Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Broj: Gž Zk-53/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, OIB: 92599990351, kao drugostupanjski sud, po sucu Vesni Vrkić Perak, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja ĐI, pok. HI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Katarini Biliš, odvjetniku iz Korčule, radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja, protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, broj: Z-1292/2024. od 22. srpnja 2025., dana 25. studenoga 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana, te se prvostupanjsko rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, broj: Z-1292/2024. od 22. srpnja 2025. potvrđuje.

II. Određuje se brisanje zabilježbe žalbe u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, broj: Z- 1292/2024. od 22. srpnja 2025. odbijen je prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] i to čest. zgr. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] i to čest. zgr. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] i to čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] i to čest zem. 377/1, zk. ul. [broj ZK uloška] i to čest. zem. [katastarska čestica], te zk. ul. [broj ZK uloška] i to čest. zem. [katastarska čestica], a sve u k. o. [katastarska općina].

2. Protiv navedenog rješenja žalio se predlagatelj zbog bitne povrede odredaba postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da je uz prijedlog priložio isprave temeljem kojih je učinio vjerojatnim da mu pripada pravo koje u zemljišnoj knjizi nije upisano u njegovu korist. Predložio je da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno postupanje.

3. Žalba predlagatelja nije osnovana.

4. Prvostupanjski sud je potpuno i istinito utvrdio činjenično stanje i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo te nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku, a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Predlagatelj je naime podnio prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] navodeći da zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stvarnom stanju jer da je on putem svoga prednika kvalificiranim posjedom stekao pravo vlasništva istih.

6. Prvostupanjski sud je prijedlog odbio.

Prema odredbi članka 208. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj: 63/19., 128/22.) pojedinačni ispravni postupak je naime poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi a provodi se kad postoji opravdani razlog a prema stavku 3. toga članka opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise a radi se o pravu koje prema odredbama Zakona o zemljišnim knjigama može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

Odredbom članka 209. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama propisano je da u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno označeno u kojem se smislu zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se upisi u tom ulošku i u čiju korist trebali ispraviti, moraju se navesti i činjenice na kojima se prijedlog temelji odnosno temelji stjecanja a uz prijedlog se može podnijeti i nacrt ispravljenog zemljišnoknjižnog uloška a ako bi se u ispravnom postupku morali promijeniti podaci u posjedovnici u pogledu broja, površine, oblika, načina uporabe i izgrađenosti katastarske čestice, prijedlogu treba priložiti pravni list ovjeren od strane tijela nadležnog za poslove katastra.

Stavkom 4. istoga članka određen je sadržaj prijedloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka i propisano da prijedlogu iz stavka 1. treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga pa tako npr. isprave o prijenosu ili osnivaju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl. 7. Predlagatelj je uz prijedlog dostavio izvatke iz zemljišne knjige za nekretnine koje su predmetom prijedloga, zatim prijepis posjedovnog lista broj 56 te se pozvao na ostavinski predmet iza smrti njegovog oca HI pok. HI, predložio uviđaj radi neposrednog opažanja i identifikacije nekretnina.

8. Predlagatelj međutim, nije dostavio niti jednu ispravu iz koje bi proizlazila vjerojatnost da njemu pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano u zemljišnoj knjizi, a iz zemljišne knjige je vidljivo da je rješenje o nasljeđivanju iza smrti oca predlagatelja broj: O-16/95. od 21. veljače 1995. već provedeno u zemljišnoj knjizi ali da nekretnine iz prijedloga nisu bile predmetom nasljeđivanja niti su utvrđene kao izvanknjižno vlasništvo ostavitelja.

9. Predlagatelj svoj prijedlog ne temelji na ispravama kojima bi njemu pripadalo pravo vlasništva na predmetnim nekretninama nego svoj zahtjev temelji na činjenici dugotrajnog posjeda a koje činjenice bi trebalo utvrditi saslušanjem predlagatelja i svjedoka.

Stjecanje prava vlasništva dosjelošću ne može se utvrđivati u pojedinačnom ispravom postupku nego se pravo vlasništva dosjelošću kao stjecanje prava vlasništva na temelju zakona može utvrđivati isključivo u parničnom postupku izvođenjem dokaza i utvrđivanjem činjenica koje se u zemljišnoknjižnom postupku ne mogu provoditi pri čemu nije odlučna neka druga sudska odluka pa je i prema ocjeni ovoga suda pravilno prvostupanjski sud odbio prijedlog predlagatelja.

10. Pojedinačni ispravni postupak je takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise.

11. I Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odluci broj: Rev-346/2023. od 13. lipnja 2023. zauzeo pravno shvaćanje da se u pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci očevid i dr.

12. Slijedom izloženog valjalo je primjenom odredbe članka 380. točka 2. Zakona o parničnom postupku žalbu predlagatelja odbiti, a rješenje prvostupanjskog suda potvrditi.

Vukovar, 25. studenoga 2025.

SUDAC

Vesna Vrkić Perak