Poslovni broj: Psp-24/2025-57
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Zlataru
Stalna služba u Zaboku
Zabok, Matije Gupca 22
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sucu tog suda Branku Hercegu, u pravnoj stvari tužitelja ĆH , OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], , kojeg zastupa punomoćnik Marko Skukan, odvjetnik iz Zagreba, Ilica 35, protiv 1. tuženika Zagorski vodovod d.o.o., OIB:61979475705, Ksavera Šandora Gjalskog 1, Zabok, koje zastupaju punomoćnici MH, ĆHČ, PH, MHČ te Nika Popovski, odvjetnici iz MH & partneri odvjetničko društvo d.o.o., Heinzelova 70, Zagreb i 2.tuženika NGH GRUPA d.o.o., OIB: 27587651734 Golubovečka ulica 85, Donja Stubica, kojeg zastupa punomoćnik Mićo Ljubenko , odvjetnik iz Odvjetničkog društva Ljubenko & partneri d.o.o. iz Zagreba,Branimirova 29 te ZH , zaposlenice 2. tuženika radi smetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 10. listopada 2025. u nazočnosti tužitelja i njegovog punomoćnika Marka Skukana , odvjetnika iz Zagreba te punomoćnika 1. tuženika PH, odvjetnika iz [adresa] i punomoćnice 2. tuženika ZH , zaposlenice 2. tuženika , dana 25. studenog 2025.
r i j e š i o j e
I.Utvrđuje se da su 1. tuženik: Zagorski vodovod d.o.o., OIB:61979475705, Ksavera Šandora Gjalskog 1, Zabok i 2.tuženik: NGH GRUPA d.o.o., OIB: 27587651734 Golubovečka ulica 85, Donja Stubica smetali tužitelja : ĆH , OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u posjedu nekretnine oznake zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tako da je 2. tuženik , po nalogu 1. tuženika dana 23. veljače 2023. pristupio na nekretninu tužitelja s radnicima, strojem i kombi vozilom te je porušio žičanu pletenu ogradu koja je na skici očevida od 9. travnja 2024., izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Tomislavu Horvatu, označena crvenom crtom koja spaja točke oznake H-R-I i iskopao je rupu koja je na istoj skici označena crvenom crtom koja spaja točke oznake K-L-M-J, te je dana 3. ožujka 2023. porušio pletenu žičanu ogradu na istoj skici označeno crvenom bojom , koja spaja točke oznake B-C-D-E-F-G te je iskopao drvo jasena koji je prije smetanja posjeda bio na nekretnini tužitelja na mjestu označenom na istoj skici točkom A i premjestio ga na susjednu nekretninu zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na mjesto označeno na istoj skici točkom U, pa se nalaže 1. tuženiku i 2. tuženiku u roku od 15 dana uspostaviti prvobitno stanje na način da na nekretnini tužitelja zkč. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vrate ogradu na prvobitno mjesto i to na položaj koji je u skici očevida označen crvenom crtom koja spaja točke B-C-D-E-F-G oznake i crvenom crtom koja spaja točke oznake H-R-I, da zakopaju i poravnaju rupu čiji je položaj na skici s očevida označenom crvenom crtom koja spaja točke oznake K-L-M- J te da vrate drvo jasena s položaja koji je na skici očevida označen točkom U na položaj koji je na skici očevida označen točkom A, te se tuženicima zabranjuje takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće.
II.
1.tuženiku: Zagorski vodovod d.o.o., OIB:61979475705, Ksavera Šandora Gjalskog 1, Zabok i 2.tuženiku: NGH GRUPA d.o.o., OIB: 27587651734 Golubovečka ulica 85, Donja Stubica se nalaže da tužitelju : ĆH , OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] naknade troškove parničnog postupka u iznosu od 1.613,05
EUR u roku od 15 dana.
III.
Odbija se kao neosnovan zahtjev 1. tuženika : Zagorski vodovod d.o.o., OIB:61979475705, Ksavera Šandora Gjalskog 1, Zabok za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 2.125,00 EUR s zakonskom zateznom kamatom.
IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev 2. tuženika : NGH GRUPA d.o.o., OIB: 27587651734 Golubovečka ulica 85, Donja Stubica za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 547,25 EUR.
Obrazloženje
1.Tužitelj ĆH u tužbi navodi da je vlasnik i posljednji mirni posjednik nekretnine označene kao zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je 2. tuženik NGH GRUPA d.o.o., iz Donje Stubice po nalogu 1. tuženika Zagorski vodovod d.o.o. iz [adresa] i kao njegov izvođač radova, dana 23. veljače 2023. iz smjera benzinske postaje, neovlašteno ušao na označenu nekretninu tužitelja s radnicima, strojem i kombi vozilom, porušio je pletenu žičanu ogradu te je izvršio radove koji se sastoje u kopanju rupe za šaht, površine 2.5 m2, na jugoistočnom uglu predmetne parcele i nakon toga je 2. tuženik po nalogu 1. tuženika, i kao njegov izvođač radova, dana 3. ožujka 2023. ponovno neovlašteno ušao na nekretninu tužitelja, ovoga puta sa suprotne strane u odnosu na prvi put, preko susjedne parcele oznake zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u katastru 6538, k. o. [katastarska općina]) i tom prilikom, da bi pristupio na nekretninu tužitelja, 2. tuženik je prerezao i uklonio žičanu pletenu ogradu u dužini od oko 6 metara, a koja je bila postavljena na predmetnoj parceli tužitelja, uz granicu sa susjednom parcelom zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je 2. tuženik tada i uklonio reklamni pano koji se nalazio na parceli tužitelja i porušio je drvene stupove za koje je ograda bila pričvršćena, a nakon toga, 2. tuženik je sa nekretnine tužitelja bagerom iskopao drvo jasena, zajedno s korijenom, starosti oko 8 godina, te ga je premjestio na susjednu parcelu zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj tvrdi da je povodom oba događaja (od 23. veljače 2023. i 3.ožujka 2023.) pozvao policiju koja je izašla na teren, izdala o navedenom potvrde i napravila izvješća. Tužitelj navodi da su neovlaštenim ulaskom u nekretninu tužitelja, rušenjem ograde, izvođenjem radova na nekretnini tužitelja i ostalim opisanim radnjama, tuženici smetali tužitelja u posljednjem mirnom posjedu nekretnine zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje tužitelj tvrdi da je 1. tuženik protiv tužitelja ranije podnio tužbu radi smetanja posjeda, u kojoj je tvrdio da je tužitelj njemu navodno smetao posjed dana 20.kolovoza 2021. na način da je njegovom izvođaču radova, ovdje 2. tuženiku, onemogućio radove i 1. tuženik u toj tužbi traži i donošenje privremene mjere kojom bi mu se dopustio ulazak na nekretninu tužitelja, u roku od 48 sati pa tužitelj navodi da time 1. tuženik priznaje da nije u posjedu predmetne nekretnine tužitelja, priznaje da mu je izvođač 2. tuženik te priznaje da želi izvoditi radove na nekretnini tužitelja, a sve navedeno je dokaz da je postupanje tuženika, samovlasno, imajući u vidu da su tuženici svejedno, na dane koji su predmet ove tužbe, ušli silom u nekretninu tužitelja, iako sud nije donio privremenu mjeru (a i sve da je sud donio privremenu mjeru, tuženici su mogli ući u nekretninu tužitelja samo putem suda, odnosno ovršnog postupka).
2. U odgovoru na tužbu 1. tuženik Zagorski vodovod d.o.o. iz [adresa] se očituje na način da tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja osporava u cijelosti, a sve iz razloga kako slijedi:ne postoje pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite tužitelju, da je čin smetanja - uz ostvarenje koje pretpostavke može biti pružena posjedovna zaštita - ona je radnja kojom se samovlasno mijenja posjedovno faktično stanje, dakle, čin smetanja je samo onaj koji je poduzet samovlasno, odnosno neovlašteno, da sukladno članku 20. stavku 4. važećeg Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje u tekstu: ZV) nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda, odnosno drugog tijela donesenog na temelju zakona koji to dopušta, da 1.tuženik je, kao javni isporučitelj vodnih usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje, investitor projekta „Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje [adresa] i sustava odvodnje Zlatar“, u sklopu kojega se izvode radovi za projektni element 4: Lot II – Aglomeracija [adresa], faza II. , a navedeni projekt se sufinancira sredstvima EU u okviru Operativnog programa za konkurentnost i koheziju 2014. -2020. i ukupna investicijska vrijednost projekta je 598.099.185,26 HRK od čega je EU sufinanciranje projekta 67% da je razdoblje provedbe projekta: 01.01.2014. – 30.06.2023. , a Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 27. srpnja 2017. („Narodne novine“ broj: 74/2017), projekt „Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda aglomeracije [adresa] i Zlatar, i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Oroslavje i Zlatar Bistrica“, proglašen je strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske, da je za navedene radove - Lot II – Aglomeracija [adresa], faza II, od strane Krapinsko-zagorske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Donja Stubica, izdana pravomoćna
Lokacijska dozvola KLASA: UP/I-350-05/14-01/160,URBROJ: 2140/01-08/2-15-22 od 26. siječnja 2015. te rješenje o izmjeni i dopuni lokacijske dozvole, KLASA: UP/I-350- 05/16-01/000031, URBROJ: 2140/01- 08/2-16-0012 od 26. rujna 2016. (pravomoćno od 21. listopada 2016.), kao i pravomoćna Građevinska dozvola, KLASA: UP/I-361- 03/16-01/000308, URBROJ: 2140/01-08/2-18-0029 od 29. ožujka 2018. i Projektnom dokumentacijom i Elaboratom nepotpunog izvlaštenja izrađenom po METRA d.o.o., ĐH, dipl.ing.kult.teh., ovlaštenom inženjeru geodezije, predviđeno je radi izgradnje predmetnog sustava odvodnje zasnivanje prava služnosti kolektora odvodnje, između ostalog, i na nekretnini označenoj kao zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koja nekretnina u katastarskom operatu odgovara nekretnini pod oznakom kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), u površini služnosti od 62,5 m2, na način da trasa kanalizacije prolazi duž južnog dijela predmetne parcele u smjeru jugoistok-sjeverozapad u dužini od 31,23 m i širini trase 2m na udaljenosti cca 2.3-5 m od južne međe i sadrži reviziono okno dimenzije 1x1m udaljeno cca 5.4m od istočne i cca 5m od južne međe, da je rješenjem o stupanju u posjed Krapinsko-zagorske županije, Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, [adresa], KLASA: UP/I-943-04/20-01/304, URBROJ: 2140/01-14-5-20-2 od 16. prosinca 2020., odobren zahtjev 1. tuženika za stupanje u posjed prije pravomoćnosti rješenja o nepotpunom izvlaštenju nekretnine ustanovljenjem služnosti, među ostalim, označene kao zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na ime vlasnika GH, [adresa], koja u katastarskom operatu odgovara kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u PL br. 1861 k. o. [katastarska općina] na ime posjednika GH, [adresa], površine nepotpunog izvlaštenja 62,5 m2 (trasa kanalizacije prolazi duž jednog dijela predmetne parcele u smjeru jugoistoksjeverozapad u dužini 31,23 m i širini trase 2 m na udaljenosti cca 2,3-5 m od južne međe i sadrži reviziono okno dimenzije 1x1 m udaljeno cca 5,4 m od istočne i cca 5 m od južne međe) i zabilježba postupka izvlaštenja izvršena je rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Zabok, Z-3457/2016 od 27. svibnja 2016. i u konačnici, a u odnosu na predmetnu nekretninu, nadležni Upravni odjel za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Krapinsko-zagorske županije, [adresa], donio je rješenje o izvlaštenju KLASA: UP/I-943-04/20-01/546, URBROJ: 2140-05- 02/6-23-67 od 14. ožujka.2023. godine kojim se prihvaća prijedlog 1. tuženika za nepotpuno izvlaštenje nekretnine ustanovljenjem služnosti, radi izgradnje sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije [adresa]-Il. faza u k. o. [katastarska općina] označene kao: zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu HH, [adresa], katastarske oznake 6539/1 k. o. [katastarska općina] upisana u PL 5408 k. o. [katastarska općina] u posjedu HH, [adresa], površine nepotpunog izvlaštenja 62,5 m2 (trasa kanalizacije prolazi duž jednog dijela predmetne parcele u smjeru jugoistok-sjeverozapad u dužini 31,23 m i širini trase 2 m na udaljenosti cca 2,3-5 m od južne međe i sadrži reviziono okno dimenzije 1x1 m udaljeno cca 5,4 m od istočne i cca 5 m od južne međe), te je utvrđena naknada za nepotpuno izvlaštenje pa slijedom svega gore navedenog, bilo kakve radnje 2. tuženika u pojasu služnosti koje tužitelj naziva smetanjem posjeda nemaju elemente protupravnosti su smislu odredbe članka 20. stavka 4. ZV-a pa time ni obilježja samovlasnog smetanja tužitelja u smislu odredbe članka 21. stavka 1. ZV-a i stoga, u skladu s odredbom članka 22. stavka 1. ZV-a, tužitelju ne pripada sudska zaštita posjeda pa se predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan te nadalje 1. tuženik navodi da je dana 22. prosinca 2020. dostavio 2. tuženiku prethodno navedeno rješenje o stupanju u posjed radi izvršenja (uvid u prilog 8) te je 2. tuženik pozvan da, ako vlasnik/posjednik ne dozvoli ulazak u posjed nekretnine radi izvođenja radova, o navedenom bez odgode obavijestiti 1. tuženika kako bi 1. tuženik o istom obavijestio nadležni upravni odjel te osigurao daljnje postupanje i dana 22. siječnja 2021. 1. tuženik je zaprimio dopis 2. tuženika u kojem stoji da se temeljem gornjeg dopisa 1. tuženika dostavlja očitovanje na način da je 2. tuženik postupio po predmetnom rješenju o stupanju u posjed te se dostavljaju fotografije koje svjedoče o istome, a na priloženim fotografijama nisu vidljive nikakve zapreke na predmetnoj nekretnini već samo radnici 2. tuženika koji nesmetano vrše iskope lopatama tako da je nesporno da je 2. tuženik u odnosu na predmetnu nekretninu faktički stupio u posjed kako je definirano rješenjem o stupanju u posjed Krapinsko-zagorske županije, Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, [adresa], KLASA: UP/I-943-04/20- 01/304, URBROJ: 2140/01-14-5-20-2 od 16. prosinca 2020. i to još u siječnju 2021. što je jasno potvrđeno i rješenjem Krapinsko-zagorske županije, Upravnog odjela za opću upravu i imovinskopravne poslove KLASA: UP/I-943-04/21-01/294, URBROJ: 2140-14-02-05-22-8 od 15. veljače 2022. kojim se odbija zahtjev 1. tuženika za izvršenje rješenja Krapinsko-zagorske županije, Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove KLASA: UP/I-943-04/20-01/304, URBROJ: 2140/01-14-5- 20-2 od 16.prosinca 2020. , jer je navedeno rješenje izvršeno i stoga, a imajući u vidu da je tužitelj nesporno imao saznanja o gore navedenom stupanju u posjed 2. tuženika još u siječnju 2021., a svakako tijekom 2021., prigovor prekluzije prava tužitelja je osnovan te nadalje 1. tuženik tvrdi da radi izvođenja radova opisanih u odgovoru na tužbu, između 1. tuženika, kao naručitelja i 2. tuženika, kao izvođača sklopljen je Sporazum br. 11-JVN/2019., urbroj: 12501/19. od 2. rujna .2019. i tim sporazumom sklopljen je Ugovor o javnoj nabavi predmetnih radova prema modelu FIDIC Crvena knjiga , a prema Ugovoru s dodacima 1-7. ukupna ugovorena vrijednost Ugovora iznosi 41.975.244,22 kn bez PDV-a odnosno 5.571.072,30 EUR, a 2. tuženik je dužan sve ugovorne obveze izvršiti do 2. srpnja 2023. i zaključno 1. tuženik tvrdi kako su bile kakve radnje 2. tuženika, izvan pojasa služnosti, isključiva odgovornost 2. tuženika pa 1. tuženik u tom smislu ističe prigovor promašene pasivne legitimacije.
3. 2. tuženik NGH GRUPA d.o.o. iz Donje Stubice u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti , a prije svega ističe prigovor prekluzije, jer je tužitelj podnio tužbu protekom zakonskog roka budući da je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisan rok za podnošenje tužbe , koji prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja i u vezi prekluzivnosti tog roka navodi se primjer iz sudske prakse (Županijski sud u Bjelovaru, br. Gž 2401/2012-2 od 2. svibnja 2013.): „Iz spisa je vidljivo da je tužitelj istog dana kad mu je tuženik zabranio - odnosno spriječio radnika tužitelja da izvrši popravak trafostanice 10/0,4 kV K. Z., saznao kako za čin smetanja tako i za osobu koja je smetanje počinila. Tužitelj se trebao držati zakonskih propisa ZV-a kao i tamo propisanih rokova za podnošenje tužbe za smetanje posjeda, i u roku od 30 dana podnijeti tužbu bez obzira na zatraženu privremenu mjeru. Za tužitelja je dakle bio mjerodavan rok od 30 dana od učinjenog smetanja i njegovog saznanja za osobu koja je počinila smetanje, a ne rok koji je sud odredio u okviru odlučivanja o privremenoj mjeri, jer je taj rok određen za opravdanje podnesene privremene mjere,,a nije mogao produžiti tužitelju njegovo pravo za podnošenje tužbe za smetanje posjeda. Kako je smetanje posjeda izvršeno 3. kolovoza 2010., a tužba za smetanje podnesena je 21. rujna 2010., očito je daje tužitelj tužbu podnio izvan zakonom određenog roka od 30 dana.” , dakle, rok za sudsku zaštitu posjeda je prekluzivan i tužitelj je uz tužbu dostavio potvrdu Policijske uprave od 3. ožujka 2023. iz koje proizlazi kako je Policijska uprava zaprimila dojavu 23. veljače 2023. o postavljanju kanalizacije međutim, iz navedene potvrde, ali niti dojave nije razvidno kada je tužitelj uočio i prvi puta saznao za smetanje posjeda, odnosno ne postoji dokaz da je upravo taj dan 23. veljače .2023. tužitelj prvi puta saznao za eventualno smetanje posjeda i nadalje 2. tuženik tvrdi da su on i 1. tuženik sklopili Sporazum br.11- JVN/2019, IZGRADNJA KANALIZACIJSKIH MREŽA SUSTAVA ZABOKA I SUSTAV ZLATAR – GRUPA 2:Lot II – Aglomeracija [adresa] – Faza II, u okviru Projekta „ Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje [adresa] i sustava odvodnje Zlatar, a temeljem sklopljenog sporazuma kao bitan preduvjet početka izvođenja radova i početak roka izvođačeve ugovorne obveze je pravodobno uvođenje u posao koje podrazumijeva neometan ulazak na posjed u vlasništvu trećih osoba te 2. tuženik nije samovoljno počinio bilo kakvu radnju koju u svojoj tužbi naznačava tužitelj , naprotiv tužitelj je temeljem sklopljenog ugovora i naloga 1. tuženika pristupio predmetnoj nekretnini tužitelja radi izvođenja radova za koje je sklopljen sporazum, a 2. tuženik nije bio ovlašten po predmetnom sporazumu na bilo koji način uređivati imovinsko prave odnose između 1. tuženika i tužitelja, nego je navedeno u cijelosti bila dužnost 1. tuženika pa stoga bilo kakva radnja koju navodi tužitelj i koja se može okarakterizirati kao smetanje njegova posjeda nije posljedica djelovanja samovolje 2. tuženika nego samo i isključivo postupanje na temelju sporazuma i naloga tužitelja i upravo stoga uređenje imovinsko pravnih odnosa, a koji uključuju i pitanje ovlaštenja na nesmetan i slobodan pristup posjedu tužitelja radi izvođenja radova, tužitelj treba riješiti samo i isključivo sa 1. tuženikom te slijedom navedenog 2. tuženik predlaže se bez saslušanja stranaka i provođenja daljnjih dokaza donese odluka sukladno članku 440. Zakona o parničnom postupku uz naknadu troškova parničnog postupka .
4. Tužitelj je podneskom od 17. listopada 2024. precizirao tužbeni zahtjev prema skici očevida geodetskog vještaka Tomislava Horvata na način kako je to navedeno u izreci rješenja.
5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na listu 5 spisa, u potvrdu MUP PU KZŽ Zabok na listu 6 i 7 spisa, u dokumentaciju na listu 25 do 88 spisa, 90 do 91 spisa, 114 do 117 spisa, proveo očevid na licu mjesta uz prisutnost geodetskog vještaka Društva Geolegin d.o.o. [adresa] na listu 135 i 136 spisa, te izvršio uvid u skicu očevida na listu 137 spisa, u rješenje Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Krapinsko -zagorske županije , Klasa: UP/I-943- 04/21-01/294, Urbroj: 2140-14-02-05-22-8 od 15. veljače 2022, u priklopljen spis Psp- 34/2021 i saslušao tužitelja ĆH u svrhu dokazivanja,
6. Temeljem tako provedenog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.
7. Sud je prije svega ocijenio neosnovanim prigovor prekluzije roka 1. i 2 tuženika za podnošenje tužbe tužitelja zbog smetanja posjeda.
8. Prema odredbi čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 - u daljnjem tekstu: ZV) pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.
9. Iz rješenja o stupanju u posjed KZŽ, Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko pravne poslove, od 16. prosinca 2020. utvrđeno je da je odobren zahtjev 1. tuženika za stupanje u posjed prije pravomoćnosti rješenja o nepotpunom izvlaštenju nekretnine ustanovljavanjem služnosti označene kao: zkčkbr. 3519/1 k. o. [katastarska općina] površine 755 m2, upisana u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na ime vlasnika GH, [adresa], koja u katastarskom operatu odgovara čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana u Pl-1861 k. o. [katastarska općina], na ime posjednika GH, [adresa], površine nepotpunog izvlaštenja 62,5 m2, (trasa kanalizacije prolazi duž jednog dijela predmetne parcele u smjeru jugoistok-sjeverozapada u dužini od 31,23 metra i širini trase 2 metra, na udaljenosti cca 2,3 – 5 m od južne međe i sadrži reviziono okno dimenzije 1x1 metar udaljeno cca 5,4 metra od istočne i cca 5 metara od južne međe.
10. Sud je međutim ocijenio neosnovanom tvrdnju tuženika da bi u posjed prava služnosti stupio u trenutku donošenja tog rješenja, tj. 16. prosinca 2020. jer je samo osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari njezin posjednik, što tuženik u tom trenutku nije bio a niti je u posebnom upravnom postupku zatražio izvršenje toga rješenja tj. predaje u posjed predmetne nekretnine od strane posjednika.
11. Da je tome tako potvrđuje i činjenica koju je sud utvrdio iz spisa Psp-34/2021 koji je bio priklopljen ovosudom spisu u kojem je spisu tamo tužitelj Zagorski vodovod podnio tužbu protiv tuženika ĆH radi smetanja posjeda, tvrdeći da ga je tuženik smetao u posljednjem stvarnom faktičnom i mirnom posjedu čkbr. [katastarska čestica] na način da je stao ispred bagera koji je trebao izvoditi radove u pojasu služnosti te nije želio odstupiti unatoč upozorenju tužitelja te je zapriječio pristup pojasu služnosti stupovima i žičanom ogradom i natpisima čime je počinio čin smetanja posljednjeg mirnog posjeda tužitelja.
12. Dakle, ovdje 1. tuženik nije ostvario svoj posljednji mirni posjed niti je tu činjenicu dokazao, budući da je upravo ovdje tužitelj, a tamo tuženik, ĆH institutom samopomoći spriječio ulazak strojeve tuženika na svoju nekretninu.
13. U odnosu na prigovor da je tužba podnijeta izvan subjektivnog prekluzivnog roka od 30 dana sud je utvrdio da isti prigovor nije osnovan, budući da se tužitelj u ovome spisu poziva na učinjene činove smetanja posjeda koji datiraju od dana 23. veljače 2023. i 3. ožujka 2023., a u koje datume sud ne sumnja obzirom da od istih datuma prileži i potvrda PU KZŽ, o aktivnostima djelatnika 2. tuženika na čestici tužitelja.
14. Iz iskaza samog tužitelja koji je saslušan u svrhu dokazivanja u ovome postupku proizlazi kako ga je svjedok SH obavijestio da radnici I2. tuženika dolaze bagerom na njegovu nekretninu te je on upravo tada i toga dana 23. veljače 2023. došao na svoju nekretninu i prije toga pozvao policiju, a o čemu postoji vjerodostojna dokumentacija u spisu (list 6 i 7).
15. Sud je stoga utvrdio da je tužitelj posljednji mirni posjednik predmetnih nekretnina, a koji posjed istih je izvršavao održavanjem iste čestice tj. košnjom iste obzirom da se radi o građevinskoj čestici.
16. Svaki od tuženika istaknuo je prigovor promašene pasivne legitimacija na način da 1. tuženik navodi da je između 1. i 2. tuženika kao naručitelja i izvođača sklopljen sporazum broj 11-JVN/2019 od 2. rujna 2019. a poglavljem 1.5.21.Knjige 3 Ugovora propisano je da je radni pojas na trasi izgradnje dužan odrediti i organizirati izvođač radova prema prilikama na terenu, vlastitoj tehnologiji izvođenja, vrsti mehanizacije, a kroz plan organizacije gradilišta koju je izvođač dužan napraviti prije početka izvedbe radova te kroz izvedbenu projektnu dokumentaciju, a radni pojas izvođač organizira i ugovara s vlasnicima i koristi na svoj trošak i time ne povećava troškove građenja već predmetni troškovi moraju biti ukalkulirani u jedinične cijene radova po troškovniku.
17. Dakle, 1. tuženik ističe kako su bilo kakve radnje 2. tuženika izvan pojasa služnosti, isključiva odgovornost 2. tuženika pa u tom smislu ističe prigovor promašene pasivne legitimacija.
18. 2. tuženik također ističe prigovor promašene pasivne legitimacije pozivajući se pri tome na isti sporazum broj 11-JVN/2019 u okviru projekta "izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih sustava odvodnje [adresa] i sustava odvodnje Zlatar", a kao bitan preduvjet sklopljenog sporazuma za početak izvođenja radova i proteka roka izvođačeve ugovorne obveze je pravodobno uvođenje u posao koje podrazumijeva neometan ulazak u posjed u vlasništvu trećih osoba i tvrdi da tuženik nije samovoljno počinio bilo kakvu radnju koju u svoj tužbi naznačava tužitelj te nije bio ovlašten po predmetom sporazumu na bilo koji način uređivati imovinsko pravne odnose između 1. tuženika i tužitelja već je to u cijelosti bila dužnost 1. tuženika, pa se bilo kakova radnja 2. tuženika ne može okarakterizirati kao smetanje jer nije posljedica djelovanja samovolje 2. tuženika, već isključivo postupanje na temelju naloga 1. tuženika.
19. Nesporna je činjenica da je predmetne radove izvodio 2. tuženik temeljem sporazuma broj 11-JVN/2019 od 2. rujna 2019. i ugovora o javnoj nabavi predmetnih radova, dakle, naručitelj radova radi izgradnje sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje [adresa] i sustava odvodnje Zlatar bio je 1. tuženik, a izvođač istih bio je 2. tuženik.
20. Prema poglavlju 1.5.21 Knjige 3. Ugovora (list 90 i 91 spisa) naručitelj je ishodio prava služnosti na trasi cjevovoda (kolektora) u širini od najmanje dva metra kroz z rješavanje imovinsko pravnih odnosa i duž čitave trase izgradnje formiran je pojas služnosti u širini minimalno 2 metra na kojem je izvršeno izvlaštenje odnosno obeštećenje vlasnika zemljišta za upis služnosti, a u Knjizi 3. Ugovora navedeno je da radni pojas na trasi izgradnje dužan odrediti i organizirati izvođač radova prema prilikama na terenu, vlastitoj tehnologiji izvođenja , vrsti mehanizacije, a kroz plan organizacije gradilišta koju je izvođač dužan napraviti prije početka izvedbe radova te kroz izvedbenu projektnu dokumentaciju i radni pojas (izvan utvrđenog pojasa služnosti od dva metra) izvođač organizira i ugovara s vlasnicima i koristi na svoj trošak i time ne povećava troškove građenja, već predmetni troškovi moraju biti ukalkulirani u jedinične cijene radova po troškovniku, a ukoliko izvođač treba pristupiti zemljištu van granica gradilišta, dužan je zatražiti odobrenje od inženjera a ukoliko se radovi izvode na ovakvim površinama izvođač će izvijestiti inženjera pismenim putem 14 dana prije početka radova na takvom području i izvođač odgovora za pronalaženje dogovora sa vlasnicima i stanovnicima ovakvog područja i za ishođenje neophodnih dozvola i potvrda o svom trošku, a također on će u potpunosti biti odgovora za vraćanje u prvobitno stanje ovih područaja u dogovoru s vlasnicima i stanovnicima i izvođač će na zahtjev dostaviti inženjeru kopiju pisanog dogovora s vlasnicima i stanovnicima gdje će biti navedeni uvjeti i naknade za korištenje ovakovih područja, a usprkos informaciji, prema inženjeru dogovor i korištenje ovih područja te troškovi vezani s time su isključivo pitanje dogovora između izvođača i vlasnika i stanovnika i izvođač je dužan voditi evidenciju o datumima ulaska i izlaska s područja zemljišta i vlasništva od svakog vlasnika i stanovnika zajedno sa datumima izvođenja i uklanjanja svih struktura gdje je to primjenjivao te će se izdati kopije ove evidencije kada to bude zahtijevano od strane inženjera.
21. U parnici zbog smetanja posjeda pasivno mogu biti legitimirani i izvođač radova i naručitelj radova, ovisno o okolnostima slučaja i njihovoj ulozi u smetanju posjeda, odnosno naručitelj radova kao nalogodavac može biti također odgovoran za smetanje posjeda nekretnine ukoliko se suglasio sa radovima ili se od radova kojima je izvršen čin smetanja posjeda, nije ogradio.
22. Što se tiče radnji koje se u tužbi opisuju kao činovi smetanje posjeda nekretnina tužitelja a izvršene su izvan trase služnosti radi izgradnje sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda aglomeracije [adresa] na predmetnim nekretninama 1. tuženik se kao naručitelj radova, odnosno kao nalogodavac ogradio od istih odredbama Knjige 3 ugovora prema kojima radni pojas (izvan utvrđenog pojasa služnosti od najviše dva metra) izvođač organizira i ugovora s vlasnicima, a ukoliko izvođač treba pristupiti zemljištu van granica gradilišta, dužan je zatražiti odobrenje od inženjera.
23. Očevidom na terenu na kojeg je pristupio sud sa geodetskim vještakom te tužitelj osobno, tužitelj je u naravi pokazao geodetskom vještaku svoju česticu koje je vlasnik i posjednik, i pokazao ogradu koja je porušena na njegovoj čestici kako i iskopanu rupu (za šaht) te isto tako pokazuje i porušenu žičanu ogradu koju je 2. tuženik porušio u drugom navratu počinjenja čina smetanja kao i mjesta iskopanog jasena, a koje su sve točke označene drvenim kolcima obojani i sa rozom bojom te je geodetskom vještaku dat zadatak da na temelju dokumentacije u spisu na skici očevida prikaže i trasu odvodnje prema projektnoj dokumentaciji i elaboratu nepotpunog izvlaštenja te istu trasu ucrta u skicu očevida uz oznaku dužine trase, širine trase, te udaljenosti trase od međe prema elaboratu, a koja trasa je na terenu označena stupićima koji su ofarbani zelenom bojom, a ista skice ja izrađena po geodetskom vještaku zajedno sa identificiranim česticama izrađena na očevidu i neposredno uručena strankama i njihovim punomoćnicima i na koje stranke nisu imale primjedaba.
24. Iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka proizlazi da je identificirao česticu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja u katastru nosi oznaku 6539/1.
25. U svom iskazu tužitelj navodi da je prvo smetanje od strane 2. tuženika bilo izvršeno dana 23. veljače 2023., a o čemu ga je telefonskim putem obavijestio SH, te mu je još rekao da je 2. tuženik došao na njegovu nekretninu sa kombijem i sa bagerom i da su počeli nešto kopati, a radilo se o malom bageru. Tužitelj navodi da ta njegova čestica ograđena je gledano od glavne ceste te prema benzinskoj pumpi i sa sjeverne strane u odnosu na susjednu česticu, a 2. tuženik je ušao na njegovu česticu sa bagerom putem kraj benzinske pumpe na njegovu česticu da bi tamo izvršio iskop za šaht, a koji je zorno prikazan i na skici očevida vještaka prilikom očevida i kada je on to saznao, pozvao je policiju te je i sam osobno došao na tu svoju česticu a oni su mu pokazivali rješenje koje mu je dostavio 1. tuženik, a radilo se o rješenju od 16. prosinca 2020., koje je donijelo KZŽ, Upravni odjel za opću upravu i imovinsko pravne odnose. Tužitelj tvrdi da im je tada i on pokazao rješenje, a isto tako ga je pokazao i policiji,koje je donio isti upravni odjel, a datira od 15. veljače 2022., kojim je odbijen zahtjev Zagorskog vodovoda za izvršenje rješenja od 16.prosinca 2020. , ali 2. tuženik je htio nastaviti sa radovima za koje je došao , međutim im je policija rekla da se sa strojevima maknu, te su oni poslušali savjet policije i maknuli se. Tužitelj navodi da je 2. tuženik pri tome i zakopao grabu za šaht koju je prethodno iskopao. Nadalje, tužitelj navodi da je policija o tome napravila zapisnik , a da je drugi puta čin smetanja bio dana 3. ožujka 2023. , a čemu je on osobno svjedočio, jer su radnici 2. tuženika došli sa suprotne strane gledano od benzinske pumpe sa susjedne čestice na njegovu česticu, time da su za potrebe svojih radova prvo fizički maknuli ogradu kojom je taj dio njegove nekretnine bio ograđen te su iskopali drvo jasena, te ga zajedno sa korijenom preselili na susjednu četicu gdje se i danas nalazi. Tužitelj tvrdi da je i tada zvao policiju da bih zaštitio sebe od neovlaštenog ulaska u posjed, a radnici 2. tuženika su mu ponovno pokazivali to rješenje koje su mu pokazivali prvi puta, a isto tako su to pokazivali policiji. Na upit svog punomoćnika da na skici očevida tužitelj točno pokaže koji dio ograde su srušili radnici II. tuženika dana 23. veljače 2023. i kojim je točkama ista označena, a kojim točkama je označena ogradu koju su fizički uklonili dana 3. ožujka 2023., tužitelj na skici pokazuje da su dana 23. veljače 2023. porušili ogradu označenu na skici očevida točkama I-H , a da dana 3. ožujka .2023. su porušili ogradu koja je označena točkama B-C-D-E-F-G. Tužitelj pokazuje da se drvo jasena na njegovoj čestici nalazilo na mjestu označeno točkom A, te da je iz skice očevida razvidno da je isto drvo jasena preseljeno na susjednu česticu koja nije u njegovom posjedu. Na upit punomoćnika 1. tuženika da li mu je poznato što se sa tom njegovom nekretninom dešavalo 2021. tužitelj navodi da se ništa posebno nije događalo sa istom, jer je on tu nekretninu gotovo svakodnevno obilazio i nije primijetio nikakve promjene na istoj, ona je i dalje bila ograđena nije nikada nikoga primijetio na istoj niti je bilo koga zatekao na njoj. Tužitelj navodi da su iskopi i čišćenje kanala pored glavne ceste vršeni sa glavne ceste, a ne sa njegove čestice jer je ista bila ograđena. Na upit punomoćnika 2. tuženika na koji način tužitelj izvršava posjed svoje čestice, tužitelj odgovara da je on vlasnik i posjednik čestice 6539/1 6539/2 6539/3 (koja nije prikazana na skici očevida), kao i 6539/4 te da su se te čestice građevinske čestice , a koje su u tu svrhu i nasipane sa šljunkom pa jedino što je moguće jest da se na njima uredno kosi trava, što tužitelj i redovito tijekom godina čini, a te su čestice također prijavljene u sustav poticaja poljoprivrednog gospodarstva. Na upit punomoćnika 2. tuženika kada je tužitelj napravio ogradu koja je porušena i prikazana na skici očevida u točkama B- C-D-E-F-G , tužitelj odgovara da je ogradu postavio negdje 2016. ili 2017. i to iz razloga , jer je tada posadio drva jasena, otprilike jedno 8-10 stabala, te da ih zaštiti od dolaska divljači je postavio i ogradu. Tužitelj navodi da je po cijeloj širini svoje čestice, a unutar iste tj. ne po njezinim krajnjim granicama, on postavio ogradu upravo iz razloga zaštite od nasrtaja divljači, dok su tuženici tu ogradu djelomično srušili 23. veljače 2023., a djelomično 3. ožujka 2023. Na upit punomoćnika 2. tuženika da li je tužitelju poznato kakvi radovi bi se trebali izvršavati na njegovoj čestici, tužitelj navodi da mu je poznato da se radovi vrše temeljem nezakonite lokacijske i građevinske dozvole te da su poslovi aglomeracije za koje nije siguran da bi se trebali vršiti preko njegove čestice. Na upit punomoćnika 2. tuženika kako tužitelj zna da je upravo jasen koji se nalazi na susjednoj čestici taj jasen koji je iskopan sa njegove nekretnine, tužitelj navodi da je svojim očima vidio kada je iskopan i mjesto na koje su ga stavili.
26. Iz činjeničnog supstrata koji prileži spisu i provedenih dokaza utvrđeno je da 1. tuženik , kao naručitelj radova i 2. tuženik kao izvođač spornih radova nisu s tužiteljem kao posjednikom predmetnih nekretnina postigli bilo kakav dogovor ili sporazum o načinu i opsegu korištenja predmetnih nekretnina kao radnog pojasa za izvršenje potrebnih radova, a 2. tuženik nije dokazao da bi 1. tuženiku kao naručitelju radova dostavio dokumentaciju u vidu pisanih dogovora sa tužiteljem, evidenciju o datumu ulaska i izlaska s predmetne nekretnine, plan organizacije gradilišta kojeg je trebao izraditi prije početka radova.
27. Odredbom čl. 20. st. 4. ZV-a propisano je da nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela donesenim na temelju zakona koji to dopušta.
28. U ovome konkretnom predmetu bilo je potrebno utvrditi kojim dijelom predmetnih nekretnina prolazi trasa služnosti te da li je obavljanje radnji unutar te trase bilo dopušteno zakonom ili odlukom nadležnog tijela, donesenim na temelju zakona koji to dopušta.
29.. Trasa služnosti prikazana je na skici očevida geodetskog vještaka, a označena je točkama S-O i točkama T-N.
30. Sporno je i je Ii 1. tuženik mogao ući u posjed samo kroz postupak izvršenja upravnog rješenja, pa stoga je li ulazak u posjed samovlastan, a imajući u vidu točku 4. i 5. rješenja Krapinsko- Zagorske Županije od 16. prosinca 2020. (list 69-71 spisa), kao i je li se naručitelj radova 1. tuženik mogao ograditi od radnji izvođača unutar trase služnosti.
31. Rješenjem Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove
Krapinsko-zagorske županije, KLASA: UP/I-943-04/20-01/304, URBROJ: 2140/01-14- 5-20-2 od 16. prosinca 2020. pod točkom 1. odobren je zahtjev predlagatelja Zagorskog vodovoda d.o.o. za stupanje u posjed prije pravomoćnosti rješenja o nepotpunom izvlaštenju nekretnine ustanovljenjem služnosti označene kao zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 755 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na ime vlasnika GH, [adresa] koja u katastarskom operatu odgovara kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u posjedovni list br. 1861 k. o. [katastarska općina] na ime posjednika GH, [adresa], površine nepotpunog izvlaštenja 62,5 m2 (trasa kanalizacije prolazi duž jednog dijela predmetne parcele u smjeru jugoistok- sjeverozapad u dužini od 31,23 mi širini 2m na udaljenosti cca 2,3-5 m od južne međe i sadrži reviziono okno dimenzije dimenzije 1x1m udaljeno cca 5.4m od istočne i cca 5m od južne međe), zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 241 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na ime vlasnika GH, [adresa] koja u katastarskom operatu odgovara kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u posjedovni list br. 1861 k. o. [katastarska općina] na ime posjednika GH, [adresa], površine nepotpunog izvlaštenja 9,7 m2 (trasa kanalizacije siječe južni dio predmetne parcele u smjeru jugoistok-sjeverozapad u dužini od 4,85 m i širini trase 2m na udaljenosti cca 0-2,3 m od južne međe), radi izgradnje sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije [adresa] – II. faza, na prijedlog Zagorskog vodovoda d.o.o., [adresa], K. Š. Gjalskog 1. Točkom 2. navedenog rješenja utvrđeno je da je korisnik izvlaštenja u tijeku postupka za stupanje u posjed nekretnina prije pravomoćnosti rješenja o nepotpunom izvlaštenju nekretnine ustanovljenjem služnosti, dostavio dokaz da je naknada u visini utvrđenoj procjembenim elaboratom koji je u postupku osiguranja dokaza izradio imenovani sudski vještak za procjenu nekretnina, isplaćena na poseban račun otvoren kod toga tijela. Točkom 3. navedenog rješenja određeno je da je vlasnik/posjednik dužan na nekretnini iz točke 1. izreke dozvoliti ulazak u posjed radi izvođenja radova u svrhu izgradnje sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije [adresa] – II. faza, korisniku izvlaštenja Zagorskom vodovodu d.o.o., [adresa], u roku od 8 dana od primitka tog rješenja. Točkom 4. navedenog rješenja određeno je da je, ukoliko vlasnik/posjednik ne dozvoli ulazak u posjed nekretnina iz točke 1. izreke u roku iz točke 3., Zagorski vodovod d.o.o. dužan je o tome izvijestiti nadležno tijelo u roku od 3 dana od saznanja. Točkom 5. navedenog rješenja određeno je da će, u slučaju iz točke 4., nadležno tijelo odrediti očevid radi uvođenja korisnika izvlaštenja Zagorskog vodovoda d.o.o. u posjed predmetnih nekretnina. Točkom 6. navedenog rješenja određeno je da, ukoliko korisnik izvlaštenja ne postupi prema odredbi točke 4. izreke ovog rješenja, smatrat će se da mu je vlasnik/posjednik mirno predao posjed predmetnih nekretnina. Točkom 7. navedenog rješenja određeno je da žalba podnesena protiv istog, ne odgađa njegovo izvršenje.
32. Dakle, iako je rješenjem Upravnog odjela za opću upravu i imovinskopravne odnose KZŽ od 16. prosinca 2020. odobren zahtjev Zagorskog vodovoda d.o.o. [adresa] za stupanje u posjed prije pravomoćnosti rješenja o nepotpunom izvlaštenju, ni jedna strana ne može samostalno izvršavati određenu odluku, bilo sudsku, bilo upravnu, već je I. tuženik mogao samo kroz postupak izvršenja upravnog rješenja ući u posjed na zakoniti način, pa budući to nije učinio, smatra se njegov ulazak u posjed samovlasnim, a i sam 1. tuženik u žalbi protiv prvostupanjskog rješenja navodi da rješenje nije izvršeno u cijelosti.
33. Osim toga 1. tuženik kao naručitelj radova ne može se ograditi od radnji izvođača koje su nužne da bi se izvršila obveza iz ugovora, u građevinskom smislu tako da su za samovlasno oduzimanje i uznemiravanje posjeda tužitelja odgovorni 1. tuženik , kao naručitelj , odnosno nalogodavac i 2. tuženik kao izvođač unutar i izvan pojasa služnosti .
34. Prema tome , u ovom postupku , provedenim dokazima i to dokumentacijom u spisu, očevidom na mjestu spora , geodetskim vještačenjem i s obzirom na uvjerljin, logičan i životan iskaz tužitelja, tužitelj je dokazao da je posljednji mirni posjednik zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da su 1. tuženik: Zagorski vodovod d.o.o. iz [adresa] , kao naručitelj radova i 2. tuženik NGH GRUPA d.o.o. iz Donje Stubice , kao izvođač pasivno legitimirani u ovom predmetu , a i tužitelj je dokazao i činove smetanja posjeda da je 2. tuženik , po nalogu 1. tuženika dana 23. veljače 2023. pristupio na nekretninu tužitelja s radnicima, strojem i kombi vozilom te je porušio žičanu pletenu ogradu, koja je na skici očevida od 9. travnja 2024., izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Tomislavu Horvatu, označena crvenom crtom koja spaja točke oznake H-R- I i iskopao je rupu koja je na istoj skici označena crvenom crtom koja spaja točke oznake K-L-M-J, te je dana 3. ožujka 2023. porušio pletenu žičanu ogradu na B-C-D- E-F-G te je iskopao drvo jasena koji je prije smetanja posjeda bio na nekretnini tužitelja na mjestu označenom na istoj skici točkom A i premjestio ga na susjednu nekretninu zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na mjesto označeno na istoj skici točkom U tako da postoje pretpostavke iz čl. 22. st. 1. i 2. ZV-a za pružanje posjedovne zaštite tužitelju radi čega je valjalo odlučiti kao u toč. I. izreke rješenja.
35. Također je istim rješenjem u toč. I. naloženo 1. tuženiku i 2. tuženiku da uspostave prvobitno stanje na način da na nekretnini tužitelja zkč. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vrate ogradu na prvobitno mjesto i to na položaj koji je u skici očevida označen crvenom crtom koja spaja točke B-C-D-E-F-G oznake i crvenom crtom koja spaja točke oznake H-R-I, da zakopaju i poravnaju rupu čiji je položaj na skici s očevida označenom crvenom crtom koja spaja točke oznake K-L-M-J te da vrate drvo jasena s položaja koji je na skici očevida označen točkom U na položaj koji je na skici očevida označen točkom A, te se tuženicima zabranjuje takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće.
36. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( ,,Narodne novine '' br. 53/91, 91/92,112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 , 70/19, 80/22,114/22 i 155/23-dalje ZPP ), a troškovi parničnog postupka odnose se na zastupanje tužitelja po punomoćniku , koji je odvjetnik u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to: jednokratna nagrada za prvostupanjski postupak po tbr. 7/2 al. 1. 250 bodova, jednokratna naknada za prvostupanjski postupak nakon ukidnog rješenja po tbr 7/2 al. 1. 250 bodova, a kako je 1 bod 2,00 EUR , to iznosi 1.000,00 EUR te PDV od 25% u iznosu od 250,00 EUR čemu valja pribrojiti troškove geodetskog vještačenja u iznosu od 349,78 EUR i troškove sudske pristojbe od 13,27 EUR tako da su tužitelju dosuđeni troškovi parničnog postupka u iznosu od 1.613,05 EUR.
37. Budući da 1. tuženik Zagorski vodovod d.o.o. iz [adresa] nije uspio u parnici, odbijen je kao neosnovan njegov zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 2.125,00 EUR s zakonskom zateznom kamatom.
38. S obzirom da 2. tuženik NGH GRUPA d.o.o. iz Donje Stubice također nije uspio u parnici, to je odbijen njegov zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 547,25 EUR.
U Zaboku 25. studenog 2025.
S u d a c
Branko Herceg
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenje može se izjaviti žalba u roku od 15 dana, putem ovog suda Županijskom sudu u Zagrebu , pismeno u tri primjerka. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.
Dostaviti:
1.Marko Skukan, odvjetnik iz Zagreba, Ilica 35,
2. Kovač & partneri odvjetničko društvo d.o.o., Heinzelova 70, Zagreb ,
3. Odvjetničko društvo Ljubenko & partneri d.o.o. iz Zagreba, Branimirova 29
