REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-3543/2024-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Jasni Peroš Nikolić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Hambašić, u upravnom sporu tužitelja Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba UB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĐB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa opunomoćenica Ankica Horvat, odvjetnica iz Zagreba, Čulinečka Cesta 92, radi izvlaštenja, nakon održane javne rasprave, dana 25. studenoga 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Poništava se rješenje Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II- 943-02/23-01/284, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-24-03 od 3. srpnja 2024. II Nalaže se tuženiku da u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne presude donese odluku o žalbi tužitelja.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I-943-04/19-12/88, URBROJ: 251-04-01/053-23-115 od 20. rujna 2023., kojim je odbijen zahtjev zainteresiranih osoba u ovom upravnom sporu te je u korist tužitelja izvlašten preostali dio nekretnine oznake zk.č.br. 2171/150, šuma Kašinska cesta površine 2118 m[2] , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno po katastru 2118/5971 dijela k. č. br. [katastarska čestica], šuma Selčina ukupne površine 5971m[2] , upisana u PL br. 2440 k. o. [katastarska općina] te je tužitelj obvezan za izvlaštenu nekretninu zainteresiranim osoba isplatiti naknadu u ukupnom iznosu od 73.587.53 eura u roku od 15 dana od pravomoćnosti rješenja zajedno sa zakonskom zateznom kamatom.

2. Tužitelj u tužbi i tijekom spora pobija zakonitost osporavanog rješenja, u bitnome navodeći da je njegovo procjeniteljsko povjerenstvo prihvatilo nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke Hrvoja Balija iz prosinca 2021., a prema kojem, obzirom da parcela zadržava pristup na javni put, ne dolazi do promjene kategorije zemljišta i da zbog izvlaštenja ne nastaju ograničenja u mogućnosti građenja odnosno građevinskog korištenja predmetnog zemljišta sukladno prostorno-planskim uvjetima te da stoga vlasnik nekretnine ne gubi gospodarski interes za korištenje preostalog dijela zemljišta i nije opravdan zahtjev za otkup istog. Napominje da zainteresirane osobe nisu imale ni prije pristup na česticu sa sjeverne strane na kojoj je trasa buduće prometnice već sa nogostupa Kašinske ceste na zapadu i preko čestica drugih vlasnika na istoku, slijedom čega izvlaštenjem nisu izgubile gospodarski interes korištenja preostalog dijela. Samo izvlaštenje nije utjecalo na postojeće stanje niti je umanjilo vrijednost preostalog dijela, budući da je infrastrukturno oduvijek riječ o odvojenom, odnosno relativno nepovezanom dijelu čestice. Napominje da se u naravi radi o šumi te je pitanje ima li on uopće interes i mogućnost gospodariti takvim kompleksom. Smatra da nema interes vršiti otkup preostalog dijela iz navedenog razloga da vlasnici nemaju adekvatan-izravan pristupni put, a pritom samo izvlaštenje na to nije utjecalo.

3. Predlaže da Sud usvoji tužbeni zahtjev i poništi osporavano rješenje te sam riješi stvar na način da odbije izvlaštenje preostalog dijela.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja.

5. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

6. Zainteresirane osobe u ovom upravnom sporu u odgovoru na tužbu u bitnome navode da gubitak gospodarskog interesa za korištenje preostalog dijela nekretnine jasno proizlazi iz procjembenog elaborata vještaka Gorana Banića od 24. svibnja 2023., a koji je suglasan s nalazom i mišljenjem vještaka šumarske struke Vladimira Novotnya iz kolovoza 2019. te s nalazom vještaka Žarka Željka od 22. veljače 2021. i dopunom od 18. svibnja 2021. Navode da iz svih nalaza proizlazi da je pristupni put uvjet za korištenje preostalog dijela nekretnine, a iz provedenog očevida, lokacijske dozvole, parcelacijskog elaborata kojim je izvršeno cijepanje te očitovanja gradskog ureda nadležnog za realizaciju buduće prometnice, utvrđeno je da zbog izvlaštenja zapadnog dijela nekretnine (koji je ukupnom dužinom zapadne međe ušao u trasu buduće prometnice) preostali dio nekretnine u potpunosti gubi kontakt i izlaz na Kašinsku cestu (a to je prije izvlaštenja bio jedini kolni pristup s javnoprometne površine na predmetnu nekretninu). Navode da, iako će preostali dio čestice nakon izgradnje planirane prometnice imati kontakt s novom prometnicom duž sjeverne međe, neće imati pristup s nove prometnice zbog visinske razlike između nove prometnice i okolnog terena. Sve navedeno obrazloženo je u procjembenom elaboratu vještaka Gorana Banića koji je on dodatno obrazložio na raspravi 15. rujna 2023.

7. Predlažu da Sud obije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

8. Radi ocjene zakonitosti osporavanog rješenja, Sud je izvršio uvid u sudski spis i isprave priložene spisu tuženika te je održao javnu raspravu.

9. Strankama je, u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24 - dalje ZUS), dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

10. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio tužbeni zahtjev osnovanim.

11. Odredbom članka 10. stavka 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (Narodne novine, broj: 74/14, 69/17 i 98/19) propisano je da ako se tijekom postupka potpunog izvlaštenja dijela nekretnine utvrdi da vlasnik nema gospodarskog interesa koristiti preostali dio, na njegov zahtjev izvlastit će se i taj dio.

12. Stavkom 2. toga članka Zakona propisano je da će se pri odlučivanju o zahtjevu za izvlaštenje preostalog dijela nekretnine uzeti u obzir okolnosti koje će nastati izgradnjom građevine ili izvođenjem radova, a koje su od utjecaja na gospodarski interes vlasnika za korištenje nekretnine kao i smanjenje vrijednosti preostalog dijela nekretnine.

13. Iz podataka spisa predmeta, dostavljenog ovom Sudu uz odgovor na tužbu, proizlazi da je na prijedlog tužitelja, a radi izgradnje dijela produžene [adresa] u [adresa] od Brestovečke ulice do ulice Ivana Ančića, izgradnje mosta preko potoka Vuger, izgradnje raskrižja u dva nivoa s Kašinskom cestom, rekonstrukcije dijela Kašinske ceste, izgradnje prelaza kod Planinskog puta broj 58 te izgradnje pripadajuće komunalne infrastrukture, predloženo potpuno izvlaštenje preostalog djela nekretnine oznake zk.č.br. 2171/150.

14. U provedenom postupku utvrđeno je da je osnovna čestica površine 4553m[2] imala oblik pravokutnika te se protezala u smjeru istok-zapad i zapadnom međom dodirivala je Kašinsku cestu, a da izvlaštenjem zapadnog dijela površine 2435m[2] , radi izgradnje planirane prometnice, zainteresiranim osobama ostaje istočni dio osnovne čestice u površini od 2118m[2] oblika trokuta, s osnovicom na istočnoj međi i vrhom na međi s novom prometnicom, koji nema kontakt s Kašinskom cestom. Javnopravno tijelo je utvrdilo da zbog izvlaštenja zapadnog djela nekretnine (zk.č.br. 2171/1032 i zk.č.br. 2171/1033 obje k. o. [katastarska općina]) koji je s ukupnom dužinom zapadne međe ušao u trasu buduće prometnice, preostali istočni dio nekretnine u potpunosti gubi kontakt i izlaz na Kašinsku cestu, a to je prije izvlaštenja bio jedini kolni pristup s javno prometne površine na predmetnu nekretninu. Također da, iako će preostali dio nakon izgradnje planirane prometnice imati kontakt s novom prometnicom duž svoje sjeverne međe, neće imat pristup s nove prometnice zbog visinske razlike između nove prometnice i okolnog terena, a što je glavni razlog zbog kojeg je vještak Goran Banić utvrdio gubitak gospodarskog interesa za korištenje preostalog dijela nekretnine. Nadalje, provedenim očevidom na licu mjesta 24. studenoga 2022. javnopravno tijelo je utvrdilo da je čestica puta Ulica Nikole Šopa (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), u dijelu u kojem ista dolazi u kontakt sa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja se nalazi uz istočnu među preostalog dijela nekretnine oznake zk.č.br. 2171/150 k. o. [katastarska općina] i odnosu na koju je vještak Balija utvrdio da predstavlja vezu preostalog dijela nekretnine s javno prometnom površinom, neprohodna zbog navezane velike količine građevinskog otpada i materijala. Nadalje, iz zapisnika proizlazi da nakon izvlaštenja djela za prometnicu preostali dio nekretnine nema pristup s Kašinske ceste, a da je prije izvlaštenja navedena čestica imala pristup s Kašinske ceste po cijeloj širini svoje zapadne međe, cca 25m preko nogostupa Kašinske ceste. Dakle, javnopravna tijela su zaključila da je nedvojbeno osnovna čestica oznake zk.č.br. 2171/150 k. o. [katastarska općina] u naravi šuma i da će izgradnjom Branimirove ulice preostali dio te nekretnine, površine 2018m[2] , izgubiti pristup koji je prije izvlaštenja bio osiguran sa zapadne strane s Kašinske ceste preko nogostupa, a čestica puta Ulica Nikole Šopa (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), u dijelu u kojem ista dolazi u kontakt s k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja se nalazi uz istočnu među preostalog dijela nekretnine oznake zk.č.br. 2171/150 k. o. [katastarska općina], je neprohodna zbog navezene velike količine građevinskog otpada i materijala iz kojeg razloga pristup do preostalog dijela nije moguć niti s te strane.

15. Međutim, ovakav zaključak javnopravnih tijela, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje, ovaj Sud ne može prihvatiti. Naime, javnopravna tijela bila su dužna utvrditi imaju li zainteresirane osobe gospodarski interes koristiti preostali dio izvlaštene nekretnine, pri čemu je trebalo uzeti u obzir okolnosti koje će nastati izgradnjom planirane prometnice, a koje su od utjecaja na gospodarski interes zainteresiranih osoba za korištenje nekretnine kao i smanjenje vrijednosti preostalog dijela nekretnine. Dakle, bilo je potrebno utvrditi je li samo izvlaštenje utjecalo na postojeće stanje, odnosno je li umanjilo vrijednost preostalog dijela, uzimajući u obzir činjenicu da je infrastrukturno i prije izvlaštenja riječ o odvojenom, odnosno relativno nepovezanom dijelu čestice, kako je to pravilno ističe tužitelj. Naime, ovaj Sud ne može prihvatiti zaključak javnopravnih tijela da je predmetna nekretnina i prije izvlaštenja imala (adekvatan) kolni pristup preko Kašinske ceste. Ovo stoga jer iz podataka spisa predmeta proizlazi da je on uključivao prelazak preko nogostupa, a što se ne može smatrati (adekvatnim) kolnim pristupom. Stoga, ni gubitak takvog pristupa na javno prometnu površinu ne bi, po ocijeni ovog Suda, utjecao na prosudbu je su li zainteresirane osobe izgubile gospodarski interes za korištenje preostalog dijela izvlaštene nekretnine. Također, Sud ne može prihvatiti niti zaključak tuženika da preostali dio nekretnine ne bi imao pristup niti sa istočne strane zbog toga što su trenutno na čestici puta Ulica Nikola Šop, u dijelu u kojem ista dolazi u kontakt sa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], navezene velike količine građevinskog otpada i materijala pa je isti neprohodan te da bi to bio razlog gubitka gospodarskog interesa zainteresiranih osoba u korištenju preostalog djela nekretnine.

16. Slijedom navedenog, Sud osporavano rješenje tuženika, uz obrazloženje kakvo je njime dano, ne može ocijeniti zakonitim.

17. Stoga je u ponovnom postupku potrebno na neprijeporan način utvrditi utječe li izgradnja produžene Branimirove ulice na gospodarski interes zainteresiranih osoba za korištenje preostalog dijela nekretnine kao i smanjenje vrijednosti preostalog dijela nekretnine, nakon čega će donijeti na zakon zasnovanu odluku.

18. Valjalo je stoga, temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, presuditi kao u izreci.

U Zagrebu 25. studenoga 2025.

Sudac:

Jasna Peroš Nikolić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke žalba nije dopuštena (članak 127. Zakona o upravnim sporovima).

Dna:

1. Grad Zagreb, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1

2. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, uz spis tuženika

3. Odvjetnica Ankica Horvat, Zagreb, Čulinečka Cesta 92

4. U spis