Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

Karlovac

K-6/2025-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu u vijeću sastavljenom od suca Ivana Klapšića, kao predsjednika vijeća te sudaca porotnika Ljubice Valjak i Darka Bajca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Sabine Erceg kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženika LS, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 4. u svezi stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015, 101/2017, 118/2018, 126/2019, 84/2021, 114/2022 i 114/2023 – dalje u tekstu: KZ/11.) u povodu optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Karlovcu, broj KO-DO-4/2024, zaprimljene 24. travnja 2024., nakon javne rasprave održane 25. studenog 2025., dana 25. studenog 2025. u odsutnosti stranaka, objavio je i

p r e s u d i o  j e

optuženik LS, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin ES i MS rođene MS, rođen **.**.2001. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] i boravištem u [adresa],  državljanina  Republike  Hrvatske, poljoprivrednik, nezaposlen, neoženjen, bez djece, u istražnom zatvoru u Gospiću, bez imovine, bez primanja,

kriv je

što je,

26. listopada 2023., oko 04,25 sati, u Gospiću, upravljao teretnim automobilom marke "Renault Master" registarske oznake [registarska oznaka], desnom prometnom trakom autoceste A1 iz smjera Perušića u smjeru Gornje Ploče, protivno članku 216. stavku 1. točki 3. i članku 37. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine” broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022., 114/2022 dalje u tekstu: ZOSPC.), prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilom obzirom da vozački ispit nije položio, svjestan i pristajući da takvom vožnjom ugrozi druge sudionike u prometu, tako da je upravo zbog nedovoljnih vozačkih vještina, znanja i osposobljenosti za sigurno i samostalno upravljanje motornim vozilom, dolaskom do 186 km i 455 m navedene autoceste, ne držeći vozilo kojim je upravljao na potrebnoj udaljenosti od motocikla marke "Hyosung GT 125" registarske oznake i broja [registarska oznaka] koji se kretao ispred njega, istom prometnom trakom i u istom smjeru, a kojim je pravilno upravljao BS, dok se na istom kao putnik nalazio PS, obojica državljani Nepala, uslijed čega nije pravovremeno poduzeo ikakvu radnju kako bi izbjegao nalet na isti, već je prednjim lijevim dijelom teretnog automobila udario u stražnji dio motocikla registarske oznake i broja [registarska oznaka], pri čemu su zbog siline udarca vozač motocikla BS i putnik na istom Sagar Tamang prvotno nabačeni na prednju lijevu stranu teretnog vozila registarske oznake [registarska oznaka], a potom odbačeni na kolnik, nakon čega su na Sagara PS zbog nemogućnosti izbjegavanja naletjeli teretni automobil registarske oznake [registarska oznaka] i osobni automobil austrijskih registarskih oznaka [registarska oznaka] kojima su navedenom autocestom iza njih u istom smjeru upravljali DS i ZS, kojom prilikom su vozač motocikla registarske oznake i broja [registarska oznaka] BS i putnik na istom PS zadobili višestruke ozljede i to BS oguljotine glave, trupa i udova, krvne podljeve na vjeđama očiju te na obje prepone, rane razderotine glave, trupa i udova, odignuće kože, potkožja i mišićja desne strane stražnjice i desne natkoljenice, prijelom donje čeljusti, gornje čeljusti i jagodične kosti na desnoj strani, obje potkoljenice te otvoreni prijelom desne bedrene kosti, prijelom baze lubanje, 1. - 2. vratnog i 8.- 9. prsnog kralješka, prsne kosti, svih rebara te višekomadni prijelom zdjelice, krvarenje u meke moždane ovojnice, razdor osrčja, srca, pluća, plućne arterije, plućnih vena, jednjaka, aorte, ošita, jetre, slezene, bubrega, tankog crijeva, hvatišta crijeva te završnog debelog crijeva i opsežni krvni podljev u prostoru iza trbušne šupljine, a PS zgnječenje glave i trupa, zgnječenje gornjeg dijela desne natkoljenice, oguljotine i krvne podljeve kože trupa i svih udova, prijelom obje nadlaktične kosti, prijelom lijevog lakta, prijelom lijeve palčane i lakatne kosti, prijelom lijeve bedrene kosti, prijelom lijeve i desne goljenične i lisne kosti, prijelom desnog nožnog zgloba te višestruke prijelome kostiju zdjelice, koje ozljede kod svakog od imenovanih u svojoj ukupnosti predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu i od kojih su obojica na mjestu preminuli,

dakle, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, a kaznenim djelom je prouzročena smrt dvije osobe,

čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu - opisano u članku 227. stavak 4. u vezi stavka 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23 – dalje u tekstu KZ/11), a kažnjivo po članku 227. stavak 4. KZ/11,

pa se optuženi LS na temelju citiranog zakonskog članka

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju 5 (pet) godina.

II Na temelju članka 54. KZ/11. optuženiku se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme lišenja slobode i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 26. listopada 2023., pa nadalje.

III Na temelju članka 72. stavak 1. KZ/11., okrivljeniku LS izriče se sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima svih kategorija vozila u trajanju od 3 godine dulje od izrečene kazne zatvora.

IV Na temelju članka 148. stavak 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25. - dalje u tekstu: ZKP/08.) optuženi LS u cijelosti se u cijelosti oslobađa obveze naknade troška kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. – 6. ZKP/08.

Obrazloženje

1. Županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu podiglo je optužnicu protiv optuženika LS KO-DO-4/2024, zaprimljene 24. travnja 2024., zbog kaznenih djela iz članka 227. stavak 4. u svezi stavka 1. i članka 123. stavak 2. KZ/11. Na raspravama 21. studenog 2024. i 28. studenog 2024. ŽDO je izmijenilo činjenični opis kaznenog djela pod točkom 1. optužnice dok je u odnosu na točku 2. optužnice odustalo od optužbe za kazneno djelo iz članka 123. stavak 2. KZ/11. U ponovljenom postupku, podneskom od 19. studenog 2025. i na raspravi 25. studenog 2025. ŽDO je izmijenilo činjenični opis kaznenog djela koje se optuženiku stavlja na teret.

2. Kod očitovanja o osnovanosti optužnog akta optuženik LS izjavio je da se ne smatra krivim.

3. Optuženik u obrani navodi da je pokušao položiti vozački ispit, no u 4 navrata je pao pisani dio ispita a do vožnje nije niti došao, niti ikad bio s instruktorom vožnje. Koliko se sjeća išao je na zdravstveni pregled vezano za vozački i tu je bilo sve u redu. Ne poriče da je teretnim vozilom naletio na motocikl ispred sebe, braneći se da nije vozio velikom brzinom, ali da zbog obilne kiše koja je padala, slabe vidljivosti u noćnim uvjetima vožnje, pri čemu tvrdi da motocikl nije bio propisno osvijetljen, istog jednostavno nije uočio u kretanju uslijed čega je došlo do naleta. Mislio je da se na motociklu nalazi jedna osoba. Zbog stanja šoka i straha drugih detalja se ne sjeća. Naveo je da nema vozačku dozvolu, da teretno vozilo vozi unazad godinu-dvije, a da je kritične zgode vozio drva prema Zadru u namjeri da ih tamo proda. Te zgode optuženik je krenuo oko 3 ujutro, išao je prodati drva da bi ostvario sredstva za uzdržavanje svoje majke i 3 mldb. braće i sestara koje je preuzeo uzdržavati jer mu je otac umro nekih 20-ak dana prije ove nezgode. Zbog uvjeta na cesti vozio je maksimalno 70-80 km/h, inače ima dobar vid i da ih je pravovremeno vidio sigurno bi se zaustavio, no do naleta je došlo odjednom, samo se motocikl stvorio ispred njega, ne zna da li su stajali ili vozili, nisu imali zadnje svjetlo jer bi to uočio. Čim je vidio što se dogodilo zaustavio je kombi, upalio sva 4 žmigavca, pokušao je signalizirati drugim vozilima koji su nailazili autocestom, zaustavio je vozilo kombi i rekao vozaču da zove hitnu pomoć, a sve to vrijeme i druga vozila su se kretala po autocesti, on nije mogao ići do unesrećenih jer bi i njega tada pogodilo vozilo. Njemu je žao zbog svega što se desilo. I prije se on kretao tom dionicom autoputa do Zadra. Do prelaska drugog vozila preko tijela ovog drugog oštećenika koji se nalazio odbačen na kolniku došlo je prije nego što je optuženik zaustavio ovaj kombi i zamolio da zove hitnu. Misli da je i još neko drugo vozilo prešlo preko tijela osim ovog vozila, misli da se radilo o karavanu marke Škoda. Da ih je uočio prije, sigurno bi manevrirao i izbjegao nalet, no uočio ih je neposredno prije naleta. Predmetne zgode na put je krenuo sam s kombijem koji je bio vlasništvo njegova oca. On već 15 godina upravljam motornim vozilima, a na to je primoran radi ostvarivanja neke zarade obzirom da su slabog imovinskog stanja. Vozački nije položio nikada, pet puta je padao na pisanom ispitu pa do vožnje nije ni došao. Ti pokušaji polaganja su bili unazad 3 godine. Prošao je zdravstveni pregled za vozačku dozvolu i ima negdje uvjerenje o tome. Što se tiče uvjeta na cesti u vrijeme nezgode, promet je bio uobičajene gustoće, bila je magla i lijevala kiša, upravljao je pod kratim svjetlima jer kada bi upalio duga zasljepljivala bi ga u magli. U trenutku naleta je imao upaljena kratka svjetla. Navodi da je prošao zdravstveni u [adresa] prije nekih 3 godine.

4. Tijekom dokaznog postupka pročitani su potvrda o smrti za IS (list 11-12 spisa), potvrda o smrti za KS (list 13-14spisa ), zapisnik o očevidu od 26.10.2023. (list 81-92 spisa), osobni dokumenti IS (list 97-105 spisa), osobni dokumenti KS (list 110-118 spisa), zapisnik Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku o provedenoj obdukciji mrtvog tijela IS (list 166-168 spisa), prijava ozljeda za KS (list 177 spisa), prijava ozljeda za IS (list 178-179 spisa), situacijski plan mjesta događaja (list 182 A spisa), fotodokumentacija očevida (list 182A spisa), zapisnik Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku o provedenoj obdukciji mrtvog tijela KS (list 187-189 spisa), izvješće o provjeri u Evidenciji vozačkih dozvola Informacijskog sustava MUP-a (list 228 spisa), dopis Hrvatskih autocesta d.o.o. od 29. kolovoza 2024 (list 372 spisa), dopis PP Gospić od 9. kolovoza 2024. (list 377 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka medicinske struke prof.dr.sc. Davora Mayera sačinjen u okviru provedenog kombiniranog prometnog i sudsko-medicinskog vještačenja (list 229-236 spisa), te je navedeni vještak dodatno saslušan na raspravi od 12. rujna 2024. ii 12. studenog 2025.g, a pročitano je i njegovo dodatno očitovanje od 10. listopada 2024. (list 447 spisa), pročitan je zapisnik o vještačenju Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić od 19. travnja 2024. (sa lista 289-302 spisa), te je vještakinja Sanja Krainović dodatno saslušana na raspravi od 12. rujna 2024 (list 380 spisa), nadalje pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za cestovni i zračni promet dipl.ing. Srećka Hlišća sačinjen u okviru provedenog kombiniranog prometnog i sudsko-medicinskog vještačenja (list 238-247, 351-352 spisa), te je dodatno vještak Srećko Hlišć saslušan na raspravi od 12. rujna 2024. (list 381-382 spisa), pročitano je izvješće HAC d.o.o. od 19. rujna 2024 (list 408 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za područje psihijatrije dr. Gorana Arbanasa (list 418-434 spisa), saslušani su: svjedok HS (list 41 spisa), svjedok NS (list 476 spisa), MS (list 360 spisa), uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedoka DS (list 195-197 spisa), pročitano je uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za upravljanje vozilima optuženika od 15.10.2018. (list 482 spisa), razgledan je priležeći fotoelaborat, te su na kraju dokaznog postupka pročitani izvod iz KE za optuženika (list 600-601 spisa), te izvod iz PE (list 59-60 i 465-474 spisa spisa).

5. Na temelju provedenog dokaznog postupka, cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u usporedbi s drugim dokazima te ukupnost svih dokaza, sud je nesporno utvrdio da je optuženi počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nezgode u cestovnom prometu, činjenično i pravno opisano u izreci presude, s time da je iz činjeničnog opisa kaznenog djela ispušten dio koji se odnosi na vožnju brzinom koja nije bila prilagođena uvjetima na cesti i opterećenosti vozila teretom, obzirom da je tijekom postupka utvrđeno da optuženik predmetne zgode nije upravljao neprilagođenom brzinom te da oterećenost vozila teretom nije od utjecaja na nastanak nezgode. Isto tako iz podataka Prekršajne evidencije proizlazi da je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom mjera istekla tijekom 2021. godine, pa je i taj dio ispušten iz činjeničnog opisa.

6. Među strankama nije sporno da je optuženik prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilom, obzirom da vozački ispit nije položio, da je predmetne zgode upravljao vozilom kojim je naletio na oštećenike, uslijed čega su oštećenici zadobili ozljede, a kako se to navodi u optužnici (list 588 spisa).

7. Sporno je da li je na motociklu oštećenika bilo upaljeno zadnje pozicijsko svjetlo, a s tim u vezi sporno je da li je i kada optuženik mogao uočiti oštećenike na motociklu i da li je mogao izbjeći nalet na motocikl.

8. Temeljem članka 421. stavak 1. točka 4. ZKP/08, odbijen je kao odugovlačeći prijedlog obrane da se putem Ministarstva pravosuđa ili putem diplomatske pomoći zatraži podatak da li su oštećenici imali položen vozački ispit i važeću dozvolu za upravljanje motociklom jer je ta činjenica utvrđena. Naime, na činjenicu da je predmetne zgode motociklom upravljao oštećeni BS koji je u tom trenutku imao valjanu vozačku dozvolu, upućuje sadržaj zapisnika o očevidu od 27. listopada 2023. u kojem se navodi da je u prometnoj nezgodi sudjelovalo vozilo motocikl marke HYOSUNG za koje je izdana valjana prometna dozvola, a da je vlasnik tog motocikla BS, kojem je izdana vozačka dozvola A kategorije. Navedeno se dodatno potvrđuje i dopisom PP Gospić od 9. kolovoza 2024. (list 377 spisa) iz kojeg proizlazi da je BS imao valjanu vozačku dozvolu broj [broj vozačke dozvole] izdanu 2021. godine u Nepalu. Konačno valja reći da je i životno i logično da je predmetne zgode motociklom upravljao BS, kao vlasnik tog vozila.

9. Kako je među strankama sporno da li je na motociklu oštećenika u trenutku naleta bio upaljeno zadnje pozicijsko svjetlo, to je valjalo cijeniti zapisnik o vještačenju službe traseoloških vještačenja Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 19. travnja 2024., u kojem se navodi da su tijekom ispitivanja motocikla koji je sudjelovao u predmetnoj prometnoj nezgodi uočeni lomovi i savijanja predmetnog motocikla na području centralnog dijela okvira te stražnjeg dijela motocikla uključujući stražnju vilicu i stražnji kotač. Zatečena su oštećenja električnih instalacija, kidanja kablova vezana za paljenje motora, te oštećenja sklopova stražnje svjetlosne signalizacije. Navodi se da su sva oštećenja najvjerojatnije nastala u predmetnoj prometnoj nezgodi. Prekidači kojima se regulira svjetlosna regulacija motocikla su mehanički funkcionalni. Prekidač na lijevoj ručici prekidača namijenjen za uključivanje kratkog odnosno dugog snopa putnih svjetala nalazi se u poziciji za uključivanje dugog snopa putnih svjetala. Prekidač na desnoj ručici upravljača namijenjen za uključivanje putnih svjetala nalazi se u poziciji za uključivanje svih putnih svjetala. Pri ispitivanju funkcionalnosti utvrđena je neprekinutost električnih vodova i funkcionalnosti žarulja koje su adekvatne za mjesto ugradnje. Utvrđeno je da na stražnjoj svjetlosnoj signalizaciji nedostaje krajnji dio instalacije za pokazivače smjera i osvjetljenje registarske oznake, te dio vezan za stražnje pozicijsko stop svjetlo koji je oštećen u vidu loma kućišta i nosača istog, no pronađen je konektor za žarulju na stražnjem dijelu motocikla koji je odvojen od kućišta. Žarulja zadnjeg pozicijskog stop svjetla oštećena je u prometnoj nesreći te nije pronađena na mjestu događaja. Dio električne instalacije stražnje svjetlosne signalizacije koji se nalazi na motociklu nije oštećen te je isti neprekinut. Priključivanjem adekvatne žarulje za ugradno mjesto te spajanje na vanjski izvor napona, utvrđeno je da je konektor za stražnje pozicijsko stop svjetlo funkcionalno.

9.1. U konačnici se iznosi mišljenje da je prednje putno svjetlo bilo funkcionalno, a stražnja signalizacija vjerojatno također bila funkcionalna.

9.2. Samostalni vještak za prometna vještačenja GS dodatno je na raspravi od 12. rujna 2024. (list 382 spisa) obrazložila svoj nalaz i mišljenje, te izjavila da nisu pronađeni eventualni ostaci žarulje već samo konektor koji je utvrđen kao funkcionalan. Dodaje da nije nužno da bi ostatak žarulje bio priključen na konektor u ovom slučaju. Obzirom na rezultate ispitivanja ne može donositi zaključke da li je žarulja stražnjeg svjetla bila na motociklu i da li je bila ispravna.

9.3. Nalaz i mišljenje navedenog sudskog vještaka prihvaća se kao stručan i izrađen na temelju priležeće dokumentacije te valjano obrazložen, a niti stranke nisu prigovarale nalazu i mišljenju niti eventualno predlagale vještačenje po nekom drugom vještaku.

9.4. Prema tome, a na temelju prethodno navedenog nalaza i mišljenja samostalnog vještaka za prometna i traseološka vještačenja vijeće zaključuje da je u trenutku nezgode na motociklu oštećenika bilo upaljeno prednje svjetlo, dok nije moguće sa sigurnošću utvrditi da li je stražnje pozicijsko stop svjetlo na motociklu bilo funkcionalno.

9.5. Stoga je pri utvrđenju mogućnosti uočavanja oštećenika od strane optuženika, valjalo razmotriti i dinamiku nastanka nezgode u kojoj stražnjeg funkcionalnog pozicijskog svjetla na motociklu nije bilo, a obzirom da na takvu mogućnost decidirano upire obrana optuženika.

10. U pogledu vremenskih uvjeta u trenutku nezgode valja reći da optuženik u obrani navodi da je lijevala kiša, da je bila magla te da je upravljao vozilom s upaljenim kratkim svjetlima jer kada bi upalio duga zasljepljivala bi ga u magli. U tom dijelu obrana je sukladna s iskazima ostalih svjedoka pa tako i svjedok DS (list 195-197 spisa) navodi da je na mjestu događaja padala jaka kiša i vidljivost je bila loša, kolnik je bio klizak, a na mjestu događaja nije bilo rasvjete, dok svjedok NS, koji se kretao autocestom u blizini mjesta događaja te noći, također je izjavio da je jako padala kiša i da se teško moglo voziti preko 100 km/h.

11. U svrhu utvrđivanja dinamike nastanka predmetne prometne nezgode vijeće je cijenilo pročitanu dokumentaciju te nalaz i mišljenja stalnog sudskog vještaka za promet dipl. ing. Srećka Hlišća, koji je zajedno s vještakom sudsko medicinske struke dr. Davorom Mayerom proveo kombinirano vještačenje, te je opću dinamiku i sve relevantne okolnosti predmetnog događaja naveo u svome nalazu i mišljenju od 29. ožujka 2024. godine (list 238-248 spisa), dopuni vještačenja od 16. srpnja 2024. (list 351-353 spisa), dok je svoj pisani nalaz i mišljenje još dodatno obrazložio na raspravi 12. rujna 2024. te 12. studenog 2025. (list 603-606 spisa). Nalaz i mišljenje navedenih vještaka vijeće prihvaća kao stručan i izrađen na temelju priležeće dokumentacije te valjano obrazložen, a niti stranke nisu prigovarale nalazu i mišljenju niti eventualno predlagale vještačenje po drugom vještaku.

12. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da je optuženik upravljao pretovarenim furgonom u uvjetima kišne noći desnom voznom trakom autoceste kada je sustigao motocikl na kojem su se prevozila dvojica putnika, vozeći desnom trakom lijevo od njezine sredine, pa je došlo do naleta prednjeg krajnje lijevog dijela furgona na stražnji dio motocikla. Brzina kretanja vozila optuženika kod naleta je iznosila 100 km/h a motocikl se kretao brzinom od 60 km/h.

12.1. U slučaju da je na stražnjem dijelu motocikla bilo upaljeno ispravno crveno pozicijsko svjetlo, njegovo kretanje bi u kišnoj noći bilo moguće opaziti iznad dosega dugog svjetla te izbjeći nalet na bilo koji način smanjenjem brzine i promjenom putanje u stranu od putanje motocikla. Na raspravi je vještak dodatno obrazložio (list 383 spisa) da bi pozicijsko svjetlo na motociklu omogućavalo optuženiku zapažanje postojanja vozila ispred njega na udaljenostima koje su veće od trenutnog dosega bilo dugog ili kratkog svjetla, u svakom slučaju iznad udaljenosti od 50-ak metara, te da prosječan vozač u situaciji da je bilo upaljeno zadnje pozicijsko svjetlo na motociklu mogao je bez poteškoća brzinu svog kretanja prilagoditi brzini kretanju motocikla i tako izbjeći nalet.

12.2. Nadalje, vještak se na raspravi 12. studenog 2025. godine očitovao i o mogućnosti uočavanja motocikla i izbjegavanja naleta na isti, imajući u vidu vremenske uvjete koji su bili u vrijeme nesreće, a to se odnosi na noćne uvjete vožnje i kiše te mokrog, neosvijetljenog kolnika, uz mogućnost postojanja izmaglice, u situaciji da je na motociklu bilo upaljeno samo prednje svjetlo, te naveo da kada se pođe od pretpostavke tehničke ispravnosti prednjeg putnog svjetla na motociklu oštećenika te da se radi samo o jednom svjetlu, za očekivati je u kišnim uvjetima smanjenje intenziteta rasvjetljavanja okoline te stvaranja osvijetljene površine koja je u bitnom po intenzitetu smanjena u odnosu ako su noćni uvjeti bez kiše i bez izmaglice. Prosječni vozač koji bi dolazio odostraga takvom motociklu koji nema stražnje pozicijsko svjetlo već samo prednje putno svjetlo, a vani je noć, pada kiše i postoji eventualno izmaglica, može vidjeti da se nešto ispred njega nalazi samo po različitoj svjetlini prostora u pozadini koju gleda ispred sebe, pri čemu vještak navodi da se ne može izjasniti o kojoj razdaljini se u konkretnom slučaju radi. Prosječni vozač dakle ne bi mogao znati na kojoj udaljenosti je ta razlika u svjetlini noćnog, kišovitog vremena s izmaglicom već jedino da postoji. Optuženik je mogao pri svojoj brzini uočiti tu razliku u osvjetljenju, dakle brzina nije od utjecaja na mogućnost uočavanja te svjetlosne razlike ispred sebe već u mogućnost izbjegavanja naleta. Osim toga treba uzeti u obzir da i putna svjetla na vozilu koje prati takav motocikl također se ne raspršuju na "normalan način" kao da kiše nema, već se zbog kapljica kiše i izmaglice nasumično rasprostiru stvarajući zonu nekog nedefiniranog osvjetljenja. Za prosječnog vozača koji bi bio pozoran i naviknut na takve situacije da se mogu pojaviti mogao bi shvatiti da ispred njega postoji nešto ali što ne bi mogao zaključiti. Budući se vozač kreće autocestom mogao bi posredno zaključivati o postojanju neosvijetljenog vozila ali ne bi mogao zaključiti o kojem se prostoru radi između njega, pa do tog vozila koje se kreće ispred njega, s time da bi samo jedan snop rasvijetljenosti, dakle izostanak širine zone naviknutom vozaču ukazivao da se radi ili o motociklu ili o osobnom ili sličnom vozilu koje ima samo jedno upaljeno svjetlo. Prema tome, u konkretnom slučaju, budući da se ne može odrediti udaljenost do konkretne prepreke konkretnog motocikla, vještak ostaje kod zaključka u pogledu mogućnosti izbjegavanja nastanka nesreće na način da se uspori kretanje ili prestroji vozilo i na taj način se izbjegne nalet na motocikl.

12.3. Dakle, iz gore navedenog proizlazi da je prosječni vozač u konkretnoj situaciji mogao uočiti motocikl u situaciji da je imao funkcionalno zadnje svjetlo, odnosno svjetlo koje je taj motocikl projicirao ispred sebe u situaciji da je motocikl imao funkcionalno samo prednje svjetlo, te da je u obje situacije mogao izbjeći nalet usporavanjem ili prestrojavanjem vozila u drugu traku. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka, proizlazi da optuženik ništa od gore navedenog nije učinio već se nastavio kretati bez ikakvog manevra ili kočenja te na isti naletio.

13. Time je optuženik postupio suprotno odredbi iz članka 37. ZOSPC, a koja propisuje da je vozač dužan vozilo držati na takvoj udaljenosti od drugih vozila u prometu da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti prometa, ne izazove opasnost i ne ometa druge vozače.

14. Kao uzrok nastanka nesreće vještak navodi da nije utjecalo toliko vozačko neiskustvo, pri čemu objašnjava da se radi o situaciji gdje vozač upravlja vozilom po ravnoj liniji, što može učiniti i neiskusan vozač, već da je do nezgode došlo zbog izostanka pozornosti, a o čemu je već ranije iskazivao u pogledu uočavanja razlike u osvjetljenju i s tim u vezi i pojačane pozornosti, kao i psihofizičke sposobnosti optuženika kao vozača, a što dodatno objašnjava da se ona odnosi na okolnost pravodobne i pravilne reakcije na podražaj u smislu donošenja prave odluke u kratkom vremenu.

15. Na pitanje predsjednika vijeća vještak je naveo da u slučaju loših vremenskih uvjeta nužna je i povećana pozornost svakog pa i prosječnog vozača bez obzira na gradaciju prosječnosti. Na daljnji upit što bi se očekivalo od prosječnog vozača u uvjetima takvim kakve je opisao navodi da bi se mogla očekivati pojačana opreznost vozača te ili smanjenje brzine dok se ne provjeri o kakvoj prepreci se radi, odnosno pomicanje u neku stranu u odnosu na tu prepreku.

15.1. Vještak je također naveo da bi razlika između prosječnog vozača i konkretnog slučaja i bila u tome što bi se od prosječnog vozača očekivalo i iskustvo u pojedinim situacijama vožnje, odnosno ako i postoji neiskustvo u određenim situacijama da se pojača opreznost te da se s pojačanom opreznošću poništi utjecaj novonastalih situacija.

15.2. Za konkretan slučaj optuženika vještak je naveo da ne može zaključivati u koju grupu bi on vozača spadao, pri čemu bi, a s obzirom na stanje spisa proizlazilo kako se u slučaju optuženika ne bi radilo o osobi koju nazivamo općenito prosječnim vozačem, dakle koji zadovoljava formu polaganja ispita i izvjesnog predznanja u procjeni prometnih situacija.

15.3. Imajući u vidu konkretne okolnosti i na upit predsjednika vijeće da li bi se ovakva nezgoda mogla dogoditi da je kombi vozilom upravljao prosječni iskusni vozač, vještak je naveo do toga ne bi došlo.

16. Slijedom navedenog, a imajući u vidu mišljenje vještaka da do nezgode ne bi došlo u situaciji da je kombi vozilom upravljao prosječni vozač, a od kojeg bi se mogla očekivati pojačana opreznost vozača te ili smanjenje brzine dok se ne provjeri o kakvoj prepreci se radi odnosno pomicanje u neku stranu u odnosu na tu prepreku, a da optuženik nije osoba koju općenito nazivamo prosječnim vozačem, dakle koji zadovoljava formu polaganja ispita i izvjesnog predznanja u procjeni prometnih situacija, to vijeće zaključuje da je do nezgode došlo jer optuženik nije položio vozački ispit, zbog čega nije imao dovoljno vozačkih vještina optuženika, znanja i osposobljenosti za sigurno i samostalno upravljanje motornim vozilom, a što je u konačnici i rezultiralo propustom optuženika da predmetne zgode drži svoje vozilo na dovoljnoj udaljenosti od motocikla, na način da poduzme bilo kakvu radnju u svrhu izbjegavanja naleta na motocikl koji se kretao ispred njega, čime je postupio suprotno odredbama iz članak 216. stavak 1. točka 3. i članka 37. ZOSPC.

17. Na činjenicu da su oštećenici uslijed naleta na motocikl najprije nabačeni na prednju lijevu stranu teretnog vozila registarske oznake [registarska oznaka], a zatim odbačeni na kolnik, nakon čega su na PS zbog nemogućnosti izbjegavanja naletjeli teretni automobil registarske oznake [registarska oznaka] i osobni automobil austrijskih registarskih oznaka [registarska oznaka] kojima su navedenom autocestom iza njih u istom smjeru upravljali DS i ZS, upućuje nalaz i mišljenje vještaka sudske medicine dr. Davora Mayera u dijelu u kojem navodi da je u trenutku sudarnog kontakta dvaju vozila došlo do prisilnog polijetanja obojice oštećenika unatrag u odnosu na motocikl i nabacivanja na prednju lijevu stranu kombi vozila nakon čega su tijela odbačena i pala na kolnik, pri čemu su na tijelo PS dok se nalazio na kolniku naletjela još dva vozila koja su naišla istim smjerom kretanja kao i vozila sudionika, te ga pregazila. Imajući u vidu dinamiku nezgode, tj. iznenadno odbacivanje tijela PS na kolnik u uvjetima vrlo loše vidljivosti, to je nedvojbeno da nije bilo mogućnosti izbjegavanja naleta vozila koja su pristigla na mjesto nezgode. Na gore navedenu činjenicu upućuje i iskaz svjedoka OS koji navodi da se kretao desnom prometnom trakom, te kako bi izbjegao zaustavljeno vozilo započeo sa prestrojavanjem u lijevu pretjecanju traku i tom prilikom je svojim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] naletio na NN predmet na cesti za kojeg je mislio da se radi o gumi, dok nadalje dodaje da je tek po izlasku iz vozila kojim je upravljao na kolniku uočio obrise koji nalikuju na tijelo. Na okolnost da je na tijelo PS naletjelo i vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] kojim je navedenom autocestom iza njih u istom smjeru upravljao ZS, upućuje zapisnik o očevidu ŽDO u Karlovcu od 27. listopada 2023. (list 81-92 spisa), u kojem se navodi da je u predmetnoj nezgodi sudjelovalo i osobno vozilo marke Škoda registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ZS, te da su ispod navedenog vozila pronađeni tragovi tkiva i crvene boje nalik na krv, dok je u fotodokumentaciji očevida od 8. prosinca 2023. navedeno vozilo i fotografirano s vidljivim oštećenjima u donjem dijelu i tragovima, a navedena dinamika predmetne prometne nezgode na isti način je opisana i u situacijskom planu događaja.

18. Vijeće nadalje zaključuje da je uzrok smrti oštećenika PS i RS u izravnoj uzročno-posljedičnoj vezi s radnjama optuženika.

19. Na to upućuje nalaz i mišljenje vještaka sudske medicine dr. Davora Mayera (list 236 spisa), u kojem navodi da su ozljede RS dominantno posljedica naleta vozila kojim je upravljao optuženik, dok su ozljede PS nastale kombinacijom tog naleta i naleta naišlih dvaju vozila. Nadalje navodi da zbog ekstremnih ozljeda nastalih na strani PS nemoguće je iz ukupno nastalih ozljeda izdvojiti one koje bi bile posljedice naleta vozila optuženika. Vještak je na raspravi od 12. rujna 2024. (list 380 spisa) dodatno obrazložio u pogledu uzroka smrti te naveo da je smrt oštećenika RS nastupila trenutno što znači neposredno po ozljeđivanju, dok je u odnosu na oštećenika PS naveo da se zgnječenje glave i trupa prvenstveno pripisuje pregaženju vozila koje je naišlo dok se nalazio na kolniku, te da nakon trenutka pregaženja svakako više nije bilo mogućnosti za održavanje života.

20. Dakle, smrt oba oštećenika, a koja je nastupila na mjestu događaja, je posljedica radnji optuženika, tj. njegovog naleta na motocikl oštećenika i prelaska preko tijela RS a što je rezultiralo smrću. Isto tako, da nije bilo naleta ne bi došlo niti do odbacivanja PS pred vozila koja su se kretala drugom trakom na tom dijelu autoceste u istom smjeru.

21. Na opisani način optuženik je ostvario je sva objektivna obilježja inkriminiranog mu kaznenog djela.

22. U odnosu na optuženikovu ubrojivost, provedeno je psihijatrijsko vještačenje po vještaku dr. Goranu Arbanasu (list 418-434 spisa), u kojem vještak navodi da na temelju provedenih pregleda i razgovora, uvida u medicinsku dokumentaciju i u sudski spis, kao i provedenim psihologijskim testiranjem, kod ispitanika nisu pronašli simptoma ili znakova neke endogene duševne bolesti. On je primarno graničnih intelektualnih kapaciteta, a uz to je razvio psihoorganski sindrom (kao posljedica ozljede mozga u dobi od deset godina). Osim toga, on je nakon djela razvio simptome posttraumatske reakcije. Što se tiče ispitanikovih psihičkih sposobnosti tempore criminis, ne postoji niti jedan pokazatelj ili podatak koji bi govorili u prilog tome da je on u vrijeme predmetnog djela imao neke psihičke / psihijatrijske simptome koji bi ometali njegovu sposobnost da shvati značenje svojega postupanja ili da kontrolira vlastitu volju. Nalaz i mišljenje navedenog sudskog vještaka prihvaća se kao stručan i izrađen na temelju priležeće dokumentacije te valjano obrazložen, a niti stranke nisu prigovarale nalazu i mišljenju niti eventualno predlagale vještačenje po drugom vještaku, pa je na temelju rezultata provedenog sudsko-psihijatrijskog vještačenja utvrđeno da je optuženik tempore criminis bio ubrojiv.

23. Optuženik je ovo kazneno djelo počinio s neizravnom namjerom. Naime, optuženik i sam navodi da je vozački nije položio nikada, pet puta je padao na pisanom ispitu pa do vožnje nije ni došao. Dakle, optuženik je svjestan da nema dovoljnih vozačkih vještina, znanja i osposobljenosti za sigurno i samostalno upravljanje motornim vozilom, no usprkos tome, optuženik upravlja vozilom na nedovoljnoj udaljenosti od motocikla ispred sebe, uslijed čega nije pravovremeno poduzeo ikakvu radnju kako bi izbjegao nalet na isti iako je to mogao, i time pristaje na ugrožavanje drugih sudionika u prometu, dok se smrtna posljedica oštećenika ima pripisati nehaju optuženika. Prema tome, ostvarena su sva objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine – izazivanjem prometne nesreće – čl.227 st. 4. u svezi sa stavkom 1. KZ/11, za koje je optuženi LS i proglašen krivim.

24. Nije prihvaćena obrana optuženika u dijelu u kojem navodi da je predmetne zgode vozio 80 km/h, te da bi zasigurno zaustavio vozilo da je vidio oštećenike jer vozilima upravlja već 15 godina obzirom da je u tom dijelu suprotna utvrđenju prometnog vještačenja iz kojeg proizlazi da je optuženik predmetne zgode upravljao vozilom brzinom od 100 km/h, kao i mogućnost uočavanja od strane optuženika motocikla koji se kreće ispred njega odnosno snopa svjetla koji taj motocikl projicira ispred sebe, i s tim u vezi da smanji brzinu ili poduzme manevar izbjegavanja. Tvrdnja optuženika da vozilima već godinama upravlja vozilima bez nezgoda, kao i iskazi saslušanih svjedoka MS i CS koji navode da je optuženik godinama upravljao vozilima bez ikakvih problema, nisu relevantni. Naime, vijeće je zaključilo da je do nezgode došlo jer optuženik nije položio vozački ispit, zbog čega nije imao dovoljno vozačkih vještina optuženika, znanja i osposobljenosti za sigurno i samostalno upravljanje motornim vozilom, pa suprotna subjektivno mišljenje optuženika i navedenih svjedoka o optuženikovom vozačkom umijeću, nisu od značaja.

25. Za kazneno djelo iz članka 227. stavka 1. i 4. KZ/11., je zapriječena kazna zatvora od tri do petnaest godina. Prilikom odlučivanja o visini kazne u konkretnom slučaju sud se rukovodio stupnjem krivnje i svrhom kažnjavanja te je uzeo u obzir sve one okolnosti koje utječu da kazna po vrsti bude lakša ili teža, a osobito jačinu ugrožavanja ili povredu zaštićenog dobra, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji život optuženika, njegove osobne i imovinske prilike, kao i njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela te odnos prema žrtvi. Sud je na strani optuženika kao olakotne okolnosti cijenio njegovu mlađu dob, te izraženo kajanje zbog izazivanja prometne nezgode i nastupjelih posljedica. Isto tako, kao olakotnu okolnost sud je uzeo u obzir loše imovinske prilike optuženika, a radi kojih je optuženik predmetne zgode i upravljao motornim vozilom prevozeći pritom drva za ogrjev radi prodaje. Konačno valja reći da su i oštećenici znatno doprinijeli nastanku nezgode svojim propustom da na svoje kretanje koje je bilo sporije od drugih sudionika u prometu, upozore paljenjem sva četiri pokazivača smjera. Kao otegotne okolnosti sud je cijenio prethodnu osuđivanost optuženika i to za kazneno djelo krađe iz članka 228. stavak 1. KZ/11., te za prekršaje iz područja sigurnosti prometa na cestama. Naime, optuženik je prethodno kažnjen zbog počinjenja kaznenog djela iz članka 32. stavak 4. ZOSPC, dakle, zbog propusta da kao vozač motornog vozila postupi prema izraženom znaku ili naredbi policijskog službenika ili druge ovlaštene osobe. Nadalje, optuženik je kažnjen i zbog počinjenja prekršaja iz članka 216. stavak 3. ZOSPC, dakle upravljanje motornim vozilom B kategorije prije stjecanja prava na upravljanje. Dakle, optuženik usprkos kažnjavanju za dva prekršaja iz područja sigurnosti u prometu, opet prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilima sudjeluje u prometu i izaziva prometnu nezgodu s izuzetno teškim posljedicama – smrti dvoje mladih ljudi u naponu snage: RS rođenog 1997. godine, dakle starosti 26 godina i PS rođenog 1999. godine, dakle starosti 24 godine. Obzirom na sve navedene okolnosti, optuženik je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina. Po stavu ovog vijeća, ovakvom kaznom izraziti će se društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, jačat će se povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na optuženika kao i na sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja, a u konačnici omogućiti optuženiku ponovno uključivanje u društvo nakon izdržane kazne zatvora.

26. Optuženiku je temeljem članka 72. KZ/11., izrečena sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju koje je tri godine dulje od izrečene kazne zatvora i počinje teći od izvršnosti ove presude. Vijeće je izreklo ovu sigurnosnu mjeru smatrajući da postoji opasnost da bi optuženi mogao ugroziti sigurnost prometa. Naime, usprkos prethodnom kažnjavanju za prekršaje iz prometa, optuženik ponovo upravlja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilima, te izaziva tešku prometnu nezgodu.

27. Kako je optuženik proglašen krivim, a isti nema nikakvih prihoda niti vrjednije imovine, sud ga je temeljem odredbe iz članka 148. stavak 6. ZKP/08., oslobodio naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1-6 ZKP/08., u cijelosti jer bi plaćanjem istih doveo u pitanje vlastito uzdržavanje.

U Karlovcu 25. studenog 2025.

Predsjednik vijeća:

Ivan Klapšić

POUKA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u pisanom obliku, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.

Dostavljeno:

1. Županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu na broj KO-DO-4/2024

2. optuženik LS - Zatvor u Gospiću

3. branitelj Davor Ukalović, odvjetnik u Zadru

4. punomoćnik oštećenika Filip Gregor, odvjetnik u Zagrebu