REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Kzz-20/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u Vijeću sastavljenom od sudaca Damira Kosa predsjednika Vijeća te dr. sc. Branka Brkića i dr. sc. Marina Mrčele, izv. prof. članova Vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice specijalistice Martine Slunjski kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv osuđenog KJ, zbog prekršaja iz članka 286. stavka 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23., 145/24. - dalje: ZOSPC), odlučujući o zahtjevu za zaštitu zakonitosti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske broj ZPP-DO-143/2024- 6 od 22. rujna 2025., podignutom protiv pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju poslovni broj Pp- 10823/2024-6 od 2. rujna 2024. i presuda Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Ppž-8368/2024 od 2. listopada 2024., u sjednici Vijeća održanoj 28. listopada i 25. studenoga 2025.,
p r e s u d i o j e:
Zahtjev za zaštitu zakonitosti odbija se kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Pravomoćnom presudom koju čine presuda Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju poslovni broj Pp-10823/2024-6 od 2. rujna 2024. i presuda Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Ppž-8368/2024 od 2. listopada 2024. okrivljeni KJ proglašen je krivim za počinjenje prekršaja iz članka 286. stavka 4. ZOSPC-a te mu je na temelju odredbe članka 286. stavka 12. ZOSPC-a te članka 33. i 35. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/17., 114/22. - dalje: PZ), izrečena kazna zatvora u trajanju od 30 dana. Istovremeno, na temelju članka 50. i 58. PZ-a, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „A“ kategorije u trajanju od 12 mjeseci, a na temelju članka 76.a PZ-a u svezi članka 229. stavka 8. ZOSPC-a, okrivljeniku je oduzet motocikl marke „Suzuki“, registarske oznake [registarska oznaka].
2. Protiv te presude Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske podigao je zahtjev za zaštitu zakonitosti broj ZPP-DO-143/2024-6 od 22. rujna 2025. u odnosu na odluku o oduzimanju predmeta, uz prijedlog da ovaj Sud ukine pobijana presuda u dijelu u kojem se od okrivljenog KJ oduzima motocikl marke „Suzuki“, registarske oznake [registarska oznaka] i da se predmet u tom dijelu vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Zahtjev nije osnovan.
4. Prvostupanjski sud predmetni motocikl oduzima od okrivljenika radi otklanjanja opravdane bojazni da bi navedeno vozilo isti mogao uporabiti za počinjenje novog prekršaja, s obzirom da je ranije u četiri navrata osuđivan zbog različitih prometnih prekršaja iz ZOSPC-a.
5. U odnosu na istaknutu povredu članka 464. stavka 5. Zakona o kaznenom postupku. („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20.- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22., 36/24. i 72/25. - dalje: ZKP), u svezi članka 82. stavka 3. PZ-a, valja primijetiti da je člankom 82. stavkom 3. PZ-a propisano je da će se, ako taj Zakon ne sadrži odredbe o pojedinim pitanjima postupka, na odgovarajući način, kad je to primjereno svrsi prekršajnog postupka, primijeniti odredbe Zakona o kaznenom postupku.
5.1. PZ u članku 184. regulira izradu i dostavu pisane presude (pri čemu propisuje da se ona dostavlja i sudionicima u postupku, a u članku 116. stavku 7. PZ-a sudionikom određuje i osobu koja nije oštećena prekršajem, ali se predlaže oduzimanje njenog predmeta kao predmeta kojim je počinjen prekršaj. Istom normom propisano je da ta osoba svoja prava u postupku ostvaruje na način i pod uvjetima propisanima Zakonom). U članku 192. PZ-a (Ovlaštenici prava na žalbu) određen je krug osobe koje mogu podnijeti žalbu protiv prvostupanjske presude. Dakle, pitanje ovlaštenja na podnošenje žalbe protiv prvostupanjske presude u cijelosti je regulirano PZ-om pa tu nema mjesta primjeni članka 82. stavka 3. PZ-a, odnosno odredaba članka 464. ZKP- a kojima je regulirano pitanje ovlaštenika na podnošenje žalbe protiv prvostupanjske presude u kaznenom postupku. Okolnost da PZ ne propisuje pravo na žalbu protiv prvostupanjske presude osobi čiji predmet je oduzet (kako to određuje ZKP u stavku 5. članka 464.) ne otvara prostor supsidijarnoj primjeni ZKP-a i konstituiranju, protivno PZ-u, prava na žalbu toj osobi u prekršajnom postupku (pogotovo s obzirom i na odredbu članka 116. stavka 7. PZ-a koja propisuje da sudionik svoja prava u postupku propisuje na način i od uvjetima propisanima tim Zakonom).
6. Prekršajni zakon u članku 76.a propisuje mogućnost oduzimanja predmeta kojima je počinjen prekršaj uz uvjet da postoji „… opasnost da će se ponovno uporabiti za počinjenje prekršaja...“ pri čemu zakonodavac ne nalaže sudu da utvrdi stvarnog vlasnika oduzetog predmeta.
6.1. Da bi osigurao vlasniku stvari da zaštiti svoja vlasnička prava zakonodavac je člankom 76.a stavak 4. PZ-a propisao i to da stvarni vlasnik oduzetog predmeta ima pravo na povrat predmeta pod uvjetom da nije „… krajnjom nepažnjom pridonio da predmet ili sredstvo bude namijenjeno ili uporabljeno za počinjenje prekršaja …“.
6.2. Iz izloženog slijedi zaključak da okrivljenikov brat kao vlasnik oduzetog motocikla ima pravo na povrat stvari, ali tek ako nije krajnjom nepažnjom pridonio da predmetni motocikl bude uporabljen za počinjenje prekršaja. Ako je takve nepažnje ipak bilo i nema osnove za vraćanje predmeta, vlasniku oduzete stvari ostaje pravo na „… naknadu štete prema počinitelju zbog oduzetog predmeta…“, sve kako je to propisano u članku 76.a stavak 4. PZ-a.
7. U odnosu na drugu tvrdnju državnog odvjetnika da sud nije obrazložio zašto se oduzima upravo konkretni motor „Suzuki“ registarskih oznaka [registarska oznaka] kada su raniji prekršaji, koji rezultiraju zaključkom o bojazni od ponovnog činjenja istih prekršaja, učinjeni drugim motornim vozilima, valja primijetiti da je drugostupanjski sud dao razloge o tome zašto vlasništvo nad predmetom kojim je počinjen prekršaj u konkretnom slučaju nije relevantno za odluku o oduzimanju predmeta, a osim toga neprihvaćanje obrazloženja presude nije propisano kao osnova za podnošenje ovog izvanrednog pravnog lijeka.
8. Zaključno, državni odvjetnik pogrešno smatra da je sud propustio primijeniti odredbe o pravu na žalbu protiv odluke o oduzimanju predmeta okrivljenikovom bratu CJ kao vlasniku motocikla marke „Suzuki“ jer su prvostupanjski i drugostupanjski sud postupak proveli sukladan odredbama Prekršajnog zakona, pa je temeljem odredbe članka 220. stavka 2. PZ-a u vezi s člankom 512. ZKP-a valjalo odlučiti kao u izreci.
Zagreb, 25. studenog 2025.
Predsjednik Vijeća:
Damir Kos
Izdvojeno mišljenje suca dr. sc. Branka Brkića
Na temelju članka 164. stavak 5. Zakona o kaznenom postupku presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Kzz-20/2025-5 od 25. studenog 2025. prilažem pisano obrazloženje izdvojenog glasa kako slijedi:
1. Mislim da Glavni državni odvjetnik s pravom smatra da je prvostupanjski sud trebao primijeniti odredbu članka 464. stavka 5. Zakona o kaznenom postupku, u svezi s člankom 82. stavka 3. Prekršajnog zakona, prema kojim odredbama je vlasniku oduzetog vozila trebao dostaviti prvostupanjsku presudu, čime bi mu se omogućilo podnošenje žalbe protiv iste te da je time istovremeno prvostupanjski sud počinio bitnu povredu postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona s obzirom na to da je riječ o takvim povredama zakona koje su od utjecaja na pravilnost odluke o oduzimanju predmeta.
2. Naime, prema odredbi članka 82. stavak 3. Prekršajnog zakona, ako taj Zakon ne sadrži odredbe o pojedinim pitanjima postupka, na odgovarajući će se način, kada to bude primjereno svrsi prekršajnog postupka, primijeniti odredbe Zakona o kaznenom postupku i Zakona o sudovima za mladež.
3. Prema odredbi članka 116. stavak 7. Prekršajnog zakona sudionik u postupku je i osoba koja nije oštećena prekršajem, ali se predlaže oduzimanje njezinog predmeta kao predmeta kojim je počinjen prekršaj, koji sudionik svoja prava u postupku ostvaruje na način i pod uvjetima propisanim tim Zakonom.
4. Prema odredbi članka 184. stavak 3. Prekršajnog zakona ovjerovljeni prijepis presude dostavlja se strankama i sudionicima u postupku.
5. Iz izloženih zakonskih odredaba nameće se zaključak da je okrivljenikov brat CJ, kao vlasnik motocikla koji je oduzet od okrivljenika, trebao biti tretiran kao sudionik u postupku kojemu je prvostupanjski sud prema odredbi članka 184. stavak 3. Prekršajnog zakona trebao dostaviti prijepis presude.
6. A da je okrivljenikov brat CJ kao vlasniku motocikla koji je oduzet od okrivljenika imao pravo žalbe protiv odluke o oduzimanju predmeta proizlazi iz odredbe članka 464. stavak 5. Zakona o kaznenom postupku, (na primjenu koje odredbe upućuje odredba članka 82. stavak 3. Prekršajnog zakona), prema kojoj odredbi žalbu protiv prvostupanjske presude može podnijeti i osoba čiji je predmet oduzet.
7. S obzirom da Prekršajni zakon uopće ne sadrži odredbe o procesnim pravima treće osobe čiji je predmet oduzet, a koja osoba je nedvojbeno sudionik u postupku, i kako takav sudionik u kaznenom postupku ima pravo žalbe protiv odluke o trajnom oduzimanju njegovog predmeta, to je trebalo kao supsidijarnu primijeniti odredbu članka 464. stavak 5. Zakona o kaznenom postupku (kojom je dopuštena žalba i osobi čiji je predmet oduzet u kaznenom postupku) jer je u konkretnom slučaju predmet oduzet od osobe koja nije vlasnik, a da pritom pravi vlasnik s time uopće nije upoznat. Štoviše, mijenja se vlasničkopravni režim nad stvari koja postaje državno vlasništvo, a da to vlasnik stvari uopće ne zna.
8. Na izloženi način vlasniku stvari flagrantno je uskraćeno pravo na pravičan postupak, onemogućen je u zaštiti svojih vlasničkih prava čime je povrijeđeno njegovo pravo vlasništva koje se jamči Ustavom i općeprihvaćenim konvencijskim pravom, a što je nespojivo sa načelom pravne sigurnosti i vladavine prava na kojemu počiva Europska unija. Osim toga, treće osobe čiji predmeti se oduzimaju u prekršajnom postupku diskriminirani su u odnosu na iste takve osobe u kaznenom postupku iako bi svi pred zakonom trebali biti jednaki.
9. U dotičnom postupku država je postala vlasnikom motocikla kojim je treća osoba (a ne vlasnik) počinila prometni prekršaj, a da država nije niti obavijestila vlasnika da mu je oduzela vlasništvo nad vozilom, država koja mu formalno priznaje status sudionika u postupku, ali mu ne daje nikakvih procesnih prava, čak mu niti ne dostavlja presudu kojom mu trajno oduzima vlasništvo nad motorom. Kakva pravna sigurnost, kakva vladavina prava, kakav pravičan postupak !!!
10. Većinski izglasana odluka ne vodi računa o tome da sudovi sude i na temelju Ustava i na temelju zakona, ali i konvencijskog prava, da osim gramatičkog tumačenja zakona postoji i teleološko i sustavno tumačenje. Pojednostavljeno, riječ je o ekscesivnom formalizmu u tumačenje zakona, na štetu temeljnih konstitutivnih prava i načela prekršajnog postupka, koji je u svojoj biti kazneni postupak, kako pozitivnopravno tako i komparativnopravno.
11. Slijedom izloženog uvjeren sam da je trebalo na temelju odredbe članka 513. stavka 2. ZKP-a ukinuti pobijanu presudu u dijelu u kojem se od okrivljenog KJ oduzima motocikl marke „Suzuki“, registarske oznake [registarska oznaka] te u tom dijelu predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Zagreb, 25. studenog 2025.
Sudac:
dr. sc. Branko Brkić
