Republika Hrvatska

Općinski građanski sud u Zagrebu

Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. R1 Ob-2654/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice SM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Zoranu Horvatiću, odvjetniku u Zagrebu protiv prveprotustranke SMH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i drugeprotustranke KM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], obje zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Radomir Glumičić i Anja Lubin, odvjetnicima u Zagrebu, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 25. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice SM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pokojnog NM, OIB: [osobni identifikacijski broj], s posljednjim mjestom prebivališta u [adresa], koja izvanbračna zajednica je trajala od 2001. do dana njegove smrti 21. rujna 2021.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog, radi donošenja odluke kojom će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između nje i sada pok. NM, a koja je od 2001. do smrti NM koji je preminuo **.**.2021.

1.1. U prijedlogu predlagateljica navodi da su protustranke u ovom postupku zakonski nasljednici iza pok. oca NM, umrlog **.**.2021.. Sin TM i iz izvanbračne zajednice ostavitelja s ovdje predlagateljicom kći AM, odrekli su se nasljedstva.

1.2. Nadalje, predlagateljica je s prednikom protustranaka NM bila u vezi od 1999. Predlagateljica i prednik protustranaka NM imaju zajedničko dijete AM, rođenu **.**.2000. koju je NM uz pristanak predlagateljice priznao kao svoje dijete pred matičarima, Matičnog ureda Medveščak.

1.3. Predlagateljica i prednik protustranaka NM od 2001. godine do 2009. godine žive zajedno kao ekonomska i emotivna izvanbračna zajednica u zajedničkom kućanstvu na adresi u [adresa]. Od 2009. do 2012. zajedno žive u [adresa], na adresi [adresa]. Nakon toga, do smrti NM **.**.2021. izvanbračni partneri nadalje žive svakodnevnu emotivnu i ekonomsku zajednicu, ali borave na različitim adresama. Predlagateljica živi na adresi u [adresa], a prednik protustranaka na adresi u [adresa]. Izvanbračni partneri bez obzira na različite adrese svakodnevno provode vrijeme zajedno, boraveći u stanu predlagateliice i ostvaruju u potpunosti sve atribute ekonomske i emotivne zajednice. Cijelo vrijeme trajanja izvanbračne zajednice izvanbračni partneri zajedno sudjeluju u odgoju i financiranju potreba kćeri AM. Financiraju nadalje međusobno potrebe njihovih kućanstva. Predlagateljica je financirala radove na uređenju kuće u [adresa], na način da je bila sudužnik po ugovoru o kreditu, sklopljen kod OTP banke d.d. Izvanbračni partner NM pak financirao je radove na uređenju stana predlagateljice u [adresa]. Partneri su zajedno provodili slobodno vrijeme, međusobno se potpomagali, išli na izlete, druženja i kulturna događanja, često posjećivali zajedničke prijatelje, provodili godišnje odmore s kćeri itd.

1.4. Predlagateljica je sada umirovljenica, korisnica starosne mirovine prema rješenju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Zagrebu, Klasa: UP/I 140-02/24-01/03340657037, Urbroj: 341-25-05/3-24-117819 od 23.07.2024. godine. Predlagateljica ima pravni interes za utvrđivanje statusa izvanbračne zajednice, kako bi u smislu članka 22. Zakona o mirovinskom osiguranju („NN“ 157/13,151/14, 33/15,93/15,120/16,18/18,62/18,115/18,102/19,84/21,119/22), a u svezi s čl. 65. ZID ZOMO-a ostvarila pravo na obiteljsku mirovinu.

1.5. Slijedom navedenog, predlagateljica predlaže da sud nakon provedenog postupka rješenje kojim će se utvrditi postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice ŠM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pokojnog NM, OIB: [osobni identifikacijski broj], s posljednjim mjestom prebivališta u [adresa], koja izvanbračna zajednica je trajala od 2001. do dana njegove smrti 21. rujna 2021.

2. Protustranke u svojem odgovoru na prijedlog u bitnome ističu da se protive prijedlogu jer smatraju da je od utjecaja što su predlagateljica i pok. NM živjeli na različitim adresama, te predlažu da se odbije prijedlog predlagateljice.

2.1. Tijekom postupka su protustranke se suglasile sa zahtjevom predlagateljice i priznale joj zahtjev.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u smrtni list za NM izdan od Matičnog ureda Novi Zagreb od 4. rujna 2024. (list 4 spisa), rodni list za AM izdan od Matičnog ureda Dubrava od 15. rujna 2011. (list 5 spisa), izvadak iz matice rođenih za AM izdan od Matičnog ureda Medveščak (list 6 spisa), Rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područni služba u Zagrebu Klasa: UP/-140-02/24-01/03340657037, Urbroj: 341-25-05/3-24-117819 od 23. srpnja 2024. (list 7-8 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pok. NM, posl.br. O- 7974/2021, UPP/OS-97/2021-14 od 17. prosinca 2021. donesenim po javnom bilježniku Jožici Matko - Ruždjak, javnom bilježniku u Zagrebu (list 10-11 spisa), elektronički zapis o prebivalištu za protustranke (list 19-20 spisa), zapisnik javnog bilježnika Jožice Matko – Ruždjak posl.br. O-7974/2021, UPP/OS-97/2021-12 od 17. prosinca 2021. (list 44-46 spisa), ugovor o kreditu broj 235018 sklopljen 15. rujna 2011. (list 46-53 spisa), odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

3.1. Sud nije izvodio daljnje dokaze s obzirom na to da su stranke odustale od njih i predložile donošenje odluke prema prijedlogu predlagateljice.

4. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka, čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23), u vezi s čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj 59/23) te je odlučeno da je prijedlog predlagateljice osnovan.

5. Uvidom u rodni list za AM utvrđeno je da su kao roditelji upisani ovdje predlagateljica i sada pok. NM.

6. Među strankama nije sporno, a isto proizlazi iz cjelokupne dokumentacije da su protustranke kćerke pok. NM i S.

7. Uvidom u smrtni list za NM izdan od Matičnog ureda Novi Zagreb od 4. rujna 2024. (list 4 spisa), utvrđeno je da je umro **.**.2021. u Zagrebu te da u trenutku smrti nije bio oženjen.

8. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza pok. NM, posl.br. O-7974/2021, UPP/OS-97/2021-14 od 17. prosinca 2021. donesenim po javnom bilježniku Jožici Matko - Ruždjak, javnom bilježniku u Zagrebu (list 10-11 spisa), utvrđeno je da su se djeca pok. NM, TM i AM odrekli nasljedstva, a protustranke prihvatile nasljedstva. Također je utvrđeno da je kćer AM rođena u izvanbračnoj zajednici ostavitelja i ovdje predlagateljice. Navedeno rješenje postalo je pravomoćno 9. veljače 2022.

9. Iz dostavljene dokumentacije i očitovanja stranaka proizlazi da su stranke zajedno živjele na adresi u [adresa] do 2009., nakon čega je pok. NM počeo živjeti i na adresi [adresa].

9.1. Također, s tim u vezi se ističe da je u Odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posl.br. Rev-1121/07-2 od 22. studenoga 2007. zauzeto stajalište da za postojanje trajnije izvanbračne zajednice između muškarca i žene nije odlučno da partneri žive na istoj adresi.

10. Nadalje iz dostavljene dokumentacije proizlazi da su predlagateljica i pok. NM imali zajedničko dijete AM koju su zajedno odgajali te imali oko nje zajedničku roditeljsku skrb. Za vrijeme trajanja zajednice nisu sklopili brak, nisu imali druge partnere niti su tijekom zajedničkog života sklapali brak s drugim osobama.

10.1. Predlagateljica i pok. NM su zajedno uređivali kuću na adresi [adresa] za koju su podigli kredit, a on je financirao radove na stanu u [adresa], te su prema navodima predlagateljice zajedno išli na društvena događanja, provodili godišnje odmore s kćeri i nisu prekidali zajednicu do njegove smrti te su živjeli kao muž i žena. Navedeno su protustranke prvo osporile, a potom su navele da priznaju te navode.

11. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je između predlagateljice i pok. NM postojala emotivna zajednica koja je trajala godinama i u kojoj su živjeli zajedno, provodili zajedno vrijeme, družili se i imali zajedničke prijatelje te da su predlagateljica i pok. NM zajedno brinuli i odgajali zajedničku kćer.

11.1. S tim u vezi, a imajući u vidu značenje izvanbračne zajednice kao zajednice dvoje ljudi, muškarca i žene koja je po svojim obilježjima istovjetna bračnoj zajednici, a u kojoj nema formalnog sklapanja braka, te da ju obilježuje trajnost, proizlazi da je tijekom postupka predlagateljica dokazala da je njezina zajednica s pok. NM obilježena ekonomskom, emocionalnom, intimnom i svakom povezanošću te zajedničkim životom i međusobnim poštivanjem, uz svijest i volju žene i muškarca da žive u takvoj zajednici.

12. Prema stavu ovog suda izvanbračna zajednica koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima (posebice najbližoj rodbini) prezentira kao takva. Odnosno izvanbračna zajednica, kao i bračna pretpostavlja prvenstveno obiteljsku povezanost.

13. S obzirom na navedeno proizlazi da su predlagateljica kao neudana žena i sada pok. NM kao neoženjen muškarac živjeli u životnoj zajednici koja je trajala više od tri godine, te da je kao takva imala učinke izvanbračne zajednice kako je propisano člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona.

14. U skladu s utvrđenjima iz točke 10. ovog obrazloženja rješenja, sud je utvrdio da je predlagateljica dokazala da ima pravni interes za donošenje odluke kojom će se utvrditi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. NM i to od 2001. do njegove smrti 21. rujna 2021. jer prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvaruje određena prava iza smrti izvanbračnog druga.

15. Prema odredbama čl. 22. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 (slovima: tri) godine.

15.1. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je i da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

16. Člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

16.1. Člankom 11. stavak 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima,

17. Slijedom navedenoga, u provedenom postupku utvrđeno je da je predlagateljica kao izvanbračni drug živjela u zajedničkom kućanstvu sa sada pok. NM dulje od 3 (slovima: tri) godine, odnosno u razdoblju od 2001. do njegove smrti 21. rujna 2021. te da je njihova izvanbračna zajednica u svakom pogledu nalikovala bračnoj zajednici jer se radilo o ekonomskoj, emotivnoj, intimnoj i obiteljskoj zajednici kako je navela predlagateljica i isto nisu sporile protustranke.

18. Status izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. NM potrebno je bilo u smislu čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, za potrebe ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, utvrditi u posebnom izvanparničnom postupku u kojem će nadležni sud o tom pitanju odlučiti izrekom rješenja, pa kako do sada predlagateljica takvim rješenjem ne raspolaže, ona ima pravni interes za vođenje ovog posebnog izvanparničnog postupka.

19. Ostavinski postupak predstavlja po svojoj naravi izvanparnični postupak, u kojem se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, kako je to i propisano odredbom čl. 175. st. 1. i st. 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19.). Na temelju čl. 226. st. 1. Zakona o nasljeđivanju rješenjem o nasljeđivanju utvrđuje se tko je ostaviteljevom smrću postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle i druge osobe, a koja utvrđenja su i svrha vođenja ostavinskog postupka.

20. Dakle, odnos predlagateljice kao izvanbračne supruge ostavitelja, u ostavinskom postupku iza pok. NM mogao je biti utvrđen samo za potrebe tog ostavinskog postupka, kao prethodno pitanje radi utvrđivanja tko je njegov nasljednik, pa odnos predlagateljice i ostavitelja, kako bi ga utvrdio javni bilježnik kao sudski povjerenik u skladu s njegovim zakonskim ovlaštenjima, imao bi učinak samo u tom ostavinskom postupku (o tome u Odluci Županijskog suda u Bjelovaru posl.br. Gž Ob 13/2024-2 od 15. ožujka 2024.).

21. Radi navedenoga, a imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe, odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

22. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, sud nije donosio odluku o troškovima postupka.

U Zagrebu, 25. studenog 2025.

Sudac

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena nije dopuštena žalba jer su se stranke po objavi rješenja odrekle prava na žalbu. Rješenje je pravomoćno s 25. studenim 2025.

Dostaviti;

1. Predlagateljici po punomoćniku

2. Protustrankama po punomoćnicima

3. Spis