Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Kž-305/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikše Lučića, kao predsjednika vijeća, te Marte Jelić i Domagoja Raguža kao članova vijeća, uz sudjelovanje Katije Brkić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženice ČD, zbog kaznenog djela iz članka 117. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18-dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženice ČD podnesenoj putem braniteljice odvjetnice ABC protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj K- 1029/2018-82 od 6. studenog 2023. u sjednici vijeća održanoj 25. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

Povodom žalbe okrivljene ČD, a po službenoj dužnosti ukida se pobijana presuda te se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Točkom I. pobijane presude, temeljem članka 544. stavka 1. ZKP/08 kazneni nalog izdan presudom Općinskog suda u Rijeci poslovni broj K-1029/2018 od 20. veljače 2020. u odnosu na optuženu ČD stavljen je izvan snage.

1.1. Pod točkom II. pobijane presude optuženica ČD proglašena je krivom za kazneno djelo iz članka 117. stavka 1. KZ/11, te je osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, bez njezinog izvršenja, uz izricanje uvjetne osude s rokom kušnje od 1 (jedne) godine.

1.2. Temeljem članka 158. stavka 1. i 2. ZKP/08 privatna tužiteljica TD je s imovinskopravnim zahtjevom u visini od 97.500,00 kuna upućena u parnicu.

1.3. Temeljem članka 148. stavka 1. u vezi članka 145. stavka 2. točke 6. i 7. ZKP/08 optužena ČD obvezana je naknaditi troškove postupka i to paušalnu svotu u iznosu od 150,00 eura, troškove sudskomedicinskog vještačenja u iznosu od 331,81 eura i 315,73 eura, troškove svjedokinje OD u iznosu od 46,19 eura, troškove svjedokinje AD u iznosu od 199,96 eura, troškove svjedoka RD u iznosu od 79,98 eura te troškove nužnih izdataka privatne tužiteljice i nagrade i nužnih izdataka opunomoćenice privatne tužiteljice o visini kojih će, temeljem članka 148. stavka 4. ZKP/08 odlučiti posebnim rješenjem.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnijela optuženica ČD putem braniteljice odvjetnice ABC radi pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i bitne povrede odredaba kaznenog postupka, s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači i odbije optužbu, odnosno okrivljenicu oslobodi optužbe, a podredno da pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

2.1. Privatna tužiteljica je putem opunomoćenice odvjetnice SD podnijela odgovor na žalbu s prijedlogom da drugostupanjski sud odbije žalbu kao neosnovanu i potvrdi prvostupanjsku presudu.

2.2. Sukladno članku 474. stavak 1. ZKP/08, spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku na dužno razgledavanje.

2.3. Stranke nisu obaviještene o sjednici vijeća budući da to nije bilo zatraženo u žalbi, kao ni u odgovoru na žalbu.

3.1. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u smislu članka 476. stavak 1. točka 1. ZKP/08, ovaj sud kao sud drugog stupnja utvrdio je da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 jer je izreka pobijane presuda nerazumljiva i proturječna razlozima presude. Naime, uvidom u spis utvrđeno je kako je u privatnoj tužbi privatne tužiteljice kao datum počinjenja kaznenog djela koje se okrivljenoj stavlja na teret naveden datum 21. srpnja 2018., dok je izrekom presude optuženica ČD proglašena krivom za kazneno djelo iz članka 117. stavka 1. KZ/11 koje bi počinila 21. srpnja 2019. Iz svih dokaza koji su navedeni i ocijenjeni u obrazloženju presude proizlazi da se radi o događaju iz 2018. godine. S obzirom na prethodno izloženo, izreka presude je nerazumljiva i proturječna razlozima presude, čime je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08., pa je pobijanu presudu trebalo ukinuti.

3.2. Ispitujući pobijanu presudu u povodu okrivljeničine žalbe, ovaj sud je utvrdio kako nisu osnovani žalbeni navodi da je prvostupanjski sud povrijedio odredbu članka 56. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku time što se opunomoćenica privatne tužiteljice (tada oštećenice) nije odmah na ročištu 29. ožujka 2021. očitovala o preuzimanju kaznenog progona, već je to u skladu s raspravnim rješenjem suda učinila u roku od 8 dana. Naime, u konkretnom slučaju kazneni postupak protiv optuženice je vođen zbog kaznenog djela iz članka 118. stavka 1. KZ/11, u kojem je Općinsko državnog odvjetništvo u Rijeci, nakon provedenog sudskomedicinskog vještačenja, odustalo od optužbe. Iz provedenog sudskomedicinskog vještačenja proizlazi da utvrđene ozljede oštećenice SD predstavljaju tjelesnu ozljedu, dakle da bi se radilo o kaznenom djelu za koje se progoni po privatnoj tužbi. Člankom 61. stavkom 3. Zakona o kaznenom postupku propisano je da kada žrtva ili pravna osoba na čiju je štetu kazneno djelo počinjeno podnesu kaznenu prijavu ili prijedlog za progon, a u tijeku postupka se utvrdi da se radi o kaznenom djelu za koje se progoni po privatnoj tužbi, prijava, odnosno prijedlog smatra se kao pravovremena privatna tužba ako su podneseni u roku propisanom za privatnu tužbu. U ovom postupku oštećena SD je 8. kolovoza 2018. podnijela kaznenu prijavu i kaznena prijava je podnesena unutar roka od tri mjeseca koji je rok za podnošenje privatne tužbe, tako da se ista u ovom slučaju ima smatrati pravodobno podnesenom privatnom tužbom i daljnjim vođenjem postupka protiv optuženice za ovo kazneno djelo nisu povrijeđene odredbe Zakona o kaznenom postupku.

3.3. Nastavno, ovaj je drugostupanjski sud, povrh ocjene da pobijanu presudu treba ukinuti zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, ispitao prvostupanjsku presudu i u smislu članka 487. stavak 4. ZKP/08, s obzirom na to da je optuženica podnijela žalbu i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Nisu osnovani žalbeni navodi kako prvostupanjski sud pobijanom presudom bezrezervno daje vjeru iskazu privatne tužiteljice i njene majke, a da s druge strane, iskaze četiri svjedoka obrane cijeni kao neživotne i nelogične samo zato jer se ne podudaraju s iskazima privatne tužiteljice i njene majke, već s iznesenom obranom optužene. Tako optužena u obrani iznosi da je imala vidljive modrice ruku, međutim u njezinoj liječničkoj dokumentaciji to nije zabilježeno. Oštećena iznosi kako je optužena udarila rukom i da je njoj išla krv, te svjedokinja AD potvrđuje da je vidjela da je optužena udara više puta i da oštećenoj krvari nos dok je išla prema vozilu i da je zvala hitnu, a iz liječničke dokumentacije za oštećenu privatnu tužiteljicu, točnije iz dokumentacijskog lista hitnog slučaja (list spisa 125) proizlazi da je 21. srpnja 2018. oštećena pregledana od stane liječnika Zavoda za hitnu medicinu PGŽ i da je poziv bio zbog pacijentice koja krvari iz glave. Kao dijagnoza je navedena površinska ozljeda nosa, napad tjelesnom silom. U istom listu je tu navedeno da pacijentici SD nos blago krvari, da je bolan na palpaciju i da se zaustavlja krvarenje. OD se u iskazu ne sjeća je li između optužene i oštećene bilo kontakta, a to je u suprotnosti sa samom obranom optužene koja iznosi kako je privatna tužiteljica nju tukla i da je ona podignula ruku da se obrani, a okrivljenica na prvom ispitivanju iznosi da je došlo do naguravanja i negira da je ona udarala privatnu tužiteljicu. Svjedok Č iznosi kako je oštećena (privatna tužiteljica) udarala optuženu, da je udarala u predjelu podlaktice i leđa i da je ona podignula ruku da bi se zaštitila, da joj je privatna tužiteljica zadala 15-ak udaraca rukama i 2-3 udarca koljenom u leđa i da je ona zadobila hematome i razderotine, međutim to nije u skladu s liječničkom dokumentacijom okrivljene, odnosno takve ozljede, hematomi i razderotine u toj dokumentaciji nisu evidentirani, a na listu spisa 264 je dokumentacijski list pregleda u ambulanti za okrivljenicu od 21. srpnja 2018. ( u 21:47 sati) gdje je kao dijagnoza navedena akutna reakcija na stres i spominje se da ista navodi da je udarena automobilom u desni kuk i da je bačena na haubu, ne spominje da bi je privatna tužiteljica udarala. Iz medicinske dokumentacije za oštećenu privatnu tužiteljicu i provedenog vještačenja proizlazi da je ona inkriminirane zgode zadobila tjelesnu ozljedu i da takva ozljeda u pravilu nastaje udarcem stisnutom šakom. Svjedok RD iznosi kako je oštećena krenula kao da će šakom udariti okrivljenicu, ali da to nije učinila, svjedok T kaže da je pokušala udariti i da je zamahnula, dok svjedok Č kaže da je izudarala rukama i koljenom u leđa i da je okrivljenica imala hematome i razederotine, tako su ovi iskazi i međusobno suprotni, a nisu samo suprotni iskazima privatne tužiteljice i njene majke te medicinskoj dokumentaciji i stoga ih je prvostupanjski sud opravdano ocijenio nevjerodostojnim.

4. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja otklonit će bitnu postupovnu povredu na koju je ukazano ovim rješenjem, provest će sve do sada provedene dokaze, kao i one na koje stranke eventualno ukažu ili za koje sam odluči da ih je potrebno provesti, nakon čega će donijeti novu, na zakonu utemeljenu odluku koju će zatim valjano i obrazložiti u smislu odredbe članka 459. ZKP/08.

5. Ispitivanjem pobijane presude nisu nađene ostale povrede na koje ovaj drugostupanjski sud, u smislu članka 476. stavka 1. i 2. ZKP/08, pazi po službenoj dužnosti.

6. Slijedom navedenog, na temelju članka 483. stavak 1. ZKP/08, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Dubrovnik, 25. studenog 2025.

Predsjednik vijeća:

Nikša Lučić