Poslovni broj: 11 Kž-708/2023-3

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj: 11 Kž-708/2023-3

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Lidije Vidjak kao predsjednice vijeća te Siniše Pleše i Jasne Smiljanić kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv 1. optužene R.T. i drugih, zbog kaznenog djela davanja lažnog iskaza iz članka 303. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03 - odluka Ustavnog suda, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 125/11 i 143/12 - u daljnjem tekstu: KZ/97), rješavajući povodom žalbe Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci izjavljene protiv presude Općinskog suda u Rijeci, broj 1 K-814/2021-11 od 24. svibnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 10. listopada 2023.,

 

 

r i j e š i o  j e 

 

 

              Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem.

 

Obrazloženje

 

 

1. Prvostupanjskom presudom, na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupka ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 – u daljnjem tekstu: ZKP/08), stavljena je izvan snage presuda Općinskog suda u Rijeci, broj K-152/2016 od 27. lipnja 2017 te su, nakon održane rasprave, na temelju članka 453. točka 3. ZKP/08, 1. optužena R.T. i 2. optužena A.T.J. oslobođene od optužbe da bi počinile kazneno djelo protiv pravosuđa - davanje lažnog iskaza - iz članka 303. stavak 1. i 2. KZ/97, činjenično pobliže opisano u izreci presude.

 

1.1. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

 

2. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, a žali se zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, podredno predlaže presudu preinačiti i optuženice proglasiti krivima.

2.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

2.2. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavak 1. ZKP/08 predmet je bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

 

3. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.

 

4. Nije u pravu prvostupanjski sud kada, u bitnome, navodi da optuženice nisu svjesno dale lažni iskaz, a što proizlazi iz činjenice da je nasljednica L.M., kćerka pokojnog T.T. iz prvog njegovog braka, dala izjavu kojom se odriče prava na nasljedstvo i prava na nužni dio i s obzirom su s pokojnim ocem zaključile ugovor o doživotnom uzdržavanju, te također imajući na umu da je javni bilježnik S.P. naveo  da se razgovor s nasljednicima o utvrđivanju rodoslovlja ne smatra stranačkim iskazom nasljednika.

 

4.1. Kako to u suštini tvrdi državni odvjetnik u žalbi, prvostupanjski sud treba imati na umu da nije sporno da su optuženice u trenutku davanja nasljedničke izjave pred javnim bilježnikom znale da iza pokojnog T.T. postoji nasljednica iz njegovog prethodnog braka. Nadalje, iz Zapisnika od 11. svibnja 2012. sastavljenog u javnobilježničkom uredu S.P. (list 25) proizlazi da je javni bilježnik s prisutnim strankama/nasljednicima i to optuženicama utvrđivao rodoslovlje i da su tom prilikom optuženice navele da se pokojni T.T. ženio dva puta, da podatke o prvom braku ne znaju, da je taj brak završio razvodom i da je bio bez potomaka. Nakon toga, po takvoj njihovoj izjavi javni bilježnik je donio Rješenje o nasljeđivanju kojim je nasljednicima proglasio optuženice. Sud treba imati na umu da iskaz predstavlja svaka izjava kojom se utvrđuje neka odlučna činjenica, a u konkretnom slučaju upravno na temelju izjava optuženica utvrđena je odlučna činjenica zbog koje se i vodio ostavinski postupak, a to je tko su nasljednici kojima pripada imovina iza pokojnika. Navedeno proizlazi iz točke 2. navedenog Rješenja o nasljeđivanju u kojem je navedeno da se upravno na temelju nasljedničkih izjava optuženica njih dvije proglašavaju nasljednicama. Nadalje, iz navedenog Zapisnika proizlazi da su optuženice bile jasno upitane (ili su same navele) o potomcima iz prvog braka, a ne je li L.M. dala bilo kakvu nasljedničku izjavu i jesu li one sklopile s pokojnikom bilo kakav ugovor, iz čega proizlazi da to što optuženice o tome misle (izjava, ugovor) za odluku o njihovoj kaznenoj odgovornosti nije od nikakvog značaja. Slijedom navedenog, prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika, presuda je ukinuta i predmet je upućen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem.

 

5. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ponovno izvesti sve dokaze koje će ocijeniti pojedinačno i međusobno povezano, te će donijeti novu, pravilnu i zakonitu odluku koju će obrazložiti po članku 459. stavak 5. ZKP/08, s time što će s više pažnje i kritičnosti analizirati i ocijeniti sve provedene dokaze.

 

6. S obzirom na navedeno trebalo je primjenom članka 483. stavak 1. ZKP/08 odlučiti kao u izreci.

 

U Zagrebu, 10. listopada 2023.

 

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

 

                                                                                                            Lidija Vidjak,v.r.