REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Crikvenici

Kralja Tomislava 85a

51260 Crikvenica

Poslovni broj:  P-590/2022-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, u ime Republike Hrvatske, po sucu tog suda Kristini Pavelić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja VA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Marku Skukanu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika ŽA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. 36H, 80999, München, zastupan po punomoćnima iz odvjetničkog ureda u [adresa] V, Ž i Ć, radi uznemiravanja prava vlasništva, nakon rasprave zaključene 13. listopada 2025., u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 25.studenog 2025.

p r e s u d i o  je

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„1. Nalaže se tuženiku prestati uznemiravati tužiteljevo pravo vlasništva stana u prizemlju oznake E-2 koji se nalazi u zgradi izgrađenoj na zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da u cijelosti ukloni betonski plato koji je izgrađen na cijeloj površini nekretnine oznake 638/2 površine 25 m2 k. o. [katastarska općina].

2. Nalaže se tuženiku ukloniti betonski plato sa čestice oznake 638/1 k. o. [katastarska općina].

3. Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo stvarne služnosti da se njegovoj nekretnini - stanu oznake E-2 koji se nalazi u zgradi izgrađenoj na zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasnoj nekretnini - ne oduzima svjetlost, zrak i vidik, sve na teret nekretnine oznake zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine.“

II Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„ Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 9.290,60 eura / 70.000,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe pa do isplate, na ime umanjenja vrijednost stana tužitelja oznake E-2 koji se nalazi u zgradi izgrađenoj na zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u roku od 15 dana. „

III Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka u iznos od 1.250,00 eura ( tisućudvjestopedeset eura ) u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.U svojoj tužbi tužitelj navodi da je tužitelj vlasnik posebnog dijela (stan u prizemlju oznake E-2) koji se nalazi na zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je tuženik vlasnik susjedne nekretnine oznake zkč. br. [katastarska čestica] površine 25 m2, k. o. [katastarska općina]. Nekretnina u vlasništvu tuženika 638/2 k. o. [katastarska općina] da je bila dio zemljišta na kojoj se nalazila zgrada sa stanom tužitelja, i u naravi predstavlja dio dvorišta koji je ograđena okućnica. Kasnije da je ta čestica parcelirana i postala je vlasništvo tuženika. Nadalje, navodi tužitelj da je tuženik početkom 2021. izgradio betonski plato na zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Betonski plato da nije izgrađen sukladno zakonskim propisima i uvjetima koje zakon zahtijeva, kao ni Prostornom planu uređenja Grada Crikvenice (Sl. 25/07 do 103/21). Isti da je izgrađen je i na dijelu čestice 638/1 k. o. [katastarska općina], čime da je došlo do prekoračenja međe građenjem. Površina same čestice tuženika da je manje od površine betonskog platoa. Tuženik, prema saznanjima tužitelja, da nikada nije dobio uporabnu dozvolu za korištenje betonskog platoa, te da se radi o bespravnoj gradnji. Izgradnjom i držanjem betonskog platoa tužitelju da je bitno spriječen dotok zraka i svjetla do njegovog stana koji se nalazi u prizemlju, kroz dva prozora. Do izgradnje betonskog platoa tužitelj da je uživao dostatno osunčanje odnosno svjetlost te zrak i vidik, a nakon izgradnje betonskog platoa to mu je bitno onemogućeno. Tuženik da je plato izgradio u svrhu parkiranja vozila, pa da je tužitelj dodatno potencijalno izložen ispušnim plinovima iz vozila. Ispred tužiteljevih prozora da se sada nalazi visoka barijera na udaljenosti od 1.5 m od prozora. Pored toga, tužitelju da je umanjena vrijednost njegovog stana za najmanje 70.000,00 kuna. Tužitelj navodi da sve i da betonski plato nije bespravan, a je, tužitelj da svejedno ima pravo tražiti njegovo uklanjanje budući da se isti nalazi u posjedu prava da se njegovoj nekretnini ne oduzima svjetlo, zrak i vidik koji da je posjed stekao još i za vrijeme prednika tužitelja, g. ĆA, na način da je zabranio poduzimanje radnji koje bi zaklanjale vidik, svjetlost i zrak, a s čim se prednik tužitelja usuglasio, odnosno čemu se pokorio. Tužitelj navodi da je prije više od 20 godina BA na dijelu čestice gdje se danas nalazi betonski plato tuženika, držao posađene čemprese koji su tužitelju zaklanjali svjetlost, zrak i vidik. Tada, prije više od 20 godina, tužitelj da je zatražio od g. ĆA uklanjanje čempresa radi dobivanja svjetlosti, zraka i vidika, s čime se ovaj usuglasio, i posljedično tome sam je odrezao čemprese. Time da je tužitelj stekao posjed prava stvarne služnosti, koji je trajao sve do izgradnje betonskog platoa. Tužitelj navodi da s obzirom na sve da ima pravo tražiti prestanak uznemiravanja njegovog vlasništva (actio negatoria) uklanjanjem bespravno izgrađenog betonskog platoa i uspostavom prijašnjeg stanja. Tužitelj u svakom slučaju, kao suvlasnik susjedne čestice zkč. br. [katastarska čestica], da ima pravo tražiti uklanjanje betonskog platoa sa dijela te čestice. Budući da je tužitelj stekao pravo služnosti dosjelošću, to tužitelj da traži utvrđenje stjecanja tog prava. Podredno, tužitelj traži naknadu za umanjenje vrijednost svoje nekretnine- stana (eventualna kumulacija). Tužitelj potražuje trošak parničnog postupka.

2. U svojem odgovoru na tužbu tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenim zahtjevima kao neosnovanima. Tuženik da je sagradio navedeni plato prema Glavnom projektu broj EL.BR: 233-7/20, projektanta UA, ing. građ., ovlaštenog inženjera građevinarstva, iz rujna 2020., te u skladu s odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima i Zakonu o gradnji. Prema navedenom Pravilniku da je dozvoljeno graditi bez građevne dozvole, a u skladu s glavnim projektom, parking plato i potporni zid kako je to i napravljeno. Tuženik da je početak radova, kao i glavni projekt na vrijeme i sukladno zakonu prijavio Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije (Ispostava Crikvenica), te da su se stekli svi zakonski uvjeti za navedenu izgradnju. Tužitelj da sve to vrlo dobro zna jer je, prema saznanjima tužitelja, podnosio spomenutom upravnom odjelu žalbe odnosno prigovore na navedenu gradnju, ali su mu žalbe odbijene kao neosnovane. Sud da nije stvarno nadležan za rješavanje pitanja zakonitosti gradnje, budući da se radi o isključivo upravnoj stvari. Da je netočna tvrdnja tužitelja da bi betonski plato bio izgrađen na dijelu čestice 638/1 k. o. [katastarska općina], i da je došlo do prekoračenja međe građenjem. Da nema nikakve sumnje da tužitelj zbog toga nije ni prije izgradnje spomenutog platoa imao više zraka nego što ga ima i sada. Osim toga, prozori koji su relevantni u ovom predmetu kao i ta strana zgrade da su orijentirani prema sjeveru, te se iznad lijevog prozora tužitelja (gledajući prema kući s ulice) nalazi podest i stepenice koje vode na stan u prvom katu zgrade, pa da količina svjetlosti o kojoj piše tužitelj po prirodi stvari nije bila veća nego što je sada. Prozori tužitelja da su okrenuti prema sjeveru što znači da je sada tužiteljev stan zaštićeniji i od bure što (naročito u zimskim mjesecima) predstavlja poboljšanje kvalitete života u stanu. Tuženik da je prilikom gradnje pazio da zid na kojemu se gradi plato uvuče od ruba svoje čestice te je na taj način održana udaljenost između prozora tužitelja i platoa od 150 cm. Ta udaljenost da je dovoljno velika, ali i uobičajena za lokalne prilike, kako za „dotok“ zraka tako i svjetlosti. Tužiteljev stan da se nalazi 2,75 m ispod nivoa ceste, a da su prozori gledali direktno u potporni zid koji je sagrađen istovremeno kad i predmetna zgrada. i ta činjenica dokazuje da tužitelj nije nikada imao nikakav vidik s tih prozora. Tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja, te potražuje trošak parničnog postupka.

3.U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u vlasnički list za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( str. 6 spisa ), izvadak iz katastarskog plana ( str. 8 spisa), glavni projekt ( str. 64-76 spisa), prijepis posjedovnog lista ( str. 78 spisa), rješenje posl.br. Z-1158/01 ( str. 79 spisa), proveo uviđaj na licu mjesta 27.rujna 2024., nalaz geodetskog vještaka ( str. 132-141 spisa ), nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke ( str. 152-181 spisa), te je saslušao svjedoke MA i ĐA.

4. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Službeni list SFRJ br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023 dalje u tekstu ZPP), sud je odlučio kao u izreci ove presude.

5. U svojem iskazu svjedok MA je iskazao da se obiteljskim stanom koristi od djetinjstva i da može iskazati kako se ugođaj uvelike promijenio, a u smislu pristupa nekretnini, i pogoršanja samih uvjeta unutar njihove nekretnine. Stan da je u prizemlju, a prije izgradnje betonskog platoa imali su pristup dnevnoj svjetlosti. Na tu stranu prema platou su im obadvije spavaće sobe. Svjetla gotovo nema nikada, a više se ne može vidjeti na cestu. Prije da se moglo vidjeti, a njemu da je bitno da vidi jer se njemu gore igraju djeca. Plato je sagrađen prije 2 – 3 godine. Plato je od susjeda na trećem katu odnosno na drugom katu i to od tuženika. U stanu između njih su neki treći ljudi odnosno novi susjedi. Od stana plato je udaljen od prilike 1 metar. Plato da je sigurno viši od 3 metra, a pri tome misli od najdonje točke stana pa do vrha. Sa druge strane platoa je ulica odnosno bijeli put. Misli da je plato cijelom dužinom stana. Otac da se protivio gradnji platoa ali su oni to sve napravili na svoju ruku. Plato da je na jednom starom suhozidu na koji je nadozidan, zatim ide kanal i njihove sobe. Što se tiče prozora mogu se otvoriti jer se otvaraju na unutra. Prije betonskog platoa tu je bio vrt od tuženika, unutar granica suhozida, a prije toga tu su bili čempresi. Otac da je bio zamolio da se čempresi maknu iz istih tih problema. Punac od tuženika da ih je na zamolbu njegovog oca uklonio. Tome ima više od 20 godina. Nekadašnji suhozid bilo je niži oko metar ili metar i pol od sadašnjeg platoa. Kuća da je prije bila ograđena, tu je bila kamena ograda, uvijek je bila ista. Kompletna lijeva strana ograde je porušena a lijevo je kad se gleda od stana prema platou. Ogradu je srušio tuženik. Granica suhozida je srušena, a na suhozid je nadozidan plato. Da misli da je prozor u cijelosti ispod ceste. Kad se gleda sa ceste kod prozora sa lijeve strane je stepenište odnosno polovinu tog prozora zaklanja stepenište koje je široko od prilike 1 metar. Stepenište vodi u stan tuženika i natkriva polovicu tog prozora. Od kada su tamo stepenište je tamo. Sam prilaz u kuću nije se promijenio. Iskazao je da imaju rolete. Da je bio prisutan kad je njegov otac razgovarao sa bivšim vlasnikom oko uklanjanja čempresa, a bilo je više razgovora. Njegova obitelj stan je počela koristiti 1995 – 1996. Razgovori su bili u tom istom periodu. Teren gledano sa ceste prema suhozidu da nije bio u padu.

6. U svojem iskazu svjedok ĐA je iskazao da je predmetni plato sagrađen 2021. Sagradili su ga tuženik i njegova supruga. Da su se tome izričito protivili i o tome su saznali igrom slučaja. Prije platoa tu je bilo dvorište s kojim su se oni koristili ispod razine ceste. Plato je sada u razini ceste. Prije se vidjela cesta, a sada se kroz prozor vidi zid. Plato je od prozora udaljen metar – metar i pol. Tamo da su dvije spavaće sobe i dva prozora. Prozori se mogu otvoriti i otvaraju se sa unutrašnje strane, nemaju grilje već rolete. Sada nisu ni potrebne. Prije da je kroz prozor vidio cestu, vidio bi da li je došao kamion za smeće, a sada to više ne može. Njihovo dvorište prije je bilo visine metar – metar i pol, a sada je podignuto na razinu ceste. Kolika je visina ceste to ne zna. Kad se gleda prema cesti sa desne strane su stepenice koje vode na gornji stan, i one zaklanjaju prozor i to djelomično. Prije da je na mjestu tog dvorišta bilo čempresa, a porušili su ih prijašnji vlasnici, da se čempresa ne sjeća. Postojala je i ograda, a dio te ograde je porušen. Čempresi su porušeni jer su radili hladovinu i nije dopiralo sunce. Do podizanja platoa ništa nije priječilo dolazak svjetlosti. Tu nije bilo trave niti je bilo uređeno. Prije nego je postao vlasnik, tuženik je u tu kuću i prije dolazio. Da je teren gledano sa ceste prema stanu bio u padu. Od najniže točke stana do ceste je od prilike 2 – 2,5 metra.

7. U tijeku postupka, sud je proveo uviđaj na licu mjesta 27.rujna 2024., u prisutnosti vještaka građevinske i geodetske struke. Po obavljenom uviđaju, vještaci su dostavili svoje vještačke nalaze i mišljenja.

8. U svojem vještačkom nalazu i mišljenju, vještak geodetske struke Jasmina Jurinčić je iskazala da se betonski plato nalazi na katastarskoj čestici [katastarska čestica] i manjim sjeverozapadnim dijelom na 638/6 k. o. [katastarska općina] te da nije prekoračena međa prema susjednoj katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (Sv. Jelena). Dakle, navod tužitelj da se predmetni plato nalazi dijelom na njegovoj nekretnini nije osnovan. Vještak građevinske struke Neven Čačić je naveo da se na predmetnoj parceli uočava izvedena armirana betonska ploča u nagibu koja je izvedena na nabijenom kamenom materijalu koji je sadržan kao ispuna unutar betonskog nadtemeljnog zida s bočnih strana i strane prema objektu na k. č. [katastarska čestica]. Izmjerene dimenzije betonskog platoa da iznose 6,60m' x 3,45 m'. Prema ulici da je izveden parapetni betonski zid visine 30 na koji je postavljena čelična ograda. Ograda da nije izvedena u punoj dužini platoa kako bi bio omogućena komunikacija ljudi iz stana na 1. katu prema ulici. Bočne strane platoa da nisu zaštićene čvrstom barijerom, već lancima u crveno/bijeloj boji. U odnosu na stambeni objekt na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da su zatečene slijedeće okolnosti: etaža prizemlja stambenog objekta u naravi je denivelirana u odnosu na početnu visinu k. č. [katastarska čestica], predmetnim radovima na k. č. [katastarska čestica] da je izveden armirano-betonski zid u visini 90 cm u odnosu na postojeći međašni kameni zid. Međašni kameni zid da ima visinu 80 cm, a nakon njega se nastavlja betonirani prostor uz stambeni objekt u dodatnoj visini 1,20 m'. Na k. č. [katastarska čestica] nalaze se dva zida koji se nastavljaju jedan na drugog. Izmjerena visina prvog zida od zaravnjene kote terena ispod prozora spavaćih soba stana E-2 do međašnog kamenog zida da iznosi 1,10m', zatim se nastavlja međašni kameni zid u dodatnoj visini 80 cm. Njihov zbroj da iznosi 1,90m'. Nastavno na međašni kameni zid na k. č. [katastarska čestica], iza njega se na k. č. [katastarska čestica] nastavlja betonski zid visine 87 cm koji završava do visine druge vanjske stepenice prema stanu na etaži 1. kata, u skladu s glavnim projektom. Vještak navodi da postojeća visina zida uz prozore soba na sjevernom pročelju stana E-2 prije izgradnje, a mjereno prema zatečenom stanju na očevidu, iznosi 1,90m'. Po izvedenim radovima izgradnje platoa, ukupna visina prema zatečenom stanju iznosi 2,77m'. Izmjerena udaljenost sjeverne fasade stambenog objekta na k. č. [katastarska čestica] do postojećeg betonskog zida visine 1,10m', odnosno međašnog kamenog zida od 80 cm da iznosi oko 1,10m'. Izmjerena širina između nadozida na k. č. [katastarska čestica] do sjevernog pročelja stambenog objekta iznosi da oko 1,45 m'. Uspoređujući izvorno i izvedeno stanje, vještak navodi da zaključuje kako je gornji rub prozora u sobama prelazio cca oko 40 cm preko ruba postojećeg međašnog zida, što u realnosti predstavlja okolnost kako prosječan čovjek visine oko 180 cm bez zadizanja glave gotovo uopće ne vidi stanje u prostoru iza ruba međašnog zida. To da je još više izraženo u sobi koja ima prozor ispod stubišta na 1. kat jer je pogled s tog prozora sezao direktno na konstrukciju stubišta. Vještak navodi da u trenutku očevida nema vidljivih šteta i tragova na zidovima soba koji bi se odnosili na prodor vode te da je mišljenja kako predmetnom izgradnjom na k. č. [katastarska čestica] tužitelju u bitnome nije spriječen dotok zraka i svijetlosti kroz dva prozora na sjevernom pročelju, u naravi sobama, a u odnosu na stanje prije predmetne izgradnje. I dalje je omogućena prirodna cirkulacija zraka, a prozori su zaštićeniji od direktnih zapuha vjetra. Prema izvornom stanju, prozori da su i prije bili denivelirani u odnosu na susjednu k. č. [katastarska čestica]. U pogledu dotoka svjetlosti, navodi da je mišljenja kako je količina svjetlosti minimalno smanjena, imajući na umu da je novoizgrađeni zid odmaknut od fasade objekta za dodatnih cca 35 cm od postojećeg međašnog zida koji ima visinu 1,90m' od kote terena. Da je značajna okolnost kako je u pitanju sjeverno pročelje koje prirodno ima manju količinu dnevne osvijetljenosti, što znači kako ove sobe ni prije nisu imale posebno značajnu osvijetljenost kao što ima npr. južno pročelje. Naveo je kako predmetnim radovima nije umanjena tržišna vrijednost predmetnog stana tužitelja. Stan E-2 i ranije da je imao međašni zid ukupne visine cca 1,90m' od kote terena, te, kako je ranije u nalazu rečeno, jedna soba je s prozora oduvijek imala pogled na konstrukciju stubišta na 1. kat, ima je i danas, dok je s prozora druge sobe pogled sezao na rub međašnog zida u odnosu na osobu prosječne visine oko 1,80m'. U preostalom dijelu stana da nema promjena. U pogledu prodora vlage uz sobne prozore na sjevernom pročelju na koje ukazuje tužitelj, da je ustanovio kako je hidroizolacija vanjskog dijela zida (fasade) oko prozora loše izvedena, odnosno kako detalji nisu izvedeni prema pravilima struke. Prodore vode isključivo da povezuje s loše izvedenim detaljima hidroizolacije, odnosno zatečenim pukotinama i loše izvedenim detaljima. Izgradnja predmetnog platoa da ne predstavlja nezakonitu izgradnju. Plato da je izveden gotovo u cijelosti u skladu s projektiranim dimenzijama. Izvorno projektirane dimenzije da iznose 6,65m' x 3,50 m', a mjerenjem zatečenog stanja na očevidu vještak navodi da je utvrdio dimenzije 6,60m' x 3,45 m'. Projektom da je projektirana visina novog zida na k. č. [katastarska čestica] prema postojećem međašu uz sjevernu fasadu objekta na k. č. [katastarska čestica] u visini 83 cm, dok je očevidom izmjerena visina 87 cm, što da predstavlja zanemarivo odstupanje. Vještak navodi da zaključuje kako je plato, izuzev navedenih razlika koje se smatraju zanemarivima, izveden u skladu s projektom, a prema tome, i u skladu u odnosu na prozore sa sjevernog pročelja zgrade na k. č. [katastarska čestica]. Sukladno prijedlogu tužitelja, sud je i saslušao vještaka Nevena Čačića, koji je dodatno pojasnio svoj nalaz i mišljenje. Sud nalaze i mišljenje vještaka smatra izrađenima u skladu s pravilima struke, te sud nije imao razloga ponovo provoditi novo građevinsko vještačenje, bez obzira na prijedlog tužitelja.

9. Na temelju čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje: ZVDSP), ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže. Dakle, da bi tužbeni zahtjev bio osnovan, uznemiravanje mora biti učinjeno na drugi način, ali ne i oduzimanjem posjeda. Tužitelj u ovom postupku nije dokazao da je uznemiravan u izvršavanju svojih ovlasti u pogledu svojeg stana. Prema nalazu i mišljenju vještaka građevinske struke, tuženik izgradnjom predmetnog platoa, čija je namjena parkiranje osobnih vozila, niti na koji način nije uznemirio tužitelja u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu njegovog stana, na način da bi izgradnjom platoa spriječio dotok svjetlosti i zraka u stan tužitelja, ili da je tužitelj ograničio u vidiku iz stana. Vještak građevinske struke je jasno naveo da je tužitelj i prije izgradnje betonskog platoa imao smanjeni vidik jer je njegov stan deniveliran u odnosu nekretninu tuženika, a bio je to i ranije ( sa tadašnjom visinom od 190 cm), te da tužitelju nije smanjen dotok svjetlosti i zraka izgradnjom platoa, a u što se i sud uvjerio na samom uviđaju. Uostalom, iznad jednog od prozora tužitelja je i ranije bio plato stepenica kojim vode u kuću stranaka (nalaz i mišljenje vještaka, str. 164 spisa). Također se ističe i da tužitelj nema pravo tražiti da tuženik ukloni predmetni plato, budući je isti u cijelosti legalan, te isti nije sagrađen na čestici tužitelja kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke, pa samim time tužitelj nema pravo tražiti njegovo uklanjanje. Nadalje, neosnovan je i tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži da se utvrdi da je tužitelj stekao pravo stvarne služnosti da se njegovoj nekretnini - stanu oznake E-2 koji se nalazi u zgradi izgrađenoj na zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasnoj nekretnini - ne oduzima svjetlost, zrak i vidik, sve na teret nekretnine oznake zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine. Naime, u smislu odredbe čl. 174. ZVDSP služnost je ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojega nositelja da se na određeni način služi tom stvari (poslužna stvar) ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati. Odredbom čl. 188. st. 5. ZVDSP je propisano da da bi služile nekretninama sa zgradom, mogu se osnovati služnosti koje vlasnika te nekretnine ovlašćuju na to da vlasnik poslužne nekretnine nešto propušta, što bi inače slobodno činio, kao što su osobito: 1. svoju kuću ne povisivati ili je ne snizivati; 3. ne oduzimati povlaštenoj zgradi svjetlo i zrak, ili vidik; 4. ne odvraćati kišnicu s krova svoje kuće od susjedova zemljišta kojem bi mogla koristiti za polijevanje vrta ili punjenje cisterne ili na neki drugi način; ili što drugo. Tužitelj u tijeku postupka nije dokazao da bi stekao takvu negativnu služnost, posjedovanjem iste kroz period duži od 20 godina, a kroz koji period bi branio tuženiku da mu oduzima dotok zraka, svjetlosti ili vidik. Naime, kako to navodi svjedok MA, sin tužitelja, tužitelj se sa stanom koristi od 1995. - 1996. Tužitelj tvrdi da je prednik tuženika uklonio čemprese. Međutim, tužitelj ne tvrdi da se u vezi predmetne nekretnine obraćao tuženiku na način da se od bilo čega suzdržava. Tuženik je kao vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] upisan još 2001. Dakle, tužitelj navedenu služnost nije mogao steći dosjelošću. Naime, ne može se dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva. Tužitelj nije dokazao da bi kroz period od 20 godina branio tuženiku ili od njega zahtijevao ( Vrhovni sud RH u odluci Rev-1008/2017 ) da prestane tužitelju oduzimati svijetlost, zrak ili vidik, već su samo navodi da je čemprese sa te nekretnine uklonila treća osoba, s ne i tuženik. Slijedom navedenog, sud nije provodio daljnje dokaze, jer se iz provedenih dokaza moglo utvrditi činjenično stanje te odlučiti o tužbenim zahtjevima stranaka.

10. Neosnovan je i podredni tužbeni zahtjev tužitelja, a koji se odnosi na isplatu iznosa od 70,000,00 kuna, odnosno, 9.290,59 eura, a na ime umanjenja vrijednosti nekretnina tužitelja, uslijed granje platoa. Vještak građevinske struke je u svojem nalazu naveo i obrazložio da vrijednost stana tužitelja nije umanjena, jer je i ranije imao međašni zid ukupne visine cca 1,90m' od kote terena, te je jedna soba s prozora oduvijek imala pogled na konstrukciju stubišta na 1. kat, ima je i danas, dok je s prozora druge sobe pogled sezao na rub međašnog zida u odnosu na osobu prosječne visine oko 1,80m'. Dakle, i ovaj eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužitelja je neosnovan, jer na strane tužitelja nije došlo do umanjenja njegove imovine niti mu je nastala šteta štetnom radnjom tuženika, a na temelju čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023 ).

11. Budući je tužitelj izgubio u sporu, u obvezi je na plaćanje troškova parničnog postupka tuženiku, a na temelju odredbe čl. 154. ZPP i sukladno Tarifi o nagradama i naknadama za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023), a tuženika je u ovom postupku zastupao odvjetnik. Parnični trošak tuženika sastoji se od troška sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura, trošak pristupa na ročišta i to dana 23.veljače 2023., 24.travnja 2024., 27.rujna 2024., 13.listopada 2025., sveukupno 1.000,00 eura, i sve uvećano za trošak PDV, dakle, 1.250,00 eura. Preostali zatraženi trošak parničnog postupka nije bio nužan niti potreban radi vođenja ove parnice.

U Crikvenici, 25.studenog 2025.

SUDAC:

Kristina Pavelić

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi ovom sudu u 3 primjerka, a o žalbi rješava Županijski sud.

DNA:

- punomoćniku tužitelja

- punomoćniku tuženika