P-4156/2019-88

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Branku Karamanu u pravnoj stvari tužitelja KN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima odvjetnicima u OD Ljubičić – Vrdoljak&Partneri, Split, protiv tuženika WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP d.d., Zagreb, Slovenska ulica 24, OIB: 52848403362, zastupan po punomoćnicima odvjetnicima u OD Budimir i Partneri d.o.o., nakon glavne i javne rasprave, održane i zaključene u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu održanom 25. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužitelju s osnova neimovinske štete 35.045,79 eura zajedno za pripadajućom zakonskom kamatom koja teče od 26. lipnja 2019. do 31.12.2022. po stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, koje zatezne kamate teku od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se odbija tužbeni zahtjev za zatražene zatezne kamate za razdoblje od 11. studenog 2018. do 25. lipnja 2019.

II Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koju glasi:

"Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužitelju s osnova neimovinske štete 64.496,32 eura s zakonskom zateznom kamatom počam od 11. studenog 2018.zajedno za pripadajućom zakonskom kamatom koja teče od 11. svibnja 2020. do isplate. "

III Nalaže se tuženiku u roku od petnaest dana od presuđenja i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju, na ime naknade s osnova tuđe njege i pomoći iznos od 557,44 eura zakonskim zateznim kamatama koje teku od 26. lipnja 2019. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok se odbija zahtjev tužitelja isplatom više traženog iznosa od 2.097,02 eura te za isplatom zateznih kamata za razdoblje od 11. studenog 2018. do 25. lipnja 2019.

IV Nalaže se tuženiku, u roku od petnaest dana od presuđenja i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju na ime naknade troškova liječenja iznos od 663,61 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 25. studenog 2025. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok se odbija zahtjev tužitelja isplatom više traženog iznosa od 663,61 eura te za isplatom zateznih kamata za razdoblje od 11. studenog 2018. do 24. studenog 2025.

V Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 12.355,43 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 25. studenog 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Općinski sud u Splitu zaprimio je tužbu tužitelja od 26. lipnja 2019. godine u kojoj od tuženika potražuje od 325.000,00 kn s osnova naknade štete, a koji tužbeni zahtjev je preinačio na iznos od 780.000,00 kuna u podnesku od 2. rujna 2019. prije nego što se tuženik upustio u raspravljanje potom u podnesku od 7. lipnja 2021. tužitelj smanjuje tužbeni zahtjev na iznos od 709.200,00 kn potom u podnesku od 30. kolovoza 2023. konačno uređuje tužbeni zahtjev i potražuje iznos od 509.200,00 kuna/67.184,2 eura. U tom uređenom tužbenom zahtjevu tužitelj potražuje 500.000,00 kuna s osnove neimovinske štete, 4.200,00 kuna s osnove tuđe njege i pomoći, troškove liječenja 5.000,00 kuna.

1.1. U tužbenom zahtjevu tužitelj potvrđuje da je zaprimio isplatu tuženika od 75.000,00 kn što ne predstavlja pravičnu novčanu naknadu štete prouzročene u prometnoj nesreći od 11. studenog 2018. u kojem je tužitelj zadobio brojne po život opasne, tjelesne ozljede zbog čega pored isplaćenog iznosa potražuje 509.200,00 kuna/67.184,20 eura

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje osnov odgovornosti, dok s druge strane osporava visinu tužbenog zahtjeva s osnove neimovinske štete i imovinske štete, a osporava i zatraženi tijek zateznih kamata navodeći kako zatezna kamata na iznos neimovinske štete ne može početi teći prije nego što je tuženiku dostavljena medicinska dokumentacija iz koje se može utvrditi visina te štete.

3. Sud je u postupku izveo dokaz čitanjem medicinske dokumentaciju koju je tužitelj dostavljao u više navrata u spis predmeta, vještačenjem po vještaku kirurgu dr. Nenadu Iliću (list 164-167 spisa), maksilofacijalnom kirurgu KNT (list 169- 171 spisa), vještaku neurokirurgu dr. Miru Jurinoviću ( list 162-163 spisa) , vještaku psihijatru dr. Sanji Batini ( list 251-253 spisa), oftalmologu NN (list 267 spisa), dopunom nalaza i mišljenja vještaka psihijatra Sanje Batine (list 327-329 spisa), saslušanjem vještaka neurologa Ive Lušića (list 300 spisa).

3.1. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

4. Među parničnim strankama nije sporna osnova odgovornosti tuženika već je sporna visina neimovinske i imovinske štete.

5. Mjerodavne su niže citirane odredbe Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., dalje: ZOO).

5.1. Člankom 1045. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima propisano je da je dužan nadoknaditi štetu onaj tko je drugome prouzroči ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

5.2. Člankom 1069. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima za štetu koju pretrpe treće osobe u vezi s pogonom motornog vozila odgovara njegov vlasnik.

6. Vještak kirurg u nalazu i mišljenju navodi da je tužitelj kao putnik u osobnom automobilu zadobio teške i po život opasne ozljede i to serijske prijelome rebara 7-10 sa desne strane s posljedičnim nagnječenjem pluća i izlaženjem zraka i krv u prsište, te šok uslijed iskrvarenja, prsnuće jetre sa posljedičnim masovnim krvarenjem u trbušnoj šupljini. Zbog tih teških ozljeda sa posljedičnim srednje teškim smetnjama ventilacije i smetanja pasaže manjeg stupnja, trajno umanjenje životnih aktivnosti iznosi 20% čemu je potrebno pridodati umanjenja životne aktivnosti utvrđene vještačenjem po vještacima neurokirurgu i maksilofacijalnom kirurgu zbog čega umanjenje životne aktivnosti iznosi 35%. Tužitelj zbog zadobivenih ozljeda s kirurške strane tužitelj će trajno morati izbjegavati fizičke napore i imat će povećanu mogućnost nastanka različitih infekcija desnog prsišta te smetnji crijevne pasaže što će biti osobito izraženo tijekom promjene atmosferskih prilika. Morat će ulagati dodatne napore kod dužeg hodanja, penjanja i spuštanja niz stepenice, zatim za potrebe dolaženja u položaj čučnja i iz tog položaja podizanje tereta, te kod nošenja tereta. Tužitelj je zadobio fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 7 dana, srednjeg intenziteta 4 tjedna, slabog intenziteta 12 tjedana, a bolovi manjeg intenziteta do 2 sata dnevno mogući trajno kroz cijeli život. Tuđa njega i pomoć bila mu je potrebna 2 sata dnevno u trajanju od 2 mjeseca. Naruženost se ocjenjuje srednjim stupnjom.

7. Maksilofacijalni kirurg NNT navodi kako je tužitelj zbog loma desne jagodične kosti zadobivenih ozljeda operiran i od strane maksilofacijalnog kirurga. Vještak navodi kako je zbog frakture desne jagodične kosti tužitelj zadobio trajnu ozljedu oštećenja infraorbitalnog živca s desne strane što ima za posljedicu utrnulost te regije zbog čega mu je trajno narušeno zdravlje za 10%. Zbog te trajne ozljede tužitelj će morati ulagati dodatne napore u svakodnevnom životu tijekom brijanja, umivanja i tome slično i to zbog neosjetljivosti navedene regije. Tužitelj mora izbjegavati nove traume istog područja. Kod tužitelj postoji umjereno izražena naruženost zbog posttraumatskog deformiteta desne jagodične kosti. Bolovi jakog intenziteta kod tužitelja su postojali u trajanju od 24 sata, srednjeg intenziteta tijekom tjedan dana, a blagog intenziteta tijekom 4 tjedna. Tuđa pomoć i njega uklapa se u nalaz i mišljenje drugog vještaka drugih specijalnosti.

8. Vještak neurokirurg navodi da je rendgenskim snimkom vratne kralježnice utvrđen prijelom trećeg vratnog kralješka bez pomaka, a da je kontrolnim nalazom utvrđen blagi pomak trupa trećeg kralješka za 2 milimetra u odnosu na četvrti zbog čega je tužitelju tjelesno zdravlje trajno oštećeno za 10% i to zbog smanjene pokretljivosti vratnog segmenta kralježnice.

9. Vještak Ivo Lušić u svom nalazu i mišljenju navodi da je s neurološke specijalnosti jedina relevantna ozljeda prijelom trećeg vratnog kralješka bez pomaka, a koja ozljeda je već bila predmet vještačenja vještaka neurokirurga. Tijekom liječenja tužitelja utvrđeno je da nesporno iz naknadnih neuroloških nalaza izvršenih od strane specijalista neurologa postoji određeni poremećaj u odnosu tijela i prostora, a koje poteškoće je elaborirao i specijalist ORL-a u svom nalazu, a radi se o poremećaju koji stvara poteškoće u održavanju ravnoteže prigodom promatranja pokretnih objekata u okruženju. Navedeni poremećaj vjerojatno je posljedica vestibularne komocije u prometnoj nesreći, a istu je nemoguće dokazati primjerice magnetskom rezonancom. Te su posljedice trajne i predstavljaju trajnu poteškoću za tužitelja u budućem životu, zbog čega su mu prema nalazu i mišljenju vještaka trajno smanjenje životne aktivnosti za 5%. Vještak navodi da se taj postotak u cijelosti pribraja navedenim procjenama i nije u nikakvoj vezi sa ranije vještačenim.

10. Sanja Batina stalni sudski vještak za psihijatriju navodi kako je pregledala brojnu medicinsku dokumentaciju od tužitelja uključujući od 16 nalaza psihijatra i tri nalaza psihologa. Tužitelj je tijekom nesreće doživio primarni strah jakog intenziteta u trajanju od 1-2 minute, potom sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 2 tjedna u što je uključen i strah od 15. studenog 2018. radi indiciranog operativnog zahvata maksilofacijalnog kirurga zbog prijeloma kosti lica. Strah srednjeg intenziteta trpio je 4- 6 tjedana, a strah blažeg intenziteta sa iste osnove trpi u različitim vremenskim intervalima, za vrijeme psihijatrijskog liječenja, a što bi bilo u periodu od godine dana. Tjelesne ozljede tužitelja izazvale su povredu duševnog integriteta koja se uklapa u stupanj povrede prava osobnosti. Povreda duševnog integriteta očituje se u trpljenju bolova, zabrinutosti, napetosti, strahu, gubitku nade, depresivnim raspoloženjem.

11. Tužitelj prigovora nalazu i mišljenju vještaka za psihijatriju Sanju Batinu uz prijedlog da se provede vještačenje po drugom vještaku psihijatru uz obrazloženje da su kod tužiteljica razvijeni simptomi posttraumatskog psihoorganskog sindroma koje posljedice nisu vještačili vještaci somatske medicine zbog čega je te posljedice trebala cijeniti vještak psihijatar i pribrojiti ih postotku umanjenja životne aktivnosti. Takav nalaz proizlazi iz nalaza prof. dr. JN specijalista psihijatrije i mišljenja vještaka Gordana Makarića za potrebe spisa Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Uz podnesak od 30. kolovoza 2023. tužitelj navodi da je razvio simptomatiku posttraumatskog psihoorganskog sindroma uz razvoj i komorbiditetnog depresivnog poremećaja te u prilogu dostavlja zadnji list mišljenja pri. Gordana Makarića koji navedeno utvrđuje. U nalazi i mišljenju navodi se da je vještačenje naloženo od strane suda u cilju utvrđenja da li je tužitelj poslovno sposoban shvatiti sudski nalog kojim mu je naloženo plaćanje predujma za provođenje vještačenja. U tom se mišljenju navodi kako tužitelj nije mogao shvatiti sudski nalog, ali da je uz detaljno obrazloženje svrhe punomoći usprkos psihičkim poremećajima mogao shvatiti značenje potpisivanja punomoći.

11.1. Radi razjašnjenja navoda tužitelja pozvana je stalna sudska vještakinja za psihijatriju Sanja Batina koja je u dopuni nalaza i mišljenja navodi da su tužitelju i prije štetnog događaja i to tijekom 2017. godine upisivane psihijatrijske dijagnoze i to anksiozni poremećaj zbog čega su mu propisivani lijekovi za smirivanje napetosti. Nadalje pojašnjava da vještak neurokirurg nije utvrdio niti to proizlazi iz otpusnih pisama da bi tužitelju u predmetnom štetnom događaju zadobio traumu glave u vidu komocije niti kontuziju, a profesorica neuropsiholog objektivnim psihologijskim dijagnostičkim pretragama nije utvrdila da bi štetni događaj utjecao na kognitivne sposobnosti tužitelja, a da su funkcije pamćenja urednog nalaza uz lažno pozitivne ispade. Vještakinja je ostala kod već danog nalaza i mišljenja vezano uz duljinu i intenziteta straha s tim da dodatno navodi da su psihički simptomi izazvali povredu duševnog integriteta tužitelja od lakog do srednje teškog stupnja u iznosu od 30% za vrijeme intenzivnijeg psihijatrijskog liječenja.

11.2. Kako je saslušana vještakinja povodom prigovora tužitelja iznijela dopunu nalaza i mišljenja koje nema proturječnosti ili nedostataka, te ne postoji sumnja u pravilnost iznijetog nalaza i mišljenja sud je prihvatio isto te nije zatraženo mišljenje drugog vještaka kao što to predlaže tužitelj. Tužitelj je stava da kod njega postoji trajno zaostala posljedica povrede duševnog integriteta u vidu posttraumatsko psihoorganskog sindroma što je vještakinja jasno otklonila, a na okolnost nastanka tog sindroma iskazivao je i vještak neurolog Ivo Lušić. Imenovani je iskazao da je poslije traumatski psihoorganski sindrom termin koji se više –manje napušta, ali da takvu dijagnozu postavlja prije svih neurolog uz suradnju neuropsihologa dok je dijagnoza depresivnog sindroma apsolutno u domeni specijaliste psihijatra. U konkretnom slučaju ne radi se o pravom psihoorganskom sindromu već o simptomu u sklopu depresije pa se poteškoćama u efikasnosti razmišljanja pripisuje psihijatrijskom poremećaju, tj. bezvoljnost i potištenosti. Upravo je vještakinja psihijatrije izjavilo da je kod tužitelja i prije štetnog događaja razvijen anksiozni poremećaj zbog čega su mu propisivani lijekovi za smirivanje napetosti.

12. Potrebno je istaknuti da tužitelj nije dostavio cjelokupno mišljenje vještaka prim. Gordana Makarića pa nije niti jasno da li je isti prethodno izvršio pregled zdravstvenog kartona tužitelja u kojem su upisivane psihijatrijske dijagnoze i prije nastanka prometne nesreće što je stalna sudska vještakinja Sanja Batina jasno istaknula u dopuni nalaza i mišljenja. Istog tako, vještačenje u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-5871/2021 provedeno je radi utvrđenja da li je tužitelj bio sposoban shvatiti značaj sudskog naloga za uplatu predujma i shvatiti značaj potpisivanja punomoći za zastupanje u parničnom predmetu.

13. Što se tiče smanjenja životnih aktivnosti zbog povrede na tjelesno zdravlje sud je utvrdio da iznosi ukupno 40% od čega se 35% odnosi na 20% procjene vještaka kirurga koji je izjavio da je tom postotku potrebno pridodati umanjenja životne aktivnosti utvrđene vještačenjem po vještacima neurokirurgu i maksilofacijalnom kirurgu od po 10% zbog čega umanjenje životne aktivnosti iznosi 35%, a tom postotku potrebno je pridodati umanjenje životne aktivnosti od 5% koliko je utvrdio vještak neurolog za poremećaj koji stvara poteškoće u održavanju ravnoteže. Kako se radi o ozljedama drugog organskog sustava jasno je da taj postotak treba pribrojiti već objedinjenom postotku od 35%, odnosno sveukupno 40%.

14. Dakle, tijekom davanja nalaza i mišljenja sudski vještaci, kako iz naprijed izloženog proizlazi, naveli su detalje liječenja tužitelja, stručno i argumentirano se osvrnuli na bitne činjenice, pružajući sudu osnovu za praćenje tijeka liječenja, pri čemu su suvremenim medicinskim znanjima i metodama dali objektivna mjerila za kvantitativno određenje neimovinske štete i imovinske štete, na temelju kojih je sud mogao s dovoljno objektivnih podataka obrazložiti i dati svoju ocjenu pretrpljene štete, radi čega se mišljenje sudskih vještaka u cijelosti prihvaća. Ovdje je za istaknuti tužitelju da je sud prihvatio mišljenje sudskih vještakinja o umanjenju životnih aktivnosti tužitelja od 40%, pritom imajući u vidu da su sudski vještaci zajednički sagledali, svatko sa svoje strane stručnosti, sve okolnosti i medicinsku dokumentaciju u spisu i da su pritom imale na umu zajedničko umanjenje životnih okolnosti, sagledano u cjelini svih ozljeda prednika tužitelja, pritom vještak u tijeku postupka može ostati kod svog mišljenja ili ga izmijeniti u ovisnosti o daljnjoj procjeni i sagledavanju.

15. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, u skladu s člankom 8. ZPP sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

16. Prema odredbi članka 1046. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18; dalje: ZOO) je propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

17. Nadalje na temelju odredbe članka 19. ZOO svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim Zakonom, pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.. Odredba članka 1100. ZOO propisuje da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kada nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Neimovinska šteta sastoji se u povredi prava osobnosti, temelj prava na naknadu štete je upravo povreda prava osobnosti.

18. Odredbom članka 1100. ZOO propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

19. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

20. Neimovinska šteta sastoji se u povredi prava osobnosti, temelj prava na naknadu štete je povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske Su 1331-VI/02 i 1372- 11/02 od 29. studenog 2002., kao i Pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske Građanski odjel broj Su-IV-47/2020-5, utvrđeni su kriteriji prilikom određivanja pravične novčane naknade neimovinske štete, ali ti kriteriji su samo orijentir, a sud je prilikom dosude pravične novčane naknade uzeo u obzir činjenicu da sve one okolnosti iznijete u nalazu i mišljenje sudskih vještaka, koje ovaj sud u cijelosti prihvaća kao stručan, objektivan, utemeljen na medicinskoj dokumentaciji i iskustvu. Tako se navode brojne neugodnosti tijekom liječenja u bolnici koje je trajalo skoro mjesec dana i pol dana od čega je 10 dana tužitelj boravio na jedinici intenzivne njege, brojne neugodnosti koje je imao nakon prometne nesreće, brojnost ozljeda na više organskih sustava, bolova od čega će one manjeg intenziteta trpjeti do kraja života po dva sata dnevno , kao i pretrpljeni strah i umanjenja životnih aktivnosti u omjeru od 40%.

20.1. Osim iznijetih okolnosti koje se navode u nalazima i mišljenjima vještaka prilikom određivanja pravične novčane naknade svakako treba uzeti u obzir i dob tužitelja u vrijeme prometne nesreće kada je imao svega 36 godina. Posebno je potrebno uzeti u obzir činjenicu da je Pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske Građanski odjel broj Su-IV-47/2020-5 kojim je utvrđeno povećanje orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade za 50% doneseno 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. U tom se pravnom shvaćanju kao razlog povećanja visine kriterija navodi da je od dana donošenja Orijentacijskih kriterija iz 2002. pa do donošenja odluke o povećanju kriterija inflacija iznosila 37,7 %, pri čemu indeks promjene prosječnih mjesečnih isplaćenih neto plaća iznosi 166,9 %. Iz toga proizlazi su prosječne isplaćene mjesečne neto plaće u odnosu na početnu 2002. godinu porasle za 66,9 % . Općepoznato je da je značajna inflacija od dana donošenja odluke o povećanju orijentacijskih kriterija, odnosno od 2020. pa do danas, kao i porast prosječnih isplaćenih neto plaća zbog čega je i ovu činjenicu potrebno uzeti u obzir prilikom određivanja pravične naknade.

21. Uzimajući u obzir izneseno sud je mišljenja da tužitelju pripada s osnova neimovinske štete iznos od 45.000,00 eura, a tuženik mu je već isplatio izvansudskim putem iznos od 9.954,21 euro, zbog čega je tužitelja s te osnove potrebno obvezati na daljnji iznos od 35.045,79 eura.

22. Tužitelj u podnesku od 3. rujna 2019. potraživao iznos od 103.523,79 eura od čega se 750.000,00 kuna/99.542,11 eura odnosi na neimovinsku štetu, 20.000,00 kuna/2.654,46 eura na imovinsku štetu naknade za tuđu pomoć i njegu te 5.000,00 kuna za troškove liječenja dok daljnji iznos od 5.000,00 kuna tužitelj nije specificirao, potom je u podnesku od 7. lipnja 2021. smanjio tužbeni zahtjev na iznos od 94.127,02 eura, a u podnesku od 30. kolovoza 2023. potražuje iznos od 67.582,45 eura. Tuženik se protivio smanjenju tužbenog zahtjeva što je djelomično povlačenje tužbe i za koje je potreban pristanak tuženika nakon što se upustio u raspravljanje zbog čega je potrebno odlučiti o tužbenom zahtjevu za isplatom iznosa od 103.523,79 eura.

22.1. Zahtjev tužiteljice za naknadom neimovinske štete preko dosuđenog iznosa do iznosa od 103.523,79 zajedno sa zateznim kamatama valjalo je odbiti kao neosnovan jer bi dosuđivanjem preko dosuđenog iznosa bila narušena pravična ravnoteža između interesa stranaka, jer neimovinska dobra nemaju i ne mogu imati novčanu vrijednost pa naknada nikada ne može biti ekvivalent pretrpljenog gubitka, odnosno ne može biti poravnanje štete u doslovnom smislu, već ona samo predstavlja simboličnu pravičnu naknadu odnosno naknadu koju društvo kroz sud smatra primjerenom s obzirom na značenje povrijeđenog dobra, stupanj njegove povrede i okolnosti slučaja.

23. Na dosuđeni iznos neimovinske štete tužitelju pripadaju i zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno tužbe koje koju je podnio 26. rujna 2019., a u tužbi je zatraženo od dana prometne nesreće zbog čega je potrebno taj dio tužbenog zahtjeva odbiti kao neosnovan. Tužitelj nije priložio odštetni zahtjev koji je eventualno podnio tuženiku radi mirnog rješenja spora. Ovdje je za istaknuti, da pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđeni iznos štete (imovinske), sud je dužan cijeniti i odredbu članka 12. stavka 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje ZOOP) kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz stavka 1. tog članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

24. Sukladno odredbi čl. 223. ZPP-a sud je utvrdio da, u konkretnom slučaju cijena jednog sata tuđe njege i pomoći nemedicinskog tipa (neto zarada osobe koja pomoć pruža, jer je to visina štete na koju tužitelj ima pravo) iznosi zatraženih 35,00 kuna/4,65 eura. Naime, cijena jednog sata tuđe njege i pomoći nemedicinskog tipa zasigurno nije manja od zatraženog iznosa euro, a višu cijenu tužitelj nije dokazao, što je dužan sukladno odredbi čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. ZPP. Tužitelj je u smanjenom tužbenom zahtjevu zatražio 35 kuna/4,65 po jednom satu, odnosno za 60 sati 4.200,00 kuna/557,44 eura što mu i pripada.

25. Uzimajući u obzir brojnost pregleda na koje je tužitelj nedvojbeno odlazio to mu nesporno pripada zatraženi iznos od 663,61 euro za troškove liječenja što je sud utvrdio temeljem članka 223. Zakona o parničnom postupku. Što se tiče tijeka zateznih kamata za imovinsku tužitelju pripadaju od dana kada je učinjena isplata, a kako je tužitelj nije dostavio račune to na zatraženi iznos kamate teku od presuđenja pa je sud odbio tužitelju zahtjev za isplatom zateznih kamata na onu imovinsku štetu za koju tužitelj nije dokazao da ju je on sam nadoknadio.

26. Parnični troškovi dosuđeni su tužitelju na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP s obzirom na to da je u cijelosti uspio u parnici.

27. Tužitelj je u osnovi s tužbenim zahtjevom uspio 100% jer mu je prihvaćen tužbeni zahtjev kojeg je tužitelj u cijelosti osporavao, a od ukupno zatraženih 103.523,79 eura prihvaćeno je 36.266,84 eura, dakle uspjeh u pogledu visine je 35%. Kada se zbroji uspjeh u pogledu osnove i visine tužitelj je uspio 67,5%, a tuženik 32,5% zbog čega je tuženiku potrebno dosuditi 35% od parničnog troška.

28. Tužitelju koji je zastupan po punomoćniku trošak je odmjeren tako što je sud imao u vidu odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023. dalje: Tarifa) i to Tbr. 7., 8., 9., 42., 48. i 50., Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine 118/2018., 51/2023 dalje: ZSP), Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine 37/2023.), priloženi popis parničnog troška te imajući u vidu vrijednost predmeta spora prema tužbenom zahtjevu što iznosi 103.523,79 eura prema Tbr. 8. t. 1. Tarife tužitelju pripada 779 bodova za pojedinu radnju dok je isti zatražio 710 bodova. Tako mu za sastav tužbe od po 710 bodova temeljem Tbr. 8. t. 1. Tarife za sastav tužbe od 26. lipnja 2019., podnesaka od 2. rujna 2019., 7. lipnja 2021., 20. srpnja 2021., 30. kolovoza 2023. po 355 bodova temeljem Tbr. 8. t. 3. Tarife za sastav podneska od 24. lipnja 2025. po 25 bodova temeljem Tbr. 8. t. 4. Tarife za sastav podneska od 25. rujna 2019., 17. studenog 2019., 22. siječnja 2020., 12. ožujka 2020. po 710 bodova temeljem Tbr. 9. t. 1. Tarife za pristup ročištu od 13. veljače 2020., 18. siječnja 2021., 22. veljače 2022., 4. listopada 2022., 20. srpnja 2023., 12. rujna 2023., 12. ožujka 2024., 23. svibnja 2025. i 6. listopada 2025. po 355 bodova temeljem Tbr. 9. t. 2. Tarife za pristup ročištu od 17. svibnja 2022. i 30. travnja 2025. što je ukupno 11105 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 22.210,00 eura, te s obračunatim PDV-om iznosi 27.762,50 eura čemu je potrebno pridodati trošak vještačenja po vještaku specijalistu kirurgije Nenadu Iliću u iznosu od 1.920,00 kn/254,83 eura, maksilofacijalnom kirurgu JNT u iznosu od 2.360,00 kn/313,23 eura, neurokirurgu Miru Jurinoviću u iznosu od 800,00 kn/106,18 eura psihijatru Sanji Batini u iznosu 1.000,00 kn/132,72 eura i 135,00 eura, oftalmologu NN u iznosu od 1.017,15 kn/135,00 eura te vještaku neurologu Ivu Lušiću u iznosu od 135,00 eura što sveukupno iznosi 1.211,96 eura te trošak sudske pristojbe tužbe i presude sukladno Tar. br.1. Uredbe o Tarifi sudskih od po 663,61 eura, što sveukukupno iznosi 30.301,23 eura od čega tužitelju pripada 35% od tog iznosa, odnosno 12.355,43 eura.

28.1. Tužitelju nije priznat trošak zahtjeva za mirno rješenje spora jer isti nije priložen spisu predmeta.

28.2. Odluka o zateznim kamatama na dosuđene troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 80/22), a stopa je određena sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO kao u ostalim odnosima.

29. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci

U Splitu, 25. studenog 2025.

S U D A C :

Branko Karaman

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste (čl. 335. st. 11. ZPP-a).

DNA:

-pun. tužitelja

-pun. tuženika

-u spis.