavio da je njegov zadatak da identificira predmetne katastarske čestice što je i na licu mjesta i učinio, a samim time identificirao je položaj nadstrešnice. Zadatak odnosno predmetn postupka nije uređenje međa te je iz tog razloga vještak više puta u nalazu i mišljenju istaknuo da iskaz dao samo na nivou identifikacije. Službeni katastarski plan da je mjerodavan za identificiranje katastarske čestice, a ako katastarske čestice nisu identificirane u Državnom katastarskoj evidenciji isti da nije mjerodavan za utvrđivanje međe.

12.2. Punomoćnik tuženika tvrdi da položaj navedenih čestica nije službeno evidentiran geodetskim elaboratom stoga katastarski plan da nije mjerodavan za identifikaciju.

12.3. Vještak je izjavio da se moraju razlikovati dvije tehničke činjenice, jedna da je „položaj“, a druga da je „međa“ . Dakle, položaj katastarske čestice da je službeno evidentiran na katastarskom planu, dok međe predmetne katastarske čestice da nisu službeno evidentirane u katastarskom planu što da je naveo u svom iskazu.

12.4. Punomoćnik tužitelja izjavio je da s obzirom na očitovanje vještaka, neminovno proizlazi da je predmetna drvarnica identificirana i da se nalazi na čestici tužitelja, a sve na što ukazuje tuženik u svom odgovoru i tijekom ovog postupka da upućuje na problematiku eventualnog uređenja međa o čemu se u ovoj stvari danas ne raspravlja. S obzirom na očitovanje vještaka ispravio je tekst u toč. 1. petita tužbenog zahtjeva u retku 6. i 7. na način da redak 6. i 7. sada glasi: „…odlaganje drva, drugog materijala i alata i to na zapadnom dijelu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] odnosno prema jugoistočnom…“.

13. Uvidom u ovosudni spis R1-310/2025 utvrđeno je da je tuženik u svojstvu predlagatelja dana 21.10.2025. podnio prijedlog protiv tužitelja u svojstvu protustranke radi uređenja međe između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] prema posljednjem mirnom posjedu predlagatelja. U prijedlogu tvrdi da postoji nesklad između katastarskog nacrta i stvarnog stanja na terenu te da se na terenu međa između navedenih nekretnina proteže južnije od međe koja je prikazana u katastarskom planu odnosno južnije u odnosu na nekretninu u vlasništvu predlagatelja. Nadalje je utvrđeno da predlagatelj tvrdi da su stranke, s ciljem postizanja sporazuma oko uređenja međe, započeli pregovore oko izrade geodetskog elaborata radi evidentiranja stvarnog položaja predmetnih nekretnina budući da međa nije nikada prije službeno utvrđena, ali sporazum da nije postignut i zato da je predlagatelj bio primoran pokrenuti izvanparnični postupak.

14. Iz ukupno provedenih dokaza (među kojima su i dopisi stranaka upućivani prije pokretanja ovog postupka i e-mailovi) nesporno je utvrđeno da nije tuženik taj koji je pokušao postići sporazum oko izrade geodetskog elaborata već je upravo tužitelj prvi pokušao prije pokretanja ovog parničnog postupka sa tuženikom izraditi geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja katastarskih čestica, a ne sporazuma oko uređenja međe, međutim, tuženik je taj koji nije prihvatio izradu geodetskog elaborata za evidentiranje stvarnog položaja katastarskih čestica (jer da je geodetski elaborat neistinit). Postupak uređenja međe nije okončan.

15. Između stranaka je nesporno da je tužitelj vlasnik k. č. [katastarska čestica], a tuženik vlasnik k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina].

16. Tuženik tvrdi da je nekretnina odnosno dio nekretnine na kojoj je izgrađena predmetna nadstrešnica i u kojoj su posložena drva i dr. njegovo vlasništvo jer da nikada u povijesti s nikime nije imao ikakvih problema oko korištenja vlastite nekretnine ili da bi on uzurpirao tuđu nekretninu.

16.1. Dakle, sporno je tko je vlasnik spornog dijela nekretnine na kojem se nalazi predmetna nadstrešnica i drva.

17. Prema utvrđenju od strane mjerničkog vještaka, a sud je prihvatio iskaz stalnog sudskog vještaka mjernične struke jer je njegov iskaz jasan, obrazložen, dan u skladu s pravilima struke, nesporno je utvrđeno da je predmetna nadstrešnica i drva i dr. što je predmet spora, na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je ta parcela u vlasništvu tužitelja.

17.1. U ovoj pravnoj stvari radi se o postupku uznemiravanja prava vlasništva, a koji institut je propisan odredbom čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, 81/15, 94/17 dalje: ZV), a ne postupak uređenja međa koje propisuje odredba čl. 103. ZV-a.

18. Svjedok ŽT iskazao je: "Ja sam rođen ovdje u mjestu blizu predmetnih nekretnina i od kad znam obje nekretnine su u naravi bile šume. Predmetna nadstrešnica na mjestu gdje je sada postoji unazad 6 do najviše 10 godina. Ja ne znam niti sam ikada znao gdje su međe između šuma odnosno parcela koja je jedna od tužitelja, a druga od tuženika. Ja ne znam tko je vlasnik parcele na kojoj je nadstrešnica. Ja nisam sjekao šumu na mjestu gdje je nadstrešnica niti oko nadstrešnice. Taj dio gdje je nadstrešnica koristi tuženik, a to koristi od kad je čisto, a to je očišćeno otprilike posljednjih 6 do 10 godina. Prije tih 6 do 10 godina taj sporni dio je bio zapušten, bralo se gljive, ja ne znam tko je prije tog razdoblja kojeg sam naveo koristio sporni dio. "

18.1. Iz iskaza navedenog svjedoka proizlazi da se predmetna nadstrešnica postoji unazad 6-10 godina, da nema saznanja tko je i na koji način prije koristio taj dio nekretnine. Dakle, iz iskaza tog svjedoka ne proizlazi niti je utvrđeno da bi tuženik ranije koristio predmetni dio nekretnine odnosno da bi bio u posjedu i da bi eventualno na taj način tuženik stekao dosjelošću dio nekretnine na kojem se nalazi predmetna nadstrešnica i dr.

19. Svjedok PT iskazao je: "Moja nona je rođena u kući koja je sada u vlasništvu tužitelja. Od kad ja znam za sebe obje kat. čestice su u naravi bile šuma. Obje parcele su pripadale ranije jednoj obitelji jer je prijašnja obitelj i tužitelja i tuženika predstavlja jednu obitelj. I majka od tuženika je također bila iz ovog mjesta gdje su nekretnine. Obitelji tužitelja i tuženika su se prije puno godina podijelili i svakoj od obitelji su pripale određene nekretnine. Ja ne znam gdje je međa između predmetnih nekretnina, ali znam da braći od nona, a to bi bilo na strani tužitelja, je pripao gornji dio, a drugoj strani je pripao donji dio. Nadstrešnica koja postoji i za koju me ispitujete i ispod koje su drva postoji max 5 godina, i nju je postavio pok. MT, jer je on u ono vrijeme radio kod tuženika. "

19.1. Iz iskaza navedenog svjedoka proizlazi da su obitelji tužitelja i obitelji tuženika u krvnom srodstvu, da su se pravni prednici obitelji stranaka podijelili te da predmetna nadstrešnica postoji unazad 5 godina i to na način da ju je postavio MT koji je bio zaposlenik kod tuženika tj. da je nadstrešnica postavljena po nalogu tuženika prije najviše 5 godina.

20. Svjedok KT iskazao je: "U blizini predmetnih nekretnina živim posljednjih cca 44 godine jer sam se vjenčao i došao živjeti kod žene. Za to razdoblje mogu govoriti o stanju predmetnih nekretnina. Ja imam nekretninu pod nazivom „Kovačev dolac“, na udaljenosti cca 100 m od predmetnih nekretnina i zbog toga imam saznanja o predmetnim nekretninama. Tuženik je u blizini predmetnih nekretnina ili njegova obitelj izgradio kuću, dvor, strehu gdje su držali traktor, garažu. Obje predmetne nekretnine u naravi su bile šuma i po tim šumama su se brale gljive. Ja ne znam među između dviju nekretnina koje su predmet rasprave. Tuženik je negdje pred koronu, oko korone, na mjestu gdje je sada nadstrešnica i ispod koje su drva, postavio tu istu nadstrešnicu koja je i sada ali on je to postavio tako da je tu nadstrešnicu u stvarnosti pravio MT koji je radio kod DT. Ja sam prolazio i čuo da se radi ta nadstrešnica, čak sam pomogao ET držati stupove da budu u nekoj ravnini, a tom prilikom mi se MT smijao i ja sam ga pitao zašto mi se smije. Na to MT mi je rekao: „vidiš kako netko može praviti nadstrešnicu na jučkoj parceli“, ja sam shvatio da onaj tko ga je poslao, a to je DT, da je znao da se nadstrešnica radi na tuđoj parceli, a ne na parceli od DT."

20.1. Punomoćnik tuženika je prigovorio vjerodostojnosti iskaza svjedoka, jer da je najprije izjavio jedno, zatim drugo.

20.2. Nakon prigovora tuženika svjedok je izričito iskazao da je predmetna nadstrešnica napravljena ili početkom korone ili kada je korona već bila u tijeku, te da je i osobno pomogao držati stupove ET.

20.3. Sud je prihvatio iskaze svjedoka jer su iskazivali sigurno, uvjerljivo, logično te u konačnici sukladno. Činjenica da je jedan od svjedoka iskazao da predmetna nadstrešnica postoji najviše do 10 godina ne mijenja situaciju u smislu vjerodostojnosti iskaza svjedoka budući da je taj svjedok (ŽT) izričito iskazao da ta nadstrešnica postoji unazad 6-10 godina, a da je sporni dio prije toga bio zapušten i da su se na tom dijelu brale gljive., a ne zna tko je prije tog razdoblja koristio.

21. Tužitelj RT iskazao je: "Tijekom korone nisam fizički mogao doći u C. **.**.2022. su hrvatske vlasti ukinule restrikcije i uspio sam doći u Tadine. Jedna od prvih stvari koje sam tom prilikom učinio je bio posjet svim svojim zemljištima radi utvrđivanja njihovog stanja. Tom prilikom sam utvrdio da je na zemljištu koje smatram svojim vlasništvom označenim kao k. č. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina] sagrađena nadstrešnica. Iako ne znam gdje se u naravi nalaze granice, znao sam da je nadstrešnica sagrađena na mom zemljištu zbog pravokutnog oblika zemljišta i zato što je od južne kat. čestice, koja je očišćena, mjereći prema sjeveru izmjerio sam otprilike 20 m umjesto otprilike 40 m koliko je trebalo biti. To navodim iz razloga da obrazložim zašto sam podnio tužbu. Kada sam utvrdio u svibnju 2022. da je sagrađena nadstrešnica, da su položna drva i da je nasipana cesta, odmah sam posjetio DT u poslovnim prostorima društva Legolim i protivio sam se nadstrešnici, polaganju drva i ostalom. U konačnici se nismo dogovorili, već smo dogovorili da će predmet raspraviti moj geometar i geometar g. DT. U konačnici kontaktirao sam svog geometra VT, i rekao mu da kontaktira g. DT kako bi se dogovorili o granicama na licu mjesta. Navedeni su se na licu mjesta našli krajem lipnja 2022. ali ništa nisu uspjeli dogovoriti. Ja nisam bio nazočan. Na upit pun. tuženika koliko često boravi u [adresa] iskazuje da boravi u ljeti i da dolazi nekoliko puta tijekom zime jer kuća nema grijanje pa je koristimo ponajviše ljeti. "

21.1. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je prvi puta u svibnju 2022. vidio predmetnu nadstrešnicu i drva i stvari oko nadstrešnice i ispod nadstrešnice te da se odmah obratio tuženiku i unatoč pokušaja da mirnim putem tuženik ukloni predmetnu nadstrešnicu i geodetskim elaboratom urede evidentiranje stvarnog položaja nekretnina k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], tuženik da je to odbio. Sud je prihvatio iskaz tužitelja vjerodostojnim jer je njegov iskaz uvjerljiv, logičan te sukladan iskazima saslušanih svjedoka.

22. U ovoj pravnoj stvari tužitelj je podnio tzv. vlasničku tužbu (actio negatoria) za prestanak uznemiravanja u ostvarivanju njegovih vlasničkih prava glede na k. č. [katastarska čestica]/3k.o. [adresa]. U ukupnosti provedenih dokaza nesporno je utvrđeno da se predmetna nadstrešnica, drva i dr. nalaze na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da je ta nekretnina u vlasništvu tužitelja.

23. Tuženik nije dokazao niti predložio ikakav dokaz da bi bio vlasnik dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem se nalazi predmetna nadstrešnica i druge stvari, nije dokazao da bi sporni dio eventualno stekao dosjelošću ili na drugi način. Tuženik je tijekom ovog postupka, nakon zaključenja prethodnog postupka, pokrenuo postupak uređenja međe. Međutim, naglašava se da predmet ove pravne stvari nije postupak uređenja međe već se radi o parničnom postupku uznemiravanja prava vlasništva.

24. Provedenim dokazima nesporno je utvrđeno da predmetna nadstrešnica, drva i dr. se na nekretnini tužitelja nalaze posljednjih cca 5 godina.

25. U ovom postupku je utvrđeno da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasništvo tužitelja te da je tuženik na predmetnoj nekretnini bespravno postavio predmetnu nadstrešnicu za odlaganje drva i dr.

26. Odredbom čl. 167. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje: ZV) propisano je ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane, dok je st. 2. istog članka propisano da vlasnik da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo iz st. 1. mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari.

27. U smislu naprijed navedene zakonske odredbe (čl. 167. st. 1. ZV) tužitelj u sporu uznemiravanja vlasništva mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo. Druga pretpostavku koju tužitelj mora dokazati je da ga druga osoba tj. tuženik (uznemirava u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti u pogledu stvari. Pod pojmom uznemiravanja smatra se da stanje izazvano radnjom uznemiravanja traje u vremenu ili da se radnja uznemiravanja povremeno ponavlja.

28. Tužitelj u činjeničnim navodima tužbe i tijekom postupka je dokazao da ga tuženik uznemirava na način kako je to opisano u toč. I izreke ove Presude, tj. dokazao je da je vlasnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da ga tuženik uznemirava na naprijed opisani način. Tužitelj je dokazao osnovne pretpostavke propisane odredbom čl. 167. st. 1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje: ZV) pa je njegov tužbeni zahtjev osnovan.

29. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154. st. 1. ZPP-a. Tužitelj je uspio u ovom postupku te mu je tuženik dužan naknaditi parnični trošak. Tužitelju je priznat trošak za sastav tužbe, za zastupanje na ročištima 01.09.2025. i 28.10.2025. za svaku radnju po 200,00 eura, zatim naknada po Tbr. 9. Tarife (ročište na licu mjesta 28.10.2025. - 3 sata) 150,00 eura, trošak mjerničkog vještaka te očevida i tumača ukupno 402,48 eura te trošak sudske pristojbe na tužbu 26,55 eura i sudske pristojbe na presudu 53,10 eura, a što sveukupno iznosi 1.232,13 eura.

29.1. Visina priznatog i obračunatog troška temelji se na tarifnom broju 7., 9., 39., 52. i 54. Tarife o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 142/2012, 103/2014, 118/2014,107/2015, 37/2022, 126/2022, 138/2023, dalje: Tarifa), te tarifnom broju 1. i 2. Tarife sudskih pristojbi.

29.2. Tuženiku parnični trošak nije priznat jer nije uspio u ovoj parnici.

30. Slijedom svega navedenog presuđeno je kao u izreci.

U Poreču - Parenzo 25. studenog 2025.

S u t k i nj a:

mr. sc. Marčela Štefanuti

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove Presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu, a podnosi se putem ovog suda, u roku od 15 dana, od dana objave ove Presude.

Dna:

1. Pun. tužitelja,

2. Pun. tuženika.