Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Kž-730/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca Rajka Kipkea kao predsjednika vijeća, te Tomislava Brđanovića i Igora Pavlica, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Vesne Štefulj, u kaznenom predmetu protiv okrivljene SSB zbog kaznenog djela iz čl. 268. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18., dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi oštećenika kao tužitelja SS protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu broj Kov-167/2022-9 od 4. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 25. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba oštećenika kao tužitelja SS kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem na temelju čl. 355. st. 2. u vezi čl. 355. st. 1. toč. 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka USRH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24., – dalje: ZKP/08-24) odbačena je optužnica oštećenika kao tužitelja SS od 29. travnja 2021. protiv okrivljene SSB zbog kaznenog djela iz čl. 268. st. 1. KZ/11.

2. Na temelju čl. 149. st. 3. ZKP/08-24 oštećenik kao tužitelj je obvezan naknaditi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08-24 u paušalnoj svoti od 200,00 eura u roku od 15 dana i naknaditi troškove okrivljenice o čemu će prvostupanjski sud donijeti posebno rješenje.

3. Protiv tog rješenja žali se oštećenik kao tužitelj SS, po opunomoćeniku Marinu Hrainu, odvjetniku, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da sud drugog stupnja ukine pobijano rješenje i predmet vrati na ponovno odlučivanje odnosno da preinači pobijano rješenja na način da „potvrdi optužnicu“.

4. Žalba oštećenika kao tužitelja nije osnovana.

5. Žalitelj tvrdi kako se optužno vijeće prvostupanjskog suda upustilo u suđenje, ocjenjujući dokaze na kojima se temelji optužnica i utvrđujući činjenice, što je zadaća isključivo raspravnog vijeća. Žalitelj ponavlja činjenični opis iz optužnice i tvrdi kako dokazi na kojima se temelji optužnica podržavaju zaključak da postoji osnovana sumnja da je okrivljenica počinila kazneno djelo iz čl. 268. st. 1. KZ/11. Osporava se stajalište suda kako okrivljenica nije neovlašteno pristupala tuđim računalnim sustavima, programima i podacima, uz poziv na sudsku praksu koja se odnosi na pitanje bračne stečevine u odnosu na imovinu trgovačkog društva, a citira se i dio nalaza knjigovodstveno financijskog vještaka iz parničnog postupka koji se vodi između stranaka da konkretan obrt ima u poreznom smislu tretman pravne osobe jer je obveznik poreza na dobit.

6. Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti u smislu čl. 494. st. 4. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/2008., 76/2009., 80/2011., 121/2011. – pročišćeni tekst, 91/2012. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 80/2022., 36/2024. i 72/2025., dalje: ZKP/08) ovaj sud drugog stupnja ne nalazi postojanje povreda na koje pazi po službenoj dužnosti.

7. Iako žalitelj tvrdi da činjenični opis kaznenog djela i dokazi na kojima se zasniva optužnica iziskuju potvrđivanje optužnice jer postoji osnovana sumnja, tome nije tako. Dopunjujući i nadograđujući razloge koje daje prvostupanjski sud, valja razmotriti činjenični opis iz podignute optužnice i zaključiti kako isti sadrži samo djelomično opis kaznenog djela iz čl. 268. st. 1. KZ/11. Činjenični opis: „da je neutvrđenog dana u travnju 2019. u Knegincu Gornjem, kao zaposlenica obrta [obrt], vlasnika SS, zadužena za obavljanje računovodstvenih poslova, s ciljem da onemogući obrt [obrt] u korištenju računalnog programa za obavljanje knjigovodstvenih i administrativnih poslova i u korištenju poslovnih podataka, bez ovlaštenja poslodavca dala nalog trgovačkom društvu Net plus d.o.o. koje održava knjigovodstveni računalni program NETIS, da navedeni program nadogradi i registrira na njezino ime kao jedine ovlaštene korisnice programa, nakon čega je neutvrđenog dana u lipnju 2019 godine, a nakon što joj je radni odnos prestao izvanrednim otkazom ugovora o radu, bez ovlaštenja kopirala digitalne podatke iz knjigovodstvenog programu te ih uzela i odnijela iz prostorija obrta [obrt], čime je onemogućila zaposlenike obrta da koriste računalni program i podatke u trajanju od više dana, slijedom čega je došlo do zastoja u poslovanju te je time obrtu [obrt] pričinjena šteta“ podvodiv je isključivo pod kazneno djelo iz čl. 267. st. 1. KZ/11. Radnje preuzimanja kontrole nad knjigovodstvenim programom, izmjena pristupnih podataka i otuđenje USB sticka na kojem se nalazi program i podaci, zbog čega isti nije bio dostupan obrtu oštećenika kao tužitelja u vremenu od petka do ponedjeljka, predstavlja radnju onemogućavanja ili otežavanja rada ili korištenja računalnih podataka i programa (tako OS Zagreb Ko-74/15 od **.**.2015., S, Kazneni zakon u sudskoj praksi, Posebni dio, Libertin naklada, Rijeka 2016., str. 790-791). Kazneno djelo iz čl. 268. st. 1. KZ/11 odnosi se na oštećivanje ili uništenje računalnih podataka s posljedicom onemogućavanja njihova korištenja, koja radnja počinjenja kaznenog djela u konkretnom slučaju evidentno nije poduzeta. Za kazneno djelo iz čl. 267. st. 1. KZ/11 oštećenik kao tužitelj nije ovlašteni tužitelj jer mu za isto nije odbačena kaznena prijava. Tek bi ispravnom pravnom oznakom kaznenog djela, pri čemu je u konkretnom slučaju oštećenik kao tužitelj u pogledu preuzimanja progona vezan i činjeničnom i pravnom podlogom rješenja o odbačaju državnog odvjetnika, bilo bi moguće razmatrati optužnicu u kontekstu osnovane sumnje. Stoga nisu relevantni žalbeni navodi o pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju i prekoračenju ovlasti optužnog vijeća, već je žalba oštećenika kao tužitelja neosnovana iz razloga navedenih u ovom rješenju suda drugog stupnja, jer je optužnicu oštećenika kao tužitelja valjalo odbaciti primjenom odredbe čl. 355. st. 1. toč. 3. ZKP/08.

8. Žalba oštećenika kao tužitelja nije osnovana pa je stoga odbijena na temelju čl. 494. st. 3. toč. 2. ZKP/08.

U Varaždinu 25. studenog 2025.

Predsjednik vijeća

Rajko Kipke