Poslovni broj P-44/2024-31

Republika Hrvatska Općinski

sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie Buje,

Istarska 1

Repubblica di Croazia

Tribunale Comunale di Pisino

Sezione distaccata di Buje-Buie

Buie, Via dell’ Istria 1

Poslovni broj P-44/2024-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji: Margareta Vivoda u pravnoj stvari ud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji:

Margareta Vivoda, u pravnoj stvari tužitelja: OĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku UĆ, protiv tuženika: 1. EĆ, [adresa]; 2. HĆ, [adresa]; 3. FĆ, [adresa], nepoznatog boravišta, zastupani po privremenoj zastupnici Marini Mraković; 4. PĆ, [adresa], nepoznatog boravišta, zastupana po privremenoj zastupnici Marini Mraković; 5. IĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]; 6. ČĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]; 7. TĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]; 8. DĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene glavne rasprave 14. studeni 2025. u nazočnosti tužitelja osobno i njegovog punomoćnika, 24. studeni 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj stvarni vlasnik nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijelosti, pa je slijedom toga ovlašten u roku od 15 dana zatražiti i ishoditi upis brisanja prava vlasništva s imena tuženika, uz istodoban upis stečenog prava vlasništva na svoje ime u cijelosti, temeljem ove presude po pravomoćnosti.

II. Nalaže se tužitelju da privremenom zastupniku tuženika Marini Mraković plati iznos od 374,00 eura, u roku od 15 (petnaest) dana

Obrazloženje

1. Kao zemljišnoknjižni suvlasnici nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dolaze upisani tuženi u različitim suvlasničkim udjelima. Navedena nekretnina stvarno je vlasništvo tužitelja i to u cijelosti, budući da je istu stekao od svojih pravnih prednika na način da je istu zajedno sa čitavim imanjem naslijedio od svog oca pok. Stanaka Kovačića 1991., a koji je istu naslijedio od svoga oca još 1957., te je tako predmetna nekretnina što zna tužitelj koji je rođen 1962. oduvijek bila u vlasništvu obitelji odnosno pravnih prednika tužitelja. Tužitelju je poznato da je sporna nekretnina ranije bila vlasništvo njegova pravnog prednika i to oca, budući da je on sa članovima obitelji tu nekretninu držao u samostalnom posjedu na način da je ista korištena za potrebe njihove obitelji, kao dio dvorišta. Na taj je način otac tužitelja spornu nekretninu koristio do smrti, a nakon njega i tužitelj, i tako je to već desetljećima. Nikada ih nitko nije ometao u posjedu dajući im na taj način do znanja da bi imao bilo kakvo pravo na predmetnoj nekretnini. Uvijek se na toj nekretnini posjed vršio na miran i pošten način, pa se ni po čemu nije moglo zaključiti da ta nekretnina ne bi bila i knjižno vlasništvo tužitelja. Naime, predmetna nekretnina čini jednu cjelinu sa k.ĉ. 281 zgr. k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazi obiteljska kuća s dvorištem tužitelja, a koja je i upisana na tužitelja, kao i k.ĉ. 4386 k. o. [katastarska općina], koja graniči s njom s južne strane, pa je tužitelj uvijek držao da je i površina predmetne nekretnine sastavni dio k.ĉ. 281 zgr. k. o. [katastarska općina], budući da se sva ta površina koristila od obitelji tužitelja kao jedna cjelina i tako je to već desetljećima Tužitelj je nastavio pošten posjed svojih pravnih prednika na utuženoj nekretnini, bez obzira što u posjedovnom listu ne dolazi upisan kao posjednik. Polazeći od činjenice da tužitelj, zajedno sa svojim pravnim prednicima kvalificirano posjeduje utuženu nekretninu kroz razdoblje od preko 60 godina, to su ostvarene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na temelju samog Zakona. Stoga tužitelj predlaže da sud donese presudu sadržaja kao u izreci.

2. Kako su tuženi: FĆ, PĆ, EĆ, HĆ nepoznatog boravišta to im je na temelju odredbe čl. 84. st. 1. i 2. t. 5. Zakona o parničnom postupku NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 i 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19,80/22, 155/23 (dalje ZPP) postavljen privremeni zastupnik u osobi odvjetnice Marine Mraković iz [adresa]. Privremeni zastupnik tuženika opreza radi protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu, ali se ne protivi izvođenju predloženih dokaza. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

3. U odnosu na tužene NĆ, GĆ i LĆ tužba je odbačena-rješenje-posl.broj P-44/2024-21 od 6. prosinca 2024., jer su ovi tuženi umrli prije podnošenja tužbe.

4. Tuženi IĆ, ČĆ, TĆ i DĆ nisu dostavili odgovor na tužbu.

5. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi uvidom u izvadak iz zemljišne knjige, posjedovni list, skica mjerenja, proveden je uviđaj na licu mjesta uz mjernično vještačenje, saslušani su svjedoci, pregledan je ortofoto snimak, fotografije.

6. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da nekretnina koja je predmetom tužbe dolazi upisana kao suvlasništvo tuženih, u različitim suvlasničkim udjelima.

7. Lice mjesta nalazi se u mjestu [adresa] na nekretnini k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je tužitelj pokazao nekretninu koja je predmetom postupka, u naravi livada uz kuću i dvorište tužitelja. Utvrđeno je da je nekretnina u potpunosti uređena i kultivirana.

8. Mjernični vještak Guzijan Nebojša, uspoređujući stanje u naravi sa katastarskim planovima, orto foto snimcima i posjedovnim listovima, te skicama izmjere k. o. [katastarska općina] identificirao je k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi livada sa 119m2, a koja se nalazi u sklopu okućnice tužitelja na k. č. ZGR [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kuća i dvorište s kućnim brojem 18. Parcela je sa gornje strane omeđena s kamenim podzidom a sa ostalim stranama nema vidljivih međnih oznaka te se nalazi u sklopu okućnice.

9. Iz suglasnog iskaza svjedoka nesporno je utvrđeno da je predmetna nekretnina oduvijek u posjedu tužitelja i njegovih predaka, da nikada nitko nije osporavao posjed i vlasništvo obitelji tužitelja, tužene nepoznata boravišta nitko ne poznaje.

10. MĆ, rođena 1961. iz [adresa], živi 150m od EĆ i predmetnu nekretninu smatra od EĆ. Tu nekretninu Marievom ocu je dala NĆ, a radilo se o tzv. trojnoj zamjeni. Njezinim roditeljima je otac od EĆ dao jednu nekretninu uz njihovu kuću. NĆ je EĆ dala odnosno njegovom ocu ovu nekretninu koju je EĆ pokazao a Marinin pokojni otac je O dao nekretninu u [adresa]. To je bilo sve usmeno, sigurno preko više od 50 godina i od tada se nekretnine tako koriste. Nitko se nikada nije bunio niti osporavao vlasništvo. Jedino EĆ i njegovi preci već preko 50 godina koriste ovu nekretninu i održavaju je.

11. ĐĆ rođena 1962. iz [adresa] (ranije: [adresa], 29), živi 500 metara udaljena od ove nekretnine koju je danas tužitelj pokazao. Dobro poznaje tužitelja i predmetnu nekretninu smatra da je od tužitelja. Nikada nikoga drugoga nije vidjela na ovoj nekretnini osim tužitelja i njegovih predaka. Koliko je čula po pričanju starih bila je neka „trojna zamjena“, koju se poštuje, na način da su u toj zamjeni učestvovali roditelji od tužitelja, mama od RĆ, NĆ i roditelji od MĆ i na taj način je obitelj tužitelja došla do ove nekretnine. Oduvijek dolazi ovdje kod tužitelja i nikada nije bilo nikakvih problema oko ove nekretnine, dakle otkad zna za sebe ona je u posjedu obitelji tužitelja.

12. RĆ je kćer od pokojne NĆ, koja je umrla još 1987. godine. Ovu nekretninu koja je danas pokazana je nekada davno koristila njezina obitelj, a onda je njezina mama, pokojna NĆ prepustila tužitelju na korištenje zato jer se ta nekretnina nalazi uz kuću tužitelja, mama više nije mogla održavati nekretninu, a tužitelju bi smetalo da je nekretnina uz njegovu kuću neuređena i zapuštena. Tako je već dakle sigurno 50 godina. Mama je dakle nekretninu prepustila EĆ i ona je suglasna da to bude njegova nekretnina. Koliko ona zna nitko drugi ne posjeduje ovu nekretninu jer je ona sastavni dio dvorišta EĆ. Prije EĆ mama se držala isključivom vlasnicom i nitko drugi nikada nije bio na ovoj nekretnini niti tražio neka prava. Njezina mama za ovu nekretninu dogovarala je i sa ocem od EĆ, ŽĆ, on je isto umro 1991. godine. To je bio usmeni dogovor. Ona smatra da bi OĆ trebao biti vlasnik ove nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

13. OĆ, tužitelj je slušao iskaze svjedoka i tim iskazima se pridružio. Otkad zna za sebe ova nekretnina je od njegove obitelji, oni je održavaju i nikada nije bilo problema i želi riješiti „papirnato“ ovo što je oduvijek njegovo.

14. Sud je izvedene dokaze cijenio svakog pojedinačno i u svojoj ukupnosti, te materijalni dokazi u spisu i fotografije su u skladu sa iskazima svjedoka i tužitelja. Svim izvedenim dokazima nesporno je utvrđeno da je nekretnina koja je predmetom tužbe u samostalnom i poštenom posjedu tužitelja i njegovih predaka i ispunjene su pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Tužitelj nesmetano, kao pošten posjednik posjeduje predmetnu nekretninu, a to čini i njegova obitelj, te iako je nekretnina u selu [adresa], dostupna i vidljiva mještanima u selu, nitko nikada, a ni sada ne osporava posjed tužitelju, već ga, kako to navode i svjedoci smatraju vlasnikom predmetnih nekretnina, i to od najranije sredine prošlog stoljeća.

15. Odredba čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka Ustavnog suda, 22/00 – Odluka Ustavnog suda, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 152/08 (dalje ZV) propisuje da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom stvari. Samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe u vlasništvo nekretninu protekom 20 godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. U smislu odredbe čl.18. st. 5. ZV-a posjed se smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno. Poštenje posjeda ničime nije dovedeno u pitanje to su u potpunosti ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 159. ZV-a. Odredba čl. 160. ZV-a propisuje da (1) Vrijeme potrebno dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost.

16. Utvrđeno je da je tužitelj sam svakako posjedovao nekretninu preko 40 godina i to od kraja 50-th godina prošlog stoljeća. Sud zaključuje da su se uvjeti za dosjelost ispunili i prije stupanja na snagu ZV-a. Naime, pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu čim se ispune sve potrebne pretpostavke. Nekretnina je u naravi kuća i dvorište. Dosjelost (usucapio) je stjecanje prava vlasništva tuđe stvari kroz zakonom određeno vrijeme od strane kvalificiranog, odnosno bar savjesnog posjednika. Dosjelost spada u originarno ili izvorno stjecanje prava vlasništva, što znači da stjecatelj svoje pravo vlasništva ne zasniva na pravu vlasništva prednika. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću potrebno je da su ispunjene slijedeće pretpostavke: sposobnost stjecatelja, sposobnost stvari, posjed određene kvalitete te vrijeme dosjelosti određeno zakonom. Pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu čim se ispune sve potrebne pretpostavke predviđene zakonom, a te pretpostavke bile su ispunjene već i u vrijeme važenja ranijeg Zakona o vlasničkopravnim odnosima, koji je također na sličan način propisivao uvjete za dosjelost kao i aktualni ZV,i na osnovi čl. 388. st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09) dolazi do njegove primjene. Dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu te posjed mora biti istinit i pošten. Samostalnost posjeda označava okolnost da on ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik. Posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, s tim što se smatra da je posjednik istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije.

17. Odredba Članka 130. ZV-a propisuje da (1) Tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi. Tužitelj slijedom iznijetog osnovano podnosi tužbu.

18. Slijedom iznijetog i obrazloženog, na temelju navedenih odredbi zakona, kako su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, u smislu odr. čl. 325. Zakona o parničnom postupku, odlučeno je kao u izreci.

19. Privremeni zastupnik tuženika zahtijevao je naknadu parničnog troška za sastav odgovora na tužbu, uz PDV, ukupno 374 eura , što je u skladu s vrijednosti predmeta spora i Tarifom o nagradama i naknadama za rad odvjetnika, pa kako trošak privremenog zastupnika snosi tužitelj, u skaldu s odr. Čl. 84. ZPP-a odlučeno je kao u izreci pod II.

Buje-Buie, 24. studeni 2025.

Sutkinja

Margareta Vivoda

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave ove presude za stranku koja je uredno obaviještena o datumu objave presude, a za stranku koja nije uredno obaviještena rok teče od dana dostave presude.

Dna:

1. Punomoćniku tužitelja, uz Rješenje o pristojbi za presudu,

2. Privremenom zastupniku tuženika

3. IĆ

4. TĆ

5. TĆ DĆ

6. ČĆ.

Po pravomoćnosti:

1. Porezna uprava – Ispostava Buzet