Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-929/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Andrei Boras-Ivanišević, kao sucu pojedincu, temeljem nacrta odluke višeg sudskog savjetnika Tomislava Vukmana, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku, Građansko-upravni odjel, protiv protivnika osiguranja NV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Vedrana Belin, odvjetnica u Dubrovniku, radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj: Ovr-156/2025-4 od 6. lipnja 2025., 24. studenog 2025.

r i j e š i o  j e:

Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj: Ovr-156/2025-4 od 6. lipnja 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem sud je odredio osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, a temeljem prijedloga za osiguranje od 10. travnja 2025., ispravljenog podneskom od 4. lipnja 2025.

2. Protiv navedenog rješenja protivnik osiguranja podnio je žalbu, navodeći sve žalbene razloge iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje: ZPP) u vezi članka 381. ZPP, sve u vezi članka 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 dalje u tekstu: OZ), predlažući drugostupanjskom sudu da ukine predmetno rješenje o osiguranju.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba protivnika osiguranja nije osnovana.

5. Iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjskim rješenjem na temelju ovršnih isprava - izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (Obrazac JOPPD) koja se odnose na razdoblje od srpnja 2022. pa do siječnja 2025., a radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja, određeno predloženo osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na teret nekretnine u vlasništvu protivnice osiguranja, i to na: - 4. suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4) trosobni stan na VI katu br. 25 uz odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, čest. zgr. [katastarska čestica] (ZK tijelo II), upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te je naloženo protivnici osiguranja naknaditi predlagateljici osiguranja trošak postupka osiguranja u iznosu od 200,00 eura, u roku od 8 dana.

6. Sukladno odredbi članka 296. OZ-a na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, dok je prema odredbi članka 82. OZ-a uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika ili ispravu podobnu za upis ovršenikova prava u slučaju da je pravo vlasništva na nekretnini upisano u zemljišnoj knjizi na drugu osobu, a ne na ovršenika, a koja odredba se odgovarajuće primjenjuje i u postupku osiguranja na temelju članka 290. OZ-a.

6.1. Temeljna pretpostavka za donošenje rješenja o osiguranju prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini je, dakle, postojanje ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelja osiguranja, a u odnosu na koju se osiguranje predlaže.

7. Iz sadržaja prvostupanjskog spisa proizlazi da se predmetni prijedlog za osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini u vlasništvu protivnika osiguranja temelji na izvješćima o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (JOPPD obrasci) koja imaju svojstvo ovršne isprave, u skladu s odredbom čl. 23. st. 1. toč. 7., te da je predlagatelj osiguranja uz navedeni prijedlog priložio u spis i zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu iz kojeg je vidljivo da je vlasnik protivnik osiguranja, iz čega proizlazi da su za donošenje pobijanog rješenja o osiguranju bile ispunjene pretpostavke iz odredbe članka 296. OZ-a.

7.1. Naime, sukladno odredbi članka 23. stavka 1. toč. 7. OZ-a ovršna isprava je i druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava, dok je odredbom članka 140. stavka 1. Općeg poreznog zakona ("Narodne novine", broj: 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 42/20; dalje: OPZ) propisano da se ovrha provodi na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, a u stavku 2. istog članka izričito je propisano da je ovršna isprava iz stavka 1. i obračunska prijava koju porezni obveznik podnosi u propisanim rokovima radi obračuna i iskazivanja obveze uplate poreza, prema odredbama zakona kojima se uređuje pojedina vrsta poreza (obrasci ID, JOPPD, prijava PDV-a i drugi). Nadalje, Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odlukama Rev- 2413/2015 od 3. prosinca 2019., Rev-2254/12 od 19. prosinca 2012., Rev-1131/14 od 3. listopada 2017., Rev- 1898/15 od 4. prosinca 2018. izrazio pravno shvaćanje da je prijava poreza na dodanu vrijednost ovršna isprava, odnosno da izvješća o primicima od nesamostalnog rada, poreza na dohodak i prireza te doprinosi za obvezno osiguranje, prijava PDV-a, izvješća o primicima poreza na dohodak i prireza, doprinosima za obvezno osiguranje te obračun članarine turističke zajednice predstavljaju ovršne isprave.

8. Dakle, prvostupanjski sud je utvrdio da su za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini navedenoj u prijedlogu ostvarene propisane zakonske pretpostavke jer je prijedlog sukladan i utemeljen na ovršnoj ispravi, a nekretnina predstavlja vlasništvo protivnika osiguranja.

9. Protivnik osiguranja u žalbi u bitnom ističe da je ranije uložila pravne lijekove protiv svake ovršne isprave temeljem koje je određeno osiguranje, da je tražbina pretežito podmirena, a ostatak tražbine zastario, sadržajno ističući prigvor prava na dom.

10. Bez utjecaja su na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja paušalni navodi protivnika osiguranja o podnošenju pravnih lijekova protiv ovršnih isprava temeljem kojih je doneseno pobijano rješenje, obzirom da žalba, ukoliko je i podnesena protiv navedenih isprava, sukladno čl. 142. st. 6. OPZ-a nema odgodni učinak. Žalbeni navodi koji se odnose na prigovor zastare i djelomičnu podmirenost tražbine, predstavljaju razloge iz odredbe članka 50. stavak 1. točka 9. i 11. OZ-a u vezi članka 290. stavka 1. OZ-a, radi čega se upućuje prvostupanjski sud u nastavljenom postupku postupiti u skladu s odredbom članka 52. OZ-a. Pozivanje na pravo na dom odnosno da je riječ o jedinoj nekretnini protivnika osiguranja, u ovom postupku je neodlučno za donošenje odluke. Naime, zasnivanjem založnog prava na nekretnini nije povrijeđeno pravo protivnika osiguranja na dom, pa i u slučaju da se radi o jedinoj nekretnini u kojoj protivnik osiguranja stanuje, jer on i nadalje ima pravo stanovati u nekretnini i ona mu ni na koji način nije oduzeta. Protivnik osiguranja će taj prigovor eventualno moći isticati u ovršnom postupku ukoliko ovrha naknadno bude određena.

11. Slijedom svega navedenog, s obzirom da nisu ostvareni žalbeni razlozi na koje ovaj drugostupanjski sud, sukladno odredbi članka 365. stavka 2. ZPP-a, pazi po službenoj dužnosti te s obzirom da ni žalbenim navodima protivnika osiguranja nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane odluke, na temelju odredbe članka 380. t. 2. ZPP-a, u vezi članka 21. st. 1. OZ-a, trebalo je odlučiti kao u izreci.

Split, 24. studenog 2025.

SUTKINJA

Andrea Boras-Ivanišević