Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Katice Lučić kao predsjednice vijeća te Ivane Bosnić-Kovačić i Mladena Genca kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice MP, zastupane po braniteljima iz Odvjetničkog društva Ljubičić-Vrdoljak & Partneri d.o.o. iz Splita, zbog prekršaja iz čl. 10. st. 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11., 66/19.), rješavajući o žalbi okrivljenice podnesenoj po branitelju, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, broj: Pp-10843/2024 od 26. rujna 2025., na sjednici vijeća održanoj 25. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e
I. U povodu žalbe okrivljenice MP, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana presuda i predmet se dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
II. Uslijed odluke iz točke I. izreke ovog rješenja, žalba okrivljenice DP, je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, okrivljenica je proglašena krivom i primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona, kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 400,00 eura, zbog prekršaja iz čl. 10. st. 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti činjenično opisanog u izreci pobijane presude.
2. Istom presudom od okrivljenice je, primjenom čl. 76. Prekršajnog zakona, oduzeta imovinska korist u iznosu od 11.296,05 eura, te je ista obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 430,00 eura.
3. Protiv prvostupanjske presude okrivljenica je pravodobno, putem branitelja, podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te odluke o prekršajno pravnim sankcijama.
4. Žaliteljica predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.
5. Žalba je bespredmetna.
6. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je našao da je pobijanom presudom počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 6. Prekršajnog zakona, a na koju ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Naime, prvostupanjskom presudom okrivljenica je proglašena krivom i kažnjena novčanom kaznom, zbog prekršaja iz čl. 10. st. 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, počinjenog na način da je u razdoblju od 28.06.2024. do 11.08.2024. godine u ugostiteljskom objektu beach bar „ef“, [adresa]), [adresa], koji posluje u sastavu obrta za prijevoz, trgovinu, ugostiteljstvo i usluge „[obrt]“, [adresa] ([adresa]), kao vlasnica obrta-ugostitelj, obavljala ugostiteljsku djelatnost, odnosno pružala ugostiteljske usluge pripremanje i usluživanje pića i napitaka bez zakonom propisanih akata o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti, odnosno bez važećeg rješenja o ispunjavanju minimalnih uvjeta, čime je ostvarila protupravnu imovinsku korist u iznosu od 11.296,05 eura.
8. Tužitelj optužnim prijedlogom od 28. kolovoza 2024., okrivljenici stavlja na teret na teret da je u ista kao vlasnica obrta za prijevoz, trgovinu, ugostiteljstvo i usluge [obrt] (Branac B1), odnosno kao ugostitelj u ugostiteljskom objektu naziva beach bar ewf ([adresa]), [adresa], koji posluje u sastavu naprijed navedenog obrta, obavljala ugostiteljski djelatnost, tako što je pružala ugostiteljske usluge pripremanja i usluživanja pića i napitaka bez zakonom propisanih akata o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti, odnosno bez važećeg rješenja o ispunjavanju minimalnih uvjeta, u razdoblju od 28.06.2024.do 11.08.2024. godine,
čime je počinila prekršaj iz čl. 5. st. 1. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kažnjiv po čl. 10. st. 3. istog zakona.
9. Iz navedenog proizlazi da je pobijanom odlukom okrivljenica proglašena krivom i kažnjena zbog prekršaja kojim je ujedno ostvarila protupravnu imovinsku korist u iznosu od 11.296,05 eura, koja je primjenom čl. 76. Prekršajnog zakona oduzeta od iste, iako tužitelj u činjeničnom opisu radnje prekršaja optužnog prijedloga uopće ne navodi da je okrivljenica terećenim prekršajem ostvarila protupravnu imovinsku korist, čime je prvostupanjski sud prekoračio optužbu.
10. To stoga što načelo akuzatornosti, sadržano u čl. 83. Prekršajnog zakona (prekršajni se postupak može pokrenuti i provesti samo na zahtjev ovlaštenog tužitelja), podrazumijeva razdvojenost funkcija prekršajnog progona i suđenja, tako da se prekršajni postupak može pokrenuti i voditi samo na zahtjev ovlaštenog tužitelja koji optužnim prijedlogom određuje predmet optužbe, inicira pokretanje postupka, te određuje njegov opseg i predmet, čime su određene i granice odlučivanja u prekršajnom predmetu. Iz citirane odredbe Prekršajnog zakona proizlazi zabrana miješanja različitih procesnih funkcija, konkretno progona i suđenja te je funkcija progona odvojena od funkcije suđenja, budući da se radi o dvije procesne funkcije koje su nespojive i koje se međusobno isključuju, čime se jamči neometana obrana i objektivnost suda. Svaka povreda optužnog načela, osim što dovodi u sumnju objektivnost suda, otvara i mogućnost povrede članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda - Pravo na pošteno suđenje.
11. Zahtjev za identitetom između presude i optužbe, kako subjektivnim, tako i objektivnim, sadržan je u čl. 179. st. 3. Prekršajnog zakona, koji glasi: „Presuda se može odnositi samo na osobu protiv koje je podnesen optužni prijedlog i proveden postupak (subjektivni identitet) i samo na djelo iz podnesenog ili na raspravi izmijenjenog ili proširenog optužnog prijedloga (objektivni identitet).“, pri čemu je objektivni identitet optužbe događaj o kojem se sudi i o njemu mora postojati istovjetnost između činjeničnog opisa iz optužbe i presude koja je na temelju njega donesena.
12. Međutim, tužitelj u konkretnom predmetu okrivljenicu optužnim prijedlogom tereti za prekršaj činjenično u bitnom opisan time da je u inkriminiranom razdoblju, pružala ugostiteljske usluge pripremanja i usluživanja pića i napitaka bez zakonom propisanih akata o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti, odnosno bez važećeg rješenja o ispunjavanju minimalnih uvjeta, dok je pobijanom odlukom o prekršaju okrivljenica proglašena krivom i kažnjena za isti prekršaj kojim je ostvarila protupravnu imovinsku korist u iznosu od 11.296,05 eura, dakle u činjeničnom opisu prekršaja sadržanom u pobijanoj odluci, u kojoj je zadržan opis radnje prekršaja iz optužnog prijedloga, naveden je i iznos imovinske koristi ostvarene počinjenim prekršajem koju okolnost tužitelj ne navodi u optužnom prijedlogu.
13. Tako samoinicijativno izmijenjenim činjeničnim opisom prekršaja koji se navodi u pobijanoj odluci, okrivljenicu se tereti za znatno veću kriminalnu količinu od one navedene u optužnom prijedlogu, što se odražava i na odluku o oduzimanju imovinske koristi, međutim bez intervencije tužitelja, koji je jedini u tijeku postupka na ovu okolnost, mogao dopuniti optužni prijedlog, a što nije učinio, pa je time prvostupanjski sud, postupio na štetu okrivljenice i doveo u pitanje identitet optužbe.
14. S obzirom na navedeno, pobijanom odlukom optužni je prijedlog prekoračen u pogledu ostvarenja protupravno stečene imovinske koristi, te između pobijane odluke o prekršaju i optužnog prijedloga tužitelja ne postoji objektivni identitet.
15. Budući da prekoračenje optužbe predstavlja bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka navedenu i opisanu u čl. 195. st. 1. toč. 6. Prekršajnog zakona, pobijana odluka nije ispitana u smislu ostalih žalbenih osnova na koje se žaliteljica poziva.
16. Slijedom navedenog, po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, pobijanu odluku ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje, s time da će prvostupanjski sud u ponovnom postupku otkloniti istaknutu bitnu povredu i nakon toga, ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza, vodeći računa i o ostalim žalbenim razlozima, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
Zagreb, 25. studenoga 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća
Ivana Vorel Mikša, v. r.
Katica Lučić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 6 (šest) otpravaka: za spis, okrivljenicu, branitelja i tužitelja.
