Zakon.hr

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

Osijek

Poslovni broj: P-57/2020-49

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku po sutkinji Ljiljani Jakša, u pravnoj stvari tužitelja AĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu Darko Šuper, Iva Kovačev Radić, Ivan Jukić, Dino Vukušić i Ena Petrović u Osijeku, protiv tužene ĆĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Damiru Ratkoviću, odvjetniku u Osijeku, radi uporabe tuđe nekretnine radi izvođenja radova, nakon glavne i javne rasprave zaključene 21. listopada 2025. u prisutnosti tužitelja, punomoćnice tužitelja AĆH i punomoćnice tužene u zamjeni RĆ, odvjetničke vježbenice u odvjetničkom uredu Damira Ratkovića, odvjetnika u Osijeku, po objavi 25. studenoga 2025.

p r e s u d i o j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Tužena ĆĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kč. br. [katastarska čestica] kuća br. 171 i dvorište u Divaltovoj ulici, površine 50 m2, dužna je dopustiti tužitelju AĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao vlasniku susjedne nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kč. br. [katastarska čestica] kuća br. 171 i dvor, ulica Divaltova, površine 57 m2, da za potrebe postavljanja završetka sjevernog zabatnog zida i žbukanje sjevernog zida kuće tužitelja te fasade debljine 10 cm, okrenutog ka nekretnini tužene, pristupi na nekretninu tužene do predmetnog zida i koristi istu nekretninu tužene u širini 2 metra, a u dužini uz zid kuće tužitelja, ukupne površine od 13 m2, za obavljanje navedenih radova u trajanju od 10 radnih dana odnosno od 1. svibnja 2026. do 15. svibnja 2026., odnosno u vremenu povoljnih vremenskih uvjeta kada se isti radovi mogu obavljati, sve u roku od 15 dana.

II. Tužena je dužna naknaditi tužitelju parnični trošak u roku od 15 dana sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate, po stopi zatezne kamate određene za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tna poena."

II. Nalaže se tužitelju AĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknaditi tuženoj ĆĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], prouzročeni trošak u iznosu od 2.062,50 eura, u roku 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužene za naknadu troška parničnog postupka iznad dosuđenog u točki II. izreke presude.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 27. siječnja 2020. navodi da je vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kč. br. [katastarska čestica] kuća broj 171 i dvor u ulici Divaltovoj, površine 57 m2, da je tužena susjeda tužitelja te vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište [adresa], površine 50 m2. Nekretnine stranaka su susjedne te gledajući od ulice, nekretnina tužitelja se nalazi ispred (južno) nekretnine tužene (sjeverno). Predmetne nekretnine, kao i ostale čestice na lokaciji u Osijeku, Divaltova 171, su posložene položajno od ulice, tj. od juga ka sjeveru i naslanjaju se jedna na drugu. Nekretnina tužitelja koja predstavlja u naravi kuću u cijelosti je izgrađena na čestici 7128/6 k. o. [katastarska općina], te se na istu kuću nekad naslanjala kuća tužene u produžetku ka sjeveru, koja je u međuvremenu srušena, pa se nekretnina tužene koristi kao bašta. Tužitelj je u namjeri boljeg iskorištavanja svoje nekretnine, zaštite od vremenskih utjecaja i bolje energetske učinkovitosti nekretnine, podneskom od 16. siječnja 2020. pozvao tuženicu da mu omogući pristup na svoju nekretninu, radi izvođenja građevinskih radova, žbukanja svoga sjevernog zida kuće i izgradnje tj. dovršetka izgradnje zabatnog zida. Naime, rušenjem svoje kuće koja se naslanjala na kuću tužitelja, tuženica je sjeverni zid kuće tužitelja ostavila potpuno otvorenim, pa kako nije sagradila zgradu, niti ima namjeru, jer svoju nekretninu koristi kao baštu, način na koji stoji u prostoru kuća tužitelja tj. njezin sjeverni zid, potpuno otvoren, nedovršen i neožbukan, za istog predstavlja opasnost nastanka štete i propadanja nekretnine. Tužitelj je pokušao sa tuženom razriješiti nastalu situaciju pozivanjem da mu dopusti pristup na njezinu nekretninu, jer namjeravane građevinske radove ne može izvesti sa svoje nekretnine. Tuženica se nije očitovala na zahtjev tužitelja. Tužitelj, obzirom ima namjeru izvoditi radove na žbukanju fasade i dovršetku sjevernog zabatnog zida, ima pravni interes pristupiti na nekretninu tužene, te izvesti potrebne radove na zabatnom zidu svoje kuće. Stoga temeljem odredbe članka 107. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima predlaže da sud donose presudu:

"I. Tužena ĆĆ iz [adresa], kao vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kč. br. [katastarska čestica] kuća broj 171 i dvorište u ulici Divaltova, površine 50 m2, dužna je dopustiti tužitelju AĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao vlasniku susjedne nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kč. br. [katastarska čestica] kuća broj 170 i dvor ulica Divaltova površine 57 m2 da za potrebe postavljanja završetka sjevernog zabatnog zida i žbukanja sjevernog zida kuće tužitelja okrenutog ka nekretnini tužene, pristupi na nekretninu tužene do predmetnog zida i istu nekretninu koristi za obavljanje navedenih radova roku redovito potrebnom za obavljanje istih radova, a sve u roku od 15 dana.

1.1. U podnesku od 10. veljače 2020. tužitelj navodi da je 28. siječnja 2020. primio podnesak tuženice kojim ista pristaje na upotrebu svoje nekretnine za izvođenja radova na njegovoj kući. Budući tužitelj namjeravane radove misli poduzimati sredinom travnja 2020. godine, to predlaže sudu da ne postupa po predmetnoj tužbi jer ukoliko parnične stranke riješe pitanje korištenja tuđe nekretnine sporazumno, isti neće imati pravni interes za tužbu te će tužbu povući.

1.2. U podnesku od 14. svibnja 2020. tužitelj navodi da je namjeravane radove planirao izvršiti tijekom travnja odnosno nakon Uskrsa 2020. godine. U ovom trenutku, s obzirom na činjenicu pandemije, nije bio u mogućnosti izvesti radove koje je trebao izvesti dijelom sam, a dijelom uz pomoć svojih prijatelja i rodbine zbog navedenih zdravstvenih ograničenja, pa sukladno navedenom moli sud da mu ostavi rok od daljnjih 30 dana u kojem se nada da će se ostvariti pretpostavke u kojima bi mogao poduzimati predmetne radove, a o čemu će kontaktirati tuženicu pa ukoliko se ista složi sa izvođenjem radova, tada bi povukao tužbu.

1.3. U podnesku od 23. srpnja 2020. tužitelj izvješćuje sud da su radovi u tijeku, no još uvijek nisu dovršeni.

1.4. Na ročištu 11. svibnja 2022. tužitelj je iznio da mora izvršiti građevinske radove na svojoj nekretnini, izradu vijenca što znači postavljanje temelja za krov, zidanje zabatnog zida i postavljanje vanjske fasade na sjevernoj strani kuće tužitelja. Dio kuće na sjevernoj strani se urušio, obavio je jedan dio nužnih radova, a tužena je u početku dopustila pristup sa njezine nekretnine. Te radove je obavljao uz pomoć svog nećaka, međutim on se ozlijedio na radu, pa su radovi na njegovoj kući privremeno stali, dok se nećak ne oporavi. U proljeće 2018. ili 2019. godine htio je nastaviti sa radovima, ali je tužena postavila kapiju koju je zaključala te cijelo vrijeme traju pregovori između njega i tužene da ona dopusti nastavak radova. Radovi koje traži da izvede su neophodno potrebni radovi za održanje nekretnine u njegovom vlasništvu. Temeljem sporazuma tužitelj je započeo izvođenje radova, međutim kako mu je tužena onemogućila ulazak na njezinu nekretninu, to se radovi do danas nisu mogli izvršiti. Pomoćnik tužitelja u izvođenju radova nije bio ozlijeđen dvije godine, već se isti ozlijedio prilikom izvođenja radova nakon postignutog sporazuma te se radovi nisu mogli izvršiti u dogovorenom roku. Zbog neizvršenja radova u navedenom roku, tužena je onemogućila tužitelju ulazak na njezinu česticu, stoga radovi do danas nisu mogli biti izvršeni. Traži izvođenje građevinskih radova navedenih u tužbi, te postavljanje fasade u skladu sa standardima građevinske struke.

1.5. U podnesku od 25. rujna 2025. tužitelj je iznio da je suglasan sa nalazom i mišljenjem sudskog vještaka ČĆ te je sukladno istom uredio tužbeni zahtjev i predložio da sud temeljem odredbe članka 107. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima donese presudu:

"Tuženik ĆĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kč. br. [katastarska čestica] kuća br. 171 i dvorište u Divaltovoj ulici, površine 50 m2, dužan je dopustiti tužitelju AĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao vlasniku susjedne nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kč. br. [katastarska čestica] kuća br. 171 i dvor, ulica Divaltova, površine 57 m2, da za potrebe postavljanja završetka sjevernog zabatnog zida i žbukanje sjevernog zida kuće tužitelja te fasade, okrenutog ka nekretnini tuženika, pristupi na nekretninu tuženika do predmetnog zida i koristi istu nekretninu tuženika u širini 2 metra, a u dužini uz zid kuće tužitelja, ukupne površine od 13 m2, za obavljanje navedenih radova u trajanju od 10 radnih dana u vremenu povoljnih vremenskih uvjeta kada se isti radovi mogu obavljati, sve u roku od 15 dana."

1.6. Na ročištu 21. listopada 2025. tužitelj je iznio da ostaje kod zahtjeva u dijelu gdje navodi da će izvoditi i radove postavljanja fasade na sjevernom zidu kuće tužitelja, time da bi po njegovoj procjeni ta fasada trebala biti debela 10 cm. Fasadu će postaviti u debljini sloja od 10 cm ali time neće prijeći na među niti ući u prostor tužene, budući sam zid njegove nekretnine nije postavljen na međi već unutar granica nekretnine tužitelja. Uređuje tužbeni zahtjev u odnosu na trajanje radova koji su navedeni u tužbenom zahtjevu, te navodi da bi te radove izveo u periodu od 1. svibnja do 15. svibnja 2026. U ovom predmetu nije relevantno da li građevina koju gradi odnosno dovršava ima odgovarajuću građevinsku dozvolu, da li je legalizirana. To nije prethodno pitanje u ovom postupku. Tvrdi da će i postavljanjem fasade na sjevernom zidu kuće ostati unutar gabarita svoje nekretnine, da neće prijeći na nekretninu tužene, a ukoliko tužena tvrdi drugačije tada je teret dokaza na njoj, a ne na tužitelju, pa tužitelj ne predlaže nikakve dokaze radi utvrđenja da li bi postavljanje fasade prešlo na nekretninu tužene. Uredio je tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na debljinu fasade, te navodi da iza riječi "…fasade", treba stajati "debljine 10 cm", te u dijelu gdje navodi "u trajanju 10 radnih dana", gdje u nastavku valja stajati "odnosno od 1. svibnja 2026. do 15. svibnja 2026., odnosno ….". U svemu ostalome ostaje kod tužbenog zahtjeva i isti ne namjerava mijenjati. Potom je naveo kako je u međuvremenu završio sjeverni zabatni zid, pa je povukao tužbu u odnosu na taj dio zahtjeva i ostao samo kod dijela zahtjeva koji se odnosi na žbukanje sjevernog zida kuće, te fasade na tom zidu debljine 10 cm, kao i kod ostatka zahtjeva.

2. Tužena se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Tužba je bespredmetna obzirom su u međuvremenu stranke postigle sporazum o uporabi nekretnine u vlasništvu tužene, tužitelj je sam odredio rok za korištenje tuđe nekretnine i za vrijeme tog roka nije poduzimao nikakve građevinske radove, već se po nekretnini tužene kretao, kidao višegodišnju ružu koju je na kraju s korijenom bacio u kontejner, odvozio je zemlju tužene tako da ova ne može saditi cvijeće, što je sve rezultiralo postavljanjem video nadzora jer tužena nije više mogla trpjeti uznemiravanje. Tužena se odazvala na poziv tužitelja i omogućila mu pristup njegovoj građevini na kojoj je on navodno trebao ožbukati svoj sjeverni zid (što nije učinio do danas), izgraditi zabatni zid (što nije učinio do danas). Sve navedeno tužitelj hineći navodnu štetu i propadanje nekretnine očigledno želi cijelo vrijeme, dakle gotovo dvije godine koristiti se nekretninom tužene, a da na svojoj nekretnini ne izvodi radove koje spominje u tužbi. Tužitelj je s punomoćnikom i tužena sa svojim punomoćnikom bila na licu mjesta 2. lipnja 2020. i sastavili su zapisnik u kojemu su stranke utvrdile korištenje nekretnine tužene, razdoblje korištenja i visinu naknade štete za nasade koji se uslijed radova neće moći sačuvati. Iz zapisnika je vidljivo da su radovi trebali otpočeti 5. lipnja 2020. i trajati dva mjeseca. Tužitelj se koristio nekretninom tužene na način da je uklonio cjepanice vlasništvo tužene te je iznio kantu i bure, a nikakve građevinske radove nije izveo do danas. Tužitelj je u sporu sa sada već pokojnim ocem tužene i ponaša se samovlasno. Tužitelj često uzima poštu iz poštanskog sandučića, pa kada tužena stavi jači sandučić za pisma tužitelj isti u ranim jutarnjim satima, fizičkom silom lomi taj sandučić, uklanja vrtna svjetla majke i oca tužene i na svaki mogući način silom pokušava nametnuti svoju volju provocirajući reakciju tužene. Institut korištenja tuđom nekretninom za navodno izvođenje građevinskih radova ne predstavlja legitimaciju tužitelja da se dvije godine koristi tuđom nekretninom i da pri tome nanosi štetu tuženoj kao vlasnici predmetne nekretnine. Predlaže da sud tužitelja odbije s tužbom i tužbenim zahtjevom te da ga obveže na platež troškova ovog postupka.

2.1. Na ročištu 11. svibnja 2022. tužena navodi, a što se tiče izvođenja radova na nekretnini tužitelja, da je iste izvodio sa svoje z.k. čestice i za te radove nije uopće bilo nužno koristiti niti je koristio nekretninu tužene. Parnične stranke i punomoćnici su 2. lipnja 2020. postigli sporazum na temelju kojega će tužitelj izvoditi radove korištenjem dijela nekretnine tužene u trajanju od 5. lipnja 2020. do 5. kolovoza 2020. Tužitelj je jedino uklonio odložena ogrjevna drva sa čestice tužene, no nije obavljao radove sa njezine nekretnine, iako je uklonio cvijeće, pokidao posađenu ružu, a i prethodno je predujmio iznos od 500,00 kuna obzirom na namjeru korištenja nekretnine tužene. Odnosi između tužitelja i tužene su narušeni, kao i što su bili narušeni odnosi oca tužene i ovdje tužitelja, te se protiv tužitelja i vodio prekršajni postupak radi tjelesne ozljede oca tužene. Ispred ovog suda se vodi još jedna parnica u kojoj je tužitelj ista osoba, a sve radi namjere tužitelja radi rješavanja narušenih imovinsko-pravnih odnosa između stranaka i pravnih prednika tužene. Tužena drži da se nakon što su se stranke sporazumjele o korištenju predmetne nekretnine u točno određenom vremenskom razdoblju ne može beskonačno dugo predlagati i tražiti korištenja njezine nekretnine za korist građevinskih radova na nekretnini tužitelja, što upravo predstavlja ovaj postupak, jer tužitelj time zlouporabljuje pravo koje mu je i sporazumno dopušteno i isto je koristio. Tužena je bila primorana zaključati ulazna vrata na svojoj nekretnini, jer je nije mogla koristiti, obzirom je tužitelj cijelo vrijeme, a da radove ne obavlja, u tu nekretninu ulazio, hodao i uklanjao nasade na toj nekretnini. Postavila je video-nadzor da na taj način registrira neovlašteno ulaženje tužitelja u njezinu nekretninu. Netočno je da bi tužena spriječila u posjedu tužitelja u razdoblju kroz dvije godine, obzirom tužitelj nije nikada niti zatražio posjedovnu zaštitu pred sudom. Niti navodni pomoćnik u građevini samog tužitelja nije bolestan dvije godine, što ne može predstavljati razlog za prolongaciju prava uporabe tuže nekretnine, jer je isto ugovoreno u točnom trajanju i to nakon što je tužba podnesena, pa tužitelj ne povlači tužbu nakon što je postigao sporazum, već isto koristi kao metodu razračunavanja s tuženom, s kojom je u drugom sporu. Smatra da tužbu i tužbeni zahtjev treba odbiti, jer je korištenje tuđe nekretnine uz sporazum stranaka točno definiran kako u opsegu radova, tako i u trajanju istih, a tužitelj nije nikada niti zatražio da se radovi prolongiraju niti je tražio izmjenu tog sporazuma. Protivi se određivanju novog roka za uređenje nekretnine tužitelja, obzirom tužitelj niti u trajanju od čak dvije godine nije predmetnu nekretninu koristio za građevinske radove, već isključivo za pokazivanje svoje ovlasti da ulazi u nekretninu tužene, uklanja nasade i radi drugu štetu, pravdajući se da za to ima pravo.

2.2. U podnesku od 2. listopada 2025. tužena je iznijela da se protivi preinaci tužbenog zahtjeva. Tužitelj preinakom svog tužbenog zahtjeva sada od suda ishodi odluku da mu odobri prelazak međe, budući je sjeverni zid tužiteljevog objekta na samoj međi s nekretninom tužene. Na taj bi način tužitelj uzurpirao svoje pravo koje mu niti ne pripada jer bez suglasnosti tužene niti ne može prelaziti među obaju objekata. Tužena ne dozvoljava niti će dozvoliti prelazak međe bez obzira radi li se o postavljanju toplinske ili druge izolacije na objekt tužitelja te i sam sud mora razmotriti stalno uznemiravanje tužene podnošenjem višestrukih tužbi o istoj pravnoj stvari.

2.3. Na ročištu 21. listopada 2025. tužena je iznijela da se protivi preinaci tužbenog zahtjeva obzirom je tužitelj do završetka prethodnoga postupka mogao preinačiti tužbeni zahtjev u dijelu postavljanja fasade. Tužbeni zahtjev nije specificiran odnosno nije određeno točno vremensko razdoblje u kojem tužitelj planira izvršiti navedene radove. Ograničenje prava vlasništva tužene može se izvršiti samo privremeno, te obzirom da ovaj spor traje već 5 godina, tužena nije dužna ograničiti svoje pravo vlasništva i u narednih 5 godina. Obzirom slijedi zimska sezona, tužena smatra da se radovi neće moći izvršiti u narednom periodu, pa predlaže da se točno specificira hoće li to biti proljeće ili ljeto 2026. godine u trajanju 10 dana. Predlaže da se tužbeni zahtjev uredi u dijelu da je tužitelj dužan čim obavi radove dovesti nekretninu u stanje u kojem se prije nalazilo, te nadoknaditi eventualnu štetu. Ukoliko bi došlo do postavljanja fasade na nekretnini tužitelja, tada bi ista ukoliko bi bila postavljena u debljini 15-ak cm prešla među, odnosno zadirala u nekretninu tužene. Ukoliko bi debljina fasadnog sloja iznosila 1 do 1,5 cm tada ne bi prelazila među odnosno ulazila u nekretninu tužene. Zid nekretnine tužitelja nalazi se na samoj međi. Pozivajući se na odredbu članka 107. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima smatra da je u konkretnom slučaju bitno da li je predmetna nekretnina sposobna za uporabu ili korištenje. Tvrdi da bi tužitelj postavljanjem fasade na sjevernom zidu svoje nekretnine u debljini 10 cm prešao na nekretninu tužene, ali na utvrđenje te okolnosti ne predlaže nikakve dokaze. Nakon što je tužitelj uredio tužbeni zahtjev točno definirajući vrijeme obavljanja radova, iznijela je da ne traži naknadu za korištenje, a ukoliko bi izvođenjem radova na njenoj nekretnini nastala kakva šteta tada će istu tražiti u nekim drugim postupcima. Ne pristaje na povlačenje dijela tužbe koji se odnosi na završetak sjevernog zabatnog zida.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja, ovaj sud je izvršio uvid u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 5 spisa), u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 6 spisa), podnesak od 15. siječnja 2020. uz povratnicu (list 7-8 spisa), kopiju katastarskog plana (list 9 spisa), e-mail prepisku od 2. lipnja 2020. (stranica 33 spisa), Zapisnik- izjavu o namjeri izvođenja radova upotrebom tuđe nekretnine od 2. lipnja 2020. (stranica 34 spisa), pročitao iskaz svjedoka HĆ (stranica 40-42 spisa), svjedoka OĆ (stranica 43-44 spisa), iskaz tužitelja (stranica 44-46 spisa), iskaz tužene (stranica 47-48 spisa), izvršio uvid u fotografiju (stranica 50 spisa), pročitao zapisnik s očevida od 20. svibnja 2024. (stranica 78-79 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka ČĆ iz [adresa] od 1. lipnja 2024. (stranica 81- 91 spisa), pisano očitovanje vještaka (stranica 107 spisa), iskaz vještaka (stranica 116 spisa), i drugu spisu priležeću dokumentaciju.

4. Predmet spora je zahtjev za činidbu-trpljenje tužene, odnosno za uporabu tuženičine nekretnine radi izvođenja radova (žbukanja sjevernog zabatnog zida kuće tužitelja i postavljanja fasade) za potrebe nekretnine tužitelja.

5. Nakon provedenog vještačenja po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu vrijednosti nekretnina ČĆ, tužitelj je u podnesku od 25. rujna 2025. uskladio tužbeni zahtjev sa danim nalazom i mišljenjem.

5.1. Tužena se usprotivila tako postavljenom tužbenom zahtjevu, jer da se radi o preinaci tužbe u dijelu postavljanja fasade.

5.2. Prema odredbi članka 191. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08. , 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 82/22., 114/22. i 155/23. – dalje u tekstu: ZPP) preinaka tužbe jest promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći (stavak 1.), time da tužba nije preinačena ako je tužitelj promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen (stavak 3.). Drugim riječima, a u smislu navedene odredbe ZPP-a tužba može biti objektivno preinačena zbog tri osnovna razloga: a) promjenom istovjetnosti zahtjeva, b) povećanjem postojećeg zahtjeva i c) isticanjem drugog zahtjeva uz postojeći.

5.3. Promjena istovjetnosti zahtjeva postoji onda kada se prvotno postavljeni zahtjev zasniva na jednom životnom događaju, jednom činjeničnom stanju, odnosno jednom pravnom odnosu, i kada se novopostavljeni zahtjev, neovisno kako je to nazvano: pojašnjenjem, preciziranjem i sl. zasniva na drugim činjenicama, drugom događaju ili pravnom odnosu koji nema sličnosti s prvim, niti je identičan prvom. Kod ovakvog preinačenja tužitelj postavlja jedan sasvim novi zahtjev u tužbi, o kome se do tada nije raspravljalo u parnici koja teče. Promjena istovjetnosti zahtjeva predstavlja ustvari posebno povećanje, povlačenje, ranije istaknutog zahtjeva, njegovo zamjenjivanje drugačijim novim zahtjevom. Tužbeni zahtjev je novi ukoliko tužitelj mijenja njegovu sadržajnu ili njegovu pravnu osnovu.

5.4. Obzirom na iznijeto, u ovom slučaju se ne radi o postavljanju novog zahtjeva o kome se do sada nije raspravljalo, ne radi se ni o povećanju ni povlačenju prvotnog zahtjeva niti zamjenjivanju tog zahtjeva nečim drugim jer nije došlo do mijenjanja sadržaja zahtjeva niti pravne osnove. Naprotiv radi se o istom životnom događaju i jednom pravnom odnosu. Prema tome preciziranje i uređenje tužbenog zahtjeva u okviru istog činjeničnog stanja, koje je tužitelj učinio u podnesku od 25. rujna 2025., suprotno stavu tužene, ne predstavlja preinaku tužbe. Prvotno postavljeni tužbeni zahtjev nije bio dovoljno određen glede načina obavljanja radova, njihovog opsega i potrebitog vremena za izvođenje radova, pa tužitelj nakon vještačenja nije izvršio objektivnu preinaku tužbe u smislu odredbe člana 191. stavka 1. ZPP-a, već je otklonio nedostatke tužbenog zahtjeva, odnosno postavio ga razumljivo kako bi se po njemu moglo postupati (članak 186. stavak 1. ZPP), pa je riječ o uređenju tužbenog zahtjeva, a ne o preinaci.

6. Nadalje, tužitelj je na ročištu 21. listopada 2025. naveo kako je u međuvremenu završio sjeverni zabatni zid, pa je povukao tužbu u odnosu na taj dio zahtjeva, a čemu se tužena usprotivila, pa je valjalo odlučiti o osnovanosti istog. Cijeneći nalaz i mišljenje sudskog vještaka prema kojem je samo fasaderske radove na zabatnom zidu kuće tužitelja nužno izvesti s površine nekretnine tužene, dok za ostale radove koje tužitelj planira izvesti, a koji prema navodu tužitelja obuhvaćaju i zidanje zabatnog zida, nije potrebno koristiti površinu nekretnine kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužene, ovaj sud je utvrdio da zahtjev tužitelja za pristupom na nekretninu tužene radi izgradnje sjevernog zabatnog zida nije osnovan, pa ga je s tim dijelom zahtjeva odbio.

7. Među strankama nije sporno da je tužitelj vlasnik nekretnine - kč. br. [katastarska čestica] kuća br. 171 i dvor. ul. Divaltova, površine 57 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je tužena vlasnica nekretnine - kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište, [adresa], površine 50 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da se radi o susjednim nekretninama koje su postavljene tako da se gledajući od ulice, nekretnina tužitelja nalazi ispred nekretnine tužene i naslanjaju se jedna na drugu. Navedeno je utvrđeno i uvidom u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te u kopiju katastarskog plana.

8. Sporno je među strankama mora li tužitelj pristupiti na nekretninu tužene radi izvođenja radova – žbukanja sjevernog zida kuće i postavljanja fasade, odnosno sporno je, da li bi tužitelj, pod uvjetom da na svoju kuću stavi fasadu debljine 10 centimetara, ušao u zračni prostor tužene.

9. Na rješenje ove pravne stvari primjenjuju se odredbe iz članka 100. i 107. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 114/06., 146/08., 38/09., 153/09. i 143/12. – dalje u tekstu: ZV) koja normira općenito susjedska prava odnosno uporabu tuđe nekretnine radi izvođenja radova.

9.1. Odredbom članka 107. ZV-a propisano je da vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, postavljanja skele i sl. ako se to na drugi način ne može izvesti (stavak 1.). Tko je uporabio tuđu nekretninu za potrebe iz stavka 1. ovoga članka, dužan ju je čim prestane potreba za takvu uporabu dovesti u stanje u kojem se nalazila prije toga, a počinjenu štetu naknaditi po općim propisima o odgovornosti za štetu (stavak 2.). Za uporabu zemljišta iz stavka 1. ovoga članka, na zahtjev vlasnika nekretnine koja je privremeno uporabljena plaća se primjerena naknada, koja ne može biti manja od one na koliku bi imao pravo da je bilo provedeno nepotpuno izvlaštenje njegova zemljišta (stavak 3.). Drugim riječima, nametanje obveze drugoj strani da trpi upotrebu svog zemljišta radi potrebe susjedne nekretnine predstavlja ograničenje prava vlasništva, a takvo ograničenje proizlazi iz susjedskog interesa koje je opravdano, kada nema druge mogućnosti za izvođenje radova na susjednoj nekretnini, time da se radi o ograničenju koje je privremenog karaktera.

9.2. Odredbom članka 100. stavka 1. ZV-a propisano je da su susjedska prava uređena kao ovlasti kojima se radi uzajamnog obzirnog izvršavanja prava vlasništva daju vlasniku nekretnine ovlasti da u svezi s izvršavanjem svojega prava vlasništva zahtijeva od osobe koja je vlasnik druge nekretnine da ona u njegovom interesu trpi, propušta ili čini glede svoje nekretnine ono što je određeno zakonom. U tom smislu vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, pod uvjetima i na način kako je gore navedeno.

9.3. U smislu odredbe članka 100. stavka 3. ZV-a susjedska prava dopušteno je izvršavati samo u mjeri i na način da se time što manje ograničava, opterećuje ili na drugi način uznemirava onoga tko treba nešto trpjeti, propustiti ili činiti. Dakle, susjedska prava su sva ograničenja vlasništva stvarnopravne naravi koja nastaju iz činjenice susjedstva tj. zajedničkog življenja na određenom prostoru. Bitno je da se ta susjedska prava izvršavaju obzirno, kao i da su ista po svojoj pravnoj prirodi privremenog karaktera.

10. Radi utvrđenja koje radove treba izvesti na nekretnini tužitelja i jesu li ti radovi nužni za njezinu uporabu; je li ulazak na nekretninu tužene nužan kako bi se izvela sanacija na nekretnini tužitelja ili se ti radovi mogu izvesti na drugi način; navođenja isključivo radova koji se nužno moraju izvesti s nekretnine tužene; koliko dugo će trajati izvođenje radova na nekretnini tužitelja, i o čemu ovisi izvođenje tih radova (npr. skučenost prostora); u kojem obimu i na koji način će tužena biti dužna trpjeti tužitelja na svojoj nekretnini; što je potrebno da se nekretnina tužene dovede u prvobitno stanje, a nakon izvedenih radova, i vrijednost tih radova; opisati stvarno stanje na nekretnini tužene, provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu vrijednosti nekretnina ČĆ iz [adresa].

10.1. Iz nalaza i mišljena sudskog vještaka ČĆ iz [adresa] od 1. lipnja 2024. proizlazi da se na k. č. br. [katastarska čestica]; k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja nalazi ruševina nekadašnje kuće zidane od nepečene opeke i blata, da su vidljivi ostatci stropne konstrukcije od drvenog grednika, te ostatci drvenog dvostrešnog krovišta s pokrovom od „biber“ crijepa. Vidljivo je da su na ruševnoj kući naknadno sazidani vanjski zidovi od pune opeke s armiranobetonskim vertikalnim serklažima do visine postojećeg prizemlja ruševne kuće, ukupne visine od 2,25 m mjereno s unutrašnje strane građevine. K. č. br. [katastarska čestica]; k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja s k. č. br. [katastarska čestica]; k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužene ima zajedničku među dužine cca. 8,50 duž koje se nalazi nezavršeni, zabatni, zid buduće kuće u dužini od 6,30 m. Tužitelj ne zna da li se postojeći zid nalazi na samoj međi ili je dijelom na k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tužene ili je možda uvučen cca. 15 cm u k. č. br. [katastarska čestica] koja vlasništvu tužitelja. Tužitelj izjavljuje da je postojeći nedovršeni zid izgradio na mjestu prethodnog zida ruševne kuće. Ostatak međe u dužini od cca 2,20 je neizgrađen i koristi se kao pješački prolaz. Uz među na k. č. br. [katastarska čestica]; k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužene uz prethodno opisani zid uređena je lijeha s cvijećem širine cca. 60 cm. Preostalu površinu k. č. br. [katastarska čestica] čine zatravljena zelena površina i betonirana površina koje su međusobno razdvojene metalnom ogradom s betonskim parapetom. Tužitelj je na upit vještaka iskazao da na objektu planira izvršiti sljedeće radove: srušiti – ukloniti ostatke postojećeg krovišta s pokrovom; srušiti – ukloniti ostatke postojećeg drvenog grednika; srušiti – ukloniti ostatke postojećeg unutarnjih zidova od nepečene opeke; izvesti betonske i armiranobetonske radove (armiranobetonsku podnu ploču, armiranobetonsku stropnu ploču, armirano betonske horizontalne serklaže (vijenac); sazidati nadozide i zabatni zid; izgraditi drvenu krovnu konstrukciju s pokrovom, izvesti toplinski izoliranu fasadu od ploča npr. ekspandiranog polistirena (EPS) debljine 15 cm; izvesti limarske radove (opšavni limovi na krovištu, horizontalni i vertikalni oluci). Tužitelj je iskazao da za nekadašnju građevinu koja je većim djelom srušena ne postoji tehnička dokumentacija kao što je snimak nekadašnje kuće i/ili projekt uklanjanja građevine, a za planirane radove ne postoji projektna niti bilo kakva druga tehnička dokumentacija, te da za izgradnju nove kuće ili rekonstrukciju postojeće nije ishodio građevinsku dozvolu. Tužitelj radove na izgradnji buduće kuće planira izvesti u gabaritima (visina, širina, dužina) koje je imala nekadašnja kuća. Iz mišljenja sudskog vještaka proizlazi da od svih radova koje je tužitelj naveo da planira izvesti pri izgradnji kuće na k. č. br. [katastarska čestica]; k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja s nekretnine k. č. br. [katastarska čestica]; k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužene nužno je izvesti jedino fasaderske radove na zabatnom, sjeveroistočnom zidu kuće dužine 6,30 m koji se nalazi uz među s nekretninom tužene. Površina zabitnog zida kad se završi biti će cca. 25,00 m2. Kako ne postoji nikakva projektna dokumentacija za planirane radove, površina zabatnog zida je izračunata prema izmjerama ostataka nekadašnje kuće te iskazu tužitelja da radove na izgradnji buduće kuće planira izvesti u gabaritima (visina, širina, dužina) koje je imala nekadašnja kuća. Fasaderski radovi na opisanom zidu površine 25,00 m2 uključuju sljedeće: zaštita raslinja i ograde na nekretnini tužene; postavljanje radne skele ukupne visine 4,80 m; priprema podloge / zida (čišćenje i izravnavanje); postavljanje rubnih fasadnih profila od pvc-a ili aluminija; postavljanje (lijepljenje i mehaničko pričvršćivanje) toplinsko-izolacijskih ploča npr. od ekspandiranog polistirena (EPS) debljine 15 cm; nanošenje armaturnog sloja građevinskog ljepila (1. sloj); postavljanje armaturne tekstilno-staklene mrežice; nanošenje armaturnog sloja građevinskog ljepila (2. sloj); nanošenje završnog dekorativnog sloja (akrilna, silikonsko-silikatna ili silikonska žbuka); demontaža radne skele; čišćenje nekretnine tužene, odnosno vračanje u stanje prije izvođenja radova. Za ostale radove koje tužitelj planira izvesti nije potrebno koristiti površinu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica]; k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužene. Za izvođenje opisanih fasaderskih radova na kući tužitelja koje je nužno izvesti s površine nekretnine tužene potrebno je 10 radnih dana s povoljnim vremenskim uvjetima, a to prije svega znači da se radovi ne smiju izvoditi kada je temperatura zraka niža od 5ºC ili viša od 30ºC, pri izravnom sunčevom zračenju i po kiši. Za izvođenje opisanih fasaderskih radova na kući tužitelja koje je nužno izvesti s površine nekretnine tužene potrebno je zauzimanje do 2,0 m širine uz zid kuće ukupno do 13,00 m2 površine k. č. br. [katastarska čestica]; k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužene. Tužitelj prije i za vrijeme izvođenja opisanih fasaderskih radova s površine nekretnine tužene mora zaštititi raslinje i ogradu na nekretnini tužene te nakon završetka radova očistiti nekretninu tužene, odnosno vratiti ju u stanje identično onom prije izvođenja radova.

10.2. Tužitelj je u podnesku od 20. kolovoza 2024. iznio da prihvaća vještački nalaz i mišljenje u cijelosti.

10.3. Tužena je u podnesku od 20. kolovoza 2025. navela da se protivi nalazu i mišljenju vještaka obzirom vještak prilikom izrade istog nije izvršio uvid u cijeli spis. Protivi se izvršenju svih radova, korištenju nekretnine tužene u ukupno 13,00 m2 te postavljanju fasade u debljini 15 cm jer time tužitelj prelazi među.

10.4. Iz pisanog očitovanja sudskog vještaka od 12. rujna 2025. proizlazi da je isti, a suprotno navodu tužene, izvršio uvid u cijeli spis, te se u nalazu i mišljenju očitovano na ono što ga je sud tražio.

10.5. Iz iskaza vještaka ČĆ proizlazi da ostaje kod danog nalaza i mišljenja od 1. lipnja 2024., da je za sve radove koje bi tužitelj imao izvesti na sjevernom zidu kuće potreban pristup na nekretninu tužene. Navodi da je prema iskazima stranaka na mjestu gdje je sada djelomično sagrađen sjeverni zid, prethodno srušen stari objekt. Obzirom je parcelacija predmetne nekretnine izvršena prema postojećim objektima, to prema njegovom mišljenju taj sjeverni zid se nalazi na samoj međi. Ukoliko bi tužitelj postavljao fasadu na taj sjeverni zid u debljini od 10 cm, tada bi vrlo vjerojatno dijelom prelazilo na nekretninu tužene. Radi se o potpuno ilegalnom građenju tužitelja bez odgovarajuće građevne dozvole, debljina fasadnog sloja određuje se ovisno o materijalu i namjeni objekta, a u konkretnom slučaju ne može procijeniti odnosno odrediti debljinu fasadnog sloja na sjevernom zidu nekretnine tužitelja. To iz razloga jer ne postoji projektna dokumentacija za konkretnu izgradnju. Debljina termoizolacijskog fasadnog sloja ovisi o vrsti termoizolacije, namjeni građevine i slojevima ugrađenog materijala u zidove, stropove, tzv. vanjsku ovojnicu. Ljudi iskustveno postavljaju fasadu u debljini sloja fasade od 5 do 10 cm. Ne postoji uniformno propisana debljina fasadnog sloja termoizolacije, već se ona izračunava za svaku zgradu pojedinačno, npr. razlika je u debljini da li se radi o zgradi izgrađenoj ciglom, ili građenoj u staklu. Na očevidu 26. travnja 2024. na licu mjesta utvrdio je da ustvari nema građevine već da se radi o ruševini, kao i da je sam tužitelj rekao da je tu bio neki objekt koji je on srušio pa da sada na temeljenima tog objekta gradi novi objekt. Zato nema odgovarajuću projektnu dokumentaciju. Ne može točno procijeniti namjenu te nekretnine, pretpostavlja stambenu. Ta nekretnina trenutno nije uvjetna za uporabu.

10.5.1. Tužitelj je prigovorio iskazu vještaka u dijelu gdje navodi da ta nekretnina nije uvjetna za uporabu jer da je u međuvremenu, od uviđaja suda na licu mjesta pa do danas, izveo radove na nekretnini, tako da trenutno fali samo krov. Vještak je na to odgovorio da, uzme li u obzir za istinit navod tužitelja da na predmetnoj nekretnini trenutno fali samo krov, bi pod tom pretpostavkom i dalje ta nekretnina bila neupotrebljiva za uporabu samom činjenicom što joj fali krov. Da bi nekretnina bila podobna za uporabu ista mora sadržavati akt o uporabi. Nakon što se nekretnina građevinski završi potrebno je provesti tehnički pregled i na temelju tog tehničkog pregleda komisija izdaje ili uskraćuje dozvolu za uporabu.

10.6. Cijeneći izvedene dokaze ovaj sud je utvrdio da je s nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužene nužno izvesti jedino fasaderske radove na zabatnom, sjeveroistočnom zidu kuće na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja dužine 6,30 m koji se nalazi uz među s nekretninom tužene te da fasaderski radovi na opisanom zidu površine 25,00 m2 uključuju zaštitu raslinja i ograde na nekretnini tužene; postavljanje radne skele ukupne visine 4,80 m; pripremu podloge / zida (čišćenje i izravnavanje); postavljanje rubnih fasadnih profila od pvc-a ili aluminija; postavljanje (lijepljenje i mehaničko pričvršćivanje) toplinsko-izolacijskih ploča npr. od ekspandiranog polistirena (EPS) debljine 15 cm; nanošenje armaturnog sloja građevinskog ljepila (1. sloj); postavljanje armaturne tekstilno-staklene mrežice; nanošenje armaturnog sloja građevinskog ljepila (2. sloj); nanošenje završnog dekorativnog sloja (akrilna, silikonsko-silikatna ili silikonska žbuka); demontaža radne skele; čišćenje nekretnine tužene, odnosno vračanje u stanje prije izvođenja radova.

11. Međutim, tužena navodi da se zid tužiteljevog objekta na kojem treba izvesti fasaderske radove nalazi na samoj međi s njezinom nekretninom, pa da bi tužitelj postavljanjem fasade u debljini 15-tak cm odnosno 10 cm prešao na njezinu nekretninu, time da jedino ukoliko bi debljina fasadnog sloja iznosila 1 do 1,5 cm tada ne bi prelazila među odnosno ne bi ulazila na nekretninu tužene.

11.1. Iz nalaza sudskog vještaka proizlazi da se tužitelj očitovao da ne zna da li se postojeći zid nalazi na samoj međi ili je dijelom na kč. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tužene ili je možda uvučen cca. 15 cm u kč. br. [katastarska čestica] koja je njegovu vlasništvu, dok je na ročištu 21. listopada 2025. iznio da zid njegove nekretnine nije postavljen na međi, već unutar granica nekretnine i da će postavljanje fasade na sjevernom zidu ostati unutar gabarita njegove nekretnine, dakle, neće priječi na nekretninu tužene. U svom iskazu tužitelj je iznio da su preostali radovi na objektu betoniranje vodoravnog serklaža, rušenje krova, uzidavanje sinsa, betoniranje deke i postavljanje krova, zazidavanje zabatnog zida, žbukanje zabatnog i kompletnog sjevernog zida, lijepljenje stiropora debljine 10 cm, navlačenje fasade 1 do 1,5 cm.

11.2. Ovaj sud nije prihvatio navode tužitelja da postavljanjem fasade u debljini od 10 cm, odnosno postavljanje (lijepljenje i mehaničko pričvršćivanje) toplinsko- izolacijskih ploča npr. od ekspandiranog polistirena (EPS) debljine 15 cm, kako je to naveo sudski vještak, ne bi prelazilo na nekretninu tužene. Tužitelj ničim nije dokazao da se sjeverni zid njegove kuće ne nalazi na međi, odnosno da postavljanjem fasade debljine od 10 cm ili 15 cm, ne bi prešao na nekretninu tužene, dok iz nalaza i mišljenja te iskaza sudskog vještaka proizlazi da obzirom je parcelacija nekretnine tužitelja izvršena prema postojećim objektima, to se prema njegovom mišljenju taj sjeverni zid nalazi na samoj međi, pa ukoliko bi tužitelj postavljao fasadu na taj sjeverni zid u debljini od 10 cm, tada bi vrlo vjerojatno dijelom prelazilo na nekretninu tužene.

11.3. Jednako tako, tužena je iznijela da ukoliko bi debljina fasadnog sloja iznosila 1 do 1,5 cm tada ne bi prelazila među odnosno ne bi ulazila na njezinu nekretninu, a da je tomu uistinu tako, kao i da je i samom tužitelju poznato da bi postavljanjem fasade debljine 10 cm prešao na nekretninu tužene, proizlazi i iz Sporazuma od 2. lipnja 2020. prema kojem je tužitelj u dogovoru s tuženom trebao postaviti fasadu debljine 1 – 1,5 cm, što ukazuje na zaključak da su stranke postizanjem tog sporazuma nesumnjivo ocijenile da fasada te debljina ne bi prelazila na nekretninu tužene.

11.4. Dakle, ovaj sud zaključuje da bi tužitelj postavljanjem fasade debljine 10 cm na sjeverni zid koji se nalazi na međi nekretnina stranaka, prekoračio među i zahvatio i dio zračnog prostora tuženičine nekretnine (cca do 8,5 cm) i time bi trajno ograničio tuženičina vlasnička prava, što ista nije dužna trpjeti. Tužena kao vlasnica zemljišta na kojem bi se privremeno trebali izvoditi radovi nije dužna trpjeti trajni ulazak fasade u svoj zračni prostor, a do čega bi prema navodu vještaka sasvim sigurno došlo postavljanjem tužiteljeve fasade na zid svog objekta, što tužena nije dužna trpjeti, i što ne predstavlja ostvarenje susjedskih prava, već nekih drugih, eventualnih stvarnih prava tužitelja. Naime, sukladno odredbi članka 107. stavka 1. ZV-a tužitelj ne smije svojom fasadom ući u zračni prostor tužene, jer to nije smisao susjedskih prava, a što je tužitelj upravo zatražio svojim tužbenim zahtjevom. Stoga je tužitelja u cijelosti valjalo odbiti s tužbenim zahtjevom i odlučiti kao u točki I. izreke presude.

12. Nadalje, ovaj sud se osvrće i na navod tužene da je tužba u ovoj pravnoj stvari bespredmetna, jer da je između stranaka postojao sporazum prema kojem su se 2. lipnja 2020. sporazumjeli da će tužitelj koristiti nekretninu tužene za uređenje svoje nekretnine, da će tužitelj izvoditi građevinske radove koji se sastoje u rušenju postojećeg krova, izgradnji istočnog serklaža i zida kuće na sjevernoj strani kuće, izgradnji vijenca odnosno horizontalnog serklaža duž sjevernog zida, izgradnji zabatnog zida, te žbukanje zida i postavljanje fasade debljine 1 – 1,5 cm. Za izvođenje navedenih radova potrebno je koristiti nekretninu u vlasništvu ĆĆ u trajanju od 2 mjeseca, pri čemu će se na nekretninu ĆĆ postaviti skela te je objektivno potrebno za izvođenje navedenih građevinskih radova 7 dana, da je ĆĆ suglasna da se predmetno zemljište u njezinom vlasništvu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koristi za potrebe navedenih radova AĆ, pri čemu se njezina nekretnina može koristiti u širini od 1,5 m od postojeće kuće AĆ gledajući u pravcu juga. Stranke su utvrdile početak izvođenja radova sa 5. lipnja 2020.

12.1. Na okolnost izvođenja radova prema sporazumu od 2. lipnja 2020., odnosno na okolnost utvrđenja zbog kojih razloga tužitelj u roku od 2 mjeseca nije izveo radove iz sporazuma od 2. lipnja 2020., saslušani su svjedoci HĆ i OĆ, tužitelj i tužena.

12.2. Iz iskaza svjedoka HĆ proizlazi da mu je tužitelj ujak, da tuženu poznaje iz viđenja i s njom nema nikakve kontakte i nije u zavadi. Ima SSS, zaposlen je kao građevinski radnik u građevinskoj firmi Habicon d.o.o., gdje radi unazad 4 godine. Ujak ga je angažirao za obavljanje građevinskih radova početkom mjeseca lipnja 2020. godine na njegovoj kući u [adresa]. Zid na kući tužitelja do vrta tužene bio je derutan, otpadala je žbuka, i on je trebao sazidati novi zid. S tim je započeo, a prethodno je taj zid srušio, a te radove je obavio sam. Kada je srušio zid, zid je ponovno sazidao. Trebali su i nešto malo krov sanirati, ali je na poslu nastradao, jer je ozlijedio koljeno i završio je na dugotrajnom bolovanju. Na bolovanju je bio 5 mjeseci. Nakon završetka bolovanja, nije nastavio raditi na kući tužitelja, ne zna iz kojih razloga. Bio je poslije u posjeti kod tužitelja i može reći da taj zid sada bolje izgleda. Ne zna kakvi su odnosi između tužitelja i tužene. Kada je obavljao radove na kući tužitelja, njemu osobno nitko nije branio obavljati te radove. Kada je obavljao radove zidanja, te radove je obavljao sa nekretnine svog ujaka. Ozljeda se dogodila 3. srpnja 2020. te je bio na bolovanju do mjeseca prosinca 2020. godine. Na kući tužitelja je prije toga sam izvodio radove. Na upit: "Da li je pojedine radove obavljao iz dvorišta gospođe A" izjavio je da nije. Na upit: "Da bi se radovi završili u potpunosti, da li je potrebno ući u dvorište tužene?", izjavio je potvrdno. Na upit: "Kada je zidao zid o kojem je govorio?", izjavio je da je to bilo početkom mjeseca lipnja 2020. godine. Na upit: "Da li se zidanje zida dogodilo možda par mjeseci ranije?", izjavio je da nije. Na upit: "Da li je zidanje zida dovršeno'", izjavio je da je zid zazidan, ali treba obaviti i ostale radove. Na upit: "Koje je radove ugovorio sa svojim ujakom?", izjavio je da je dogovorio zidanje, šalovanje i sve što treba. Na upit: "Što sve treba, što konkretno?", izjavio je da je dogovoreno šalovanje stupova, stepenica, serklaža zabata – vijenca. Na upit: "Gdje se nalaze stupovi?", izjavio je da se nalaze na uglovima tog zida koji je bio srušen. Na upit: "Što se nalazi na uglovima zida?", izjavio je da se nalaze betonirani stupci. Šalovanje stupaca je dovršeno, a sada treba obaviti ostale radove, žbukanje, postavljanje stiropora. Treba postaviti stiropor debljine 15 cm. Na upit: "Da li je horizontalni serklaž iznad tog zida izveden?", izjavio je da jeste. Na upit: "Da li još treba kakav serklaž izgraditi prema vrtu tužene?", izjavio je da ne treba. Na upit: "Koje još radove treba obaviti?, izjavio je da treba ožbukati zid, postaviti stiropor i navući fasadu. Na upit tužitelja izjavio je da su on i tužitelj dogovorili da svjedok obavi radove koje zahtijeva tužitelj, a zahtijevao je da se obave građevinski dijelovi, konkretno šalovanje, betoniranje stupova i zidanje. Na upit: "Da li je zahtijevao i druge radove prije ovih radova?", izjavio je potvrdo, a to su radovi u kući, jer je strop i ostalo dosta trulo, kao i rušenje tog zida. Na upit: "Da li se preostali radovi mogu obaviti sa nekretnine tužitelja?, izjavio je da se ne mogu obaviti sa nekretnine tužitelja, nego sa nekretnine tužene, npr. postavljanje stiropora na vanjski zid ne može se polijepiti sa nekretnine tužitelja. Na upit: "Koje je radove potrebno obaviti vezano za rušenje stropa?, izjavio je da se radi o stropu u kuhinji i sobi kuće tužitelja, potrebno je stropove srušiti do kraja, napraviti krov i zabate zazidati, a jedan dio se može obaviti sa unutarnje strane, a drugi dio mora se obaviti izvana sa nekretnine tužene. Konkretno sa nekretnine tužene potrebno je u vezi sanacije stropova obaviti dozidavanje zabata te također sanaciju krova. Na krovu treba zamijeniti rogove i postaviti crijep. Na upit: "Da li se zabatni zid može zidati sa nekretnine tužitelja?", izjavio je potvrdno.

12.3. Iz iskaza svjedoka OĆ, proizlazi da poznaje tužitelja, da je isti bratić njegove supruge, odnosno tužene. Sa tužiteljem nema nikakvih kontakata, ne bi rekao da je u zavadi sa navedenim, ima neposrednih saznanja o svemu onome što tužitelj radi njegovoj supruzi. Nekretnine tužitelja i tužene su susjedne, te je tužitelj podnio tužbu da bi vršio građevinske radove sa nekretnine tužene. Postigli su sporazum da se tužitelju odobri korištenje nekretnine tužene u trajanju od 2 mjeseca za izvođenje građevinskih radova. Taj sporazum je ispoštovan u potpunosti. Bio je dogovor da tužitelj plati naknadu tuženoj od 500,00 kuna za eventualno nastalu štetu na nekretnini tužene. Sporazum je ispoštovan samo sa njihove strane, s obzirom da tužitelj nije ništa napravio u tom periodu. Nije upoznat iz kojih razloga on nije postupio po tom sporazumu. Misli da po tom sporazumu je tužitelj trebao izvesti radove na fasadi i to radove žbukanja. On nije nikada vidio da itko tamo išta radi, jedino što su periodično nalazili štetu na nekretnini, u vidu uništavanja usjeva, cvijeća, bacanja opušaka, otuđivanja alata za obradu vrta. Supruga i on ne žive na toj adresi, a tamo dolaze gotovo svakodnevno. Njegova supruga obrađuje vrt na toj nekretnini. Koliko zna, tužitelj nije ništa poduzeo u smislu toga da bi produžio taj rok od dva mjeseca za izvođenje građevinskih radova, niti je govorio o razlozima zašto nije obavio radove. Uopće nisu u takvom kontaktu da bi razgovarali. Vizualnim pregledom nekretnine tužitelja sa nekretnine tužene nije uočio da su ikakvi radovi obavljeni na nekretnine tužitelja. Jedino što je mogao uočiti je da je na prednjoj strani svog objekta napravio proširenje na zajedničkom prolazu. Oduzeo je jedan komad prolaza. U svezi toga, nije pokretan sudski postupak. Na upit: "Da li je, prije mjeseca lipnja 2020. godine, mijenjan zid na sjevernoj strani nekretnine tužitelja?", izjavio je da takvo što nije primijetio. Na upit: "Da li je sjeverni zid na kući tužitelja ožbukan i postavljena fasada?", izjavio je da takvo što nije uočio. Na upit: "Da li je u periodu od 1. lipnja do 1. kolovoza 2020., prilikom dolazaka na svoju nekretnine uočio obavljanje građevinskih radova na njegovoj nekretnini, i to postavljanje serklaže, odšalovani betonski stupci i slično?", izjavio je da se ne sjeća da je takvo što vidio. Na upit: "Da li mu je poznato da li se prvo rade serklaže te zida ili obrnuto?", izjavio je da to ne pripada njegovoj struci i da mu to nije poznato niti ga zanima. Po struci je informatičar

– elektronički mehaničar. Na upit: "Da li je bilo prijava policije u svezi međususjedskih odnosa?", izjavio je da je bila prijava od strane njegove supruge u svezi krađe pošte koju prijavu je podnijela u policijskoj postaji. Tužitelj im je također obio novopostavljeni ormarić za poštu, ali to nisu prijavljivali, jer su bili mišljenja da policija neće reagirati te su postavili novi ormarić. Na upit: "Da li su na nekretnini tužene postavljene kamere i ako jesu kada?", izjavio je da su kamere na svojoj nekretnini bili prisiljeni postaviti zbog učestalog pravljenja štete od strane tužitelja AĆ, to su postavili početkom ove godine. Nakon toga, štete se nisu nastavile te tužitelj sada uporno radi na tome da se kamere uklone, jer da mu narušavaju privatnost. Kamere su postavljene isključivo radi sprječavanja nanošenja daljnje štete na nekretnini tužene. Zamjenik punomoćnika tužitelja stavlja primjedbu na iskaz svjedoka navodeći da je iskaz svjedoka neistinit u dijelu kada iskazuje da se ne sjeća jesu li radovi u spornom razdoblju rađeni, s obzirom da je svakodnevno tamo dolazio i da se radi o vremenu unazad dvije godine. Nakon što je saslušao primjedbu, svjedok je izjavio da ostaje kod svog iskaza, te da je govorio istinu. Izjavljuje da je vidio sada da taj zid sada izgleda jednako kao što je i ranije izgledao.

12.4. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je vlasnik dvije nekretnine u [adresa], kao i tužena te su njihove nekretnine susjedne. Tužena i on su u srodstvu, tj. bratić i sestrična. Njihovi su odnosi narušeni od 2017. godine, vezano za njegovu nekretninu, a spor je bio sa sada pokojnim ocem tužene, te se kod ovog suda vodi još jedan postupak, u predmetu broj: P-1044/2018. Od tada je imao problema sa ocem tužene koji je živio u [adresa], tužena živi u [adresa]. Nakon smrti oca tužene, ima problema sa tuženom vezano za nekretninu. Na svojoj nekretnini u [adresa], mora izvesti vrlo obilne radove radi saniranja nekretnine. Umirovljenik je sa mirovinom od 4.000,00 kuna i ne može ishoditi kredit kod banke i jedini način da sanira nekretninu je povremeno svojim snagama. Početkom mjeseca kolovoza 2018. godine urušio se zid na njegovoj kući, dio stropa i dio krova, te je navedeno bilo potrebno sanirati, a prvo je trebalo izvesti rušenje koje je izveo u mjesecu kolovoza 2018. godine, trebalo je izbetonirati donje temelje, a da bi se betoniralo trebalo je šalovati sa obje strane, taj dio je obavio i izbetonirali su. U mjesecu rujnu 2018. godine sada pokojni otac tužene je stavio lokot na vrata i nije imao mogućnost pristupa sa nekretnine tužene radi obavljanja radova. Od tada pa do mjeseca lipnja 2020. godine, uz pomoć odvjetnika, pokušavao je naći dogovor – sporazum da on to napravi i uspjeli su se sporazumjeti i on je počeo raditi. Radili su, angažirao je nećaka HĆ da mu pomaže u izvođenju radova. Počeli su obavljati u mjesecu lipnju 2020. godine prema sporazumu. Izvršeno je betoniranje okomitih serklaža - četiri komada, i uzidali su sjeverni zid između serklaža. Po završetku tog dijela posla, početkom mjeseca srpnja 2020. godine nećak je doživio ozljedu na radu i završio je sa nogom u gipsu, što su tužena i njezin suprug vidjeli da ima nogu u gipsu i jako dobro znaju da je njegov nećak non-stop radio sa njim, a ne po izjavama odvjetnika tužene da je angažirao neku tvrtku jer on za to nema novaca. Nećak je bio na bolovanju do mjeseca prosinca 2020. godine. U mjesecu prosincu 2020. godine je bio drugi val korone, tako da nije mogao nastaviti sa radovima do proljeća 2021. godine. Otac tužene je umro na Božić 2020. godine te je smatrao da iz poštovanja ne bi trebao ulaziti u neke svađe i siliti da se to uopće uradi. U mjesecu svibnju 2021. godine je htio nastaviti sa radovima, ali su vrata na nekretnini tužene bila zaključana i nije mogao nastaviti sa radovima te je bio prisiljen angažirati odvjetnika i pokrenuti tužbu, da bi završio radove. Od mjeseca lipnja 2021. godine pa sve do pripremnog ročišta se stalno pokušavalo da se dogovore izvan suda, mada je na kraju ispalo jasno da odvjetnik tužene namjerno odugovlači spor, a bilo mu je jasno, s obzirom na međuljudske odnose između njih, da do sporazuma neće doći. Nakon što je tužitelju predočen zapisnik – izjava o namjeri izvođenja radova upotrebom tuđe nekretnine od 2. lipnja 2020. na listu 34 spisa, izjavljuje da je to taj sporazum koji je postignut u lipnju 2020. godine i kojeg je potpisao, potom je došlo do prekida radova, i kada je htio nastaviti radove, morao je podnijeti tužbu i više nije došlo do nikakvog sporazuma. Većinu radova koje je obavio, obavio je sa svoje nekretnine, a samo kada je bila nužda je obavljao sa nekretnine tužene. Navodi tužene da im nanosi štetu su potpuno neosnovani, jer nikada za to nije podnijela prijavu niti je ikada policija mu dolazila u svezi toga na vrata. Nekretnine tužitelja i tužene su dvorišne kuće, cijelom dužinom nalazi se uski prolaz, prostor je vrlo skučen, te ne postoji mogućnost da se radovi odjednom kompletno obave nego se moraju obaviti parcijalno, pa čak da to radi i tvrtka za građevinske radove. Samo obavljanje radova koje je potrebno obaviti na njegovoj nekretnini ne traje toliko dugo, ali ima problem vezano za isporuku naručenog materijala, komunalne usluge i ostalo što je nužno, a što sve vremenski traje pa smatra da to treba uzeti u obzir. Tvrdnja odvjetnika tužene da se radovi mogu obaviti za dva tjedna je nerealna te smatra da u tom roku niti građevinska tvrtka ne može obaviti te radove. Njegovo laičko mišljenje, a uzimajući u obzir međufaze koje su potrebne za nabavku materijala i ostalo, je potrebno za obavljanje radova na njegovoj nekretnini cirka 2 mjeseca za pristup sa nekretnine tužene. U konkretnom slučaju ostalo je za izvesti slijedeće radove: betoniranje vodoravnog serklaža, rušenje krova, uzidavanje sinsa, betoniranje deke i postavljanje krova, zazidavanje zabatnog zida, žbukanje zabatnog i kompletnog sjevernog zida, lijepljenje stiropora debljine 10 cm, navlačenje fasade 1 do 1,5 cm. To su radovi koje napraviti da bi se nekretnina u potpunosti sanirala. Ne živi u toj nekretnini koju treba sanirati, već na istoj adresi ima još jednu nekretninu, u naravi kuća, na kojoj nekretnini mora sanirati samo zabat, što može učiniti samo sa nekretnine tužene. Radovi koji su predmetnom spora se trebaju obaviti na nekretnini na kojoj on ne živi. Korištenje nekretnine tužene mu je potrebno samo kada dođe u fazu građevinskih radova postavljanja fasade. Na upit: "Da li je isplatio kakvu naknadu tuženoj?", izjavio je da joj je isplatio naknadu iznosu od 500,00 kuna prema sporazumu od mjeseca lipnja 2020. godine. Na upit: "Da li ima građevinski dozvolu za izvođenje tih radova?", izjavio je da ima građevinski dozvolu za tu nekretninu, da on popravlja tu nekretninu i ne radi ništa novo. Na upit: "Da li ima elaborat o rušenju objekta?", izjavio je da nema. Na upit: "Da li je ikada od tužene zatražio produženje sporazuma za izvođenje radova koje navodno nije uspio izvesti?", izjavio je da su se pokušavali dogovoriti, ali nije uspjelo te su tužena i njezin suprug izjavili da ne komuniciraju. U više navrata je tražio produljenje roka od tužene za nastavak radova i to usmenim putem.

12.5. Iz iskaza tužene ĆĆ, proizlazi da su tužitelj i ona u srodstvu, da su njihovi odnosi narušeni već iz prethodnih generacija, a između nje i njega konkretno bio je odnos na distanci, ali nisu bili puno u kontaktu te nije bilo nekih većih trzavica, sve dok tužitelj nije gurnuo njezinog oca, koji je uslijed toga završio na Hitnoj sa lakšim ozljedama, ali to je bio čovjek u dobi od 84 godine na štakama. 2020. godine je od tužitelja dobila odnosno od njegovog odvjetnika dopis da ju tuži da nije dopustila pristup sa svoje nekretnine da bi on obavio građevinske radove na svojoj kući. Međutim, on ju to nikada nije niti pitao. Nakon što je dobila obavijest da je tužena zbog toga, našli su se njihovi odvjetnici i oni, i napravili su taj sporazum da može koristiti nekretninu u njezinom vlasništvu od 2. lipnja 2020. do 2. kolovoza 2020. Što se tiče obavljanja građevinskih radova, tužitelj nije postupio po tome, već je uklonio sve ono što je smatrao da će smetati u njezinom vrtu, i to ogrjevna drva, veliko bure iz kojeg je grabila vodu za vrt, uništio je cijeli dio biljaka koje je posipao sa nekim sredstvom od kojeg su biljke u roku od 2 dana uginule. U sporazumu su se dogovorili da će vrt ostati u stanju u kakvom ga je našao, da će vratiti drva na mjesto odnosno sve ostaviti kako je i bilo, međutim, ništa od toga se nije dogodilo. U ta dva mjeseca nije bilo nikakvih radova, osim gaženje po nasadima, a to zna jer tamo dolazi svaki dan. Na toj adresi živi njezina majka, koja je teško pokretna i ona dolazi svakodnevno jer obilazi majku. Tužitelj nije tražio produljenje roka za obavljanje radova niti su uopće razgovarali. Nakon isteka roka, još duže vremena s obzirom da je vrt bio uništen, kapija nije bila zaključana mjesecima nakon isteka roka tužitelju za obavljanje radova. Nakon određenog vremena, kada je posadila još neke dodatne biljke, pa ih je tužitelj uništavao, bila je primorana staviti bravicu i zaključati, s napomenom da na toj kapiji nikada nije bio niti lokot niti lanac. Nakon što je stavila bravicu, ništa se nije događalo, a tužitelj nije tražio od nje da nastavi radove, već je nastavio sa tužbom koju je podnio ranije. Jedino što je nastavio što god mu je palo pod ruku uništavati od poštanskog sandučića pa nadalje. Bila je u policiji, jer je nestala kanta za komunalni otpad, ali su rekli da to nije njihov posao. Njezini roditelji su na toj nekretnini živjeli od 60-tih godina prošlog stoljeća, te nikada nisu imali problema sa susjedima pa je zato smatrala da je to počinio tužitelj. Nije uočila da je tužitelj na svojoj nekretnini obavljao radove sa njezine nekretnine, on je radio iznutra na kući, ali za to mu nije bila potrebna njezine nekretnina. Nakon isteka roka za obavljanje radova, ništa se dalje nije događalo i nije uočila da je tužitelj obavljao radove na svojoj nekretnini sa njezine nekretnine. Imao je pristup na njezinu nekretninu do kraja 2020. godine. Nakon toga su stavili bravicu odnosno stavili su funkcionirajuću bravicu, s obzirom da prijašnja nije radila. Zanima ju koliko dugo tužitelj može koristiti to što mu je dozvolila. Prema sporazumu tužitelj je trebao postaviti skelu, a skelu uopće nije postavio. Tužitelju je bila odobrila pristup nekretnini za obavljanje radova u roku određenom sporazumom. Na upit: "Koliko često je dolazila na nekretninu u [adresa]", izjavila je da je dolazila svaki dan, a vremenski je ostajala kod majke ovisno kako joj je što trebalo, nekada je bilo sat vremena, nekada tri sata, nekada pola sata. Na upit: "Da li je ikada pokretala tužbu za naknadu štetu protiv tužitelja?", izjavila je da nije. Tužena izjavljuje da želi da uđe u sudski zapisnik da nakon što je tužitelj u siječnju 2020. godine podnio tužbu i nakon što su izvan suda postigli sporazum, da tužitelj nije povukao tužbu, te smatra da tužitelj sve ovo čini da bi ju maltretirao, jer ne vidi drugi razlog. Ta kuća tužitelja stoji razrušena dugi niz godina. Na upit tužitelja: "Da li joj je poznato da je vođen dugogodišnji spor između njegovog oca i njezine majke upravo vezano za predmetni zid?", izjavila je da joj je poznato jer je i ona bila tužena. Ne zna kada je završio taj sudski spor. Pokojni stric ju je tužio radi derutnog zida sačinjenog od prijesne cigle, zato što mu zid jer ona zalijeva svoj vrt. Na upit tužitelja: "Da li je ikada podnijela prijavu protiv njega za bilo kakvo maltretiranje i uznemiravanje?", izjavila je da još nije. Na upit tužitelja: "Da li je on podnio protiv nje radi uznemiravanja?", izjavila je da jeste, da mu je pozvonila na vrata, i pitala ga zašto je iskopao ružu u njenom dvorištu staru 20 godina, što je on negirao, na što mu je rekla da ostavi njezin vrt na miru jer će ga natjerati da skine fasadu i klima-uređaj jer je ušao u njezin posjed, pa ju je tužitelj prijavio policiji radi uznemiravanja. Na upit tužitelja: "Zašto se protivi vještačenju po vještaku geodetske struke, navodi da je u ranijem sporu pravomoćno utvrđeno da je tužena prekoračila njegovu među sa svojom ogradom, a od njegovog zida do međe ima najmanje 20 cm?", izjavila je da međa nije sporna, međutim da su radovi na kući u kojoj tužitelj stanuje već prešli među, a ako bi stavio fasadu debljine 15 cm, na predmetnu nekretninu sigurno bi prešao među. Zamjenik punomoćnika tužitelja stavio je primjedbu na iskaz tužene u dijelu gdje navodi da nije ništa rađeno na nekretnini tužitelja u periodu kada je sklopljen sporazum, na šro je tužena izjavila da nije rađeno sa njezinog zemljišta, a iznutra u kući tužitelja je rađeno, ali ne sa njezine nekretnine.

12.6. Dovodeći u svezu iskaz svjedoka HĆ i iskaz tužitelja, ovaj sud je utvrdio da je svjedok HĆ početkom lipnja 2020. godine, a nakon postizanja sporazuma između stranaka, počeo s radovima na kući tužitelja, da je u dogovoru s tužiteljem trebao izvesti zidanje, šalovanje stupova, stepenica, serklaža zabata – vijenca, da je odradio rušenje i zidanje zida, da je te poslove odradio s nekretnine tužitelja i da nje za izvođenje istih trebao pristupiti na nekretninu tužene, da je 3. srpnja 2020. ozlijedio koljeno na poslu i da više nije moga nastaviti s radovima na kući tužitelja, kao i da su preostali za obaviti još radovi žbukanja i postavljanja stiropora, a za obavljanje kojih je potrebno pristupiti na nekretninu tužene. I sama tužena u iskazu potvrđuje da je tužitelj izvodio radove na svojoj nekretnini, ali da ti radovi nisu izvođeni s njezine nekretnine, već s nekretnine tužitelja. Proizlazi da je tužitelj nakon sporazuma kojeg je postigao s tuženom 2. lipnja 2020. započeo s izvođenjem radova na svojoj nekretnini i da je izveo rušenje i zidanje zida, postavljanje stupova, dok su preostali radovi žbukanja i postavljanja fasade na nekretnini tužitelja, a koje j moguće obaviti s nekretnine tužene. Tužitelj je radove obavljao angažirajući svog nećaka, a nakon što je nećak ozlijeđen, tužitelj je stao s radovima, a tužena je vidjevši da radovi ne napreduju, odnosno da joj tužitelj radi štetu na nekretnini, onemogućila tužitelju pristup na svoju nekretninu. Tužitelj, iako zbog ozljede pomagača – nećaka, corona virusa, nije mogao pravovremeno obaviti radove na kući sukladno sporazumu s tuženom, time da nije od tužene zatražio produženje roka.

12.7. Iako tužitelj nije u cijelosti postupio prema sporazumu koji je sklopio s tuženom u danom mu roku, odnosno iako je tužena onemogućila tužitelju pristup na svoju nekretninu, ovaj sud ocjenjuje da predmetni sporazum nema utjecaja na ovaj postupak. Naime, tužena je i tijekom ovoga spora, neovisno o nepoštivanju roka izvođenja radova od strane tužitelja a kako je isti određen sporazumom od 2. lipnja 2020., bila spremna na mirno rješenja spora s tužiteljem, pa je tako i nakon ročišta održanog 22. srpnja 2022., na suglasan prijedlog stranaka, strankama dana mogućnost da mirno riješe ovaj spor, neovisno o izrijekom postignutom sporazumu i rokovima i tom sporazumu. Prema tome, tužena se ne može u jednom trenutku pozivati na sporazum, i rok koji je dala tužitelju, da bi u drugom trenutku navodila da tužitelj nije u roku iz sporazuma izveo predviđene radove, pa da bi onda time tužitelj u ovom postupku izgubio pravni interes za vođenje ovoga spora.

13. Odluka suda o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a i članka 155. ZPP-a, te su tuženoj priznati i dosuđeni troškovi sukladno Tarifi o naknadama i nagradama za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23. – dalje u tekstu: Tarifa). Tuženoj je priznat trošak zastupanja po punomoćniku- odvjetniku, i to za:

- zastupanje na ročištu 8. studenoga 2021. u iznosu 50,00 eura (Tbr. 9. točka 5. Tarife),

- sastav odgovora na tužbu od 9. prosinca 2021. u iznosu 200,00 eura (Tbr. 7. točka 1. Tarife),

- zastupanje na ročištu 11. svibnja 2022. u iznosu 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1. Tarife),

- zastupanje na ročištu 22. srpnja 2022. u iznosu 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1. Tarife),

- zastupanje na ročištu 5. travnja 2024. u iznosu 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1. Tarife),

- zastupanje na očevidu 20. svibnja 2024. u iznosu 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1. Tarife),

- sastav podneska od 21. kolovoza 2025. u iznosu 200,00 eura (Tbr. 8. točka 1.),

- sastav podneska od 3. listopada 2025. u iznosu 200,00 eura (Tbr. 8. točka 1.),

- zastupanje na ročištu 21. listopada 2025. u iznosu 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1. Tarife),

ukupno 1.650,00 eura, što uvećano za pripadajući iznos PDV-a daje iznos od 2.062,50 eura.

13.1. Tuženoj nije priznat trošak sastava "odgovora na tužbu od 24. studenoga 2020.", budući se tu uopće ne radi o odgovoru na tužbu, već samo o podnesku kojim tužena obavještava sud da nije dobila primjerak tužbe na koji bi mogla dati odgovor. Nije joj priznat niti trošak sastava podneska od 7. studenoga 2021., budući isti nije bio potreban za vođenje ovoga postupka. Nije joj priznat trošak sudske pristojbe za presudu, budući tužena nije obveznica plaćanja sudske pristojbe za presudu.

14. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci.

U Osijeku 25. studenoga 2025.

Sutkinja: Ljiljana Jakša

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (članak 335. stavak 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (članak 335 stavak 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz članka 335. stavka 9. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (članak 335. stavak 11. ZPP).

Ova presuda se može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. Zakona o parničnom postupku, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. Zakona o parničnom postupku.

O žalbi odlučuje županijski sud.

Dostavljeno:

1. Zajednički odvjetnički ured Darko Šuper, Iva Kovačev Radić, Ivan Jukić, Dino Vukušić i Ena Petrović u Osijeku

2. Damir Ratković, odvjetnik u Osijeku

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte