REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

STALNA SLUŽBA U LABIN

Poslovni broj: P-39/2020-73

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Zdenki Raguž Zupičić, u parničnom predmetu tužitelja JZ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. 3, A-9141 Eberndorf, zastupanog po punomoćniku Igoru Vretenaru, odvjetniku iz Labina, protiv tuženika 1/ KARLIĆ GRADNJA, d.o.o., OIB 53617688328, iz Labina, Vinež 610, zastupanog po punomoćniku HZ, odvjetniku iz [adresa] i 2/ GZ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku CZ, odvjetniku iz [adresa], radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 12. ožujka 2025., u nazočnosti punomoćnika tužitelja Igora Vretenara, odvjetnika iz Labina, tužitelja osobno JZ, punomoćnika prvo tuženika HZ, odvjetnika iz [adresa], zz 1. tuženika NZ, te punomoćnik 2.tuženika CZ, odvjetnik iz [adresa] te zamjenica punomoćnica 2. tuženika LZ, odvjetnica iz [adresa], **.**.2025., objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

I. Nalaže se tuženicima Karlić gradnja d.o.o., 53617688328 i GZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] da solidarno tužitelju SZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] isplate iznos od 21.500,00 EUR-a uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od 5. listopada 2017. godine do isplate i to do 31. prosinca 2022. godine po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena te od 01. siječnja 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena sve u roku od 15 dana od presuđenja.

II. Nalaže se tuženicima Karlić gradnja d.o.o., 53617688328 i GZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da solidarno tužitelju SZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknade troškove postupka u roku od 15 dana od presuđenja i to uvećane za zakonsku zateznu kamatu koja teče od presuđenja do isplate, sve u roku od 15 dana.”

II. Nalaže se tužitelju da na ime troškova ovog postupka, isplati 1.tuženiku Karlić gradnji d.o.o. iznos od 7.074,08 EUR, sa zakonskim zateznima kamatama, počev od presuđenja, pa do isplate, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tužitelju da na ime troškova ovog postupka isplati 2. tuženiku GZ, iznos od 6.875,00 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počev od presuđenja, pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dostavio sudu tužbu protiv tuženika, radi isplate.

2. U tužbi navodi da je tužitelj kao investitor s tuženicima i obrtom [obrt], zastupanom po vlasniku IZ, kao izvođačima dana 7. studenog 2017. potpisao Sporazum kojim je definirano kako su tuženici i [obrt] [obrt] bili izvođači radova na bazenu u sklopu obiteljske kuće u [adresa], da su sporazumom stranke suglasno utvrdili kako bazen nije dovršen, kako je neispravan, te da zbog neispravnosti dolazi do propuštanja vode, da je definirano kako je u slučaju napuknuća cijevi dužnost saniranja na Obrtu [obrt], da u slučaju nedostatka građevinskih radova troškove saniranja je trebala podmiriti Karlić gradnja d.o.o,. dok je u slučaju nedostatka glede hidroizolacije, postave mozaika i epoksidne fuge troškove saniranja trebao podmiriti GZ. Nadalje, tužitelj ističe da su se Sporazumom izvođači radova obvezali u roku od 2 tjedna otkloniti sve nedostatke, međutim to nisu učinili, te je tužitelj dopisom od 5. listopada 2018. pozvao izvođače radova da sukladno Sporazumu otklone nepravilnosti i nedostatke u daljnjem roku od 30 dana od primitka, da s obzirom da izvođači radova nisu u daljnjem roku nisu otklonili nedostatke. Tužitelj je naručio izradu vještačkog nalaza po vještaku građevinske i strojarske struke, te je tijekom vještačenja utvrđeno da je došlo do propuštanja tlačne cijevi zbog nestručne naknade ugradnje između gornje i donje armaturne mreže, odnosno iz razloga nestručnog iskapanja šlica, postavljanja cijevi bez sidrenja, a odrezana armatura nije sanirana, da je neispravna cijev zamijenjena po Obrtu [obrt], pa je na taj način ispunjena njegova obveza iz sporazuma, a naknada tlačna proba utvrdila je da više nema ispuštanja vode iz cijevi, međutim i nakon sanacije cijevi dolazi do ispuštanja vode iz bazena, pa je vještak zaključio da do propuštanja došlo zbog propuštanja hidroizolacije, te donje a.b. ploče bazena, da za sanaciju predmetnih oštećenja vještak je izradio prijedlog sanacije te trošak sanacije koji iznosi 80.000,00 kn uvećano za PDV. Prema Sporazumu od 7. studenog 2017. godine stranke su se dogovorile, kako je u slučaju nedostatka građevinskih radova troškove saniranja dužna podmiriti Karlić gradnja d.o.o., dok je u slučaju nedostatka glede hidroizolacije troškove saniranja dužan podmiriti GZ, da iz nalaza sudskog vještaka proizlazi da nakon sanacije cijevi i dalje dolazi do propuštanja i to zbog propuštanja hidroizolacije te donje a.b. ploče bazena, da su s obzirom na navedeno tužitelji tuženike dopisom dana 8. studenog 2019. godine, a radi pokušaja mirnog rješenja spora, pozvali na isplatu ukupnog troška u visini od 116.250,00 kn, a koji trošak se sastoji od procijenjenog iznosa sanacije u visini od 80.000,00 kn + PDV, troškova vještačkog nalaza i mišljenja u visini od 8.750,00 kn i trošak zastupanja odvjetničkog ureda u visini od 7.500,00 kn, da je prvotuženik na navedeni dopis odgovorio negativno tj. da poriče vlastiti odgovornost za nastalu štetu, te da odbija tužiteljima nadoknaditi nastalu štetu i troškove popravka, dok drugotuženik na predmetni dopis do dana podnošenja ove tužbe nije odgovorio.

3. U tijeku postupka, i to nakon što je vještak FZ utvrdio da vrijednost radova na uklanjanju neispravnosti bazena u iznosu od 21.500,00 EUR, to je tužitelj preinačio tužbeni zahtjev na način da potražuje od tuženika, da mu solidarno naknade iznos od 21.500,00 EUR-a, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, počev od 5. listopada 2017., pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

4. Tuženici su se protivili preinaci tužbenog zahtjev, ali je sud sukladno odredbi čl. 190 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92 112/99, 88/01, 117/03 88/05, 2/0784/08 96/08123/08 57/11, 148/11 i 25/13 dalje ZPP), dozvolio preinaku tužbenog zahtjeva.

5. Radi navedenog, tužitelj predlaže da sud usvoji tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

6. U odgovoru na tužbu prvotuženik Karlić Gradnja d.o.o. navodi da se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja. Navodi da je točno da su tužitelj i prvotuženik, te obrt [obrt] u vlasništvu IZ dana 7. studenog 2017. godine sklopili sporazum u kojem su označili način otklanjanja utvrđenih nedostataka, da je prije toga Sporazuma prvo tuženik sklopio Ugovor o građenju u svojstvu izvođača radova sa tužiteljem i RZ od 16. travnja 2014. godine, kojim Ugovorom je utvrđeno da će prvo tuženik izvesti građevinske radove na lokaciji [adresa], prema ponudbenom troškovniku, i prihvaćenoj ponudi izvoditelja radova od strane naručitelja, da su prema tom Ugovoru naručitelj radova bile dvije fizičke osobe, a ne samo tužitelj, da je iz z.k. izvatka za k. č. [katastarska čestica] Mali Kosi upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina], vidljivo da je označena čestica u suvlasništvu osoba koje su kao naručitelji radova sklopili ugovor o gradnji i to svaki u ½ dijela, pa prema tome ukoliko se u postupku i utvrdi odgovornost prvo tuženika za nedostatke isti je u obvezi naknaditi tužitelju samo polovicu vrijednosti za utvrđene nedostatke, da se prvo tuženik protivi saslušanju JZV iz [adresa] u svojstvu svjedoka iz razloga što ista u postupku može biti samo kao parnična stranka, da se prema Ugovoru o gradnji navodi ponudbeni troškovnik, pa se na osnovu uvida u taj troškovnik jedino i ispravno može utvrditi što je bila obveza prvo tuženika i za koje radove on odgovara, da se na označenoj k.č. izvodio bazen i prvo tuženik je prema dobivenoj projektnoj dokumentaciji bio u obvezi izvesti prvu fazu radova prema glavnom projektu broj 1427/13 na način da se izvedu temelji bazena sa zidovima potrebne visine, da se na propisani način izvedu temelji bazena koji se nalaze na čvrstoj podlozi (čvrstoj stijeni), da se izvedu nadtemeljni zidovi do potrebne visine, te da se nakon nasipavanja i nabijanja tla unutar nadtemelja pristupi izvođenju armiranobetonske ploče koja se naslanja na nadtemeljne zidove, pa je na te zidove i postojeću ploču bazena izveden armiranobetonski zid bazena, sa stručno izvedenim armaturama, da je radove nadzirao ovlašteni nadzorni inženjer MZ, a voditelj gradilišta je bio sada pokojni ŽZ, da je prema dokumentaciji i pregledu ovlaštenih osoba potvrđeno da je bazen izveden na čvrstom tlu i sa ispravnom izvedenom armaturom, te je ispravno betoniran u oplati, pa da su time izvršeni svi ugovoreni radovi po Ugovoru o građenju od 16. travnja 2014. godine, da nakon dovršetka radova tužitelj nije sa prvo tuženikom ugovarao nikakve druge radove u daljnjoj fazi izgradnje bazena, da prema ugovoru o građenju sa čl. 12. istoga ugovoreno da izvođač ne garantira za kvarove nastale nasilnim oštećenjima, da se iz svega navedenog može zaključiti da je prvo tuženik potpisao Sporazum od 7. studenog 2017. godine, te da je pristao na snošenje troškova u slučaju da je do njih došlo zbog propusta u izvođenju građevinskih radova prvo tuženika, da obzirom da tih propusta nije bilo da nije preuzeta nikakva odgovornost za propust u radu ostalih izvođača koji su izvodili instalacije, postavljali bazensku tehniku, te izvodili hidroizolaciju te postavu keramike, da je Sporazum od 17. studenog 2017. sklopljen samo sa tužiteljem, a ne i sa drugim investitorom. Nadalje, prvo tuženik navodi da iz Sporazuma od 7. studenog 2017. godine u kojem se navodio rok od dva tjedna za otklanjanje nedostataka, da prvo tuženik to nije prihvatio jer je svoje radove izveo u skladu sa Ugovorom o građenju i Projektnom dokumentacijom, što potvrđuje i zaključno mišljenje dipl. ing. građenja EZ od 14. rujna 2019. godine, da prvo tuženik smatra da je do propusta u izvođenju radova došlo kod drugih izvođača koji nisu bili njegovi kooperanti, a posebno obrt [obrt] vl. IZ koji je vršio rezanje armature i nije ispravno usidrio cijev, da prema mišljenju dipl. ing. građevine EZ proizlazi da isti ne može isključiti i nevidljive propuste izvođača koji su izvodili hidroizolaciju i druge radove koji nisu bili predmet Ugovora o građenju sa prvo tuženikom, da prvo tuženik smatra da je do oštećenja došlo nasilno, jer da su u dva navrata drugi izvođači oštetili konstruktivne ploče koje je prvo tuženik izveo kako bi otklonio nedostatke, da prvo tuženik nije bio nazočan niti pozvan prilikom izvođenja radova od drugih izvođača koji nisu bili njegovi kooperanti i koji nikakvim pravnim poslom nisu bili povezani sa prvo tuženikom, da s obzirom na to, prvo tuženik poriče postojanje solidarne odgovornosti sa drugo tuženikom, kao ni sa obrtom [obrt] koji u ovom postupku nije stranka. Radi navedenog, prvo tuženik predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva u cijelosti, te potražuje parnični trošak.

7. Drugo tuženik GZ je na ročištu održanom kod ovog suda dana 1. listopada 2020. godine u odgovoru na tužbu istaknuo da je obavljao radove u predmetnom bazenu, te da isti nije odgovoran za nikakav nedostatak, da je uredno izvršio svoju obvezu i da su njegovi radovi uredno izvršeni, da se njegov rad odnosi na postavu hidroizolacije i mozaika, da se hidroizolacija postavlja na beton, na školjku bazena, da je taj beton izveo Karlić Gradnja, da je u ovom bazenu postojala još jedna podloga estrih ploča koja se uobičajeno ne izvodi u bazenima, da njemu nije poznato tko je stavio tu estrih ploču, da je on postupio po sporazumu, da je utvrdio da u njegovim radovima koje je izveo nema nedostataka, da je par puta vršio kontrolu nakon što je bazen pušten u funkciju, da je otklonio neke sitne nedostatke, da bazen u vrijeme dok je bio napunjen vodom nije puštao, sve dok nisu pumpe proradile i bile upaljene mlaznice, i da bi tada došlo do propuštanja, da se propuštanje bazena vidi u strojarnici na podu, da je njega osobno tužitelj upozorio da u bazen nije postavljena bubreća traka, odnosno eksapandirajuća traka, da je to u stvari traka koju bi trebalo uobičajeno staviti u rubove bazena, u spojeve ploča, i zida, a koja traka prilikom dodira sa vodom nabubri i time onemogućava otjecanje vode. Drugo, tuženik osporava da bi se radilo o solidarnoj odgovornosti.

8. Proveden je dokazni postupak u kojem je izvršen uvid u dokumentaciju i to sporazum na stranici 5-6 spisa, izjavu inženjera strojarstva na stranici 7-8 spisa, nalaz i mišljenje EZ na stranici 9-11 spisa, poziv na uklanjanje nepravilnosti nedostataka na stranici 20 spisa, ugovor o izvođenju radova na stranici 29-34 spisa, u Glavni projekt priložen spisu, zk izvadak na stranici. 35-36 spisa, fotografije na stranici 75-182 spisa, nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke na stranici. 190-213 spisa, fotografije na stranici. 222-226 spisa, očitovanje vještaka na stranici. 239-249 spisa, fotografije na stranici 277-282 spisa, nalaz i mišljenje građevinskog vještaka FZ na stranici 310-321 spisa, te u fotografije na stranici 337-366 spisa, proveden je dokaz saslušanjem vještaka, te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka ĐZ, ŠZ, EZ, OZ, te saslušanje ovopredmetnih stranaka.

9. Na temelju provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je tužbeni zahtjev neosnovan.

10. Iz iskaza svjedoka ŠZ proizlazi da je on bio nadzorni inženjer na izgradnji prve faze radova koja obuhvaća nadzor mehaničke otpornosti i stabilnosti i energetske učinkovitosti zgrade, a što za ovo drugo nije radio nadzor. Dokumentacija koja je regulirana Zakonom postoji, da se ne sjeća što je radio, obzirom je sva ta dokumentacija kod investitora odnosno tužitelja, da se ne sjeća da li je kod izgradnje okna bazena, bubreća traka na spoju ploče i zidova postavljena i ugrađena, kao ni da li je vršio nadzor izgradnje bazenskog okna, da je tužitelj nakon nekog vremena od dovršetka bazena rekao mu da ima problema sa bazenom i to propuštanja vode, da sumnja da je problem u bazenu. Svjedok dalje navodi, da nema saznanja da bi se bazen radio klasično sa 4 jednako visoke stranice, a da bi se kasnije tzv. jedna "preljevna" stranica spuštala, i da je u projektu inicijalni presjek preljevni bazen.

11. Na ročištu održanom dana 30. rujna 2024. godine svjedok UZ, supruga tužitelja je navela, da je ona u cijelosti upoznata sa svim radovima koji su se događali kao i dogovorima u svezi gradnje predmetnog bazena, da se sjeća da se bazen počeo graditi 2015.-2016. godine, da ona samo zna da od samog početka bazen nije izveden kako treba, da je voda curila i zbog toga su pozvali izvođače da se dogovore, da su oni rekli da neće biti problema da će sve biti kako treba, da su nakon toga sastavili ugovor i da su sva tri obrta potpisali da će se to riješiti, da su potpisivanjem tog ugovora smatrali da je stvar riješena, te da će se bazen popraviti, da je bazen gradio ŽZ gradnja i da je on izveo sve betonske radove i radove iskopa, da je nadzorni organ bio MZ, kojeg im ga je preporučio izvođač, da se svakom izvođaču bazena posebno plaćao račun, da je to suprug radio, da ona nije uključena u taj posao, da je ona osobno vodila račune za gradnju kuće, dok je za gradnju bazena brigu vodio kao i plaćanje radova njezin suprug, da su pločice oni sami izabrali, da kada se vodio razgovor o bazenskoj tehnici i drugim tim stvarima ona nije bila prisutna, da je to odrađivao njezin suprug. Nadalje, ističe da ona ne zna gdje pušta konkretno, međutim da se uvijek vidi jedna fleka na desnoj strani u postrojenju gdje je strojarnica, i to od samog početka, da je najprije bilo sa vanjske strane da bi kasnije J izveo još neke zidove sa vanjske strane strojarnice, da je maknuo prirodan kamen i stavio nešto na zid, a sve kako bi se sanirala fleka, da je njezin suprug nabavio svu bazensku tehniku, da je on sve nalagao, odnosno tražili su da bude bazen sa slanom vodom i da bude kvalitetna tehnika, da je tehnika kupljena kod IZ, a koji je istu i montirao i to nakon građevinskih radova. Nadalje, ista ističe da kada su se izvodili betonski radovi da tada ide i postavljanje i bazenske tehnike koju je izvodio IZ, da nakon tog idu završni radovi postavljanja pločica, da se prije postavljanja pločica postavila estrih podloga, da je istu postavila Karlić gradnja. Prije nego što se započela gradnja, za vrijeme dogovora sa izvođačima je dogovoreno da će svaki od izvođača odgovarati za svoj rad, odnosno J za betoniranje, GZ za pločice, a IZ za betonsku tehniku, te da su se oni između sebe trebali dogovarati u svezi radova. Zna da su računi za vodu dosta visoki, ali taj dio vodi njezin suprug tako da ona ne zna, da joj nije poznato koliko se gubi dnevno/mjesečno vode zbog propuštanja bazena, da ona nije bila osobno kod odvjetnika Zustović kad je njezin suprug sa izvođačima radova potpisao dogovor, ali da je s njima bila prije nego što su otišli kod odvjetnika u njihovoj kući. Razlog zbog kojega se otišlo kod odvjetnika Zustović, je bio nedostatak na bazenu i to propuštanje vode, da se ne sjeća da li je te prilike bio i IZ, ali misli da je, da su sva trojica izvođača se obvezala da će oni sanirati taj nedostatak i da će bazen biti bez nedostatka, da je i danas vidljiva hrđa, da je njezin suprug stavio silikon kako bi se vizualno ublažila ta slika bazena, ali da i dalje pušta. Kad je se pita koju štetu konkretno trpe ona i suprug zbog navedenog propuštanja bazena, ista je navela da u slučaju da iznajmljuju kuću da zbog propuštanja bazena u strojarnici može doći do oštećenja bazenske tehnike, a koja je jako skupa i zbog visokih računa vode, te da im je neugodno zbog gostiju, jer ne izgleda lijepo, da prošle godine nisu praznili bazen zbog ovog suđenja, jer je sud trebao izvršiti uviđaj, ali ranijih godina su praznili bazen. Naime, bazen održava IZ, da je automatski naštimano da se bazen puni kada fali vode, da su oni i dalje nastavili poslovati s IZ jer imaju bazen i potrebno im je održavanje bazena, dok sa ostalim izvođačima zbog toga što im više ne trebaju nisu u poslovnom odnosu. Sa IZ su razgovarali o razlogu propuštanja, koji je rekao da je po njemu razlog taj što je postavljena estrih podloga, i da se takva podloga se ne stavlja u bazene, te da joj nije poznato da li je i na koji način kao nadzorni reagirao da se postavlja estrih podloga. Nakon što su usmeno dogovorili i u pismenom obliku, ona i suprug nisu dogovorili nikakvo dodatno plaćanje, jer je sve bilo obuhvaćano ranijim isplatama, a i zbog toga što su se oni između sebe dogovorili da će sanirati bazen, da ona i suprug nisu preuzeli obvezu na sebe da utvrde uzrok propuštanja bazena, da koliko je njoj poznato da je IZ napravio krov, a kojom prilikom je utvrdio da neke cijevi nisu bile kako treba, da je bila razbijena, da se tom prilikom naišlo na jednu cijev za koju je utvrđeno da je napukla, da su iskopali sve do cijevi i da je vjerojatno propuštanje bilo zbog armaturne mreže koja je probila tu cijev, da je to utvrdio IZ, ali ne zna da li je sa IZ tada bio i CZ. Kada su se ti radovi izvodili utvrdilo se da je postavljena estrih podloga, da bazen još uvijek propušta, da ne zna da li je NZ bio uključen u tom ponovnom saniranju, ali zna da je GZ postavljao pločice samo na tom dijelu na kojem je utvrđeno da je ta cijev pukla. Ona ne zna da li je NZ preporučio ove druge izvođače , da je to njezin suprug dogovarao, da ona zna sve, jer da joj je suprug rekao, ali da ona u nekim momentima nije bila prisutna, da joj nije poznato da li je bazen imao projekt, da su ona i suprug zajedno plaćali radove s njihovim zajedničkim novcima, da kada je ona bila u RH, da je tada i ona pratila radove kako se izvode, a njezin suprug da je sve pratio, da joj nije poznato da li je bazen zadržavao kišnicu prije nego je bio napunjen, da je Karlić gradnja izvodila dodatne radove na bazenu nakon stavljanja u funkciju bazena i to radove skidanja vanjskog kamena i postavljanja nekakvih podloga, nekakvog prijenosa, da ona ne zna kada i u koje vrijeme je NZ izvodio te radove, međutim po slikama se može vidjeti o čemu se radi, da je isti dosta brzo pristupio saniranju tog dijela, da IZ nije radio dodatne radove, osim tlačne probe pumpe, da zna da je IZ kopao rupe dok je tražio tu cijev koja pušta, ali da li je kasnije ili ranije još nešto kopao da ne zna, da može biti da je napravio na novo mlaznicu, da joj nije poznato da li je eventualno IZ prilikom iskopa oštetio armaturnu mrežu, da joj nije poznato da li je IZ ukopavao cijevi u beton, da ona nije stručnjak i ne zna da li je IZ izveo radove kako treba. Na pitanje zašto nisu tužili IZ, svjedok je iskazala da nisu njega, jer su sva trojica radila zajedno koja su potpisali ugovor, da ne zna koji je razlog da li je bio ili nije bio napravljen izvedbeni projekt, da je elektroinstalacije izvodio TZ, da ne zna da li elektroinstalacije ulaze u strojarnicu bazena, da joj nije poznato da li se u strojarnici nešto moralo mijenjati nakon što je ista instalirana, da o tome zna njezin suprug. Ponovno je istaknula da zbog propuštanja bazena trpe štetu u povećanim računima kao i opasnost da će se uništiti bazenska tehnika kao i hrđa u bazenu koja ne izgleda lijepo i ne može se očistiti. Bazen je infinity, i voda je tekla udesno, te je Karlić gradnja to sanirala, što nije dalo rezultata, pa se pristupilo raditi tlačnu probu koja je pokazala da je jedna cijev napukla. Navodi da su ona i suprug iz Austrije sami donijeli kvalitetnu siku, premaz, te su se na tu smjesu postavljale pločice, a radilo se o pločicama srednje kvalitete i cijene. Svjedokinja smatra da se bazen mora svakako popraviti, te smatra da troškove saniranja bazena moraju snositi sva trojica izvođača koja su radili i koji su se obvezali da će sanirati popravak bazena, te ukoliko oni to ne naprave morat će to učiniti ona i suprug.

12. Saslušan kao stranka, tužitelj BZ, iskazao je da je sa svakim od izvođača i to Karlić Gradnjom koji je izvodio građevinske radove, sa GZ koji je izvodio keramičarske radove te sa [obrt] zaključio posebne ugovore o izvođenju radova na bazenu, da je nakon dovršetka radova došlo do propuštanja vode iz bazena zbog čega su se svi ponovno našli, da su u odvjetničkom uredu Zustović potpisali i zaključili sporazum o načinu otklanjanja navedenog nedostatka, kao i odgovornosti izvođača, da je nesporno bilo da je došlo do propuštanja vode, da su se tuženici kao izvođači uključujući i [obrt] dogovorili da u slučaju utvrđivanja odgovornosti, tko će otklanjati nedostatke i na koji način, međutim da je svatko od ovih izvođača osporavao svoju odgovornost i svako od njih je bio siguran da su radovi izveli bez nedostataka, da je on imao osjećaj i mišljenje da su svi ovi izvođači nastojali i željeli zajedno riješiti problem, da je on shvatio da će se u slučaju saniranja kvara ,odnosno nedostatka, svatko od tuženika izvoditi one radove za koje je bio angažiran, da je on to tako shvatio, a kako su oni između sebe shvatili navedeno da se to mora njih pitati, da su prilikom sastavljanja sporazuma pričali hrvatski i engleski, da on zna samo engleski jezik, da je odvjetnik pričao engleski, da je on potpisao sporazum na hrvatskom jeziku, da sporazum nije prevađan na engleski jezik već da je njemu samo usmeno na engleskom naveden sadržaj iz navedenog sporazuma, da odvjetnici nisu stavili pečat, da je odvjetnika preporučio arhitekta MZ, da je on ispraznio bazen tijekom zime i očistio bazen, te da se prilikom čišćenja bazena odlomio jedan komad fuge na spoju između stupa i na prelazu između velikog i malog bazena (preljeva), da je zvao GZ jer je s njim htio naći neko privremeno rješenje, da nije zvao NZ i IZ zbog toga što su onu vrlo teško dostupni, da je GZ došao prije 15-tak dana i da je popunio tu pukotinu epoksi fugom, pa da je on ponovno napunio bazen, te da kako je on tek sinoć došao nije vidio da li bazen i dalje pušta, da on nije za ovih 15-ak dana provjeravao ili nekoga angažirao da provjeri da li i dalje pušta, te nije ni provjeravao brojilo vode da li i dalje dolazi do povećanog korištenja vode. Kada ga se upitalo u čiji djelokrug radova bi spadala ova nađena pukotina, tužitelj je iskazao da po njemu kao laiku, da se radi o građevinskim radovima kao i o radovima vezano za strojarnicu, da se ne radi o kvaru na tehnici. Nadalje, tužitelj je iskazao da je prilikom pozivanja izvođača NZ pretpostavio na ovom dijelu zida, koji je prikazan na slikama da prodire voda, pa da je skinuo kamen sa betonskog zida kao što je vidljivo na fotografijama, međutim kada je tužitelj osposobljavao bazen za ovu sezonu i kada je otkrio ovu pukotinu da je tada pozvao GZ koji je postavio na novo epoksi fuge kao prvu pomoć. Ističe da je uvijek dolazilo do gubitka vode i prije ovog sporazuma. Bazen je punjen slanom vodom, da ga je tijekom ove godine u 3. mjesecu nazvao IZ vlasnik [obrt], da mu je rekao da je u bazenu vidio jedan dio hrđe i da bi bilo dobro bazen isprazniti, da je [obrt] došao obići bazen, jer da isti servisira bazen. Tužitelj navodi da je ispraznio bazen, te navodi da je i prijašnjih godina također postojala ova hrđa, ali da je bila puno manja tako da nije imao potrebu prazniti bazen, te da bi to sada trebao sanirati, da je mišljenje IZ, vlasnika RO-LA Transkopa, da je razlog hrđi blizina ili nekvaliteta željezne armature u betonu, a da je to tako proizlazi i iz toga što je vidljivo da hrđa ima znak mreže, kvadrata, da je on svim izvođačima uredno platio sve radove, te da zauzvrat traži da mu bazen bude predan, odnosno da bude u ispravnom stanju, da je ovaj iznos koji potražuje u vidu dovođenja bazena u ispravno stanje, mu orijentaciono naveo [obrt] Transkop, odnosno IZ, da je on angažirao privatno jednog stručnjaka koji je sačinio svoje mišljenje i kojega je priložio u ovaj predmet, da je po onome što je on preporučio potrebno skinuti potpuno sve pločice, te uz nadzor sanirati kvalitetno svaki dio, da je rekao da se radi o složenom problemu, ali rješivom problemu, da je zaista htio da se na miran način riješi ovaj problem i da mu nije bila želja da sudskim putem rješava ovaj problem, te da on samo želi da se njegov problem riješi. Ističe, da je zadatak i svrha zaključenja ovog sporazuma bio taj da se utvrdi razlog propuštanja, da mu nije poznato tko je trebao utvrditi te nedostatke, da su sada na sudu da bi se utvrdili, da nema saznanja da su VZ i GZ, nakon potpisivanja predmetnog sporazuma, utvrdili nedostatke i način otklanjanja istih s obzirom da je on uvijek bio taj koji je njih nazivao i tražio da se otklone nedostaci, da je razlog zaključenja ovog sporazuma taj, što su svi sudionici odnosno izvođači znali da dolazi do propuštanja vode, da ga je nakon zaključenja ovog sporazuma, nazvao NZ iz Karlić Gradnje da mu kaže da je on pregledao bazen i da se ne radi o njegovoj odgovornosti. Nakon zaključenja sporazuma ČZ iz RO-LA Transkopa pristupio je utvrđivanju nedostataka i izvodio određene radove radi otklanjanja istih, da je prilikom otklanjanja nedostatka IZ utvrdio da je jedan dio željezne armature prerezao cijev te da je zbog toga došlo do oštećenja cijevi, da je IZ zamijenio cijev, te da je morao promijeniti mlaznice na bazenu, kako bi bile u istom razmaku, da se ova pukotina koju je tužitelj utvrdio prije 15 dana ne nalazi u blizini mjesta na kojem je IZ izveo promjenu cijevi, da ne zna zbog čega IZ kao vlasnik RO-LA Transkopa nije snosio sve troškove na otklanjanju neispravnosti bazena kada je te prilike izvršio zamjenu cijevi kao i mijenjanja mlaznica na bazenu, da je i ova željezna šipka koja je probila ovu cijev na drugom mjestu, odnosno na dnu bazena, a ne na zidu bazena o kojoj je prije iskazivao, da se pojavila nova hrđa, da nitko nije zaključio da je [obrt] izvršio svoje obaveza iz ovog sporazuma, te da bi zbog toga bio ispušten iz ovog spora, da je po njemu [obrt] i dalje suodgovoran u ovom sporu bez obzira što nije naveden, iako je on u međuvremenu puno radova učinio na otklanjanju štete ali je i dalje suodgovoran, te da je on isto dio ovog sporazuma. Tužitelj ističe da ne može odgovoriti na pitane da li je 2. tuženik GZ svojim radovima pridonio nastanku štete, da mora reći da je GZ u svakom momentu kada god bi ga zvao bio dostupan i da je uvijek pristupio otklanjanju bilo čega, da su i GZ i IZ i [obrt] na isti način bili susretljivi i uvijek bi se javili radi pomoći oko otklanjanja nedostataka, da je on samo želio da se svi pridržavaju sporazuma, a to je ujedno i odgovor na pitanje zbog čega nije obuhvaćen i IZ kao suodgovoran u ovom postupku, da je nakon što je IZ sanirao onaj dio o kojem je prije iskazivao da i dalje bazen pušta, da pušta i dan danas iako za ovih 15 dana nema saznanja, te je 2019. provedeno vansudsko vještačenje koje je proveo EZ, da je isto proveo iz razloga što nitko od ovih troje izvođača nije ništa učinio da bi otklonio nedostatke, da je njemu jedan radnik iz Karlić Gradnje rekao da nije znao da se na spoju bazena trebala postaviti bubreća traka, naime da mu je on čak i rekao da to nije postavio, jer da mu to nitko nije ni rekao da to treba postaviti, te da su svi izvođači znali da se gubi voda i da je to bio razlog da se zaključi ovaj sporazum.

13. U svom iskazu tuženik GZ navodi da je on izvodio keramičarske radove i to na postojeću školjku bazena, da ne zna tko je kopao školjku bazena, te da je građevinske radove izvodio Karlić Gradnja, da se po njegovom iskustvu i mišljenju podloga ne radi na bazenu, a da je u ovom slučaju podloga bila betonirana, da je uobičajeno da se keramika stavlja direktno na beton, da nema saznanja o kvaliteti podloge, a niti tko je podlogu naručio, da okom nisu bile vidljive nikakve pukotine na podlozi, na kompletnoj školjci bazena. Navodi da je imao zaseban ugovor o izvođenju radova za svoj dio radova sa tužiteljem i da je za to i plaćen. Navodi da je radove izveo uredno, postavljanjem hidroizolacije i mozaika. Tužitelj je kupio mozaik, te tuženik navodi da on nije bio zadovoljan sa kupljenim mozaikom jer se radilo o mozaiku postavljenoj na mrežici što nije dobro, jer taj mozaik nije dobar za bazen, s obzirom da nakon nekog vremena kockice počinju padati, radilo se o jeftinom mozaiku. Međutim, tuženik navodi da je postavio taj mozaik, jer nije njegovo da određuje što će se, i koje pločice stavljati u bazen. Navodi da je izveo radove na stručan način. Kroz 10-tak 15 dana pozvao ga je tužitelj i požalio se na puštanje bazena, koje je direktno dolazilo u strojarnicu, a što je bilo i vidljivo. To je bio i razlog zbog kojega su zaključili ovaj sporazum, te je bilo dogovoreno da će svatko od izvođača snositi troškove za svoj rad, ako bude bio utvrđen razlog zbog kojeg pušta bazen. To je značilo da ukoliko on nije dobro postavo pločice, da bi on trebao snositi radove nove hidroizolacije i pločica. Tuženik navodi da on izvodi samo završne radove. Bazen sam po sebi ne bi trebao puštati uopće i da se keramika nije postavila i hidroizolacija. Bazen ako je napunjen i bez postavljene keramike, odnosno pločica, bi trebao biti nepropusan. Naime, bazen pušta. Navodi da on nema obavezu provjeravati da li je konkretno podloga bila izrađena u skladu sa zakonom, odnosno da li je bila postavljena bubreća traka. Što se tiče zadnjeg poziva od tužitelja, kada je isti utvrdio da postoji neka pukotina, navodi da je on tada postavio epoksi fugu, te da je i on vidio pukotinu. Radilo se o pukotini 20-30 cm dugoj i centimetar širokoj. Tuženik navodi da je pukotinu napunio, te se dogovorio sa tužiteljem, da će kroz neko vrijeme vidjeti da li i dalje bazan pušta. Od 2017. pa do danas, bazen je uvijek puštao, te navodi da bi on uvijek dolazio po pozivu tužitelja, da se po njemu ova pukotina nalazi na zidu u strojarnici i da je moguće da tuda voda prodire do strojarnice, i da je to njegovo mišljenje. Prije to nije bilo vidljivo, da po njegovom mišljenju je ta pukotina bila prije manja, da se kasnije širila zbog vremena, da je pao cement, te da je voda prolazila tim dijelom. Nadalje, ističe da je iza kamena koji je bio na zidu nastala pukotina, da na tom dijelu nije bilo moguće učiniti hidroizolacije jer je bio zalijepljen kamen na zidu, da se ne sjeća da je prilikom održavanja uviđaja na licu mjesta vidio taj kamen, odnosno da li je bio kamen na zidu i da li je bila vidljiva pukotina. Ukoliko je dobro postavljena hidroizolacija, tada ne bi trebalo dolaziti do dodira betona, armature i vode i da tada ne bi došlo od hrđanja, da kada je nanosio hidroizolacije da nije bila vidljiva željezna armatura, da bi po njegovom mišljenju mreža trebala biti udaljena najmanje 3 cm od betona, da on zaista ne može to vidjeti, niti to itko može vidjeti kolika je razlika između mreže i betona, da je on došao kada je sve bilo izbetonirano. Tuženik navodi da je prilikom zaključenja sporazuma njihova prava volja je bila da se utvrdi odgovornost svakog sudionika za one radove koje je izvodio.

14. Tuženik NZ je u svom iskazu naveo da je on direktor Karlić gradnje d.o.o., da je sudjelovao u izgradnji predmetnog bazena, da je sa tužiteljem kao investitorom dogovorio sam izgradnju prve faze bazena prema troškovniku koji je bio sastavni dio dogovora i po prihvaćanju investitora. U to vrijeme, on i njegov pok. otac ŽZ su vodili razgovore, te da je njegov otac bio stalno prisutan na gradilištu, te da je njegov otac imao puno iskustva, jer je bio dugogodišnji šef gradilišta za GP Labin. Betonski zemljani radovi su kvalitetno izvedeni, a ne kako to vještak navodi da se radi vjerojatno o lošoj izvedbi. Tuženik, kvalitetu radova dokazuje sa slikama i procesom gradnje. Navodi da je on u razgovoru sa tužiteljem doznao, da bazen ne propušta vodu osim kada se upali bazenska tehnika. Navodi da bazen ima otprilike 12 prodora kroz stijenke bazena, te je moguće da neke cijevi koje prolaze kroz bazen i oko njega mogu propuštati vodu kad pumpa radi ako je neka cijev napuknuta, da ima saznanja da se radila tlačna proba cijevi, ali da puno prodora se ne može tako lako provjeriti kao što su reflektori, nadopunjavanje, da se vrlo lako kroz instalacije može gubiti voda, da on kao građevinar nema stručnost provjeravati cijevi u bazenu, ali u razgovoru sa investitorom navodi da bi to bio razlog. Tuženik nadalje navodi da je on vodio iskop bazena i betona, da je njegov nadzor bio MZ, da su svaki put kad su bili spremni za betonažu pozvali ga da dođe u kontrolu i da odobri betonažu, da je estrih podloga bila u troškovniku odnosno u ponudi, te da je ta estrih podloga bila predviđena prema troškovniku i prihvaćena od strane nadzora i investitora. Dogovor između izvođača radova je bio taj da svatko snosi svoj trošak i odgovornost za svoj rad, a ne da on konkretno snosi trošak za sve njih. Investitor je sam odabirao izvođače, i za sebe navodi da on nije kontrolirao poslove drugih izvođača. Njega je plaćao posebno investitor, a pretpostavlja da je i ostale izvođače platio posebno, da on nije ni znao tko će izvoditi radove, dok ih nije sreo na gradilištu. Tuženik navodi da se ne može sjetiti o tome da je on sanirao nekakvu fleku na vanjskoj fasadi, i da se ne radi o saniranju fleke, već popunjavanju šlica dubokog 2 cm na betonu vidljivog na fotografijama, da je po njemu problem i uzrok puštanja bazena u instalaciji bazena, jer da je problem u školjci da bi bazen puštao uvijek vodu, a da sada pušta samo kad se pumpa upali, a što je investitor njemu i rekao, da vjerojatno kada pumpa vodu po cijevima da se pod pritiskom ta voda gubi, da je te cijevi postavljao IZ. Neke cijevi su postavljane sa betonom unutar bazena, a neke su postavljane i oko bazena, i da se te cijevi obično nikad ne kontroliraju, prije nego se stave u bazen ili okoliš. Nakon izgradnje i betoniranja iskopa i betoniranja bazena i prve faze instalacije bazena, dolazi druga faza bazena, a to je stavljanje u pogon i to dolazi nakon svih radova, da se bazen se stavlja u pogon kad je sve dovršeno, instalirano i popločeno. Na pitanje zbog čega se rđa pojavljuje, isti je izjavio da bi se svi željezni elementi koji se nalaze na površini bazena morali adekvatno sanirati sa temeljnim premazom za farbu, prije slojeva hidro izolacije a šta spada u radove druge faze bazena, i to nakon što oni napuste gradnju, jer da oni prvu fazu ostave i odlaze, da onaj izvođač koji dolazi poslije betonskih radova, se brine o zaštiti betonskih elemenata - distancijera, premazivanjem antikorozivnom bojom i popunjavanjem adekvatnim reparaturnim voltom. Kada ga se pitalo da li je moguće da zbog betonskih radova dođe do propuštanja bazena, navodi da je to moguće ako bazen pukne ili ako bazen nije naslonjen na adekvatno čvrstu podlogu, ali da je u konkretnom slučaju predmetni bazen napravljen na čvrstoj stijeni, kao i temeljima i nadtemeljima, da je sve po projektu i opisu u njihovoj zadnjoj izjavi, da je školjka napravljena korektno u skladu sa projektom i sa dugogodišnjim iskustvom, da je njemu u interesu da nema reklamacija. Nadalje, navodi da kada su bili u Odvjetničkom društvu Zustović, da se svatko od njih obvezao da će snositi odgovornost za svoj rad i eventualno sanirati nedostatak ukoliko se utvrdi odgovornost, da se ne osjeća odgovorno u ovom predmetu i da on jednostavno neće snositi odgovornost za nikoga, jer da nije tako dogovoreno, da ako vještak kaže da treba skidat keramiku i bazensku tehniku, da to znači da je školjka dobro izvedena. On da je beton nabavljao od firme DE CONTE i to vodonepropusni beton sa dodatkom za vodnu nepropusnost, da je taj beton nekih 5 eur više po kubiku od običnog cementa, da su izvodili i strojarnicu u dogovoru sa investitorom i to sa betonskim bloketima u dva sloja, i između njih hidroizolacija, s time da je dosta cijevi iz okoliša ušlo u strojarnicu, a što je vidljivo na slikama, a da je navedene radove izvodio TZ, te da on nikako nema i ne može imati uvid šta je u tim cijevima, da ne zna kako su zaštićene te cijevi i da li kroz njih dolazi voda u strojarnicu ili oko strojarnice. Nadalje, na pitanje kako se uvodi ta instalacija nakon što se okončaju betonski radovi i postavi hidroizolacija, isti je iskazao da je uobičajeno da se ostavi jedna rupa za provođenje tih instalacija i da se ta rupa izolira kako voda ne bi oko cijevi ulazila u strojarnicu, da ulazi voda u te rupe da ta voda ne bi bila propuštanje iz bazena, da ista dolazi ispod strojarnice, a to ne znači da voda dolazi iz bazena, da je on osobno razgovarao sa IZ kao i sa tužiteljem, da IZ i dalje obavlja poslove za tužitelja, i da bi bilo dobro da on provjeri gdje je problem jer se on i dalje bavi tim bazenom. Navodi da kada su izvodili prvu fazu betoniranja, da je on tada obavijestio H da dođe ugraditi prvu fazu cijevi, jer cijevi moraju ostati u betonu bazena u konstrukciji u određenim pozicijama, da nakon njihove instalacije od strane ROLA i pregleda nadzornog inženjera da su betonirali bazen u dva navrata, pod bazena i drugi zidove bazena, komplet sa prelivom u jednom danu. Ističe da prilikom izvođenja tlačne probe, nitko od njih nije bio pozvan i on da nema saznanja da li je napravljena i kada je napravljena, da misli da je tlačna proba napravljena poslije sanacije, da istome nije jasno kako je IZ napravio tlačnu probu jer iz bazena izlaze instalacije reflektori, 2 komada, i nadopuna bazena vodom te mu nije jasno kako je to mogao istlačiti. ROLA ga nije pozvao kao jednog od izvođača kada je kopao betonsku ploču, odnosno kopao cijevi bazena, te navodi da je ROLA mijenjao određene cijevi bazena unutar njegove konstrukcije koju je on izveo, da ih zamijeni za nove cijevi jer su propuštale, da on nije bio pozvan. Navodi da je on izveo radove iskopa i kasnije betoniranja, a GZ je postavio nove pločice i hidroizolaciju, da bazen ima 12 rupa koje moraju bit hidro izolirane i obrađene. Prilikom postave hidroizolacije, keramičar će izolirati rupe, međutim cijev se nastavlja do strojarnice i ta cijev mora biti u cijelosti vodonepropusna, te ukoliko je hidroizolacija napravljena i ako nijedna cijev ne pušta, tada bazen ne može propuštati vodu, da je on utvrdio da je školjka bazena ispravna i predložio je da se te cijevi od bazena i bazenske tehnike provjere. Navodi da on nije radio tlačnu probu bazenske tehnike, jer nije za to osposobljen, i da se tlačna proba mogla u dogovoru sa svim izvođačima napraviti. Izvođač bazenske tehnike je odgovoran za kvalitetu svojih radova, a kvaliteta se ispituje tlačnom probom. Tuženik navodi da su njegovi radnici bili na predmetnom bazenu i provjeravali su propusnost bazena i to u vrijeme kada pumpa nije radila, te se ništa nije dešavalo. Na par svojih fotografija je napisao da se radi o zapunjavanju pukotine unutar bazena, a ne sanaciji. Ističe da u prvom sloju ispod temelja, do čvrste stijene betonirane, armiranog betonskog temelja sa donje strane, se širi temelj kako bi se na njega moglo nasloniti 2 zida od bazena i od preliva, onda izrada armiranih zidova nasip unutar nadtemeljnih zidova i materijal na vrhu i do vrha izrada kamene kaldrme nabijene vibrom pločom kao priprema za betoniranje donje ploče bazena. Izrada armature i betoniranje ploče bazena debljine 25 cm, se izvela na način da se napravila armatura tog bazena, te da se zvalo ROLA-u da postavi prvu fazu instalacija bazena u ploči bazena, te nakon postave tih cijevi betonirala se ploča bazena. Uvijek se cijevi stavljaju na prvu fazu mreže i fiksiraju, te nakon odlaska ROLA- e ili neposredno kad su oni tamo, postavlja se gornja zona mreže, te se zove nadzornog inženjera da dođe prekontrolirati ako je sve u redu, da se cijevi fiksiraju za donju zonu bazena, da nakon odobrenja nadzornog koji odobrava betoniranje donje ploče bazena, tu donju ploču oni betoniraju i izvibriraju, da je uvijek nadzorni bio prisutan jer da je njemu to bitno, da je nadzorni kontrolirao i rekao da je sve u redu, i da po njemu, je sve u redu što se njegovog dijela poslova tiče. Ako su spojevi napravljeni kako treba, trebalo bi biti sve u redu, da je sva instalacija sastavljena u više navrata sa koljenima, gdje se stavlja ljepilo, te ako je negdje manje ljepila ili propušta da to nije do njega, te da se nakon tih radova se izvode zidovi bazena. Opet, prije betoniranja ugrađuje se u oplatu prva faza bazena reflektori, usisavač, nadopunjavanje vode, i da se nakon toga pregleda betonirani zidovi bazena, te da onda, nakon završetka tih radova betonira se školjka bazena koji su po njemu uspješno napravljeni. Navodi da su izveli oplatu i betonirali stepenice u bazenu, da je između ploče i zidova bazena ugrađena traka za vodonepropusnost na spoju, da se nakon betoniranja stepenica napravio estrih u bazenu po prihvaćenoj ponudi i troškovniku kao detalj koji se koristio u svih drugim projektima obiteljskih kuća, da je sa tim radovima njihov dogovoreni dio posla bio dovršen što se tiče školjke bazena. Nije mu poznato da li je GZ radio kakve popravke na bazenu, da nakon sanacije ROLA-e, on ne zna da li je bazen i dalje propuštao, da po njemu, da bi investitori trebali po potrošnji vode utvrditi, da li je saniran ili nije, da on nema uvid u potrošnju vode, i da on to ne može znati. Ističe da kada mu se pokazuje fotografija na kojoj se vidi mrežasta struktura rđe, i da da li je to posljedica od armature ili od žileta, navodi da kako može biti i od jednog i od drugog, ali da od kada se radila obrada bazena, da on više nije imao uvida da li je netko brusio zidove više od potrebnog, jer da on ima fotografije samo prve faze gdje na fotografijama nije vidljiva nikakva armatura. Sanacija armature nema veze sa hidroizolacijom, i da je druga faza površine bazena iznutra morala spriječiti rđu na površinu. Nadalje navodi da bi IZ trebao znati da li cijevi prolaze tim dijelom gdje je rđa, i za sebe navodi da on to ne zna. Navodi da je potpisao ugovor 2017., i da ako je on kriv za bilo koju grešku propuštanja da će odgovarati, ali sada tvrdi da nije kriv. Što se tiče njegovih radova, da se ništa nije moglo desiti ni slegnuti beton i slično, da ploča nije pukla i da je sve napravljeno kako treba, te da je on čvrst u odluci i mišljenju da je napravljeno kako treba, te je istakao da su poslije postavljanja i izvođenja keramičkih radova, on i radnici dolazili na teren obilježavat razinu vode na terenu i da nisu primijetili spuštanje razine vode. Na pitanje ukoliko je bazenska školjka izgrađena od vodonepropusnog betona, da li bi unatoč grešci u hidroizolaciji i keramici došlo do propuštanja bazena, isti je odgovorio da bi ostalo u školjci i smatra da bi se hidroizolacija mora kvalitetno napraviti da ne dođe prodor vode kroz hidroizolaciju.

15. Dakle, u ovoj pravnoj stvari tužitelj potražuje solidarno od tuženika, naknadu štete, u iznosu od 21.500,00 EUR, a koja se odnosi na trošak sanacije bazena, zbog propuštanja vode, a koji bazen se nalazi u sklopu svoje obiteljske kuće u [adresa]. Tužitelj tvrdi da je nakon tlačne probe, utvrđeno da je došlo do propuštanja tlačne cijevi. Bez obzira što je oštećena cijev sanirana, koja je zamijenjena, naknadna tlačna proba utvrdila da nema ispuštanja vode iz cijevi, ali da nakon sanacije cijevi dolazi do ispuštanja vode iz bazena.

16. U ovoj pravnoj stvari nije sporno da su na izvođenju radova bazena sudjelovali 1. tuženik Karlić gradnja d.o.o. u izvođenju građevinskih radova, iskopa i betoniranja, da je 2. tuženik izvodio keramičarske radove, odnosno postavu mozaika i hidroizolacije, da je mozaik nabavio i izabrao tužitelj, te da je radove postave instalacijske tehnike i bazensku tehniku izvodilo društvo [obrt], i da je elektroinstalaciju izvodio TZ.

17. Nije sporno da su tri izvođača zaključili Sporazum (stranica 5-6 spisa) ( osim TZ) dana 7. studenog 2017., sa tužiteljem, kojim su suglasno utvrdili da bazen nije dovršen i ne može ići u funkciju, s obzirom da zbog neispravnosti istog dolazi do propuštanja (otjecanja) vode, te da se izvođači obvezuju otkloniti sve nepravilnosti i nedostatke. Nadalje, izvođači suglasno utvrđuju da su im svi radovi na bazenu plaćeni. Navedenim sporazumom se izvođači obvezuju utvrditi sve nedostatke, iste otkloniti o svom trošku i to na način da se unutar dva tjedna izvrši provjera pritiska u pumpama u bazenu, stanju bazena, a nakon toga će se utvrditi eventualni nedostaci oko lampa i mlaznica. Nadalje, je utvrđeno da će u slučaju napuknuća u cijevima [obrt], o svom trošku sanirati sve nedostatke i to građevinske, instalacijske i keramičarske, da će u slučaju da do nedostatka nije došlo zbog instalacijskih radova već građevinskih svi troškovi pasti na teret Karlić gradnje d.o.o., da će IZ i NZ kao direktor Karlić Gradnje, ovisno o utvrđenoj odgovornosti za nedostatke snositi troškove postave hidroizolacije i keramičkog mozaika, te da ukoliko se utvrdi da je razlog otjecanja vode zbog greške u keramičkim radovima da će tada GZ otkloniti nedostatke (hidroizolacija, postava mozaika ili epoksidna Fugu), o svom trošku. Nije sporno da je izvršena tlačna proba cijevi 22. ožujka 2019. (izjava ovlaštenog inženjera strojarstva stranica 7-8 spisa)

18. U ovoj pravnoj stvari sporno je:

-da li je bazen neispravan, odnosno da li dolazi do otjecanja vode iz bazena nakon izvršene tlačne probe 22. ožujka 2019.

-solidarna odgovornost izvođača radova, odnosno vlastita odgovornost tuženika za nedostatke

- da li bazen ima nedostatke zbog kojih nastaje otjecanje vode iz bazena, nakon izvršene tlačne probe, a ako ima o kojim nedostacima je riječ?

19. Iz izvješća vještaka EZ, kojeg je tužitelj vanraspravno angažiro (stranica 7-11 spisa), kao i iz njegovog iskaza proizlazi da po zahtjevu tužitelja kao investitora izvršena tlačna proba instalacijske bazenske tehnike vanjskog otvorenog bazena, prije pokretanja ovog postupka, odnosno 14. rujna 2019. U svom pismenom izvješću, navodi da je prvim pregledom utvrđeno da je na dnu bazena došlo do odvajanja keramičke obloge sa podlogom uz mlaznicu tlačnog voda. U razgovoru sa naručiteljem, investitorm i izvođačem građevinskih radova došao je do saznanja da je na izvedenu a.b. ploču bazena naknadno izveden cementni estrih u debljini 5 cm radi navodne prevelike visine mlaznice tlačnog voda. Na takvu podlogu je izvedena hidroizolacija u obliku hidroizolacijskog polimercementnog premaza, te je postavljena obloga od keramike. Pored toga, su naknadno na a.b. konstrukciji bazena izvođeni radovi radi dobivanja bazena s preljevom. Oko odvojene podloge sa keramičkom oblogom bila je vidljiva voda što je upućivalo na propuštanje tlačnog cjevovoda kojim se puni bazen. Pregledom strojarnice utvrđena je pojava vode ispod vratiju na ulazu u strojarnicu. Kako bi se utvrdio uzrok propuštanja izvršeno je skidanje keramičke obloge i estricha iznad tlačnog cjevovoda krenuvši od mlaznice prema strojarnici. Na udaljenosti cca 1,5 m od mlaznice pronađeno je oštećenje cijevi zbog čega je cijev popuštala. Cijev je sanirana te je izvršena tlačna proba, te i nakon sanacije cijevi i dalje dolazi do propuštanja vode iz bazena, što upućuje da je došlo do pucanja hidroizolacijskog premaza i propuštanja kroz donju a.b. ploču. Iz iskaza EZ, proizlazi da se prilikom navedene probe, izvršila se tlačna proba za cjelokupni cijevni razvod položenog u AB ploču i stjenku bazena, sa vodenim tlakom prema priznatim pravilima struke, a za ostali cjevovod i opremu koja se nalazi u strojarnici bazena provodi se vizualni pregled na nepropusnost. Za izvedene radove i ugrađenu opremu na instalaciji bazenske tehnike ne postoji projektna dokumentacija. Izvođač radova na instalaciji bazenske tehnike je [obrt], [adresa]. Nadalje svjedok EZ je u svom iskazu naveo da ga je investitor angažirao na otklanjanju uzroka propuštanja vode iz bazena, da je on nakon provedenih izvida zaključio da bi trebalo angažirati strojarskog vještaka gospodina OZ, da su utvrdili da je na dnu bazena napravljen estrih, koji je nestabilan i odvojen, od AB ploče, da je utvrdio da propušta cijev, da je ta cijev po njegovom mišljenju i naknadno ugrađena, da se drži onoga što su upisali u izvješće koje se nalazi u spisu, da se skinula keramika i to mozaik oko mlaznica i da se pristupilo otvaranju šlica dimenzija cca širine 10 cm i dubine od 10 cm, gdje se utvrdilo oštećenje PHD cijevi profila 50, da su zamijenili cijev dužine od jedan i pol metar koliko je bio i šlic otvoren, da je nakon izvršene sanacije odnosno zamjene dijela cijevi vršena tlačna proba, a o čemu postoji zapisnik u sudskom spisu, da je radnje sanacije oštećenja cijevi izvodio izvođač koji je izradio bazensku tehniku i svu instalaciju vezano uz nju.

20. U svom izvješću (na stranici 7-8 spisa), ovlašteni inženjer strojarstva, kao i u svom iskazu OZ, a kojeg je vansudski angažirao tužitelj, je naveo da pod njegovim nadzorom izvršeno tlačno ispitivanje, 22. ožujka 2019., odnosno tlačna proba kompletne instalacije bazenske tehnike nakon izvršene sanacije oštećene cijevi na dnu bazena, da je navedene radove izvodilo poduzeće [obrt], da nakon izvršenih radova zamjene cijevi i tlačne probe, on nije više utvrđivao da li bazen i dalje propušta vodu. Na pitanje koji bi mogao biti razlog propuštanja bazena ako je tlačna proba ispravna, pogotovo ako su cijevi ispravne, svjedok je u svom iskazu naveo da je moguće da propušta armirana betonska školjka bazena, da je usisivač uključen u ispitivanje bazena, da nije bio ni prvi, ni drugi put, prisutan prilikom tlačenja i saniranja radova koje je vršio IZ, odnosno obrt [obrt], a prilikom čega je oštećena AB ploča bazena.

21. U ovom postupku, je po prijedlogu tužitelja, provedeno vještačenje po vještaku graditeljske struke na okolnost utvrđenja propuštanja bazena, uzroka propuštanja bazena, kao i činjenice da li je nakon tlačne probe otklonjen uzrok propuštanja vode. U svom pisanom nalazu i mišljenju vještak graditeljske struke Suad Kadrić (stranica 190-213 spisa), je naveo da prilikom uviđaja i vizualnim pregledom bazena nije utvrđeno curenje bazena, odnosno propuštanje vode, da je uvidom u projektnu dokumentaciju bazena vidljivo da se radi o vodonepropusnom betonu kojim je građen bazen, a što predstavlja standard gradnje bazenskih okna, da analizom potrošnje vode nisu utvrđena veća odstupanja gubitka vode, te vještak smatra da su otklonjeni uzroci eventualnog propuštanja. Nadalje, vještak je mišljenja da nije došlo do većeg slijeganja konstrukcije bazena, jer da je došlo do nedozvoljenog neravnomjernog slijeganja konstrukcije svakako bi se pojavile strukturne pukotine u oknu bazena, a takva pukotina prenijela bi se i na unutarnje površine bazena, odnosno na završnu oblogu keramike i zasigurno bi došlo do pucanja pločica i fuga, a na iste okolnosti da nitko nije ukazao prilikom uviđaja. Vještak navodi da eventualno ispravnost sustava bazenske tehnike i opreme treba provesti po vještaku strojarske struke, uzimajući u obzir da se utvrdi ispravnost bazenske tehnike i instalacije, zatim način održavanja, dinamika održavanja kao i stručnost osoba koje su vršile održavanje sustava bazena, a što je od bitnog značaja za ispravan rad bazenske tehnike. Postavljeni kontrolni sat od strane tužitelja odnosno vodomjer nije postavljen od nadležnog Vodovoda, nije kontroliran, baždaren i nije u sustavu kontrole, tako da očitavanje stanja kontrolnog vodomjera može biti informativnog karaktera.

22. Tužitelj je dostavio primjedbe na nalaz vještaka ( stranica 219-226 spisa), u kojima navodi da osporava nalaz vještaka, pogotovo u dijelu u kojem navodi da nije došlo do slijeganja konstrukcije i pucanja bazena, jer da bi posljedica bila pucanje pločica i fuga, a na što nitko nije ukazao. Tužitelj smatra kako je zadaća vještaka bila utvrditi dolazi li do propuštanja bazena, a ako je jedna od važnih indicija da do istog dolazi pucanje pločica i fuga, tada je isto potrebno provjeriti. Zbog navedenog, tužitelj predlaže da vještak isto osobno utvrdi uviđajem. Nadalje, tužitelj navodi da vještak u nalazu pretpostavlja da je korištena bubreća traka na spoju, a u završnom mišljenju nesporno utvrđuje kako je ista korištena. Nije jasno na temelju čega je vještak od pretpostavke došao do nespornog utvrđenja o korištenju iste, pa je isto potrebno da vještak dodatno pojasni. Tužitelj navodi da ni sam nadzorni organ MZ nije bio u mogućnosti potvrditi da je ugrađena bubreća traka. Nadalje, vještak navodi da svoje mišljenje i nalaz temelji na projektnoj dokumentaciji, da bi tijekom uviđaja izvanraspravno izjavio, kako radovi nisu u skladu sa dokumentacijom i strukom, a kao dokaz isto je fotografirao ( stranica 17 nalaza- 2. Fotografija), dok iz same fotografije proizlazi kako je radi uštede materijala u beton stavljen i kamen. S druge strane, nadzorni organ Nino Rocco navodi kako nije nadzirao predmetni dio izgradnje. Po tužitelju, navedeno, u pitanje dovodi zaključak vještaka kako je zbog upotrebe vodonepropusnog betona i hidroizolacije nemoguće propuštanje bazena. Tužitelj smatra da treba zatražiti očitovanje vještaka je li tijekom očevida utvrdio kakve nedostatke pri izgradnji bazena, odnosno da se tijekom izgradnje nije koristio materijal koji je trebao sukladno projektnoj dokumentaciji, da li je nadzor vršen sukladno zakonu, te na temelju čega, kao nesporno uzima podatke iz projektne dokumentacije. Nadalje, tužitelj smatra da je potrebno da se vještak očituje jesu li radovi vršeni sukladno Zakonu o građevnim proizvodima i Tehničkim propisima za betonske konstrukcije i Tehničkom propisu o građevnim propisima, odnosno na koji način, i je li moguće utvrditi vodonepropusnost betona, a sukladno prije navedenim pravnim propisima i normama (napr. HRN EN 12350, HRN EN 12390 I HRN U.M1.016). Nadalje, tužitelj osporava i dio mišljenja vještaka glede hidroizolacije. Naime, ukoliko slučajno nije upotrijebljen vodonepropusni beton i /ili bubreća traka, a što je s obzirom na kvalitetu gradnje očekivano, potrebno je da se vještak očituje od kakvog je značaja ista. Tužitelj smatra, da je zaključak vještaka o izgradnji i upotrijebljenom materijalu odnosno kvaliteti iste, pogrešan, pa temeljem toga proizlazi potreba da se vještak očituje o hidroizolaciji. Nadalje, tužitelj navodi da kako vještak na str. 5 nalaza navodi način utvrđivanja gubitka vode. Naime, gubitak vode je dokaz propuštanja bazena, a upravo je utvrđivanje propuštanja bazena bila zadaća vještaka. Dakle, zadaća vještaka nije bila davati prijedloge načina utvrđivanja gubitka vode, već da primjenom stručnog znanja utvrdi dolazi ili ne dolazi do gubitka vode, kao posljedica propuštanja bazena. Nadalje, tužitelj navodi da je odredbom čl. 259 st.2. ZPP-a, regulirano kako se na zahtjev vještaka mogu izvoditi novi dokazi da bi se utvrdile okolnosti koje su važne za stvaranje mišljenja vještaka. Iz navedene odredbe proizlazi kako vještak i ukoliko smatra da je potrebno izvesti dodatni dokaz radi davanja vještačkog nalaza, može predložiti izvođenje nekih od dokaza, a što isti nije učinio već smatra da bi tužitelj sam trebao to utvrđivati. Tužitelj navodi kako su samo neki od načina utvrđivanja propuštanja bazena, stavljanje boje u bazen, te promatranje izbija li ista u strojarnici ili u kojem drugom dijelu okoliša bazena, provjera infracrvnom kamerom dolazi li do propuštanja bazena, a i način koji je predložio sam vještak. Niti jedan od navedenih načina provjere propuštanja nije učinjen, već isključivo teoretizirano o gubitku vode i zalijevanju okoliša i kupanju tužitelja, a o čemu vještak nema dovoljno informacija. Tužitelj prilaže fotografiju iz kojih je vidljivo, a korištena je infracrvena kamera, kako su u strojarnici bazen mokri zidovi. Tužitelj smatra kako je razlog i dalje curenje bazena. Dakle, tužitelj zaključno navodi da vještačenje u predmetnom postupku uopće nije provedeno, a što je vidljivo i iz samog vještačkog nalaz. Zadaća vještaka nije bila teorizirati o načinima gubitka vode i dati prijedloge za načine utvrđivanja propuštanja vode, već utvrditi dolazi li u konkretnom slučaju do propuštanja bazena.

23. Vještak se pismeno očitovao na primjedbe tužitelja (stranica 239-245 spisa), u kojem očitovanju vještak odbija sve prigovore tužitelja neosnovanim.

24. U odnosu na primjedbu tužitelja da nije došlo do slijeganja konstrukcije i pucanja bazena jer da bi posljedica bila pucanje pločica i fuga, a na što nitko nije ukazao, vještak navodi da je u nalazu analizirana mogućnost propuštanja bazena, a da vizualnim promatranjem nisu uočeni nedostaci pucanja pločica i fuga, plaže bazena, i opšavnog kamena, na čijim površinama bi se prvo vidjelo neravnomjerno slijeganje bazenskog okna i pucanje istog. Vještak navodi da je tužitelj na dan uviđaja mogao isprazniti bazen, kako bi se vještaku omogućilo što bolji pregled predmetnog objekta. Prilikom uviđaja bazen je bio pokriven zaštitnom folijom, a koja folija je otklonjena. Pregledom opšavnog kamena oko okna bazena i plaže bazena nisu utvrđeni nedostaci koji bi upućivali na slijeganje bazena. Vještak navodi da ukoliko treba utvrditi da li je došlo do pucanja fuga ili pločica, ili drugih deformacija, a da sud smatra da je to nužno učiniti, potrebno je da tužitelj ispusti vodu i da osigura pristup oknu.

25. U odnosu na primjedbu tužitelja da vještak u nalazu pretpostavlja da je korištena bubreća traka na spoju, a da u završnom mišljenju nesporno utvrđuje, kako je ista korištena, vještak navodi da ni sam nadzorni inžinjer nije bio u mogućnosti potvrditi da je ugrađena bubreća traka. Obveza i zadaća nadzornog inžinjera je da prati izvođenje radova upisom u građevinski dnevnik i provodi kontrolu kvalitete koja je određena glavnim projektom. Vještak navodi kako nadzorni inžinjer nema nikakvih spoznaja o kvalitetu ugrađenog betona i drugih materijala, pa da mu nije jasno kakva je uloga bila nadzornog inžinjera. Ugradnja bubreće trake je standard koji se provodi kod izrade bazena s armiranobetonskim stijenama, gdje ni jedan ozbiljni izvođač si neće dozvoliti da zbog cijene od 416,84 eura, koliko je izvođač naplatio od naručitelja riskira veću štetu. Vještak, navodi da stoga smatra, da je bubreća traka postavljena s obzirom je ista obuhvaćena u računu br. 24/1/1 od 29.05.2015., u obliku VI privremene situacije, u dijelu BAZEN/POOL Stavka troškovnika 5. Nabava, doprema i postava bubreće trake slika V-15 (prilog na kraju očitovanja vještaka) Očevidom nije moguće utvrditi da li je bubreća traka postavljena, jer se ista postavlja na temeljnu ploču i na nju se dalje izvode armiranobetonski zidovi. To je bila obveza nadzornog inžinjera da prije betoniranja provjeri je li bubreća traka postavljena, zatim pregleda postavljenu armature, ugradnju instalacija bazenske tehnike kao i oplatu armiranobetonskih zidova, jer to kasnije više nije moguće pregledati.

26. U odnosu na prigovor tužitelja da je vještak svoje mišljenje i nalaz temeljio na projektnoj dokumentaciji, vještak navodi da je pogrešan. Vještak navodi da je projektna dokumentacija temelj na osnovu čega se može graditi i vrlo je bitno da se gradi u skladu s projektnom dokumentacijom koja je sastavni dio građevinske dozvole. Projektnom dokumentacijom određeni su gabariti građevine, materijali s kojim se izvodi kao i način provođenja kontrole. Vještak navodi da se njegov nalaz i mišljenje treba sagledavati u cjelini, a ne da se iz njega izvlače segmenti. Osim toga, vještak osporava navod tužitelja u kojem navodi da je vještak izvanraspravno izjavo kako radovi nisu rađeni u skladu sa dokumentacijom i strukom, i da je kao dokaz isto fotografirao.

27. Naime, vještak navodi da je pitao izvođača zbog čega je taj otvor u betonskom zidu (u tom otvoru je ugrađeno membransko puhalo), a koji otvor je vještak fotografirao (nalazi se na str. 17, 2. Fotografija). Navedeni otvor u betonskom zidu ne odnosi se na okno bazena i sukladno navedenom, navedeni zid s otvorom ne dovodi se u vezu s oknom bazena. Vještak navodi da nije utvrdio nikakve nedostatke koji bi bili vidljivi promatranjem bazena, odnosno da prilikom očevida nije utvrdio kakve nedostatke pri gradnji bazena, odnosno da se tijekom izgradnje nije koristio materijal koji je trebao sukladno projektnoj dokumentaciji. Vještak navodi da je projektna dokumentacija jedino relevantna po kojoj se izvode radove, budući je na osnovi glavnog projekta izdana i građevinska dozvola, a glavni je projekt sastavni dio građevinske dozvole. Vještak navodi da je potrebno dostaviti svu dokumentaciju koja je bila predmet tehničkog pregleda objekta u postupku dobivanja uporabne dozvole, te da bez uvida u navedene podatke nije moguće utvrditi vodonepropusnost bazena. Vodonepropusnost betona, kod već ugrađenih betona može se izvršiti naknadnim ispitivanjem svojstva betona koja provode ovlašteni laboratoriji.

28. Nadalje, tužitelj prigovara da je zaključak vještaka o izgradnji i upotrijebljenim materijalu odnosno kvaliteti pogrešan, pa stoga, tužitelj traži da se vještak očituje o hidroizolaciji. Vještak navodi da su na str. 2 u dijelu Opći opis predmetne nekretnine i zatečeno stanje opisane dimenzije bazena, debljine stijeni kao i klasa betona kojim je bazen izveden: C25/30, Armatura B500B i razred izloženosti betona XC1. Nadalje, vještak navodi da je izvođač upotrijebio bubreću traku jer je istu obračunao i naplatio od tužitelja u računu 24/1/1 od 29.05.2015., kroz VI privremenu situaciju u dijelu Bazen/Pool st troškovnika 4., gdje je tužitelju vrlo jasno bilo da je ista ugrađena, jer je navedenu situaciju dobio i mogao vidjeti što je sve obračunato.

29. Na prigovor tužitelja da je gubitak vode u bazenu, dokaz propuštanja bazena, vještak navodi da to nije tako, te da je on, primjenom svog stručnog znanja objasnio da gubici vode u otvorenom bazenu mogu nastati i stvarni su uslijed drugih okolnosti koji su u nalazu jasno navedeni. Vještak navodi da je na dani mu zadatak od suda na način da se očituje o uzrocima i mogućnostima curenja vode iz bazena, kao i o tome da li je nakon tlačne probe otklonjen uzrok odnosno nedostaci propuštanja vode, odnosno curenja. Navodi da je u nalazu naveo niz okolnosti koje utječu na ispravan rad bazena I bazenske tehnike, a koje su opisane na str. 3. i 4., a za koje se tužitelj nije izjasnio (da je ugrađen kontrolni sat koji nije baždaren i postavljen od strane nadležnog vodovoda, da postoji sustav navodnjavanja, na koji način se održavanje bazena i bazenske tehnike- odnosno da li se to izvodi od stručne osobe, dinamike održavanja I sl.) Vještak je u svom nalazu naveo na koji način bi se utvrdilo eventualni gubitak vode u bazenu. Navodi da je moguće provesti testiranje na način_ - da se na stepenicama bazena postavi kanta vode (zapremnine cca 20l) sa vodom uz bazena s vrhom kante iznad nivoa vode bazena što će zadržati vodu u kanti iste temperature kao i u bazenu. Potrebno je označiti nivo vode u bazenu i nivo vode u kanti. Vršiti testiranje minimalno 5 dana i usporediti gubitak vode između kante i bazena. Razina gubitka vode bazena i kante bi trebala biti ista- na ovaj način utvrđuje se propusnost bazenskog okna, te – napuniti bazen na normalan nivo i označiti nivo vode, zatim uključiti sustav koji treba raditi cijelo vrijeme i sačekati 24 sata, te izmjeriti gubitak vode. Zatim dopuniti bazen na isti nivo i isključiti sustav i testirati vrijeme (24 h) u isti dio dana, i izmjeriti nivo gubitka vode. Nadalje, vještak navodi da pozivanje tužitelja na fotografije i infracrvene kamere, mogu biti pokazatelj curenja vode, ali da nije jasno kad su fotografije nastale.

30. Na ročištu održanom kod ovog suda dana 15. prosinca 2022. godine ispitan je stalni sudski vještak graditeljske struke Suad Kadrić, te je isti naveo da je u nalazu i mišljenju i u dopuni, dao sve odgovore i načine kako bi trebalo ispitati eventualna puštanja bazena, da tužitelj nije spomenuo da je dao preporuku da bi vještak strojarske struke trebao napraviti vještačenje bazenske tehnike, a što je i iskazao da je moguće curenje vode može biti uzrokovano na nedostacima bazenske tehnike, da se tužitelj do sada ni jednom nije očitovao na način održavanja bazena, dinamike održavanja bazena i da li to stručne osobe provode što je isti postavio pitanje u svom nalazu i na uviđaju. Prilikom uviđaja koji je bio zakazan putem suda, tužitelj nije pripremio bazen za pregled jer su na očevidu čekali više od 40ak min da netko dođe, da otvori zaštitnu foliju, te da vještak neće sigurno roniti i pregledavati unutrašnjost bazena ako mu to nije osigurano, a u protivnome se osiguraju ronioci ili se isprazni bazen. Nadalje, način ispitivanja koji je predložio tužitelj nije u domeni vještaka, stoga ih vještak neće provoditi. Za kontrolno brojilo koje je tužitelj postavio, vještak navodi da nije atestirano i baždareno te da ga nije postavilo odgovarajući Vodovod, već je isti samo informativnog karaktera, da on nije uzeo u obzir ona stanja koja je punomoćnik dostavio, a to je vještak u nalazu u tabelarnom prikazu na stranici 5 nalaza analizirao i to u odnosu na očitovanja Vodovoda i u odnosu na stanje kontrolnog sata, da je na stranici 5 nalaza prikazano stanje po kontrolnom satu podijeljeno u tri boje koje označavaju periode fotografiranja sata, da je u donjoj tablici u istim bojama (žuto i zeleno) dano stanje regularnog vodomjera, da su u toj analizi određeni vremenski period kada je tužitelj fotografirao i fotografije koje su mu bile dostavljene, da je izračunata potrošnja, broj dana i prosječan protok vode po danu, da u narančastom stupcu je dan gubitak vode prosječno po danu, da je u zadnjem stupcu dana ta razlika gdje je za svaki taj period dana razlika u kubicima gdje je samo u periodu od 16.6. do 29.6. razlika odstupala od prosječnog dnevnog gubitka, da je za sve ostale periode razlika zanemariva, dok je čak u nekim periodima i gubitak bio manji od predviđene oznake brojila sa predznakom minus. Nadalje, vještak ističe da u tom iskazu prosječnog dnevnog gubitka nije se uzeo u obzir prosječni tjedni gubitak od čišćenja vode od 0,5 kubika tjedno, što daje 2 kubika mjesečno, da je taj gubitak čišćenja bazena uzet minimalno, dok u jednom projektu u kojem je dobro analiziran bazen koji je rađen u Nedešćini prosječan tjedni gubitak vode za pranje filtra je 2m3 što bi ako se redovno održava bazen, a nužno je jednom tjedno održavati i čistiti filtere i bazen, zbog higijene ispravnosti vode u kojem će se ljudi kupati bi bio gubitak od 8 kubika, dok je on uzeo taj gubitak od 2 kubika i da je tu došao do relacije da gubitaka nema. Tužitelj nije uzeo u obzir podatke od vodovoda o stvarnom utrošku vode, te ako se uzmu za period 2020. gdje je od 16.6. do 25.8.2020. zeleni red tablice, stvarni trošak vode koje je tužitelj potrošio za te dane a koji iznosi 237 kubika od čega na bazen otpada 31 kubik, da se tada postavlja pitanje gdje je išlo 200 kubika, da koliko je ljudi boravilo da se u 70 dana potroši više od 200 kubika vode dok je na bazen potrošeno 31, da je za taj period dnevni gubitak bio 0,45 što odgovara gubitku od pregrijavanja, isparavanja i slično, da bi se uzelo za period od 70 dana da je to ciklus od 10 pranja filtara i sa minimalno 0,5 kubika vode došlo bi se za još 5 kubika manje, tako da će dnevni gubitak bazena biti ispod prosječnog kojeg je utvrdio u svom nalazu. Da bazen pušta, gubitak bi bio kontroliran, i da tada smatra da treba provesti vještačenje bazenske tehnike i utvrditi da li ti gubici nastaju u tehnologiji bazenske tehnike koji mogu biti razni. Ističe da taj predmet nije njegova kompetencija, već je to kompetencija strojarske struke, te je isti samo naveo neke primjere gdje bazen može gubiti vodu: zbog razine skimera, zbog usisavanja vode, ako nivo vode ne odgovara mlaznici, zbog prodora bazenske tehnike koje vraćaju vode, zbog prljavštine ispred membrane filtera koja, ako dospije ispod, neće zabrtviti izlaz i pumpa će stalno ispumpavati vodu, te su to sve elementi na koje odgovor može dati vještak strojarske struke kojeg je tužitelj jednostavno izostavio u svojim podnescima, a bili su navedeni u njegovom nalazu, da nije uzeo količinu padalina, jer isto nije smatrao potrebnim. Nadalje, vještak je opet napomenuo da je potrebno vještačiti bazensku tehniku cijelog sustava bazena u kojem će se utvrditi svi elementi bazenske tehnike, njihova ispravnost, način održavanja i čišćenja i ostalo što će vještak utvrditi u svom nalazu. Na daljnja pitanja vještak je iskazao da se termokamera koristi za utvrđivanje temperature površine, gdje određenom bojom termokamera prikazuje različite topline, da ista ne ukazuje da li u konstrukciji postoji vode ili ne, ali može pokazivati sumnju da može biti razlike u temperaturi uslijed utjecaja vode, da je na priloženim fotografijama vidljivo da je na ulazu u strojarnicu i u uglu strojarnice drukčija boja zida od ostatka, da se može reći da je zid u tom dijelu vlažan, ali da nije poznato da li je to od utjecaja podzemne vode, temeljne vode ili bočno, koja može opterećivati zidnu površinu i vlažnost. Nadalje, vještak iskazuje da se ispitivanje propusnosti bazena i bazenske tehnike može utvrđivati i dodavanjem boje u bazen koji bi mogao detektirati mjesta eventualna curenja u strukturi betona ili u bazenskoj tehnici.

31. U očitovanju koje je dao 29.8.2022. tužitelj navodi da vještak pretpostavlja da je ugrađena bubreća traka, jer je ista i naplaćena, te da je da je također korišten i beton koji je predviđen projektom radi izloženosti xc1, koji može biti u mokrim prostorima, da iz tog razloga bazensko korito je izvedeno od armiranog betona s korištenjem bubrećih traka na spojevima ploče i vertikalnih zidova koji u kontaktu s vodom iz betona nabubre i ekspandiraju i time zatvaraju tj. spajaju te dvije plohe i ne dozvoljavaju prolazak vode, te da nema saznanja o tome tko bi mogao izvještačiti dodatno metode koje je spomenuo. Vezano za pokazanim fotografijama oko spuštanja prelivnog dijela bazena, ističe da je vidljivo da je tuženik izveo bazen prema projektnoj dokumentaciji, da je nakon toga prema navodima tužitelja i prema iskazu 1. tuženika da bi se osigurao bolji pogled na more zatraženo da se vanjska stjenka prelivnog bazena spusti za nekih 15 cm, da su ti radovi izvedeni naknadno nakon očvrsnutog betona za koje 1. tuženik navodi da je izvedeno sigurno više nakon 30 dana, a prema čvrstoći ugrađenog betona, beton postiže punu čvrstoću i nosivost nakon 7 dana, a apsolutno nakon 27 dana, da to znači da je 1. tuženik izvodio uklanjanje vanjske stjenke prelivnog dijela bazena nakon postignute apsolutne čvrstoće betonske konstrukcije, na način da su s brusilicom pilili s vanjske strane beton u dubini u kojoj su presjekli armaturu vanjske stjenke prelivnog bazena, a da su nakon toga istu tu stjenku pilili s unutarnje strane, kako bi prepilili beton i armaturu s druge strane stjenke prelivnog bazena, da su nakon toga po sredini zida izbijali štemalicom, da vibracije koje su se mogle desiti da su mogle izazvati površinske pukotine, ali isti ne smatra da su mogle izazvati strukturne pukotine. Nadalje, vještak je iskazao da pokazane fotografije prikazuju gornju površinu zida bazena između bazena i prelivnog dijela, gdje u gornjem sloju površina zida nije izvedena ravno prilikom betoniranja, da je to naknadno dodavan sloj betona koji je u dijelu odvojen od zida, te da to zasigurno nije u skladu s pravilima struke. Dodavanjem betona odnosno dobetoniranje mora biti kompaktno i sjedinjeno sa zidom koji je već izveden, a što u ovom slučaju to nije, da je na fotografiji u lijevom uglu prema prelivnom dijelu vidljiv ostatak drvene letve koji je vjerojatno ostao kod stavljanja oplate, dok je gornja površina betonskog zida prilično hrapava i neuredna, što također nije ogledni primjer dobre prakse i pravila struke, da je vještak mišljenja da bi se ovo betoniranje moglo puno ljepše izvesti korištenjem oplate, da navedena izvedba nije od utjecaja, budući su zidovi betonski od 25 cm debljine, da rezanjem armature u ploči bazena nije od bitnog značaja za statiku bazena, dok ovisno o kojoj dubini se rezalo i smanjilo presjek u tom dijelu vještak ne može tvrditi, ali može biti od utjecaja da pušta da može doći do curenja vode, te je iz priloženih fotografija vidljivo da se radi o gornjoj mreži. Vještak u svom iskazu je nadalje istaknuo da iz priloženih fotografija ne može utvrditi uzrok vlaženja vanjske i unutarnje površine zida strojarnice odnosno izvor ulaska vode, odnosno da li je to posljedica curenja bazena ili su u pitanju neke podzemne vode, ali je vidljivo iz fotografija da je mjesto pod dužim utjecajem vode zbog pojave zelenih algi. Vještak zaključuje da je po njegovom mišljenju gubitak vode u granicama predvidivim i to je otprilike 0,35 m kubnih dnevno što daje gubitak od cca 10 kubika mjesečno i još kad se uračuna minimalno 2 kubika potrošnje na tjedan čišćenja filtera, a potrošnja je i veća, dođe se do brojke preko 12 kubika vode što prema izračunu u tablici na stranici 5 nalaza je otprilike to i utvrđeno. Ponovno je vještak naveo da je potrebno provesti vještačenje po vještaku strojarske struke na okolnost ispravnosti bazenske tehnike. Vještak navodi da obrada oko mlaznica sa mozaik keramikom je lošije izvedbe budući otpadaju dijelovi keramike i ljepilo koje je nanošeno nije u dovoljnom sloju te se vide otvori oko ruba mlaznica, da obzirom kako je obrađeno da je moguće da će u te šupljine ulaziti voda jer se sve to nalazi u vodi i uz kanal kojim je spojena mlaznica te je moguće da će dolaziti do curenja vode, ali vještak ističe da je u svom nalazu ukazao da je curenje u granicama normale.

32. S obzirom da je tužitelj i dalje prigovarao nalazu i mišljenju vještaka Suada Kadrića, to je sud odredio novo vještačenje po vještaku FZ, a kojeg je predložio tužitelj.

33. Ponovno je održan uviđaj na licu mjesta dana 11. travnja 2024. godine, uz nazočnosti vještaka graditeljske struke FZ, dipl. ing. građ. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka FZ (stranica 310-322 spisa), proizlazi da izgrađeni bazen propušta vodu, a što je vještak utvrdio temeljem čitanja dokumentacije, prvenstveno one koja opisuje ovaj problem. Nije u mogućnosti utvrditi stvarnu i nespornu količinu vode koja se osim isparavanja i kupanja gubi u bazenu. Mišljenja je da je cjelokupna izgradnja bazena izvedena suprotno utvrđenim i uobičajenim pravilima struke. To se odnosi na iskope, betoniranje posteljice bazena, betoniranje konstrukcije bazena ugradnja bazenske tehnike, ugradnja hidroizolacije, ugradnja završne keramičke obloge kao i izgradnja kotlovnice. Sve je to građeno bez odgovarajućeg stručnog nadzora, bez pribavljanja odgovarajućih atesta za ugrađeni materijal, bez kontrole ugrađene vrste, načina, položaja i količine armature, posebno bez kontrole radova na pripremi betonskih površina kao podloga za ugradnju hidroizolacije. S obzirom na činjenicu da je zid kotlovnice vlažan i da na keramičkoj završnoj oblozi postoje naslaga hrđe, to vještak navodi da su navedena oštećenja posljedica propuštanja vode iz bazena. U odnosu na elemente bazena, procurivanje vode nastaje najprije kroz neodgovarajuće ugrađenu ili oštećenu hidroizolaciju. Nastavno dalje, voda prodire kroz pukotine na armirano betonskoj školjki bazena ili zbog ugradnje betona koji nije vodonepropusan. Koji je od opisanih razloga u konkretnom slučaju, može se utvrditi tek nakon skidanja keramičke završne obloge i skidanja hidroizolacije. Vještak navodi da se sanacija propuštanja vode iz bazena može izvesti na dva načina i to: sanacija građevinskim hidroizolaterskim i keramičkim radovima, sa rokom izvedbe od 30 radnih dana i čija se vrijednost sa obračunatim PDV-om procjenjuje na iznos od 21.500,00 eura, te sanacija ugradnjom bazenske folije sa rokom izvedbe od 10 radnih dana čija se vrijednost sa obračunatim PDV-om procjenjuje na iznos od 12.730,00 eura. Zaključno vještak navodi da prema stanju u spisu, bazen, kotlovnica, zidana sjenica iznad kotlovnice i terase oko bazena, odnosno cjelokupna izgradnja bazena je izvedena bez odgovarajućeg izvedbenog projekta i bez stručnog nadzora, a što u konačnosti može biti jedan od uzroka procurivanja vode iz bazena.

34. Navedeni nalaz vještaka FZ, tužitelj je prihvatio, dok tuženici istog osporavaju u cijelosti (str. 331-333 spisa).

35. II-tuženik GZ, se u cijelosti protivi zaključcima iz predmetnog nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, te drži da predmetni nalaz i mišljenje nisu sačinjeni sukladno pravilima struke, da imenovani vještak nije u potpunosti sagledao činjenično stanje koje je utvrđeno tijekom provedenog postupka, te da je iz dostupne mu dokumentacije vještak izveo pogrešan i paušalan zaključak o činjenici da li predmetni bazen, koji se nalazi na k. č. [katastarska čestica], MALI KOSI, DVORIŠTE, BAZEN, KUĆA, [adresa], površine 807 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], propušta vodu. Naime, II-tuženik ukazuje da u nalazu i mišljenju vještak najprije navodi stanje dokumentacije u spisu, pa nabraja koja dokumentacija prileži spisu (glavni projekt i dr.), a potom vještak nabraja dokumentaciju koja ne prilaži spisu (završno izvješće nadzornog inženjera, izjave izvođača radova, građevinski dnevnik i dr.), i prvenstveno na temelju te dokumentacije, za koju vještak navodi da ne prileži spisu, vještak izvodi zaključak da predmetni bazen propušta vodu.

36. II-tuženik navodi da je navedeni način utvrđivanja činjenica pogrešan i paušalan, da je zadatak vještaka bio da utvrdi da li dolazi do propuštanja vode na predmetnom bazenu, a što je trebalo učiniti na afirmativan način, odnosno utvrđivanjem određenih činjenica od strane vještaka (analizom, mjerenjem i sl.) i izvođenjem zaključka vještaka iz utvrđenih činjenica. Upravo suprotno, vještak u svojem nalazu ne utvrđuje nikakve činjenice, već jednostavno zaključuje da u spisu ne postoji određena dokumentacija (završno izvješće nadzornog inženjera, izjave izvođača radova, građevinski dnevnik i dr.), i na temelju navedene činjenice, da u spisu nema određene dokumentacije, vještak zaključuje da dolazi do propuštanja bazena, a što II-tuženik smatra pogrešnim i paušalnim. Vještak, ukoliko utvrđivanje određene činjenice nije mogao utvrditi na temelju dokumentacije koja se nalazi u spisu (a očito nije) i ukoliko je smatrao da bez uvida u daljnju dokumentaciju ne može sačiniti svoj nalaz i mišljenje, tada je mogao zatražiti da mu se ista dostavi ili da mu se omogući uvid u daljnju dokumentaciju, a kako bi ispravno i potpuno mogao sačiniti nalaz i mišljenje. Pritom se u samom nalazu i mišljenju javlja više proturječnosti i kontradiktornosti, i to na način da vještak navodi da „očevidom na bazenu, dana 11.04.2024. godine, vizualnim pregledom bazena i vidljivih vanjskih površina nisam utvrdio propuštanje bazena…“, da bi potom vještak naveo da je na očevidu utvrdio vlaženje sjeveroistočnog i južnoistočnog zida i oštećenja na keramičkoj oblozi u vidu mrlja od rđe, a iz čega vještak zaključuje da dolazi do propuštanja bazena. Navedena proturječnost proizlazi i iz zaključka vještaka da „izgrađeni bazen propušta vodu, a što sam utvrdio temeljem čitanja dokumentacije, kao i iz činjenice da je zid vlažan i da se pojavljuje naslaga rđe na završnoj keramičarskoj podlozi“, a da bi potom u zaključku ustvrdio da razlog propuštanja vode iz bazena je loše izvedena hidroizolacija ili je protekom vremena ista oštećena korištenjem iz nepoznatih razloga. Dakle, u nalazu i mišljenju vještak u više navrata iznosi proturječne teze, iz kojih nije moguće zaključiti iz kojih razloga dolazi do propuštanja bazena. Što se tiče radova i eventualne odgovornosti II-tuženika za izvedene radove, isti ističe da je tijekom postupka utvrđeno da je obveza II-tuženika bila postava hidroizolacije i keramike, a što II-tuženik navodi da je izveo stručno i sukladno pravilima struke, te da je čl. IX. Sporazuma, sklopljenog dana 07. studenog 2017. godine, jasno definirana i ugovorena obveza II-tuženika, a koja glasi da će isti, i to samo u slučaju ako se utvrdi da je razlog za otjecanje vode u grešci u keramičkim radovima, otkloniti nedostatke. Iz nalaza i mišljenja vještaka ne proizlazi da bi do propuštanja bazena došlo zbog greške u keramičarskim radovima, te slijedom navedenog proizlazi da ne može biti ni govora o odgovornosti II-tuženika. Što se tiče postave hidroizolacije, a koja se postavljala na beton, odnosno školjku bazena, vještak u svojem nalazu navodi da procurivanje vode može nastati kroz neodgovarajuću ili oštećenu hidroizolaciju, a da li je to stvarni uzrok propuštanja vode može se utvrditi tek nakon skidanja keramičke obloge i skidanja hidroizolacije. Dakle, vještak u svojem nalazu i mišljenju nije siguran (niti ne može biti) da li je postava hidroizolacije razlog propuštanja bazena, te navodi da se isto može utvrditi tek po skidanju hidroizolacije, a što u konkretnom slučaju nije napravljeno, te se slijedom navedenog ne može zaključiti da je hidroizolacija loše postavljena. Nadalje, vještak u zaključku svojeg nalaza i mišljenja dozvoljava da razlog propuštanja vode može biti i oštećena hidroizolacija, do koje je došlo korištenjem bazena. Iz dokumentacije koja prileži spisu proizlazi da je predmetna nekretnina građena 2014., odnosno 2015. godine, a da je Sporazum među strankama, sklopljen 2017. godine, dakle nesporno je da je od gradnje predmetnog bazena prošlo 9, odnosno i 10 godina. Slijedom navedenog, a kako je od gradnje bazena prošlo već 9, odnosno 10 godina, a iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da razlog propuštanja vode može biti i oštećena hidroizlacija, do koje je došlo protekom vremena, odnosno korištenja, to proizlazi i da je samim protekom vremena, odnosno korištenjem bazena moglo doći do oštećenja hidroizolacije, a za što nije odgovoran II-tuženik. Pritom II-tuženik ukazuje i na nalaz i mišljenje vještaka Suada Kadrića, koji u svojem nalazu jasno navodi da „Hidroizolacija koja je postavljena unutar bazena na koju se kasnije postavila bazenska keramika također ne bi trebalo pridonositi ispuštanju vode bazena“, te da „izvedba hidroizolacije sa završnim slojem keramike nije od bitnog značaja za vodonepropusnost bazenskog okna budući da je okno sačinjeno od vodonepropusnog betona“. Također, II-tuženik u ovome podnesku posebno ukazuje na tč. 6.4. nalaza i mišljenja vještaka u kojoj se navodi da „prema stanju u spisu bazen, kotlovnica, zidana sjenica iznad kotlovnice i terase oko bazena, odnosno cjelokupna izgradnja bazena je izvedena bez odgovarajućeg izvedbenog projekta i bez stručnog nadzora, a što u konačnici može biti jedan od uzroka procurivanja vode iz bazena !!“. Vezano za navedeno, II-tuženik ističe da uopće nije sudjelovao u izradi bazena, kotlovnice, sjenice i terase, već je, kako je već utvrđeno, na ranije izgrađenu školjku bazena postavio hidroizolaciju i keramiku, a iz čega proizlazi da ne postoji odgovornost II-tuženika u konkretnom slučaju, jer je do curenja vode iz bazena moglo doći i zbog radnji u kojima II-tuženik uopće nije sudjelovao.

37. Prvo tuženik je iznio prigovor na nalaz vještaka Zlatka Košćine, na način da vještak iznosi svoje mišljenje da je usporedbom utvrđenog stanja izgrađenog bazena i kotlovnice sa dokumentacijom u spisu, posebno onih dijelova u koji se odnose na samu izgradnju bazena zaključio da je izgradnja bazena izvedena suprotno utvrđenim i uobičajenim pravilima struke. U odnosu na radove koje je izvodio prvo tuženik prema mišljenju vještaka to se odnosi na iskope, betoniranje posteljice bazena, betoniranje konstrukcije bazena. Takve stavove vještak je naveo i u zaključku nalaza što prvo tuženik ne može prihvatiti jer se sve temelji na pretpostavkama, a ne na točno utvrđenim činjenicama. Osobito nedostaje utvrđenje da li uopće školjka bazena propušta i koju količinu vode, gdje propušta, zbog čega propušta, odnosno vještak samo paušalno navodi da bazen propušta, kao i da su svi radovi izvedeni nestručno. Prvo tuženik, prilaže fotografije izvođenja radova kako na izgradnji obiteljske kuće tako i na izgradnji bazena i okoliša iz koje će biti vidljivo da je sve radove izvodio po pravilima struke te uz odobrenje investitora odnosno tužitelja i nadzornog inženjera. Karlić Gradnja d.o.o., a ranije prednik [obrt] je tvrtka koja se bavi izvođenjem građevinskih radova od 1994.g., što znači da je prvo tuženik tvrtka sa 30 godišnjim iskustvom. Prvo tuženik sve radove izvodi prema pravilima struke koje kontrolira nadzorni inženjer. Prvo tuženik, želi naglasiti da investitor, odnosno tužitelj nije naručio izvedbeni projekt za objekt i bazen ( to nije niti potrebno za dobivanje građevinske dozvole za tu vrstu objekta), tako da se sva izgradnja ( osobito vezano za statiku i betoniranje) od strane prvo tuženika izvodila po dogovoru sa nadzornim inženjerom. Prvo tuženik je prilikom izgradnje bazena pripremio teren jer se bazen treba raditi na čvrstoj podlozi. Najprije su se označili temelji bazena i prelivnog dijela, iskopali su se temelji do čvrste stijene, ručno očistili, te se nakon ugradnje armaturnih košara u temelje (2+2 O 12,O8/25 ) pristupilo se betoniranju temelja bazena.Nakon što se izvelo betoniranje temelja bazena, u svježi beton ugradila se dupla armaturna mreža debljine 25 cm. Nakon što je protekao period sušenja betona nadtemelja, prvo tuženik je izveo nasip kamenim materijalom iz širokog iskopa objekta (materijal je bio visoke kvalitete). Zatim se izvela kamena kaldrma, nabijena vibro pločom od 450 kg, te se na takvoj podlozi počela izvoditi donja ploča bazena. Na podu je postavljena mreža Q335 donja zona na podloškama, zatim po rubovima ''U'' vilice / 20 cm vertikalno i horizontalno (67+15+67 cm), povezane sa 2+2 O 12.Nakon što je prvo tuženik izveo gore opisane radove, izvođač strojarske tehnike obrt [obrt] izveli su instalaciju cijevi u podu bazena. Prvo tuženik je zatim nastavio sa svojim radovima te je postavio Q jahača po donjoj zoni armature i gornje zone opet postavio mrežu Q335. Postavljena je bubreća traka, a nakon nje izvodila se armatura, vertikalno dupla mreža R335, na vrhu zidova i vertikalnim serklažama armatura 4O12,O8/20. U kutevima sa vanjske strane postavljena je vertikalna armatura ''L''profili od O12 (1m + 1 m). Poslije tih radova ponovno je izvođač strojarske tehnike obrt [obrt] postavio instalacijske cijevi bazenske opreme, a prvo tuženik je završio zatvaranje vanjskog dijela oplate bazena. Zidovi bazena i preljeva betonirani su istovremeno sa dopremljenim betonom MB30 vdp. Beton je pribavljen od strane tvrtke De Conte d.o.o., a ugrađeni beton vdp po m3 je skuplji za 5 eur u odnosu na standardni beton (u prilogu dostavljamo fotografiju na kojoj je vidljivo da je tvrtka De Conte d.o.o. dopremila beton

– kamion pumpa ). Nakon što je prvo tuženik skinuo oplatu bazena uočeno je da je u jednom unutarnjem kutu ostala otplatna ploča 2,5 x 2,5 cm tlocrtnih dimenzija u zidu pa je prvo tuženik tu udubinu popunio reparaturnim mortom (u prilogu slika prije postave morta gdje se vidi da pukotine nema u školjci bazena). O tome je prvo tuženik izvjestio tužitelja dopisom od 06.04.2016.g. sa 6 fotografija iz kojeg je vidljivo kako izgleda spoj dva zida sa unutarnje strane prije postave reparaturnog morta (dopis i fotografije prilažen). Vidljivo je da na tom mjestu nema nikakve pukotine i to nije utjecalo na kvalitetu betonske školjke (uostalom na tom dijelu prilikom dva očevida nisu vidljiva nikakva vlaženja). Prvo tuženik je zatim izveo oplatu i betoniranje stepenica u bazenu, izveden je cementi estrih po podu bazena (po projektu), sve po ponudbenom troškovniku kojeg je tužitelj prihvatio. Sa tim radovima prvo tuženik je završio sve ugovorene radnje. Nakon što je prvo tuženik završio radove na školjci bazena proteklo je puno vremena dok se nije počelo raditi na nastavku bazena. U tom periodu bazenska školjka je bila skoro puna vode kišnice i nije dolazilo do propuštanja. Radovi koji su se izvodili kasnije na bazenu, a na koje prvo tuženik nije imao utjecaja ni kontrole jesu: od strane Ro-La transkopa rezanje sloja betona u podu u dva navrata, izmjena visine podnih mlaznica (prilažene fotografije). Nakon toga obrt [obrt] reže pod bazena i vrši zamjenu postavljenih cijevi u podu zbog propuštanja cijevi. Kasnije je izrađena hidroizolacija i keramike od strane drugo tuženika, te postava ukrasnih elemenata bazena i reflektora od strane Ro-la transkopa nakon izvedene keramike. Napominje da po mišljenju vještaka (Wall – inženjering d.o.o. direktor EZ dipl.ing.građ.) koje prileži spisu, utvrđeno je da do propuštanja dolazi uslijed nestručne naknadne ugradnje tlačne cijevi, koju prvo tuženik nije ugrađivao, nije imao mogućnosti sanacije, a niti kontrolu sanacije površine nakon popravka. Hidroizolacija bazena je sa naknadnom ugradbom cijevi sigurno oštećena te tu sanaciju kao ni izvedbu prvo tuženik nije ugovorio niti kontrolirao. Mišljenje prvo tuženika je da školjka bazena ne propušta. Investitor, odnosno tužitelj je priznao da se uočava gubitak vode samo kad pumpa bazena radi, a kad ne radi propuštanja nema. Zbog navedneog prvo tuženik sumnja na izvedena radove instalacije bazenske opreme gdje je za pretpostaviti da neka cijev pod pritiskom propušta vodu. Ispitivanje bazenske instalacije prvo tuženik nije pratio niti bio upoznat kada i na koji način se izvodila, ali se postavljaju pitanja na koji način se je ispitao svaki pojedini prodor kroz betonsku konstrukciju, podni sifon, mlaznice, automatsko nadopunjavanje vode, prodor za usisivač, reflektori – iza zida izlazi cijev struje, kako je zabrtvljeno, podne mlaznice na podu prema strojarnici, sve kako bi se 100% otklonila sumnja na ispravnost instalacije. Ako školjka bazena ne propušta vodu, što je izjavio i tužitelj, ako instalacija bazenske tehnike 100% ne propušta vodu ni na jednom detalju (što je nepotvrđeno i nije nedvojbeno otklonjeno kao razlog) i ako je napravljena dobra hidroizolacija na svim spojevima pvc opreme i betona na bazenu, bazen ne smije puštati. Od kuće do strojarnice ispod plaže prolazi mnogo kablova, rebrastih cijevi, instalacije struje i vode, koje je izvodio Babić Instalacije. Te instalacije prvo tuženik nije dogovorio niti kontrolirao. Nije poznato da li na tim instalacijama prema strojarnici i okolišu dolazi do propuštanja vode direktno od cijevi vode ili po rebrastim cijevima struje unutar kojih su kablovi struje. Kroz te cijevi dolazi i voda za automatsko nadopunjavanje bazena, te za vanjski tuš i navodnjavanje zelenih površina u okolišu (dostavljene fotografije instalacija). Prvo tuženik smatra da voda koja dolazi ispod hidroizolacije strojarnice nije voda iz bazena. Tužitelj svoju sumnju u puštanje bazena bazira na potrošnji vode u glavnom šahtu sa brojilom, a ne zna, niti da li je ispitivana instalacija vode okoliša, i kako je ispitivana, na koji način bi se 100% otklonila sumnja na neispravnost instalacija, te kako je programirano navodnjavanje u okolišu (ako je učestalo, tu se može potrošiti par kubika vode dnevno), koliko se vode trošilo u objektu. Napomena da se programiranje navodnjavanja može lako mijenjati, tako da je moguće da je navodnjavanje prije radilo više sada manje. Prvo tuženik smatra da je bazenska školjka ispravna i ne propušta vodu, a u ovom trenutku puno detalja i instalacija u bazenu i okolišu potrebno je provjeriti prije nego se (bez ispitivanja, svojevoljno) zaključi da bazenska školjka pušta.

38. Na ročištu održanom kod ovog suda dana 12. ožujka 2025. provedeno je saslušanje vještaka Suada Kadrić i FZ. Vještak Suad Kadić je naveo da što se tiče pitanja u vezi pukotine, da je ista primijećena u lipnju 2023., a da je on nalaz radio u ožujku 2022, a očitovanje u kolovozu 2022., te usmeno davanje nalaza u prosincu 2022, i da tih saznanja nema, da je kolega vještak izradio nalaz 23. svibnja 2024. pa je trebao biti i zadatak tužitelja da uzme nove okolnosti u prijedlogu za novo vještačenje. Vještak Kadrić, je u cijelosti ostao kod danog iskaza te kod tvrdnje da nema propuštanja bazena, te je istaknuo da je uporabna dozvola za ovaj bazen izdana 22. rujna 2017. a to je vidljivo u Informacijskom sistemu prostora uređenja ISPU gdje je evidentirana ista. Vještak nadalje ističe da je on činjenicu potrošnje vode u bazenu utvrđivao na osnovu potrošnje glavnog sata i kontrolnog sata koje su dostavili u spis od nadležnog vodovoda na glavnom satu potrošnje, a glavni sat su fotografirali i dostavili tužitelji. U svom nalazu i mišljenju od ožujka 2022. vještak da je detaljno analizirao potrošnju vode gdje je došao do podataka da gubitaka nema, da je uzeo u obzir gubitak vode od kupača i isparavanja prosječne potrošnje u kućanstvu i evidentirane potrošnje za promatrani period gdje na stanici 5 nalaza je tabularno prikazano i nigdje nisu utvrđeni gubitci vode, a na stranici 6 je obrazložena tablica sa svime, da iz tog proračuna nije utvrdio da bi bilo propuštanje vode veće od uobičajenog gubitka vode, da je također upozorio da nema podataka koje tužitelj nije dostavio o redovnom čišćenju filtera bazena i servisu bazenske tehnike, da kroz nalaz je i uputio da je potrebno izvršiti kontrolu bazenske tehnike, da u ovom postupku nemaju podatke tko radi čišćenje filtera koje je nužno raditi 1 tjednom, i servise 1 godišnje, naročito bazenske tehnike i zamijeniti brtvice i ostali potrošni materijal koji je nužno za ispravan rad bazena, da je on također i ponudio moguće testiranje gubitka vode na 2 načina te da nema saznanja da li je isto i napravljeno, da je u završnom mišljenju naveo da eventualna ispravnost sustava bazenske tehnike i opreme treba vještačiti po vještaku strojarske struke uzimajući u obzir da utvrdi ispravnost bazenske tehnike, instalacije, načina održavanja kao i stručnost osoba koje su vršile održavanje sustava bazena a što je od bitnog značaja za rad bazenske tehnike i samog bazena. Ističe da vodomjer koji je postavio tužitelj nije postavljen od nadležnog vodovoda, da nije kontroliran i nije baždaren i to tako nije u sustavu kontrole tako da očitovanje stanja može biti samo informativnog karaktera, da okno bazena i strojarnica su dva odvojena objekta, koja nisu nastala kao jedan objekt, da okno bazena je rađeno betonsko, a strojarnica bazena je mogla biti zidana i ima bočni ulaz i ne ulazi se kroz konstrukciju bazena odnosno kao okno na strojarnici bazena, da je uporabna dozvola izdana 2017. i smatra se da je objekat zadovoljio sva svoja svojstva koja je morao imati koja su utvrđena građevinskom dozvolom, da kolega vještak nije imao mogućnost utvrditi stvarno i nespornu količinu vode koja se osim isparavanja i kupanja gubi u bazenu te nije poznato kako je zaključio da bazen pušta.

39. Vještak građevinske struke Zlatko Košćina je na istom ročištu naveo da je slušao očitovanje Suada Kadrića, da se slaže u cijelosti sa nalazom i očitovanjem, osim u dijelu da on nije mogao utvrditi procjeđivanje količine vode iz bazena, te je istaknuo da količinu procjeđivanja u odnosu na trajanje sudskog očevida nije bilo moguće utvrditi, te je jedino moguće na temelju čitanja spisa i utvrđene mokre površine u kotlovnici i pojave rđe na dnu bazena utvrditi da postoji ipak procjeđivanje vode iz bazena.

40. Vještak Suad Kadrić navodi da je u spisu naišao na nalaz i mišljenje vještaka od 14. rujna 2019., te vještak Košćina postavlja pitanje da li je to netko od tuženika izvodio radove i da li se na taj način oštetila hidroizolacija, te da ako je netko to oštetio, da je došlo do oštećenja hidroizolacije, a što se tiče hrđe da je moguće da se žileti koji se stavljaju kod oplata, odlome i ostaju trajno u betonu, te da obrada mjesta žileta treba obraditi i zaštititi i da je moguće da ta mjesta nisu obrađena, pa da na mjestima može izbijati korozija.

41. Vještak Košćina je na očitovanja vještaka Kadrića naveo da je i to jedan od mogućih uzroka oštećenja hidroizolacije, i da taj događaj koji navodi, prikazuje fotografija, te da je jedan od mogućih uzroka, naknadno cijepanje dna bazena. Vještak Košćina iskazuje da nema saznanja o ugrađenoj bazenskoj tehnici, da je to pitanje vještaka strojara, jer bazen ima više odvoda, a to su rasvjetna tijela, skimeri, sifoni, mlaznice i odvodnja i svaki taj detalj u odnosu na postavljenu hidro izolaciju mora biti detaljno i precizno izrađen, da on to nije mogao provjeriti jer je bila voda u bazenu, da je jedan od mogućih uzroka bazenska tehnika, da je drugi mogući razlog naknadno kopanje odnosno kopanje kanala nakon što je bazen u cijelosti dovršen, da je pitanje kvaliteta sanacije hidroizolacije na tom dijelu gdje je kopano, kao i čišćenje bazenske tehnike, da kada je bio na uviđaju da je on utvrdio mokru površinu u strojarnici, a da je u spisu vidio fotografije rđe na ugrađenoj keramici, da je moguće da je na tim mjestima nastaje procurivanje, da ne zna koji je razlog, te da prilikom eventualne sanacije, a koju je potrebno učiniti na način da se skine keramička obloga i hidroizolacija, tada može jednostavno utvrditi vodonepropusnost školjke na način da se ista napuni sa vodom i promatra kroz duži period, te da se začepe sve rupe. Vještak Suad Kadrić je naveo da bazen nije vakumirani prostor već otvorena građevina, koja će uvijek imati gubitke vode što uslijed sunčanog vremena i vjetrovitog vremena, da će doći do isparavanja vode, utjecajem kupača i količina kupača, da treba još imati na umu da tužitelj ima sustav navodnjavanja u okolišu koji je jedan od velikih potrošača vode na mjesečnoj razini u ljetnim mjesecima kad se vrši navodnjavanje, da u svom izračunu i nalazu nije uzeo u obzir utjecaj navodnjavanja te potrošnje vode, što je vrlo bitan element u gubitku vode, da drugim izračunom ako uzme u obzir da u ljetnom periodu gubitak vode prosječno iznosi 1 cm površine bazena uslijed sunčanog ili vjetrovitog vremena, da na površinu bazena sa preljevom od 35,60 m2, je dnevni gubitak od 0,356 m3, da za brži izračun će računat da je to 0,4 m3 x 10 dana je 4 m3, a x 3 dana daje 30 dana odnosno 12 m3 vode. Ako se uzme da je na bazenu vršeno redovno čišćenje filtera što pridonosi od 1-2 m3 dnevno, to je između 4-8 m3 mjesečno odnosno prosječno 6 m3, da su sada na izračunu od cca 6 m3 i onih 12 m3 to su na 18 m3. Nadalje, ističe da ako se uzme prosječna potrošnje vode u kućanstvu za kuhanje, obavljanje nužde i slično da je nekih 6 m3, i da se uzme da navodnjavanje troši 12 m3 mjesečno da se dođe na ukupno 32 m3. Ističe da imati bazen nije obična stvar već spada u domenu luksuza, i kao takvog treba preispitivati, da vlasnik nekretnine s bazenom i navodnjavanjem treba biti svjestan da mu račun vode neće biti kao jednom običnom kućanstvu koji troši 4-6 m3, da u svom nalazu na stranici 4 u zadnjem odlomku da je opisao što podrazumijeva čišćenje i održavanje bazena i koja je vjerojatnost da regulator ne radi ispravno, osobito iz razloga što u bazen ulaze nečistoće kao prašina, lišće i slično može izazvati problem u radu regulatora stoga je potrebno 1 godišnje očistiti ulazno sito i eventualno izmijeniti gumice i brtve, voditi računa na montažu i demontažu. Zbog praćenja kvalitete vode kod bazena koji se koriste za više ljudi kao gradski bazeni, hotelski ili kuće za odmor da je potrebno voditi knjigu o vođenju čišćenja zbog kvalitete bazenske vode koja ne smije ugroziti korisnike bazena. Vještak Košćina je istaknuo da se slaže s iskazom vještaka Kadića uz napomenu održavanja bazenske tehnike treba provoditi ili osoba koja je ugradila bazensku tehniku ili druga stručna osoba. Kada se vještaku Kadrić pokazuju fotografije pukotine, i to pukotine širine 1 cm dužine 30 cm na spoju između školjke glavnog bazena i revizijskog bazena odnosno preljevnog bazena, navodi da se iz fotografija ne može identificirati lokacija, da se pokazuje fotografija strojarnice gdje je u uglu vidljiva fleka, da se vidi da je zid izbušen različitim instalacijama, pa nije jasno uzrok nastanka, da na fotografiji 1 i 2 je spoj kamene kućice sa nekakvim zidom, da ono što tužitelj pokazuje se ne odnosi na pukotinu u koritu bazena, već na spoj kamenog opšava sa nekakvim zidom, da će se to uvijek raditi gdje je spoj zbog različitih materijala kao i zbog pozicije, jer nisu temeljeni na istoj temelju ili temeljnoj ploči, da po njegovom mišljenju nije bitno izaći na uviđaj da bi se vidjelo stanje koje tužitelj navodi, iz razloga jer se ta pukotina nije pojavila u bazenskom koritu jer da je ista i nastala dostavio bi fotografiju i s unutarnje strane bazena. Na pitanje da li vještaci smatraju da podaci javno objavljeni na DHMZ su relevantni podaci za utvrđivanje prosječne količine oborina na određenim područjima, vještaci su suglasno izjavili da su ti podaci relevantni podaci ukoliko se odnose na uže područje [adresa], odnosno [adresa], te da je bitno da te podatke koji se odnose na lokaciju i na godišnji podatak padalina nego mjesečni, obzirom da je bazen veći dio godine natkriven zaštitnom folijom, nepropusnom, te ponovno ističu da godišnja razina padalina nije od utjecaja, jer je bazen većim dijelom godine natkriven. Na upit da li su se vještaci prilikom izračuna potrošnje vode koristili podatke o prosječnoj potrošnji kućanstva, vještak Kadrić je naveo da nije koristio navedeno, da je koristio stvarnu potrošnju prema stajnu brojila, dok je vještak Košćina izjavio da uopće nije razmatrao potrošnju kroz brojila. Na daljnje pitanje da li su vještaci prilikom obračuna koristili podatke o prosječnom isparavanju i prosječnom trošenju vode zbog kupanja u bazenu, vještak Kadrić je naveo da je koristio standardni izračun gubljenja vode kod otvorenih bazena uslijed utjecaja sunca i vjetra, kod izračuna potrošnje. Na pitanje da li postoji standardni izračun unosa vode zbog oborina, vještak Kadrić je naveo da to nije njegova struka, ali da ima neka saznanja, da je već rekao da ispravan rad regulatora pušta vodu u bazen ili je otpušta jer ako bi sada imali enormnu količinu vode i da to padne sve na bazen taj višak će se preliti van, preko bazena, i to nije od utjecaja na prelijevanje, da regulator bazenske tehnike kada se ispod 1/3 ili 2/3 razina vode povećava regulira razinu vode, jer kako navodi tužitelj, kišnih dana bismo imali dobitak vode koji ne bi mogli pohraniti u sam bazen zbog njegovog kapaciteta, te da preljevni bazen može primiti vodu u granicama kapaciteta. Kada se vještacima pokazuje fotografiju rđe na zidu bazena, i kad im se postavlja pitanje o uzroku i utjecaju na vodonepropusnost bazena, vještak Kadrić je naveo, da bi mogao odgovoriti na navedeno pitanje pokazao je fotografiju na stranici 15., i da mu je tužitelj potvrdio da se pozicija smeđih fleka na unutarnjoj stranici bazena nalazi prikazano na 1. fotografiji na stranici 15 nalaza, i da se iznad pokazanih fleka nalazi tuš odnosno masažni tuš, te je vještak istaknuo da bi trebao imati podatke o montaži tog tuša i kao priključenja na vodu, te je pretpostavio da je prilikom izvođenja radova postavljanja masažnog tuša, moglo doći do prodora u armaturne slojeve, te da je na fotografiji vidljiv nedostatak unutarnje stjenke bazena, ali o uzroku se ne može očitovati bez podataka. Vještak Košćina u cijelosti složio sa iskazom vještaka Kadrića. Na pitanje vještacima da li se isti mogu usuglasiti oko ispravne metode utvrđenja propuštanja vode u bazen odnosno najefikasnije metode, vještak Kadrić je naveo da i dalje nema saznanja o načinu održavanja i servisiranja bazenske tehnike, da je potrebno uključiti strojarskog vještaka koji će utvrditi ispravnost bazenske tehnike, jer to ulazi izvan dometa građevinskih vještaka, da na stranici 5 nalaza je isti dao mogućnosti utvrđivanja eventualnog gubitka vode, i da je dao 2 načina testiranja koja su navedena u nalazu, da isti nema saznanja da li je to itko učinio, da sve ono što su kao vještaci sugerirali da se napravi, a naročito ispitivanje ispravnosti bazenske tehnike to prema njegovim saznanjima nije učinjeno. Vještak Košćina se pridružio navodima vještaka Kadrića, da bi po mišljenju vještaka to trebao provesti vještak strojarske struke, da je ova 2 načina kontrole gubitka vode, tužitelj mogao sam napraviti i da ako utvrdi da postoji gubitak vode, onda da se zatraži od suda da se to uradi službeno, odnosno da bi vještak u prisustvu obje strana izvršio to ispitivanje, te da bi trebalo vršiti kontrolu minimalno 24 sata, odnosno u narednih 5 dana. Vještak Kadrić navodi da on nije utvrdio propuštanje iz bazena, dok je vještak Košćina naveo da je utvrdio propuštanje i da je vidio mrlje i mokro oštećenje – fleku u strojarnici. Nakon izvršenog uvida u fotografije bazena, te na pitanje da li je navedeni rad dobro napravljen, vještak Kadrić je odgovorio da na fotografijama (označene od 12-20) se nešto ne održava kako treba, da spoj ugrađene bazenske tehnike i keramičkih pločica je nestručan i neprimjeren, da smeće i lišće ne smije biti unutra da to može spriječiti rad regulatora koji neće zabrtviti dovod vode i voda će stalno izlaziti iz dolaska, da ako u regulator dođu nečistoće, komadići drva, lišće i slično da će poremetit rad regulatora koji razinu vode na skimeru neće pravilno dozirati, već će stalno upumpavati vodu, te će povećavati potrošnju vode, da na pokazanim fotografijama spoj mozaika, sa bazenskom tehnikom na dnu bazena nije izveden sukladno pravilima struke, ali također je zatečeno stanje koje pokazuje neodržavanje bazenske tehnike, jer je tužitelj podigao poklopce bazenske tehnike u kojima je zatečena prljavština, lišće i ostale nečistoće na koje je ranije kazivao da mogu stvarati problem u radu bazenske tehnike. Na daljnje pitanje da li vještaci mogu odgovoriti, da li su radovi popravka bazena u dva navrata, gdje je prvi popravak rađen u toku gradnje bazena, a drugi nakon dovršetka bazena, izvedeni stručni i da li mogu utjecati na otjecanje vode vještak Kadrić je naveo da se tlačna proba radi prije svakog zatvaranja, gdje kasniji pregled neće biti moguć, da se ne može izvršiti tlačna proba nakon što se izvedu svi završni radovi, da kao što je već napomenuo nema saznanja da li je izrađen projekt bazenske tehnike usklađen sa građevinskim projektom bazena, gdje se ovo što tužitelj navodi ne bi desilo, jer bi se kod postavljanja oplate i armature bazena ugradila sva bazenska tehnika i ne bi se naknadno rezala nosiva armatura bazena, gdje je kod ugradnje cijevi došlo kako navodi tužitelj do zarezivanja zbog oštrih rubova odrezane armature, da za takvo stanje se betoniralo i naknadnom tlačnom probom utvrđeno da pada pritisak i da je vršena intervencija saniranja ne bazenskog okna, nego bazenske tehnike što je vrlo bitno. Vještak Košćina se u cijelosti pridružio iskazu vještaka Kadrića. Vještaci su suglasno naveli, da ova intervencija u kojoj se rezao estrih, pa se rezao beton, pa druga armatura, i onda ukopavalo u beton, može dovesti do narušenja statike i propuštanje, te je vještak Kadrić naveo (a istome se pridružio i vještak Košćina) da svako zadiranje u konstruktivne elemente oslabljuje konstruktivno taj element, kao i funkcionalno tu namjenu, da je zadiranje bilo potrebno iz razloga jer bazenska tehnika očito nije bila usklađena sa izvođenim radovima, da su cijevi vode u stijenama bazena trebale biti tlačno ispitane, prije betoniranja bazena kako bi se utvrdio nedostatak samog materijala ili načina spajanja cijevi, da se radilo tlačno ispitivanje prije što se zapisnički utvrđuje i upisuje u građevinski dnevnik, kao dokaz da je isto izvršeno možda bi se već tada evidentirao pad tlaka u cijevima i izvršilo popravak instalacija prije betoniranja stjenke bazena. Na daljnje pitanje da li je 1. tuženik sukladno Ugovoru, troškovniku i prema pravilima struke izveo školjku bazena, vještak Kadrić je naveo da ispunjenje ugovorne obveze je pravno pitanje o čemu će odlučiti sud, da prema troškovniku on se nije očitovao ni u nalazu jer isto nije moguće utvrditi, već da o tome treba dati iskaz nadzorni inženjer, da po pravilima struke trebalo bi pogledati građevinski dnevnik, troškovnik i sve, ali da na osnovu svega vizualnog promatranja nije vidio nedostatke na školjci bazena, da nema usklađenosti glavnog projekta bazena, sa bazenskom tehnikom odnosno ne postoji projekt bazenske tehnike, da je 1. tuženik naveo da je strojarnicu bazena ozidao duplim zidom s betonskim blokovima širine 13 cm, na način da je između 2 bloka stavljena V3 hidroizolacija, čime betonski blokovi nisu vezani, već čine sendvič zid temeljen na trakastim temeljima i sa izvedenom armiranobetonskom pločom, te da treba napomenuti da u projektu nije vidljiva strojarnica bazena, da u konačnici nije utvrdio elemente na armirobetonskim elementima izgradnje bazena, odnosno u koritu bazena vidljive nedostatke, a koji većim dijelom i nisu vidljivi zbog izvedene plaže bazena i položene unutarnje keramike, a s kojim iskazom se u cijelosti složio i vještak Košćina, te je naveo da ni on nije vidio nedostatke na bazenskoj školjci koja bi utjecala na eventualne ugovorene radove. Na pitanje da se vještak očituje da li je kroz elektro instalacije koje se nalaze između školjke bazena i strojarnice moguć prodor vode u strojarnicu, vještak Košćina je naveo da je moguć prodor vode u strojarnicu. Na pitanje da li je nedostatke na bazenu i eventualni gubitak vode u ovome predmetu moguće utvrditi bez sudjelovanja osobe koja je ugradila i koja održava bazensku tehniku, vještaci su suglasno naveli da gubitak vode nije moguće utvrditi bez sudjelovanja osobe koja je isto ugradila i koja isto održava, te na pitanje da li pod uvjetom da su građevinski radovi i radovi na bazenskoj tehnici uredno izvedeni može doći do puštanja vode iz bazena zbog loše postavljene hidroizolacije i keramike, vještak Košćina je naveo da ukoliko su svi elementi bazena počevši od temelja bazenske armiranobetonske školjke izgrađeni hidroizolacijom, keramičke obloge i bazenske tehnike ispravno ugrađene procjeđivanje vode ne bi se smjelo dogoditi. Na daljnje pitanje, kako se kasnije dokazuje da li je izvoditelj dužan sačuvati dokaze o nepropusnosti materijala ugrađenog u bazen, vještak Košćina je naveo da prema pravilima o betonu i armiranobetonskim konstrukcijama, a pogotovo kod ugradnje vodonepropusnog betona da se uzima uzorak cca dimenzije 20x20 direktno iz betonare koja isporučuje beton ili na licu mjesta iz same pumpe, da takav uzorak se čuva minimum 28 dana i sukladno tehničkim uvjetima ugradnje između ostalog ispituje i na vodonepropusnost, da u trenutku kupnje betona na betonari isporučitelj betona mora na zahtjev kupca isporučiti odgovarajući atest sa svim parametrima i aditivima koje su eventualno ugrađeni u takav beton, te se sa tim navodom složio i vještak Kadrić, te je nadodao da tvornica betona daje popratni list o proizvedenom betonu, a izvođač radova dokazuje kvalitetu betona ugrađenog uzimanjem kocki betona koje se spremaju i tretiraju na propisan način, te se šalje u laboratorije koji ispituju tlačnu čvrstoću ugrađenog betona i utvrđuju da li je on u skladu sa projektom betona, odnosno projektnom dokumentacijom, da se kontrola kvalitete ugrađenih materijala provodi prema kontroli kvalitete koju je definirao glavni projektant, da ateste svih ugrađenih materijala koje su zakonom propisani kao i krovna ispitivanja predaju se naručitelju radova u obliku izjave izvođača radova o stanju izvedenih radova s popisom atestne dokumentacije koju preuzima nadzorni inženjer i predaje naručitelju, koji je čuva za tehnički pregled u kojem se ukazuje uporabljivost proizvoda odnosno izgrađenog objekta.

42. Uspoređujući nalaze i mišljenja vještaka građevinske struke, sud prihvaća nalaz i mišljenje vještaka Suada Kadrić, objektivnim i stručnim, a napose zbog toga što i vještak Košćina, prihvaća sve činjenice koje je vještak Kadrić utvrdio, dok se njihova mišljenja razlikuju u tome što vještak Kadrić tvrdi da nema otjecanja vode iz bazena, odnosno da se radi o normalnom otjecanju vode zbog isparavanja, kupanja, čišćenja bazena, dok vještak Košćina iako se u potpunosti slaže sa svim činjenicama vještaka Kadrića, ipak, smatra da dolazi do otjecanja vode iz bazena. Košćina svoje mišljenje temelji na čitanju spisa, kao i utvrđenoj mokroj površini u kotlovnici i pojave rđe na bazenu prilikom uviđaja.

43. Sud je ocijenio nalaz i mišljenje vještaka Kadrića, stručnim objektivnim, argumentiranim, detaljno obrazloženim, kako pismeno, tako i usmeno. Vještak Kadrić je utvrdio da ne dolazi do otjecanja vode iz bazena tužitelja, odnosno da se radi o prosječnom gubitku vode, da nije došlo do slijeganja konstrukcije bazena, jer bi se u suprotnom pojavile strukturne pukotine u oknu bazena, i da bi se takva pukotina prenijela na unutarnje površine bazena, i da bi došlo do pucanja pločica i fuga. Uporabna dozvola za bazen je izdana 22. rujna 2017., te navodi da je detaljno analizirao potrošnju vode, gdje je došao do podataka da gubitka nema, da je uzeo u obzir gubitak vode od kupača i isparavanje prosječne potrošnje u kućanstvu i evidentirane potrošnje za promatrani period, a što je na stranici 5 njegovog nalaza to tabelarno prikazano i nigdje nisu utvrđeni gubici vode, a da je na stranici 6 obrazložena tablica, te da iz tog proračuna nije utvrdio da bi bilo propuštanje vode od uobičajenog gubitka vode, te da je također upozorio da nema podataka, a koje tužitelj nije dostavio, a odnose se na redovno čišćenje filtera bazena i servis bazenske tehnike, i da je u nalazu uputio da je potrebno izvršiti kontrolu bazenske tehnike, te da je ponudio moguće testiranje gubitka vode na dva načina, ali da nema saznanja da li je to napravljeno. Vještak Košćina nije utvrđivao količinu gubitka vode. Vještak Kadrić navodi da vještak Košćina nije imao mogućnost utvrditi stvarno i nespornu količinu vode koja se osim isparavanja i kupanja gubi u bazenu te da mu nije poznato kako je vještak Košćina zaključio da bazen pušta.

44. Nadalje, vještak Kadrić je prilikom izračuna potrošnje vode koristio stvarnu potrošnju prema stajnu brojila, dok je vještak Košćina izjavio da uopće nije razmatrao potrošnju kroz brojila. Vještak Kadrić je koristio standardni izračun gubljenja vode kod otvorenih bazena uslijed utjecaja sunca i vjetra, kod izračuna potrošnje, te je naveo da ispravan rad regulatora pušta vodu u bazen ili je otpušta jer ako bi sada imali enormnu količinu vode i da to padne sve na bazen taj višak će se preliti van, preko bazena, i to nije od utjecaja na prelijevanje, da regulator bazenske tehnike kada se ispod 1/3 ili 2/3 razina vode povećava regulira razinu vode.

45. U odnosu na rđu na dnu bazena, sud je poklonio vjeru iskazu vještaka Kadrića, koji navodi da je moguće da se žileti koji se stavljaju kod oplata, odlome i ostaju trajno u betonu, i da treba obraditi mjesta žileta i zaštiti, te da je moguće da ta mjesta nisu obrađena, pa da na tim mjestima može izbijati korozija, dok vještak Košćina navodi da ne zna koji je razlog rđe na ugrađenoj keramici, te da bi to trebalo utvrditi skidanjem keramičke obloge i skidanjem hidroizolacije, te bi trebalo utvrditi nepropusnost školjke.

46. U odnosu na pojavu pukotine širine 1 cm dužine 30 cm na spoju između školjke glavnog bazena i revizijskog bazena odnosno preljevnog bazena, vještak Kadrić navodi da se iz fotografija ne može identificirati lokacija, da se pokazuje fotografija strojarnice gdje je u uglu vidljiva fleka, da se vidi da je zid izbušen različitim instalacijama, pa nije jasno uzrok nastanka, da na fotografiji 1 i 2 je spoj kamene kućice sa nekakvim zidom, da ono što tužitelj pokazuje se ne odnosi na pukotinu u koritu bazena, već na spoj kamenog opšava sa nekakvim zidom, da će se to uvijek raditi gdje je spoj zbog različitih materijala kao i zbog pozicije, jer nisu temeljeni na istoj temelju ili temeljnoj ploči, da po njegovom mišljenju nije bitno izaći na uviđaj da bi se vidjelo stanje koje tužitelj navodi, iz razloga jer se ta pukotina nije pojavila u bazenskom koritu jer da je ista i nastala dostavio bi fotografiju i s unutarnje strane bazena. Pukotina je primijećena u lipnju 2023., a da je on nalaz radio u ožujku 2022, a očitovanje u kolovozu 2022., te usmeno davanje nalaza u prosincu 2022, i da tih saznanja nema, da je kolega vještak izradio nalaz 23. svibnja 2024. Vještak Kadrić navodi da su okno bazena i strojarnica dva odvojena objekta, koja nisu nastala kao jedan objekt, da okno bazena je rađeno betonsko, a strojarnica bazena je mogla biti zidana i ima bočni ulaz i ne ulazi se kroz konstrukciju bazena odnosno kao okno na strojarnici bazena, da je uporabna dozvola izdana 2017. i smatra se da je objekat zadovoljio sva svoja svojstva koja je morao imati koja su utvrđena građevinskom dozvolom.

47. Sud je ocijenio objektivnim iskaz vještaka Kadrića kada se očitovao o uzroku rđe na zidu bazena, te o utjecaju na vodonepropusnost bazena. Vještak Kadrić je pokazao fotografiju na stranici 15., te je naveo da mu je tužitelj potvrdio da se pozicija smeđih fleka na unutarnjoj stranici bazena nalazi prikazano na 1. fotografiji na stranici 15 nalaza, i da se iznad pokazanih fleka nalazi tuš odnosno masažni tuš, te je pretpostavio da je prilikom izvođenja radova postavljanja masažnog tuša, moglo doći do prodora u armaturne slojeve, te da je na fotografiji vidljiv nedostatak unutarnje stjenke bazena, ali o uzroku se ne može očitovati bez podataka o montaži tog tuša i kao priključenja na vodu, a čime se složio i vještak Košćina.

48. Nadalje, u svezi ispravne metode utvrđenja propuštanja vode u bazen odnosno najefikasnije metode, vještak Kadrić je naveo da nema saznanja o načinu održavanja i servisiranja bazenske tehnike, da je potrebno uključiti strojarskog vještaka koji će utvrditi ispravnost bazenske tehnike, jer to ulazi izvan dometa građevinskih vještaka, da je na stranici 5 nalaza je isti dao mogućnosti utvrđivanja eventualnog gubitka vode, i da je dao 2 načina testiranja koja su navedena u nalazu, da isti nema saznanja da li je to itko učinio, da sve ono što su kao vještaci sugerirali da se napravi, a naročito ispitivanje ispravnosti bazenske tehnike to prema njegovim saznanjima nije učinjeno. Vještak Košćina se pridružio navodima vještaka Kadrića.

49. Vještak Kadrić je naveo da spoj ugrađene bazenske tehnike i keramičkih pločica je nestručan i neprimjeren, da smeće i lišće ne smije biti unutra da to može spriječiti rad regulatora koji neće zabrtviti dovod vode i voda će stalno izlaziti iz dolaska, da ako u regulator dođu nečistoće, komadići drva, lišće i slično da će poremetit rad regulatora koji razinu vode na skimeru neće pravilno dozirati, već će stalno upumpavati vodu, te će povećavati potrošnju vode, da na pokazanim fotografijama spoj mozaika, sa bazenskom tehnikom na dnu bazena nije izveden sukladno pravilima struke, ali također je zatečeno stanje koje pokazuje neodržavanje bazenske tehnike, jer je tužitelj podigao poklopce bazenske tehnike u kojima je zatečena prljavština, lišće i ostale nečistoće na koje je ranije kazivao da mogu stvarati problem u radu bazenske tehnike.

50. Za radove popravka bazena u dva navrata (prvi rađen u toku gradnje bazena, a drugi nakon dovršetka bazena), vještak Kadrić je naveo da se tlačna proba radi prije svakog zatvaranja, gdje kasniji pregled neće biti moguć, da se ne može izvršiti tlačna proba nakon što se izvedu svi završni radovi, da kao što je već napomenuo nema saznanja da li je izrađen projekt bazenske tehnike usklađen sa građevinskim projektom bazena, gdje se ovo što tužitelj navodi ne bi desilo, jer bi se kod postavljanja oplate i armature bazena ugradila sva bazenska tehnika i ne bi se naknadno rezala nosiva armatura bazena, gdje je kod ugradnje cijevi došlo kako navodi tužitelj do zarezivanja zbog oštrih rubova odrezane armature, da za takvo stanje se betoniralo i naknadnom tlačnom probom utvrđeno da pada pritisak i da je vršena intervencija saniranja ne bazenskog okna, nego bazenske tehnike što je vrlo bitno. Vještak Košćina se u cijelosti pridružio iskazu vještaka Kadrića. Vještaci su suglasno naveli, da ova intervencija u kojoj se rezao estrih, pa se rezao beton, pa druga armatura, i onda ukopavalo u beton, može dovesti do narušenja statike i propuštanje, te je vještak Kadrić naveo (a istome se pridružio i vještak Košćina) da svako zadiranje u konstruktivne elemente oslabljuje konstruktivno taj element, kao i funkcionalno tu namjenu, da je zadiranje bilo potrebno iz razloga jer bazenska tehnika očito nije bila usklađena sa izvođenim radovima, da su cijevi vode u stijenama bazena trebale biti tlačno ispitane, prije betoniranja bazena kako bi se utvrdio nedostatak samog materijala ili načina spajanja cijevi, da se radilo tlačno ispitivanje prije što se zapisnički utvrđuje i upisuje u građevinski dnevnik, kao dokaz da je isto izvršeno možda bi se već tada evidentirao pad tlaka u cijevima i izvršilo popravak instalacija prije betoniranja stjenke bazena.

51. Sud je poklonio vjeru iskazu vještaka Kadrića, u kojem isti navodi da na osnovu svega vizualnog promatranja nije vidio nedostatke na školjci bazena, da nema usklađenosti glavnog projekta bazena, sa bazenskom tehnikom odnosno ne postoji projekt bazenske tehnike, da je 1. tuženik naveo da je strojarnicu bazena ozidao duplim zidom s betonskim blokovima širine 13 cm, na način da je između 2 bloka stavljena V3 hidroizolacija, čime betonski blokovi nisu vezani, već čine sendvič zid, temeljen na trakastim temeljima i sa izvedenom armiranobetonskom pločom, te da treba napomenuti da u projektu nije vidljiva strojarnica bazena, da u konačnici nije utvrdio elemente na armirobetonskim elementima izgradnje bazena, odnosno u koritu bazena vidljive nedostatke, a koji većim dijelom i nisu vidljivi zbog izvedene plaže bazena i položene unutarnje keramike, a s kojim iskazom se u cijelosti složio i vještak Košćina.

52. Nadalje, sud poklanja vjeru nalazu vještaka Kadrić, koji navodi da je kroz elektro instalacije koje se nalaze između školjke bazena i strojarnice moguć prodor vode u strojarnicu, jer se s time složio i vještak Košćina, i da nedostatke na bazenu i eventualni gubitak vode u ovome predmetu moguće utvrditi bez sudjelovanja osobe koja je ugradila i koja održava bazensku tehniku. Pod uvjetom da su građevinski radovi i radovi na bazenskoj tehnici uredno izvedeni ne može doći do puštanja vode iz bazena zbog loše postavljene hidroizolacije i keramike. Kod ugradnje vodonepropusnog betona se uzima uzorak cca dimenzije 20x20 direktno iz betonare koja isporučuje beton ili na licu mjesta iz same pumpe, da takav uzorak se čuva minimum 28 dana i sukladno tehničkim uvjetima ugradnje između ostalog ispituje i na vodonepropusnost, da u trenutku kupnje betona na betonari isporučitelj betona mora na zahtjev kupca isporučiti odgovarajući atest sa svim parametrima i aditivima koje su eventualno ugrađeni u takav beton, izvođač radova dokazuje kvalitetu betona ugrađenog uzimanjem kocki betona koje se spremaju i tretiraju na propisan način, te se šalje u laboratorije koji ispituju tlačnu čvrstoću ugrađenog betona i utvrđuju da li je on u skladu sa projektom betona, odnosno projektnom dokumentacijom, da se kontrola kvalitete ugrađenih materijala provodi prema kontroli kvalitete koju je definirao glavni projektant, da ateste svih ugrađenih materijala koje su zakonom propisani kao i krovna ispitivanja predaju se naručitelju radova u obliku izjave izvođača radova o stanju izvedenih radova s popisom atestne dokumentacije koju preuzima nadzorni inženjer i predaje naručitelju, koji je čuva za tehnički pregled u kojem se ukazuje uporabljivost proizvoda odnosno izgrađenog objekta.

53. Dakle, na temelju nalaza i mišljenja vještaka Kadrića sud zaključuje da bazen u vlasništvu tužitelja ne propušta vodu, da rđa u bazenu nije dokaz da bazen propušta već da je moguće da se radi o odlomljenim žiletima, i da ta mjesta nisu obrađena, pa da na tim mjestima može izbijati korozija, da se pukotina ne nalazi u koritu bazena, već na spoju kamenog opšava sa zidom, i da je tome razlog različit materijal, da su okno bazena i strojarnica dva odvojena objekta, koja nisu nastala kao jedan objekt, da okno bazena je rađeno betonsko, a strojarnica bazena je zidana i ima bočni ulaz i ne ulazi se kroz konstrukciju bazena odnosno kao okno na strojarnici bazena, da je uporabna dozvola izdana 2017. i smatra se da je objekt zadovoljio sva svoja svojstva koja je morao imati koja su utvrđena građevinskom dozvolom, da je mogući uzrok pojave smeđih fleka na unutarnjoj stranici bazena, tuš odnosno masažni tuš, da zatečeno stanje pokazuje neodržavanje bazenske tehnike, da intervencija u kojoj se rezao estrih, pa se rezao beton, pa druga armatura, i onda ukopavalo u beton, može dovesti do narušenja statike i propuštanje, i da svako zadiranje u konstruktivne elemente oslabljuje konstruktivno taj element, kao i funkcionalno tu namjenu, da je zadiranje bilo potrebno iz razloga jer bazenska tehnika očito nije bila usklađena sa izvođenim radovima, da su cijevi vode u stijenama bazena trebale biti tlačno ispitane prije betoniranja bazena kako bi se utvrdio nedostatak samog materijala ili načina spajanja cijevi, da se radilo tlačno ispitivanje prije što se zapisnički utvrđuje i upisuje u građevinski dnevnik, kao dokaz da je isto izvršeno možda bi se već tada evidentirao pad tlaka u cijevima i izvršilo popravak instalacija prije betoniranja stjenke bazena, te da pojava vlage u strojarnici nije posljedica propuštanja vode iz bazena. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještaka Kadrića, sud je utvrdio da je bazen građen vodonepropusnim betonom, da nije došlo do slijeganja konstrukcije bazena, jer bi se pojavile strukturne pukotine u oknu bazena ( ovdje su se pukotine pojavile na spoju kamenog opšava sa zidom, i da je tome razlog različit materijal), kao ni do pucanja pločica i fuga, da je korištena bubreća traka, jer je je naveden radi naplaćen, da termokamera ne pokazuje da li u konstrukciji postoji voda ili ne, da vlažnost u strojarnici nije utvrđena zbog propuštanja bazena, i da nije poznato da li se radi o utjecaju podzemne vode, temeljne vode ili bočno, da je 1. tuženik po nalogu tužitelja naknadno izvodio spuštanje vanjske stijenke prelivnog bazena za 15 cm, te da ti radovi koji su se pilili brusilicom su mogli dovesti do površinskih pukotina, ali da nisu mogle izazvati strukturne pukotine, da hrapava i neuredna gornja površina betonskog dijela nije dovela do propuštanja vode iz bazena, da je obrada oko mlaznica sa mozaik keramikom lošije izvedena budući otpadaju dijelovi keramike i ljepilo koje nije nanijeto u dovoljnom sloju, da se vide otvori oko mlaznica, da je moguće da će u te šupljine ulaziti voda, ali da je curenje vode u granicama normale, te da i u slučaju loše izvedenih keramičarskih radova na školjci bazena koja je nepropusna ne bi došlo do otjecanja odnosno gubljenja vode iz bazena. Osim toga, postavljeni kontrolni sat od strane tužitelja odnosno vodomjer nije postavljen od nadležnog Vodovoda, nije kontroliran, baždaren i nije u sustavu kontrole, tako da očitavanje stanja kontrolnog vodomjera može biti informativnog karaktera.

54. Sud je poklonio vjeru i iskazima tuženika i to zz 1. tuženika PZ, jer ga ocjenjuje objektivnim, s obzirom da se njegov iskaz podudara s iskazom vještaka u dijelu u kojem vještak utvrđuje da je bazen izveden u skladu da projektnom dokumentacijom, da je prilikom izvođenja radova imao nadzor građevinskog inženjera (MZ), zbog čega tvrdi da su građevinski radovi u cijelosti izvedeni ispravno, te da isti nisu uzrok eventualnom propuštanju bazena, i naglašava, da i nije bio pozvan prilikom izvođenja tlačne probe, i da nema saznanja kada je izvršena, da [obrt] prilikom izvođenja tlačne probe nije pozvao ni jednog izvođača kada je kopao betonsku ploču, kada je mijenjao određene cijevi.

55. Nadalje, u svezi ispravne metode utvrđenja propuštanja vode u bazen odnosno najefikasnije metode, vještak Kadrić je naveo da nema saznanja o načinu održavanja i servisiranja bazenske tehnike, da je potrebno uključiti strojarskog vještaka koji će utvrditi ispravnost bazenske tehnike, jer to ulazi izvan dometa građevinskih vještaka, da je na stranici 5 nalaza je isti dao mogućnosti utvrđivanja eventualnog gubitka vode, i da je dao 2 načina testiranja koja su navedena u nalazu, da isti nema saznanja da li je to itko učinio, da sve ono što su kao vještaci sugerirali da se napravi, a naročito ispitivanje ispravnosti bazenske tehnike to prema njegovim saznanjima nije učinjeno. Vještak Košćina se pridružio navodima vještaka Kadrića. Za radove popravka bazena u dva navrata (prvi rađen u toku gradnje bazena, a drugi nakon dovršetka bazena), vještak Kadrić je naveo da se tlačna proba radi prije svakog zatvaranja, gdje kasniji pregled neće biti moguć, da se ne može izvršiti tlačna proba nakon što se izvedu svi završni radovi, da kao što je već napomenuo nema saznanja da li je izrađen projekt bazenske tehnike usklađen sa građevinskim projektom bazena, gdje se ovo što tužitelj navodi ne bi desilo, jer bi se kod postavljanja oplate i armature bazena ugradila sva bazenska tehnika i ne bi se naknadno rezala nosiva armatura bazena, gdje je kod ugradnje cijevi došlo kako navodi tužitelj do zarezivanja zbog oštrih rubova odrezane armature, da za takvo stanje se betoniralo i naknadnom tlačnom probom utvrđeno da pada pritisak i da je vršena intervencija saniranja ne bazenskog okna, nego bazenske tehnike što je vrlo bitno. Vještak Košćina se u cijelosti pridružio iskazu vještaka Kadrića. Vještaci su suglasno naveli,

56. Sud je poklonio vjeru iskazu vještaka Kadrića da na osnovu svega vizualnog promatranja nije vidio nedostatke na školjci bazena, da nema usklađenosti glavnog projekta bazena sa bazenskom tehnikom, odnosno ne postoji projekt bazenske tehnike, da je 1. tuženik naveo da je strojarnicu bazena ozidao duplim zidom s betonskim blokovima širine 13 cm, na način da je između 2 bloka stavljena V3 hidroizolacija, čime betonski blokovi nisu vezani, već čine sendvič zid, temeljen na trakastim temeljima i sa izvedenom armiranobetonskom pločom, te da treba napomenuti da u projektu nije vidljiva strojarnica bazena, da u konačnici nije utvrdio nedostatke na armirobetonskim elementima izgradnje bazena, odnosno u koritu bazena vidljive nedostatke, a koji većim dijelom i nisu vidljivi zbog izvedene plaže bazena i položene unutarnje keramike, a s kojim iskazom se u cijelosti složio i vještak Košćina.

57. Nadalje, vještak Kadrić navodi da je kroz elektro instalacije koje se nalaze između školjke bazena i strojarnice moguć prodor vode u strojarnicu, a s čime se složio i vještak Košćina, i da nedostatke na bazenu i eventualni gubitak vode u ovome predmetu moguće utvrditi bez sudjelovanja osobe koja je ugradila i koja održava bazensku tehniku. Pod uvjetom da su građevinski radovi i radovi na bazenskoj tehnici uredno izvedeni, ne može doći do puštanja vode iz bazena zbog loše postavljene hidroizolacije i keramike. Kod ugradnje vodonepropusnog betona se uzima uzorak cca dimenzije 20x20 direktno iz betonare koja isporučuje beton ili na licu mjesta iz same pumpe, da takav uzorak se čuva minimum 28 dana i sukladno tehničkim uvjetima ugradnje između ostalog ispituje i na vodonepropusnost, da u trenutku kupnje betona na betonari isporučitelj betona mora na zahtjev kupca isporučiti odgovarajući atest sa svim parametrima i aditivima koje su eventualno ugrađeni u takav beton, izvođač radova dokazuje kvalitetu betona ugrađenog uzimanjem kocki betona koje se spremaju i tretiraju na propisan način, te se šalje u laboratorije koji ispituju tlačnu čvrstoću ugrađenog betona i utvrđuju da li je on u skladu sa projektom betona, odnosno projektnom dokumentacijom, da se kontrola kvalitete ugrađenih materijala provodi prema kontroli kvalitete koju je definirao glavni projektant, da ateste svih ugrađenih materijala koje su zakonom propisani kao i krovna ispitivanja predaju se naručitelju radova u obliku izjave izvođača radova o stanju izvedenih radova s popisom atestne dokumentacije koju preuzima nadzorni inženjer i predaje naručitelju, koji je čuva za tehnički pregled u kojem se ukazuje uporabljivost proizvoda odnosno izgrađenog objekta.

58. Nadalje, sud je poklonio vjeru iskazima vještaka u kojima isti suglasno navode da u slučaju nedostataka u keramičarskim radovima, odnosno da izvedba hidroizolacije sa završnim slojem keramike nije od bitnog značaja za vodonepropusnost bazenskog okna, budući da je okno sačinjeno od vodonepropusnog betona, te da nedostaci prilikom izvođenja keramičarskih radova ne mogu imati za posljedicu propuštanje bazena. Prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka Kadrića, sud je utvrdio da je bazen izveden u skladu da projektnom dokumentacijom, da je prilikom izvođenja radova 1.tuženik Karlić gradnja d.o.o., imao nadzor građevinskog inženjera (MZ), te da su radovi izvedeni ispravno, te da izvedeni građevinski radovi nisu uzrok eventualnom propuštanju bazena.

59. Dakle, zaključno sud utvrđuje da nema otjecanja vode iz postojećeg bazena zbog izvedenih građevinskih i keramičarskih radova, i da je u ovom postupku, bilo potrebno eventualno angažirati i vještaka strojarske tehnike, s obzirom da se vlaga uočava u strojarnici bazena. Strojarnica nije vidljiva u projektu. Oba vještaka, a čije mišljenje u cijelosti prihvaća i ovaj sud, smatraju da je kroz elektro instalacije koje se nalaze između školjke bazena i strojarnice moguć prodor vode u strojarnicu. Vještaci su više puta tijekom postupka iskazali da je potrebno angažirati vještaka strojarske struke, pogotovo što nije izrađen projekt bazenske tehnike. Bez obzira, što je tužitelj izvršio tlačnu probu nakon izrade bazena, a što je u svom iskazu potvrdio ovlašteni strojarski inženjer OZ, i što je promijenjena cijev za koju je utvrđeno da propušta, nakon toga nema dokaza o tome da li je i kada vršena kontrolna tlačna proba nakon zamjene cijevi, osim iskaza tužitelja, i još k tome, da nitko od ostalih izvođača nije bio pozvan na naknadnu tlačnu probu.

60. Sud je poučio tužitelja da bi bilo potrebno angažirati i strojarskog vještaka, sukladno načelu otvorenog pravosuđenja, međutim, tužitelj je navedeni prijedlog odbio, navodeći da je sud i sam ovlašten provesti neki dokaz ako smatra da je nužan. Sud nije provodio navedeni dokaz, s obzirom da je utvrdio da je moguće donijeti pravovaljanu odluku u odnosu na ovopredmetne tuženike, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje. Eventualnim provođenjem vještačenja po vještaku strojarske struke bi se utvrdio razlog vlage i vlažne fleke u strojarnici, s obzirom da nije izrađen projekt bazenske tehnike, a koju je instalirao RO-LA Transkopi, dok je elektroinstalaciju provodio TZ. Dakle, ovopredmetni tuženici su ispravno izveli radove za koje ih je tužitelj angažirao, i radovi izvedeni po tuženicima, nemaju za posljedicu propuštanje bazena tužitelja.

61. Radi utvrđenja solidarne odgovornosti, sud je izvršio uvid u Sporazum (stranica 5-6 spisa).

62. Tužitelj tvrdi u tužbi, kao i u svom iskazu, da je angažirao vještaka građevinske i strojarske struke nakon proteka roka od 2 tjedna nakon zaključenja Sporazuma, te da je vještačenjem utvrđeno da je došlo do propuštanja tlačne cijevi zbog nestručne naknadne ugradnje između gornje i donje armaturne mreže, odnosno zbog nestručnog iskapanja šlica, postavljanje cijevi bez sidrenja, a da odrezana armatura nije sanirana, da je neispravna cijev zamijenjena po Obrtu [obrt], i da je na taj način isti ispunio svoju obvezu iz sporazuma, te da je naknadna tlačna proba utvrdila da više nema ispuštanja vode iz cijevi, ali da i nakon sanacije cijevi dolazi do ispuštanja vode iz bazena, te da je vještak zaključio da do propuštanja dolazi zbog propuštanja hidroizolacije, te donje a.b. ploče bazena. Tužitelj u svom iskazu navodi da je sa svakim od izvođača sklopio poseban Ugovor o izvođenju radova, te da je prilikom zaključenja Sporazuma 2017., a koji su potpisali ovopredmetni tuženici, kao i IZ, vlasnik RO-LA Transkopa, svaki od njih osporavali svoju odgovornost, i da je svatko od njih bio siguran da su radove izveli bez nedostataka, te za sebe tužitelj navodi da je on shvatio da su svi sudionici Sporazuma, željeli zajednički riješiti problem. Dalje navodi, da je on shvatio da će se u slučaju saniranja kvara svatko od tuženika izvoditi one radove za koje je bio angažiran, da su prilikom sastavljanja Sporazuma u odvjetničkom uredu Zustović, pričali na hrvatski i engleski jezik, da Sporazum nije prevađan na engleski, već da je njemu odvjetnik engleskim jezikom preveo sadržaj Sporazuma, i da odvjetnici nisu stavili pečat na sastavljeni Sporazum.

63. Iz iskaza saslušanog zz 1. tuženika PZ proizlazi da je tužitelj kao investitor s njim kao izvođačem radova zaključio posebni ugovor o izvođenju radova za izradu bazena, da ga je tužitelj isplatio za navedene radove prema troškovniku i ponudi, da je tužitelj sam birao druge izvođače radova, odnosno 1. tuženik navodi da on nije birao druge izvođače, da nije ni znao koga je angažirao tužitelj, da je on spreman odgovarati za svoj rad, te da smatra da je rad koji je on izveo na predmetnom bazenu, kvalitetan sukladno projektnoj dokumentaciji i koji je nadziran od nadzornog inženjera, te da prilikom potpisivanja Sporazuma od 2017., nije bilo dogovoreno da će se snositi troškovi solidarno za saniranje bazena, već da svatko od izvođača odgovara za svoj rad.

64. UZ, je iskazala da je upoznata sa svim radovima koji su izvedeni prilikom gradnje bazena, te dogovorima u svezi gradnje bazena, da se svakom izvođaču bazena posebno plaćao račun, da je ugovaranje bazenske tehnike obavljao njezin suprug, tužitelj, a koju tehniku su nabavili kod IZ, a koji je i istu i montirao, nakon građevinskih radova, te da su sva tri obrta potpisali sporazum da će to sva tri obrta riješiti. Prije nego li je počela gradnja bazena, sva tri izvođača su dogovorili da će svako od njih odgovarati za svoj rad, te da nije dogovoreno nikakvo dodatno plaćanje za otklanjanje nedostataka jer je bilo sve obuhvaćeno ranijim isplatama, i da su se svi izvođači obvezali da utvrde uzrok propuštanja bazena, kao i saniranje uzroka.

65. Iz iskaza 2. tuženika GZ, proizlazi da je prilikom potpisivanja Sporazuma dogovoreno da će svatko od izvođača odgovarati za svoj rad, i da će svaki posebno snositi trošak uklanjanja nedostataka. Navodi da je siguran da je keramičarske radove obavio kvalitetno i da zbog toga se ne smatra odgovornim. Imao je zaseban Ugovor zaključen sa tužiteljem, za koje radove ga je tužitelj i platio.

66. Temeljem provedenog dokaznog postupka, a polazeći od utvrđenih činjenica, da je tužitelj sam angažirao svakog izvođača ponaosob, da je sa svakim izvođačem prije izvođenja radova zaključio poseban ugovor, da je svakog izvođača posebno platio, te da tuženici nisu sudjelovali u odabiru izvođača radova, slijedom čega sud zaključuje da tuženi ne mogu odgovarati solidarno. Solidarna odgovornost je pravni koncept prema kojem više osoba može biti zajednički odgovorno za štetu koja je nastala kao posljedica njihovih djela ili propusta. To znači da svaka od tih osoba može biti tražena da nadoknadi cijelu štetu, bez obzira na udio koji je svaka od njih imala u uzroku štete. Uz iznijeto, prema odredbi čl. 1107. st. 2. i. 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11,78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 - dalje: ZOO) ZOO solidarno odgovaraju za štetu i osobe koje su radile neovisno jedna od druge, ako se ne mogu utvrditi njihovi udjeli u nastaloj šteti odnosno, kada je nedvojbeno da je štetu prouzročila neka od dviju ili više osoba koje su na neki način međusobno povezane, a ne može se utvrditi koja je od njih štetu prouzročila.

67. Sud je povjerovao saslušanim tuženicima, u kojima oni iskazuju da je njihova prava volja, prilikom zaključenja Sporazuma bila ta, da se utvrdi odgovornost svakog izvođača radova, i da svatko od izvođača snosi svoj trošak, odnosno da se ne odgovara solidarno. Naime, navedene iskaze je sud ocijenio životnim, logičnim i po ocjeni ovog suda istintim, jer nije životno da netko odgovara za rad izvođača kojeg je osobno izabrao investitor, odnosno tužitelj, pogotovo zbog toga, što tuženici nisu sudjelovali u izboru izvođača, da nisu ni znali tko je izvođač radova, da je tužitelj sa svakim od njih zaključio posebne ugovore, da nitko od njih ne zna što je tužitelj dogovorio sa svakim od njih, te da ih je tužitelj platio svakog posebno. Tužitelj u svom iskazu navodi da je on mislio da je volja sudionika da svi sudionici zajedno otklone nedostatke, odnosno da svi solidarno odgovaraju za nedostatak bazena, pa da stoga nije tužio RO-LA Transkope. Sud nije povjerovao iskazu tužitelja u dijelu da je volja tuženika kao sudionika Sporazuma bila solidarna odgovornost jer, navedeno nije životno, da bi netko odgovarao za rad drugog izvođača, pogotovo za izvođača kojeg nisu birali u izvođenju radova, na čiji rad nisu mogli utjecati, a niti sudjelovati u njegovom radu. Naime, da je jedan od izvođača radova, angažirao drugog izvođača, kao svog kooperanta, tada bi bio slučaj da isti odgovaraju solidarno za svoj rad, ( čl. 1107. st. 3. i. 4. ZOO ) dok je u konkretnom slučaju situacija drugačija.

68. Radi svega navedenog, odbijen je tužbeni zahtjev neosnovanim.

69. Dokaze koje je sud proveo, a nije ih posebno obrazložio, po mišljenju ovog suda nisu od značaja, za donošenje odluke u ovom postupku.

70. Tužitelj potražuje naknadu troškova i to za sastav tužbe iznos od 500,00 eura, za sastav podneska od 6. srpnja 2020. godine, 30. kolovoza 2021. godine, 22. rujna 2021. godine, 26. svibnja 2022. godine, 31. svibnja 2023. godine i 2. rujna 2024. godine iznos od 500,00 eura za svaki podnesak, za pristup ročištu dana 1. listopada 2020. godine, 6.lipnja 2022. godine, 13. listopada 2022. godine, 15. prosinca 2022. godine, 1. lipnja 2023. godine, 30. rujna 2024. godine i 12. ožujka 2025. godine iznose od po 500,00 eura za svaki pristup, za pristup očevidu na licu mjesta dana 25. ožujka 2021. godine i 11. travnja 2024. godine iznose od po 500,00 eura za svaki pristup, odnosno ukupno iznos od 8.000,00 eura, uz pripadajući PDV od 25 %, te naknadu sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 200,70 eura, predujam za vještačenje u iznosu od 1.567,33 eura, te sudske pristojbe na presudu u iznosu od 200,70 eura.

71. Prvo tuženik Karlić gradnja d.o.o., potražuje naknadu troškova i to za sastav odgovora na tužbu iznos od 500 eura, za pristup ročištu dana 1. listopada 2020. godine, 6.lipnja 2022. godine, 13. listopada 2022. godine, 15. prosinca 2022. godine, 1. lipnja 2023. godine, 30. rujna 2024. godine i 12. ožujka 2025. godine iznose od po 500 eura za svaki pristup, za pristup očevidu na licu mjesta dana 25. ožujka 2021. godine i 11. travnja 2024. godine iznose od po 500,00 eura za svaki pristup, za sastav podneska od 19. rujna 2024. godine iznos od 500,00 eura, odnosno ukupno iznos od 5.500,00 eura, uz pripadajući PDV od 25% u iznosu od 1.375,00 eura, odnosno ukupno iznos od 6.875,00 eura, te naknadu predujma za izvršeno vještačenje u iznosu od 1.500,00 kn (199,08 eura).

72. Drugo tuženik GZ, potražuje naknadu troškova postupka i to za pristup ročištu dana 1. listopada 2020. godine, 6.lipnja 2022. godine, 13. listopada 2022. godine, 15. prosinca 2022. godine, 1. lipnja 2023. godine, 30. rujna 2024. godine i 12. ožujka 2025. godine iznose od po 250 bodova za svaki pristup, za pristup očevidu na licu mjesta dana 25. ožujka 2021. godine i 11. travnja 2024. godine iznose od po 250 bodova za svaki pristup, za sastav podneska od 10. ožujka 2021. godine, i od 12. rujna 2024. godine iznos od 250 bodova za svaki podnesak, odnosno ukupno iznos od 2.750 bodova, odnosno iznos od 5.500,00 eura, sve uvećano za pripadajući PDV od 25 % u iznosu od 1.375,00 eura, drugotuženik potražuje iznos od 6.875,00 eura, kao i naknadu sudske pristojbe na odgovor na tužbu i presudu u iznosu od 200,00 eura.

73. Osnovanost zatraženih troškova sud je utvrđivao temeljem čl. 155. ZPP- a, dok je visinu utvrđivao primjenom pravila Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 142/12, u daljnjem tekstu: Tarifa) i utvrđenoj vrijednosti predmeta spora koja iznosi 21.500,00 EUR, slijedom čega nagrada za svaku radnju u 100% iznosi 500 EUR.

74. Odlučujući o osnovanosti zatraženih troškova 1. tuženika Karlić Gradnje d.o.o., sud je ocijenio osnovanim troškove i to za sastav odgovora na tužbu iznos od 500 eura (Tbr.8.t.1), za pristup ročištu dana 1. listopada 2020. godine, iznos od 500 EUR (Tbr 9.t.1) za pristup ročištu 6.lipnja 2022. godine, iznos od 500 EUR (Tbr.9.t.1), za pristup ročištu 13. listopada 2022. godine, iznos od 500 EUR (Tbr.9.t.1) za pristup ročištu 15. prosinca 2022. godine, iznos od 500 EUR (Tbr.9.t.1) 1. lipnja 2023. godine, iznos od 500 EUR (Tbr 9.t.1), za pristup ročištu 30. rujna 2024. godine iznos od 500 EUR (Tbr. 9.t.1) i za pristup ročištu 12. ožujka 2025. godine, u iznosu od 500 EUR (Tbr.9.t.1), za pristup očevidu na licu mjesta dana 25. ožujka 2021. godine i 11. travnja 2024. godine, za svaki pristup iznos od po 500,00 eura (Tbr.9.t.6), za sastav podneska od 19. rujna 2024. godine iznos od 500,00 eura (Tbr.8.t.1), odnosno ukupno iznos od 5.500,00 eura, uz pripadajući PDV od 25 % u iznosu od 1.375,00 eura, odnosno ukupno iznos od 6.875,00 eura. Osnovan je i predujam za izvršeno vještačenje u iznosu od 199,08 eura. Dakle, ukupni troškovi 1. tuženika Karlić gradnja d.o.o. iznose 7.074,08 EUR.

75. Odlučujući o osnovanosti zatraženih troškova 2. tuženika GZ, sud je ocijenio osnovanim za pristup ročištu 1.listopada 2022., iznos od 500 EUR (Tbr.9.t.1), pristup ročištu 6.lipnja 2022. godine, iznos od 500 EUR (Tbr.9.t.1),za pristup ročištu 13. listopada 2022. godine, iznos od 500 EUR (Tbr.9.t.1), za pristup ročištu 15. prosinca 2022. godine, iznos od 500 EUR (Tbr.9.t.1) 1. lipnja 2023. godine, iznos od 500 EUR (Tbr 9.t.1), za pristup ročištu 30. rujna 2024. godine iznos od 500 EUR (Tbr. 9.t.1) i za pristup ročištu 12. ožujka 2025. godine, u iznosu od 500 EUR (Tbr.9.t.1), za pristup očevidu na licu mjesta dana 25. ožujka 2021. godine i 11. travnja 2024. godine, za svaki pristup iznos od po 500,00 eura (Tbr.9.t.6), za sastav podneska od 10. ožujka 2021. godine, i od 12. rujna 2024. godine iznos od 500 EUR za svaki podnesak (Tbr.8.t.1), odnosno ukupno iznos od 5.500,00 eura, uz pripadajući PDV od 25 % u iznosu od 1.375,00 eura, odnosno ukupno iznos od 6.875,00 eura.

76. Neosnovan je trošak na ime sudske pristojbe na odgovor na tužbu i presudu u iznosu od 200,00 eura, s obzirom da se navedena pristojba naplaćuje nakon pravomoćnosti odluke, od onog tko izgubi postupak.

77. Odluka o trošku se temelji na odredbi čl. 154 st.1 ZPP-a, odnosno stranka koja je izgubila parnicu, dužna je drugoj strani i umješaču naknaditi troškove postupka u cjelosti.

78. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi čl. 154 st.1. ZPP-a, naloženo je tužitelju da roku od 15 dana isplati 1. tuženiku Karlić gradnji d.o.o. iznos od 7.074,08 EUR, a 2. tuženiku GZ iznos od 6.875,00 EUR, sve zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, u skladu s odredbom čl. 29 ZOO-a, sve u roku od 15 dana.

79. S obzirom da je tužitelj izgubio postupak, to sud nije ni odlučivao o njegovim troškovima.

80. Radi navedenog, presuđeno je kao u izreci.

U Labinu 25. studenog 2025.

Sutkinja

Zdenka Raguž Zupičić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove odluke dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud (dva primjerka) i sve ostale stranke u postupku, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu odluke za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa odluke za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- tužitelju putem punomoćnika

- 1. tuženiku putem punomoćnika

- 2. tuženiku putem punomoćnika