REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž Ovr-297/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, po sutkinji toga suda Branki Ribičić kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Raiffeisenbank Mittlere Südoststeiermark eGen, Republika Austrija, Paldau, Paldau 40, OIB: 25376204437, zastupanog po punomoćniku Nikoli Remenaru, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Remenar & Remenar j.t.d., Zagreb, protiv I. ovršenice UJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mariju Lovriću, odvjetniku u Zagrebu, i II. ovršenika VJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, rješavajući žalbu ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-699/2013-206 od 27. listopada 2025., dana 25. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

Žalba ovrhovoditelja odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-699/2013-206 od 27. listopada 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je :

Prihvaća se prijedlog treće osobe UJŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za odgodu ovrhe, te se predmetna ovrha, glede njegovog navodnog suvlasničkog dijela od 1/2 u predmetnoj nekretnini, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (E-6), odgađa do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred ovim sudom, u predmetu poslovni broj P- 6333/2025, radi proglašenja predmetne ovrhe na tom suvlasničkom dijelu nedopuštenom.

2. Pravodobno izjavljenom žalbom, ovrhovoditelj pobija navedeno rješenje zbog pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te predlaže da se pobijano rješenje ukine ili preinači i odbije prijedlog za odgodu ovrhe.

2.1. U sadržaju žalbe u bitnome navodi kako je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio da je treća osoba učinila vjerojatnim postojanje teško nadoknadive štete, što je kumulativni uvjet za odgodu ovrhe propisan člankom 67. stavak 1. OZ-a, da su težište ispitivanja kod postojanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika (odnosno treće osobe) da se regresno namiri, da je ovrhovoditelj financijska institucija (banka) koja posluje unutar Europske unije i koja nedvojbeno raspolaže imovinom dostatnom za pokriće bilo kakve eventualne regresne tražbine treće osobe, da treća osoba ničime nije dokazala, pa čak ni učinila vjerojatnim, da bi bila u nemogućnosti regresno se namiriti od ovrhovoditelja. Odgoda ovrhe temeljem "navodnog suvlasničkog dijela" koji se temelji na bračnoj stečevini, a koji nije upisan u zemljišne knjige i upućivanje ovrhovoditelja da zaštitu svog založnog prava traži u parnici, predstavlja grubo kršenje načela povjerenja u zemljišne knjige i pravne sigurnosti, da je postupanje treće osobe usmjereno isključivo na odugovlačenje postupka i prolongaciju naplate ovrhovoditelja.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje u smislu istaknutih žalbenih razloga, ovaj sud nije našao da bi bila počinjena neka od bitnih povreda postupka na koje temeljem članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13 89/14, 70/19, 80/22 114/22, 155/23 dalje ZPP), u vezi sa člankom 381. ZPP-a i člankom 21. stavak 1. Ovršnog zakona Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13 i 93/14, 55/16,73/17, 131/20 dalje: OZ) drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Prema odredbi članka 67. stavak 1. OZ-a, na zahtjev osobe koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom , ovršni sud će odgoditi ovrhu u pogledu tog predmeta ovrhe, ako treća osoba učini vjerojatnim postojanje svog prava, te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da pokrene parnicu na koju je upućena.

6.1. Dakle, da bi sud prijedlog za odgodu ovrhe prihvatio dovoljno je da treća osoba učini vjerojatnim postojanje svog prava na predmetu ovrhe koje sprječava ovrhu, te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu i teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da je pokrenula parnicu na koju je upućena sukladno članku 60. OZ.

7. Nije sporno, jer tako proizlazi iz predmetnog spisa i podataka E- spisa, da je UJŽ sukladno zaključku prvostupanjskog suda Ovr-699/2013-204 od 15. rujna 2025., pokrenuo parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom na ½ suvlasničkog dijela predmetne nekretnine, koji postupak se vodi kod Općinskog građanskog suda pod brojem P-6333/25.

8. Suprotno navodima žalbe, stav je i ovog drugostupanjskog suda da je treća osoba učinila vjerojatnim postojanje svog prava na 1/2 suvlasničkog dijela nekretnine koja je predmet ovrhe, po osnovi bračne stečevine, a koje pravo je u odgovoru na prigovor priznala i I. ovršenica. Isto tako je učinio vjerojatnim da bi mu provedbom ovrhe nastala teško nadoknadive šteta , budući je predmet ovrhe vrijedna imovina, četverosobni stan u [adresa], koji bi provedbom ovrhe bio prodan na dražbi, te bi u slučaju uspjeha sa tužbom u pokrenutoj parnici, trećoj osobi ostalo jedino da novčanu protuvrijednost ostvaruje protiv ovrhovoditelja sa neizvjesnim ishodom, a s druge strane ovrhovoditelj koji ima sjedište u inozemstvu, u smislu članka 68. OZ-a, nije ponudio nikakvo jamstvo za štetu koju bi treća osoba mogla pretrpjeti.

9. Radi iznesenog je žalbu ovrhovoditelja kao neosnovanu valjalo odbiti i temeljem članka 380. točka 2. ZPP-a u vezi sa člankom 21. stavak1. OZ-a odlučiti kao u izreci.

U Požegi, 25. studenog 2025.

Sutkinja

Branka Ribičić