Republika Hrvatska
Trgovački sud u Rijeci
Rijeka, Zadarska 1 i 3
Poslovni broj: P-110/2025-17
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Trgovački sud u Rijeci, po sutkinji Tamari Jugo Smoljanović, u parničnom predmetu tužitelja GASFIN S.A., Luksemburg, 5480 Wormedange, Route du Vin 91, OIB: 21389958174, kojeg zastupa punomoćnik Marko Zagorac, odvjetnik u Rijeci, Ante Starčevića 5 protiv tuženika OPĆINA OMIŠALJ, Prikešte 13, OIB: 72908368249, kojeg zastupaju punomoćnik Igor Bezjak, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Matković i Bezjak u Rijeci, Zagrebačka 5/I, radi ispravka upisa u zemljišnu knjigu, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 11. studenog 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, objavljene 25. studenog 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
"1. Ispravlja se pogrešan upis određen rješenjem Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku sadržanom u zapisniku broj rješenje Z- 2710/2011/5278 od 14. prosinca 2016. na način da se u vlastovnici nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Njivice ima brisati javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Općine Omišalj, OIB: 72908368249 te se kao vlasnik ima ponovno upisati društvo Kijac nekretnine d.d. Zagreb, Žitnjak bb u 1/1 dijela te se u teretovnici imaju ponovno upisati hipoteke u korist tužitelja kako slijedi
- pravo zaloga upisano na temelju Ugovora o ustupu tražbine OV-6678/17 od 22. svibnja 2014., zaključenog između H-ABDUCO d.o.o., OIB: 13667298928, Slavonska avenija 6/A, Zagreb, kao Cesionara i Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb, OIB: 14036333877, Zagreb, Slavonska avenija 6, kao Cedenta ovjeren pod dodatka ugovoru ovjerenog pod posl.br. OV-6679/17 od 09.06.2015., posl.br. OV-1345/14 između istih stranaka, ugovora o ustupanju potraživanja (cesija) OV-11371/17 od 31.10.2017., zaključenog između Gasfin S.A., OIB: 21389958174, 8009 [adresa], Luksemburg, kao Cesionar i H-ABDUCO d.o.o., OIB: 13667298928, Slavonska avenija 6/A, Zagreb, kao Cedent, ugovora o ustupanju potraživanja (cesija) OV- 11372/17 od 31.10.2017., zaključenog između Gasfin S.A., OIB: 21389958174, 8009 [adresa], Luksemburg, kao Cesionar i H-ABDUCO d.o.o., OIB: 13667298928, Slavonska avenija 6/A, Zagreb, kao Cedent, ugovora o ustupanju potraživanja (cesija) OV-11373/17 od 31.10.2017., zaključen između Gasfin S.A., OIB: 21389958174, 8009 [adresa], Luksemburg, kao Cesionar i Heta Asset Resolution Ag, OIB: 90730821413, Alpen- Adria-Platz 1, A-9020 Klagenfurt am Wörthersee, Austrija, kao Cedent, ugovora o ustupanju potraživanja (cesija) OV-11374/17 od 31.10.2017. zaključen između Gasfin S.A., OIB: 21389958174, 8009 [adresa], Luksemburg, kao Cesionar i Heta Asset Resolution Ag, OIB: 90730821413, Alpen-Adria-Platz 1, A- 9020 Klagenfurt am Wörthersee, Austrija, kao Cedent, ugovora o ustupanju potraživanja (cesija) OV-11377/17 od 31.10.2017., zaključen između Gasfin S.A., OIB: 21389958174, 8009 [adresa], Luksemburg, kao Cesionar i Heta Asset Resolution Ag, OIB: 90730821413, Alpen-Adria-Platz 1, A-9020 Klagenfurt am Wörthersee, Austrija, kao Cedent, uvezanog priloga kao sastavnog dijela ugovora, punomoći i izvoda iz sudskog registra, sve ovjerenog prijevoda sa njemačkog i francuskog jezika po ovlaštenom prevodiocu, sa klauzulom pečata Apostile koje isprave se nalaze pohranjene u ovos. zbirci isprava pod Z-48708/2017, uknjiženo prijenosom hipotekarne tražbine upisane pod Z-2549/04, Z-2692/04., temeljem Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini pod posl.br. OU-1186/01-04 u istom prvenstvenom redu, kao pravni slijed izvanknjižnog prijenosa cesija, radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 10.000.000,00 EUR-a uvećano za kamatu, troškove, za korist hipotekarnog vjerovnika GASFIN S.A., sa sjedištem u [adresa], L-8009 Strassen, Luxembourg, OIB: 21389958174;
- pravo zaloga upisano prijenosom hipotekarne tražbine upisane pod Z- 2611/07, temeljem Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini pod posl.br. OU- 8575/07 od 27.06.2007. u istom prvenstvenom redu, kao pravni slijed izvanknjižnog prijenosa cesija, radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 10.260.000,00 EUR-a uvećano za ugovorene naknade, troškove i kamate, sa dosadašnjeg uknjiženog vjerovnika Hypo Alpe-Adria-Bank International AG Austrija, za korist hipotekarnog vjerovnika GASFIN S.A., sa sjedištem u [adresa], L-8009 Strassen, Luxembourg, OIB: 21389958174;
- pravo zaloga upisano prijenosom hipotekarne tražbine upisane pod Z- 3554/07, temeljem ugovora novčane tražbine od o kreditu br. 011-249/07 sa sporazumom o osiguranju 04.06.2007. u istom prvenstvenom redu, kao pravni slijed izvanknjižnog prijenosa cesija, radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 110.702.100,00 HRK, uvećano za pripadajuću kamatu i ostale troškove, sa dosadašnjeg uknjiženog vjerovnika Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. OIB: 14036333877, Zagreb, Slavonska avenija 6, za korist hipotekarnog vjerovnika GASFIN S.A., sa sjedištem u [adresa], L-8009 Strassen, Luxembourg, OIB: 21389958174.
2. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu izvršiti upis na način određen točkom 1. ove presude na nekretninama označenim kao k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Njivice, po pravomoćnosti presude.
3. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na presuđeni iznos teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."
II. Nalaže se tužitelju platiti tuženiku iznos od 1.125,00 EUR na ime prouzročenog parničnog troška zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 25. studenog 2025. (dana donošenja presude) po stopi od 5,15% godišnje do isplate, a u slučaju promjene kamatne stope, po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja uvećano za tri postotna poena u roku od 15 (petnaest) dana.
III. Tuženikov zahtjev za naknadu parničnog troška u preostalom iznosu od 375,00 EUR se odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelj je 25. veljače 2025. podnio tužbu pred ovim sudom protiv tuženika radi ispravka upisa u zemljišnoj knjizi. Obrazlaže da je Općinski sud u Crikvenici javnim oglasom od 19. ožujka 2020. otvorio zemljišnu knjigu za ZONU II k. o. [katastarska općina]- Njivice za novoformirane k. č. br. [katastarska čestica]. Tužitelj je 17. lipnja 2020. podnio prigovor u smislu odredbe iz čl. 188. st. 1. ZZK važećeg na dan pokretanja postupka preoblikovanja budući da je u ispravnom postupku predmetna nekretnina upisana kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Općine Omišalj OIB: 72908368249, uz brisanje dotadašnjeg vlasnika Kijac nekretnine d.d. te uz brisanje svih do tada upisanih hipoteka koje su bile upisane u korist tužitelja kao hipotekarnog vjerovnika. Zemljišnoknjižni sud je rješenjem poslovni broj Z-7117/2020 (Z- 14896/2020) od 20. siječnja 2025. odbio prigovor tužitelja te ga uputio u parnicu tužbom za ispravak. Stoga tužitelj temeljem odredbe čl. 205. st. 1. t. 1. Zakona o zemljišnim knjigama podnosi ovu tužbu za ispravak upisa u zemljišnoj knjizi jer su predmetnim upisom predmetne nekretnine upisane kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Općine Omišalj te su ujedno bez ikakvog pravnog temelja brisane hipoteke koje su bile upisane u korist tužitelja kao hipotekarnog vjerovnika na navedenoj nekretnini.
1.1. Tužitelj je u ispravnom postupku isticao da predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] ne mogu biti u vlasništvu Općine Omišalj jer ne predstavljaju javno dobro. Novoformirane čestice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Njivice odgovaraju dijelu „starih“ čestica k. č. br. [katastarska čestica] u naravi neplodno TS dvorište površine 572 m2 te k. č. br. [katastarska čestica] u naravi neplodno površine 630 m2, sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Poziva se na odredbu čl. 61. st. 4. istog zakona te ističe da u postupku preoblikovanja nije utvrđeno kada su predmetne nekretnine uređene kao javne površine, niti je tuženik donio odluku o proglašenju javnog dobra u općoj uporabi.
1.2. Predmetne nekretnine uredio je prednik vlasnika Kijac nekretnine d.d., a one su kao izgrađene nekretnine ušle u temeljeni kapital vlasnika. Iz ugovora o unosu nekretnina zaključenog 19. prosinca 2002. između Kijac nekretnine d.d. i DIOKI d.d., kao i iz izvješća o obavljenoj reviziji osnivanja Kijac nekretnine d.d. iz prosinca 2002., razvidno je da sve nekretnine koje su ušle u temeljni kapital vlasnika, pa tako i predmetne, predstavljaju izgrađenu cjelinu sa stambeno-rekreacijskom namjenom, transportnim putevima te uređenim okolišem. Dakle, sve što je izgrađeno na predmetnim nekretninama, izgrađeno je od strane vlasnika Kijac nekretnine d.d., odnosno njegovih pravnih prednika. Ne može postati komunalna infrastruktura ono što nije izgradila jedinice lokalne samouprave, a tuženik kao jedinica lokalne samouprave nije izgradio predmetne nekretnine. Naime, da bi se nešto smatralo komunalnom infrastrukturom nije dovoljno da jedinica lokalne samouprave donese odluku da određene nekretnine proglašava komunalnom infrastrukturom odnosno javnim dobrom u općoj uporabi već je potrebno da te nekretnine i u naravi predstavljaju komunalnu infrastrukturu.
1.3. Predmetne nekretnine ni po čemu u naravi ne predstavljaju javna dobra u općoj uporabi odnosno komunalnu infrastrukturu. Novoformirane čestice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Njivice jesu u naravi zelene površine. Međutim, na istima se ne nalazi bilo koji element parkovne arhitekture u vidu klupa, koševe za smeće, dječjeg igrališta i sl. iz čega bi proizlazilo da su te čestice u naravi komunalna infrastruktura – parkovi. Nadalje, predmetna nekretnina 11500 k. o. [katastarska općina]-Njivice je u naravi parkiralište. U vrijeme donošenja rješenja Z-2710/2011/5278 od 14. prosinca 2016. na snazi nije bila niti jedna zakonska odredba koja bi definirala parkiralište kao javno dobro. Poziva se na odredbu čl. 60. st. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu. Dakle, da bi se parkiralište smatralo komunalnom infrastrukturom ono mora biti javno i uređeno na zemljištu jedinice lokalne samouprave. Prijepor nije javan, koristili su ga Kijac nekretnine d.d. i svi njegovi prednici, i isti je uređen na zemljištu koje donedavno nikada nije bilo u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.
1.4. Kao vlasnik „starih“ nekretnina bilo je upisano društvo Kijac nekretnine d.d., Zagreb, Žitnjak bb, a nekretnine su bile opterećene teretima u korist uvodno naznačenog hipotekarnog vjerovnika i to pravima zaloga pobliže označenih u t. I. izreke presude. Vlasništvo nad prijepornom nekretninom stečeno je uknjižbom koja je provedena na temelju pravnog posla - Ugovora o unosu nekretnina od 19. prosinca 2002., a koji ugovor je zaključen sa dotadašnjim zemljišnoknjižnim vlasnikom - društvom DIOKI d.d. Zagreb. Svi prednici (i DINA-Petrokemija u osnivanju Rijeka i DINA-Petrokemija d.d. Omišalj i POLIMERI d.o.o i DIOKI d.d.) su bili upisani u zemljišnim knjigama kao vlasnici prijepora. Tužitelju je jednostavno neshvatljivo da netko može izbrisati pravo vlasništva koje je u zemljišnim knjigama, računajući upise prednika, bilo upisano 40 godina, a da se pritom u postupku ne dostavi niti jedna isprava iz koje bi proizlazilo navodno pravo vlasništva „novog vlasnika“. Međutim, upravo se to dogodilo.
1.5. Od 1980. u zemljišnim knjigama je evidentiran upis Društvenog vlasništva
– korisnik DINA-Petrokemija u osnivanju, radi izgradnje stambeno-rekreativnog naselja „Kijac“. Predmetni upis proveden je na temelju rješenja Općinskog sekretarijata za opću upravu od 21.05.1980. Dakle, predmetne nekretnine su eksproprirane za korist DINA-Petrokemije u osnivanju. Naselje je, zajedno sa svime onim što čini naselje (ceste, putevi, parkirališta, parkovi i sl.), i izgrađeno. Od 1994. kao vlasnik prijepora je upisano društvo DINA-Petrokemija d.d. DINA-Petrokemija d.d. postala je vlasnik predmetne nekretnine pretvorbom. Dakle, prijeporne nekretnine su još 1990. unijete u temeljni kapital društva DINA-PETROKEMIJA d.d. Društvo POLIMERI d.o.o. koje je upisano kao vlasnik prijepora od 1997. kasnije je promijenilo tvrtku u DIOKI d.d., te se radi u o društvu(ima) koja su univerzalni pravni slijednici društva DINA-Petrokemija d.d Kijac nekretnine d.d. postalo je vlasnik prijepora uknjižbom temeljem ugovora o unosu od 19. prosinca 2002. zaključnim sa tadašnjim zemljišnoknjižnim vlasnikom-društvom DIOKI d.d.
1.6. Kijac nekretnine d.d., kao vlasnik prijepora, je radi osiguranja naplate potraživanja svojih vjerovnika (Hypo Alpe-Adria Bank International AG) temeljem pravnog posla osnovao za korist vjerovnika založna prava na prijeporu. Predmetna založna prava pobliže su opisana u tužbenom zahtjevu. Temeljem navedenog pravnog posla izvršena je i uknjižba založnih prava te je, stoga, izvorni vjerovnik (Hypo Alpe-Adria Bank International AG) postao imateljem predmetnih založnih prava temeljem odredbe iz čl. 309. ZV-a. Naknadno je predmetna založna prava temeljem Ugovora o ustupu potraživanja stekao ovdje tužitelj. Predmetne hipoteke na nekretnini upisane su prije više od desetljeća. Izvorni hipotekarni vjerovnik (Hypo Alpe-Adria Bank International AG) stekao je založna prava na predmetnoj nekretnini još 2004., odnosno 2007. godine, a što je razvidno iz povijesnog vlasničkog lista. Izvorni hipotekarni vjerovnik je stekao založna prava u dobroj vjeri, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige te bi glede takvog postupanje trebao uživati zaštitu prema odredbama ZV-a. Smatra da su založna prava stečena temeljem odredbe čl. 309. ZV-a, odnosno, u najgorem slučaju, temeljem odredbi iz čl. 318. u vezi čl. 122. - 125. ZV-a te predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev.
2. Tuženik prije svega ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije navodeći da tužitelj nikada nije bio (što i ne tvrdi) upisan kao vlasnik čestica od kojih su nastale predmetne sporne nekretnine, pa nema niti pravni interes zahtijevati da se kao vlasnik istih upiše treće društvo, pozivajući se na čl. 205. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama. Smatra da tužitelj ima ovlasti zahtijevati da se nekretninama koje su predmet ovog postupka upiše založno pravo u njegovu korist (što naravno ne podrazumijeva samo po sebi da je takav zahtjev osnovan), ali ne i vlasništvo treće osobe.
2.1. Tuženik nadalje ističe da se u pogledu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Njivice trenutno pred istim sudom i u pogledu iste osobe tuženika vode dva različita parnična postupka sa sadržajno istim tužbenim zahtjevima, ali u kojima se kao tužitelj javljaju dvije različite osobe.
2.2. Tuženik nadalje ističe da je u konkretnom slučaju riječ o nekretninama koje predstavljaju parkove oko stambenih zgrada u [adresa] (k. č. br. [katastarska čestica]) i javno parkiralište na kojem se nalazi spomen ploča i rasvjeta (k. č. br. [katastarska čestica]), a koje se od svojeg nastanka pa do danas nalaze u općoj uporabi te su i namijenjene za opću uporabu svih, a iste svakodnevno koriste stanovnici [adresa]. Pritom, tuženik izričito osporava tvrdnju tužitelja da su nekretnine izgradili prednici vlasnika Kijac nekretnine d.d. Sporne nekretnine su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižnog odjela Krk upisane i opisane kao k. č. [katastarska čestica] u naravi NASELJE KIJAC (PARK) površine 389 m2, k. č. [katastarska čestica] u naravi NASELJE KIJAC (PARK) površine 194 m2, k. č. [katastarska čestica] u naravi NASELJE KIJAC (DVORIŠTE, PARK) površine 1358 m2, sveukupne površine 1941 m2, sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Njivice. Obzirom da je u pogledu vlasništva nekretnine, ali i njene naravi relevantno stanje u zemljišnim knjigama, jasno je kako tužitelj ne može tvrditi niti sud utvrditi da se radi o nekretnini koja može biti u privatnom vlasništvu ako se radi o naseljima odnosno parkovima. Niti jedno naselje odnosno javna zelena površina (park) nije niti može biti u privatnom vlasništvu, a obzirom da je vrlo očigledno da se radi o upravo takvim nekretninama, razvidno je da je tužiteljev zahtjev potpuno bespredmetan.
2.3. Činjenica da je društvo Kijac nekretnine d.d. bilo upisano kao vlasnik na nekretninama starih oznaka ne znači da je doista i bio vlasnik predmetnih nekretnina, obzirom da to društvo nikada nije ostvarivalo svoje pravo vlasništva niti je iste imao u svojem posjedu već su one oduvijek bile javno dobro u općoj uporabi. Javno parkiralište (na kojem se nalaze spomen ploča i rasvjeta) i javna zelena površina predstavljaju sastavni dio komunalne infrastrukture te kao takve predstavljaju javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave gdje se nalaze, u konkretnom slučaju Općine Omišalj, a sve temeljem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (čl. 35. st. 4.), Zakona o komunalnom gospodarstvu (čl. 59. st. 1. t. 3., 5. i 7., čl. 60. st. 3., 5. i 7., čl. 132. st. 1. i čl. 61. st. 1.) i Zakona o cestama (čl. 98. st. 1., čl. 100. st. 1. t. 1. i 5., čl. 101. st. 1. i 2., čl. 102. st. 2.).
2.4. Pritom, za pitanje statusa nekretnine, odnosno ima li neka nekretnina status javnog dobra u općoj uporabi nije odlučan upis u zemljišnu knjigu, već je odlučno da li se ta nekretnina doista i koristi kao javno dobro u općoj uporabi, a kako je to određeno i u presudi Županijskog suda u Varaždinu od 17. siječnja 2019. poslovni broj Gž 174/2018-2. Dakle, za utvrđivanje statusa javnog dobra odlučno je koristi li se predmetna nekretnina kao javno dobro u općoj uporabi. Tuženik je stekao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama temeljem citiranih zakona te je sam upis u zemljišne knjige deklaratornog karaktera i na komunalnoj infrastrukturi ne mogu stjecati stvarna prava, pa samim time i vlasništvo i založno pravo. Predlože odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.
2.5. Tuženik je također predložio prekid ovog postupka do pravomoćnog okončanja postupka koji se pred ovim sudom pod poslovnim brojem P-475/2022 između Kijac nekretnine d.d. kao tužitelja i Općine Omišalj kao tuženika, a u pogledu istih katastarskih čestica koje su predmetom i ovog postupka (k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]-Njivice). Kijac nekretnine d.d. kao tužitelj u navedenom postupku zahtijeva ispravak upisa Općine Omišalj kao vlasnika navedenih nekretnina te uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja odnosno upis Kijac nekretnine d.d. kao vlasnika predmetnih čestica budući da isti smatra kako navedene nekretnine zapravo ne predstavljaju javno dobro u općoj uporabi. Odluka suda u ovom postupku, u kojem ovdje tužitelj traži uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja na istim česticama na način da se upišu njegova brisana založna prava koja su prestala uslijed upisa javnog dobra u općoj uporabi ovisi o tome predstavljaju li navedene nekretnine javno dobro u općoj uporabi te je li upis tuženika kao vlasnika istih valjan, a o kojem pitanju sud rješava u postupku P- 475/2022.
3. Sud je izveo dokazni postupak pregledom i čitanjem dokumentacije koja je priložena spisu i detaljnije navedena dalje u obrazloženju te saslušanjem svjedoka SP (iskaz na stranici 280-281 spisa) i svjedoka ČP (iskaz na stranici 282-283 spisa) utvrđujući odlučne činjenice savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sve sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku (dalje:
ZPP-a, "Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.).
4. Na temelju izvedenog dokaznog postupka sud utvrđuje slijedeće:
4.1. Tužbenim zahtjevom tužitelj traži ispravak upisa provedenog zemljišnoknjižnim rješenjem Z-2710/2011/5278 od 14. prosinca 2016., a temeljem kojeg su nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisane kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Općine Omišalj te traži uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja odnosno upis kao vlasnika društvo Kijac nekretnine d.d. te ponovan upis založnog prava u korist tužitelja. Tužbeni zahtjev je neosnovan.
5. Među strankama nije sporno da je Općinski sud u Crikvenici javnim oglasom od 19. ožujka 2020. otvorio zemljišnu knjigu za ZONU II k. o. [katastarska općina]-Njivice za novoformirane k. č. br. [katastarska čestica]. te da je tužitelj 17. lipnja 2020. podnio prigovor budući da su u ispravnom postupku predmetne nekretnine upisane kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Općine Omišalj OIB: 72908368249, uz brisanje dotadašnjeg vlasnika Kijac nekretnine d.d. te uz brisanje svih do tada upisanih hipoteka koje su bile upisane u korist tužitelja kao hipotekarnog vjerovnika 5.1. Nije sporno da je zemljišnoknjižni sud rješenjem poslovni broj Z- 7117/2020 (Z-14896/2020) od 20. siječnja 2025. odbio prigovor tužitelja te ga uputio u parnicu tužbom za ispravak (rješenje na stranici 13-16 spisa). Također nije sporno da novoformirane čestice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Njivice odgovaraju dijelu „starih“ čestica k. č. br. [katastarska čestica] u naravi neplodno TS dvorište površine 572 m2 te k. č. br. [katastarska čestica] u naravi neplodno površine 630 m2, sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (izvadak iz zemljišne knjige na stranici 17-31 spisa).
5.2. Isto tako nije sporno da su novoformirane čestice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Njivice u naravi zelene površine, a da je nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Njivice u naravi parkiralište. Budući da navedene činjenice među strankama nisu sporne, ne treba ih dokazivati sukladno odredbi čl. 221. st. 1. ZPP-a.
6. Sporno jest predstavljaju li predmetne nekretnine javno dobro u općoj uporabi, odnosno sporno jest može li postati komunalna infrastruktura ono što nije izgradila jedinica lokalne samouprave, s obzirom na tužiteljeve tvrdnje da je predmetne nekretnine uredio prednik vlasnika Kijac nekretnine d.d.
6.1. Također je sporno je li osnovan prigovor nedostatka aktivne legitimacije u odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži upis treće osobe kao vlasnika nekretnina s obzirom na tuženikove navode da tužitelj nikada nije bio upisan kao vlasnik predmetnih čestica pa nema pravni interes zahtijevati da se kao vlasnik predmetnih nekretnina upiše treće društvo.
6.2. Tužitelj je pravovremeno podnio tužbu za ispravak sukladno odredbi čl. 205. Zakona o zemljišnim knjigama (dalje: ZZK-a, "Narodne novine" br. 63/19., 128/22., 155/23. i 127/24.) koja propisuje da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo: osobe čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili dijelu udovoljio u ispravnom postupku u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja te osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati. Budući da između stranaka nije sporno da je Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Krku rješenjem poslovni broj Z- 7117/2020 od 20. siječnja 2025. u ispravnom postupku odbio prigovor tužitelja te ga uputio u parnicu, to sud utvrđuje neosnovanim tuženikov prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja.
6.3. Nadalje se ističe da je pred ovim sudom vođen postupak pod poslovnim brojem P-475/2022 između Kijac nekretnine d.d. kao tužitelja i Općine Omišalj kao tuženika u pogledu istih katastarskih čestica koje su predmetom i ovog postupka (k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]-Njivice), a u kojem postupku Kijac nekretnine d.d. kao tužitelj također zahtijeva ispravak upisa Općine Omišalj kao vlasnika navedenih nekretnina te uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja odnosno upis Kijac nekretnine d.d. kao vlasnika predmetnih čestica budući da smatra kako navedene nekretnine zapravo ne predstavljaju javno dobro u općoj uporabi.
6.4. Ovaj sud je presudom poslovni broj P-475/2022-23 od 22. studenog 2023. odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev društva Kijac nekretnine d.d. za ispravak zemljišnoknjižnog upisa (odluka na stranici 134-141 spisa). Citirana presuda postala je pravomoćna 7. listopada 2025., kada je Visoki trgovački sud Republike Hrvatske presudom poslovni broj Pž-627/2024-3 od 7. listopada 2025. odbio tužiteljevu žalbu i potvrdio citiranu presudu (odluka na stranici 272-278 spisa). U obrazloženju citiranih presuda, osim što je utvrđeno da tužitelj nije dokazao neprekinuti slijed stjecanja predmetne nekretnine od njegovih pravnih prednika, utvrđeno je i da iz priložene ortofoto snimke i izvatka iz katastarskog plana predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u naravi predstavljaju javno parkiralište i parkove odnosno javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave-tuženika sukladno čl. 101. st. 1. Zakona o cestama i čl. 59. do 61. Zakona o komunalnom gospodarstvu. Stoga je već pravomoćnom odlukom suda odbijen zahtjev društva Kijac nekretnine d.d. sa zahtjevom da se kao vlasnik predmetnih nekretnina upiše to društvo, a što tužitelj traži i ovom tužbom. Slijedom navedenog, već je pravomoćnom sudskom odlukom odbijen zahtjev društva Kijac nekretnine d.d. Zagreb u dijelu u kojem traži ponovno upisati društvo Kijac nekretnine d.d. Zagreb kao vlasnika predmetnih nekretnina, što tužitelj traži i ovom tužbom.
7. Radi odlučivanja o tužbenom zahtjevu za ispravak pogrešnog upisa u ovom postupku je trebalo utvrditi predstavljaju li predmetne nekretnine javno dobro u općoj uporabi odnosno predstavljaju li k. č. br. [katastarska čestica] parkove, a k. č. br. [katastarska čestica] javno parkiralište tj. nerazvrstane ceste odnosno komunalnu infrastrukturu. Stoga se u ovom postupku prije svega primjenjuju materijalnopravne odredbe koje određuju što predstavlja komunalnu infrastrukturu i nerazvrstanu cestu. Također za pitanje statusa nekretnine, odnosno ima li neka nekretnina status javnog dobra u općoj uporabi nije odlučan upis u zemljišnu knjigu, već je odlučno koristi li se ta nekretnina doista kao javno dobro u općoj uporabi (tako i sudska praksa ŽS Vž Gž-174/18-2 od 17.1.19.). Dakle, za utvrđivanje statusa javnog dobra odlučno je koriste li se predmetne nekretnine kao javno dobro u općoj uporabi.
7.1. Prije svega se ponovno ističe da među strankama nije sporno da su novoformirane čestice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Njivice u naravi zelene površine-parkovi, a da je nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Njivice u naravi parkiralište.
7.2. Prema odredbi čl. 59. st. 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (dalje: ZKG-a, "Narodne novine" br. 68/18., 110/18., 32/20. i 145/24.) komunalnu infrastrukturu predstavljaju nerazvrstane ceste, javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornih vozila, javna parkirališta, javne garaže, javne zelene površine, građevine i uređaji javne namjene, groblja i krematoriji na grobljima, građevine namijenjene obavljanju javnog prijevoza, pri čemu predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odlukom odrediti i druge građevine komunalne infrastrukture, ako služe za obavljanje komunalne djelatnosti.
7.3. Nadalje, prema odredbi čl. 60. st. 1. ZKG-a nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim tim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu zakona kojim se uređuju ceste, a prema stavku 5. istog članka javne zelene površine su parkovi, drvoredi, živice, cvjetnjaci, travnjaci, skupine ili pojedinačna stabla, dječja igrališta s pripadajućom opremom, javni športski i rekreacijski prostori, zelene površine uz ceste i ulice, ako nisu sastavni dio nerazvrstane ili druge ceste odnosno ulice i sl.
7.4. Odredbom čl. 132. st. 1. i 3. ZKG-a propisano je da se komunalna infrastruktura iz čl. 59. st. 1. ovoga Zakona izgrađena do dana stupanja na snagu ovoga Zakona koja nije evidentirana u katastru ili nije evidentirano njezino stvarno stanje, u propisanom postupku evidentira u katastru i upisuje u zemljišne knjige kao neotuđivo vlasništvo odnosno suvlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi i/ili javnog isporučitelja koji upravlja komunalnom infrastrukturom, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe.
7.5. U odnosu na nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] sud je uvidom u izvod iz katastarskog plana te u ortofoto snimku koja prileži na stranici 267 spisa, kao i na temelju iskaza svjedoka SP i ČP utvrdio da su te nekretnine u naravi zelene površine, koje nisu ograđene te se njima može slobodno pristupiti s drugih javnih puteva. Nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] upisana je u Registru komunalne infrastrukture Općine Omišalj pod nazivom Zelena površina uz ulicu Starča i Cvjetni trg br. 7, evidentirana u tablici „Javne zelene površine“ pod rednim brojem 45; dok je nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica] upisana u Registru komunalne infrastrukture Općine Omišalj pod nazivom Zelena površina uz pristupni put DC Kijac i Cvjetni trg br. 7, evidentirana u tablici „Javne zelene površine“ pod rednim brojem 46 (potvrda na stranici 245-246 spisa). Stoga sud utvrđuje, temeljem citiranih odredbi čl. 59. st. 1. i čl. 60. st. 5. Zakona o komunalnom gospodarstvu, predstavljaju komunalnu infrastrukturu tuženika kao jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze.
8. Nadalje, predmetna nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 1358 m[2] u smislu odredbe čl. 98. st. 1. Zakona o cestama (dalje: ZC-a, "Narodne novine" broj 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22., 4/23. i 133/23.), koji je stupio na snagu 28. srpnja 2011., predstavlja nerazvrstanu cestu. Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, dok je odredbom čl. 100. st. 1. t. 1. Zakona o cestama propisano da nerazvrstanu cestu čine i parkirališta te javna rasvjeta (t. 5.). Prema odredbi čl. 101. st. 1. Zakona o cestama nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Nadalje, sukladno odredbi čl. 102. st. 2. istog Zakona nerazvrstana cesta upisuje se u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Prema tome, nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica] je temeljem Zakona o cestama postala nerazvrstana cesta, javno dobro u općoj uporabi te je pripala u vlasništvo jedinice lokalne samouprave odnosno tuženika.
8.1. Predmetna nekretnina upisana je u Registru komunalne infrastrukture tuženika na način da je dio čestice koji se odnosi na spomen ploču iznad zgrade Društvenog centra Kijac, evidentiran pod rednim brojem 2 u tablici „Građevine i uređaji javne namjene“, dio čestice koji se odnosi na parkiralište kod Društvenog centra Kijac, evidentiran je pod rednim brojem 14 u tablici „Javna parkirališta“ te je dio čestice koji predstavlja rasvjetna tijela (8 kom.) evidentiran u tablici „Javna rasvjeta“ pod rednim brojevima: 195, 196, 210, 211, 214, 215, 216 i 218. (potvrda na stranici 247-250 spisa).
8.2. Sud je uvidom kopiju katastarskog plana te uvidom u ortofoto snimku koja prileži na stranici 267 spisa, kao i saslušanjem svjedoka SP i ČP utvrdio da je nekretnina oznake 11500 parkiralište. Iz iskaza svjedoka, kao i iz ortofoto snimke sud utvrđuje da je riječ o parkiralištu koje je dostupno javnosti i koje nije ograđeno te na koje se može slobodno pristupiti s drugih javnih puteva. Osim toga niti među strankama te činjenice nisu sporne.
8.3. U odnosu na tužiteljeve tvrdnje da ne može postati komunalna infrastruktura ono što nije izgradila jedinica lokalne samouprave, a da tuženik nije izgradio predmetne nekretnine, ističe se da po ocjeni ovoga suda za pitanje stjecanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama nije od utjecaja tko je sagradio predmetnu komunalnu infrastrukturu, kako to tvrdi tužitelj, već je bitno tko se i na koji način njome koristi te jesu li ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti da se ta komunalna infrastruktura upiše kao vlasništvo jedinice lokalne samouprave (tako i sudska praksa VTS Pž-3041/2024 od 27.11.24.). U konkretnom slučaju utvrđeno je, kako je naprijed obrazloženo, da predmetne nekretnine predstavljaju komunalnu infrastrukturu odnosno nerazvrstane ceste, odnosno javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu tuženika. Osim toga, citiranim odredbama čl. 132. ZKG-a i čl. 131. ZC-a zakonski se uređuje postojeća činjenična i pravna situacija na način da nekretnine koje služe kao javno dobro i koje se mogu nesmetano koristiti od strane svih ulaze u režim javnog te u odgovarajućem postupku prelaze u vlasništvo tuženika kao jedinice lokalne samouprave.
8.4. Slijedom svega navedenog, na temelju citiranih odredbi Zakona o komunalnom gospodarstvu i Zakona o cestama, sud utvrđuje da je tuženik stekao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama temeljem Zakona te da je sam upis u zemljišne knjige deklaratornog karaktera, kao da se na komunalnoj infrastrukturi ne mogu stjecati stvarna prava i to u konkretnom slučaju pravo vlasništva i založno pravo. Stoga je sud odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev za ispravak pogrešnog upisa odnosno za ponovni upis kao vlasnika društva Kijac nekretnine d.d.
9. Nadalje, što se tiče brisanja založnog prava upisanog ranije na predmetnim nekretninama u korist tužitelja, ukazuje se da se na dobro u općoj uporabi na odgovarajući način primjenjuju ograničenja koja vrijede za opća dobra prema odredbi čl. 35. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZVDSP-a, "Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14.) kojom je propisano da svatko ima pravo stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske koje su namijenjene za uporabu svih (javna dobra u općoj uporabi) služiti se na način koji je radi ostvarenja te namjene odredilo tijelo ili ustanova kojoj su dane na upravljanje, odnosno tijelo nadležno za određivanje namjene, koje njima neposredno upravlja. Ako nije što posebno propisano zakonom, na javna dobra u općoj uporabi na odgovarajući se način primjenjuju pravila koja vrijede za opća dobra. Na pravo vlasništva jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave na odgovarajući će se način primjenjivati pravila o vlasništvu Republike Hrvatske, ako nije što drugo određeno zakonom, niti proizlazi iz naravi tih osoba. Isto vrijedi i za pravo vlasništva ustanova, te s njima izjednačenih pravnih osoba (st. 8. istog članka).
9.1. Odredbom čl. 61. st. 1. ZKG-a propisano je da je komunalna infrastruktura javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu odnosno suvlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost. Komunalna infrastruktura može biti u pravnom prometu isključivo između jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba koje obavljaju komunalne djelatnosti te druge osobe na toj infrastrukturi ne mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave (st. 2.). Komunalna infrastruktura ne može biti predmet ovrhe niti stečaja (st. 3.).
9.2. Slijedom navedenog s obzirom da se na komunalnoj infrastrukturi ne mogu stjecati stvarna prava, niti ona mogu biti predmet ovrhe iz stečaja, to na komunalnoj infrastrukturi ne može biti upisano založno pravo. Stoga tužitelj neosnovano traži ispravak zemljišnoknjižnog stanja na način da se ponovno upisuje založno pravo na nekretninama koje su upisane kao komunalna infrastruktura u vlasništvu tuženika.
9.3. Također se ukazuje i na odredbu čl. 131. st. 1. i 3. Zakona o cestama, prema kojima se ceste koje se na dan stupanja na snagu tog Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste, postaju nerazvrstane ceste (st. 1.), dok se nerazvrstane ceste iz stavka 1. koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar.
10. Tužiteljevi navodi koji se odnose na način pretvorbe društvenog vlasništva i stjecanje prava vlasništva od strane Kijac nekretnine d.d. nisu od važnosti za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari jer ti navodi ne mijenjaju status predmetnih nekretnina kao javnog dobra u općoj uporabi. Što se tiče tužiteljevog navoda da jedinice lokalne samouprave mogu oduzeti osobi pravo vlasništva ne nekretnini odnosno izvlastiti ju bez naknade, ističe da nije sporno da u konkretnom slučaju nisu provedeni postupci izvlaštenja, no to nije od utjecaja na donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari jer je u konkretnom slučaju riječ o upisima po sili zakona.
11. U odnosu na tužiteljevo pozivanje na stjecanje tereta u dobroj vjeri, napominje se da je u vrijeme stjecanja založnog prava na nekretninama od strane izvornog vjerovnika (2004. i 2007.) bila odgođena zaštita povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga budući da se radilo o nekretninama koje su bile u režimu društvenog vlasništva (čl. 388. st. 5. ZVDSP-a).
12. Budući da su u postupku utvrđene sve odlučne činjenice o kojima ovisi odluka o tužbenom zahtjevu, sud je iz razloga ekonomičnosti postupka, odbio kao suvišne tužiteljeve prijedloge za saslušanje svjedoka IP i ŠP te ostalih svjedoka predloženih u tužbi na okolnost da je predmetne nekretnine uredio prednik vlasnika Kijac nekretnine d.d. i tuženikov prijedlog za saslušanje svjedoka OP. Sud je također odbio kao suvišan i tužiteljev prijedlog za izvođenjem dokaza uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjerničke struke radi identifikacije nekretnina s obzirom da je tuženik na ročištu održanom 11. studenog 2025. naveo da nije sporno da predmetne nekretnine imaju položaj kako je to prikazano na kopiji katastarskog plana sa satelitskom snimkom na stranici 267 spisa. Osim toga, kako je i naprijed navedeno iz te snimke jasno je vidljiv položaj predmetnih nekretnina, kao i da nekretnine oznake 11494 i 11495 predstavljaju zelene površine-parkove, a nekretnina oznake 11500 parkiralište (čl. 220. st. 2. ZPP-a).
13. Odluku o parničnom trošku sud je donio na temelju odredbe čl. 154. st. 1. i 155. ZPP-a. Budući da je tužitelj u cijelosti izgubio parnicu, dužan je tuženiku nadoknaditi parnične troškove. Stoga je sud tuženiku, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora od 1.327,01 EUR, priznao parnični trošak u iznosu od 1.125,00 EUR (t. II. izreke presude). Tuženik ima pravo na naknadu parničnog troška koji se odnosi na trošak zastupanja po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: Tarifa, "Narodne novine" broj 138/23.) budući da je tuženika zastupao odvjetnik, koji se sastoji od troška sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 8/1, troška zastupanja na ročištima 4. lipnja 2025., 17. rujna 2025. i 11. studenog 2025. u iznosu od po 200,00 EUR (ukupno 600,00 EUR) sukladno Tbr. 9/1, troška sastava podneska od u iznosu od EUR sukladno Tbr. 8/1 te PDV u iznosu od EUR sukladno Tbr. 42, troška sastava podnesaka od 3. lipnja 2025., kojim predlaže prekid postupka i od 6. studenog 2025., kojim obavještava sud da je predmet P-475/2022 pravomoćno riješen u iznosu od po 50,00 EUR (ukupno 100,00 EUR) sukladno Tbr. 8/4 (tuženik je neosnovano tražio nagradu u iznosu od po 200,00 EUR uvećano za PDV budući da nije riječ o podnescima iz Tbr. 8/1-3), što ukupno iznosi 900,00 EUR uvećano za PDV od 225,00 EUR sukladno Tbr. 42.
13.1. Odredba čl. 151. st. 3. ZPP-a propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka. O zateznim kamatama na iznos parničnih troškova sud odlučuje na zahtjev stranke. Budući da je takav zahtjev tuženik postavio u zahtjevu za naknadu parničnog troška, to je sud odlučio kao u točki II. izreke presude.
13.2. Tuženikov zahtjev za naknadu parničnog troška u preostalom iznosu od 375,00 EUR je neosnovan (t. III. izreke presude). Sud tuženiku nije priznao trošak u navedenom iznosu, koji predstavlja razliku između nagrade koju je tužitelj tražio i iznosa koji mu je sud za te radnje priznao, kako je naprijed obrazloženo.
Rijeka, 25. studenog 2025.
Sutkinja
Tamara Jugo Smoljanović
UPUTA O PRAVU NA IZJAVLJIVANJE PRAVNOG LIJEKA:
Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave na e-oglasnoj ploči, a u slučaju da nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u Zagrebu (čl. 348. st. 1. ZPP-a). U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti (čl. 352. st. 1. ZPP-a).
