Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U VARAŽDINU

    Varaždin, Braće Radić 2

    Poslovni broj: K-293/2024-14

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Marini Presečki kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Spomenke Perković, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog LZ, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 3. u vezi stavka 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18, 126/19., 84/21., 114/22,, 114/23, i 36/24.; dalje: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu (dalje: ODO u Varaždinu) broj KO-DO-222/2024 od 20. svibnja 2024., nakon održane javne rasprave 20. studenog 2025., u prisutnosti višeg savjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Varaždinu KZ te okrivljenika, dana 24. studenog 2025. izrekao je, objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    I. Okrivljenik LZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin L i SZ, rođene K, rođen **.**.1951. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, umirovljenik, sa mjesečnom mirovinom od 300,00 eura, oženjen, otac dvoje djece, vlasnik kuće na adresi prebivališta i šest poslovnih prostora u Varaždinu, neosuđivan,

    k r i v  j e

    što je

    dana 26. ožujka 2024., oko 08,00 sati, u [adresa], S [adresa] Đ, susreo snahu ĐZ kojoj je rekao da mu je dužna novac, nakon čega mu je odgovorila da je to sve već dogovorila sa svojim suprugom i počela se udaljavati, da bi potom u cilju da ju ustraši, rekao joj: „neću doći kao gost, doći ću ti onako kako Ž dolaze“, a što je ĐZ ustrašilo,

    dakle, drugome ozbiljno prijetio kakvim zlom, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

    čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – opisano po čl. 139. st. 3. u svezi st. 1. KZ/11, a kažnjivo po čl. 139. st. 3. KZ/11.

    II. Zbog toga se temeljem članka 139. stavak 3. u svezi stavka 1. KZ/11, okrivljeni LZ za počinjeno kazneno djelo

    o s u đ u j e

    NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI

    te se, na temelju članka 56. KZ/11, okrivljenom LZ

    i z r i č e

    UVJETNA OSUDA

    tako da se kazna zatvora na koju je okrivljeni LZ osuđen neće izvršiti ukoliko isti u roku od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.

    III. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi sa člankom 145. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 6. ZKP/08. nalaže se okrivljenom LZ platiti troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 70,00 € (sedamdeset eura), u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude.

    Obrazloženje

    1. Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu podnijelo je ovome sudu optužnicu protiv okrivljenog LZ pod brojem KO-DO-222/2024 od 20. svibnja 2024., zbog kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnje iz članka 139. stavak 3. u vezi stavka 2. KZ/11.

    2. Pozvan da se očituje o osnovanosti optužbe okrivljenik je izjavio da se ne smatra krivim za inkriminirano mu kazneno djelo.

    3. U dokaznom postupku sud je pročitao: zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za okrivljenika od 26. ožujka 2024., zapisnik o pretrazi doma i drugih prostora od 26. ožujka 2024., službenu zabilješku o dojavi od 26. ožujka 2024. te je, uz suglasnost stranaka, pročitan zapisnik o ispitivanju svjedoka žrtve ĐZ sa dokaznog ročišta od 14. svibnja 2024.

    3.1. Sud je u svojstvu svjedoka saslušao: ŽZ na raspravi 20. studenog 2025.

    3.2. Na kraju dokaznog postupka izvršen je uvid u izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika.

    4. Okrivljeni se na raspravi 20. studenog 2025. branio navodeći da se sjeća da je toga dana rano ujutro oko 8:00 sati bio na placu i vraćao se kući i negdje 40 -ak minut od ulaza u njegovu kuću je primijetio na drugoj strani ceste bivšu snahu ĐZ jer se šetala sa psom. On je kad ju je ugledao viknuo odnosno dozvao ju imenom i viknuo joj "daj mi vrati pare". U to vrijeme još nije znao da bivša snaha više ne živi sa njegovim sinom. Zna da su oni sad razvedeni, ali mu nijedno od njih dvoje nije pričalo o razlozima razvoda. Kad se ĐZ zaustavila, time da je tada bila s druge strane ceste udaljena nekih 40 m od njega, samo joj je rekao da joj je platio kredit i da mu neka vrati te novce pa i na rate kad može. ĐZ je nešto pričala tad, ali ju nije ništa čuo jer slabije čuje i sva ta njihova komunikacija je tad trajala maksimalno 2 minute. Otišao je svojoj kući, a ona svojoj kući. Inače je on sagradio kuću u kojoj sad živi bivša supruga od sina dok niti ona niti njegov sin nisu radili. Te zgode nije vrijeđao bivšu snahu niti je još što psovao. Sigurno joj nije te zgode rekao "neću doći kao gost, doći ću ti onako kako šiptari dolaze". Nije mu poznato što bi te riječi značile. Nakon tog događaja nije u nikakvom kontaktu sa bivšom snahom niti ju je susreo. Nije mu poznato niti mu je bivša snaha ikad rekla ili odavala dojam da bi se ona njega bojala. On ima u [adresa] preko 10-tak pekara, N ga cijene, tu je već 37 godina i nije s nikim nikad imao nikakvih problema. Nema nikakvog razloga zašto bi ga se bivša snaha bojala. On je bio inače u dobrim odnosima sa bivšom snahom dok je živjela u njihovoj kući. Možda je ĐZ u to vrijeme bila u nekoj svađi sa njegovim sinom pa se onda zbog toga njemu osvećivala. Moguće je da mu je te zgode ĐZ rekla da će zvati policiju, međutim sve to što je ona iskazala vezano za taj događaj nije istina, dakle on joj te zgode nije prijetio. Njegov sin i bivša snaha mu još uvijek nisu vratili te novce koje im je dao na ime zatvaranja njihovog kredita, više ih to niti ne traži, ali bi htio da ti novci pripadnu njegovim unucima.

    5. Slijedom takve obrane u postupku nije bilo sporno jedino to da je okrivljeni inkriminirane zgode sreo ovdje oštećenu u [adresa] u [adresa].

    6. Sporno je da li je okrivljeni inkriminirane zgode snahi ĐZ rekao da mu je dužna novac, a nakon što mu je odgovorila da je to sve već dogovorila sa svojim suprugom i počela se udaljavati, joj potom rekao: „neću doći kao gost, doći ću ti onako kako Ž dolaze“.

    6.1. Sporno je i je li okrivljeni inkriminirane riječi izrekao s ciljem da ustraši ĐZ kao i jesu li takve riječi kod oštećenice izazvale jak osjećaj straha za njezin život i sigurnost.

    7. Žrtva ĐZ je na dokaznom ročištu kod Županijskog suda u Varaždinu 14. svibnja 2024. iskazala da je LZ njezin bivši svekar. Naime, ona je 17 godina bila u braku sa njegovim sinom, u međuvremenu su se razveli, odluka o sporazumnom razvodu braka stigla joj je u travnju 2024. godine i postala je pravomoćna misli sa 10. svibnjem 2024.. Tijekom braka dobili su i dvoje djece – starije dijete im 17 godina, a mlađe 13 godina. Do prije 5 godina suprug i ona živjeli su na istoj adresi kao i okrivljenik, u istoj obiteljskoj kući, svako na svom katu, no praktički se može reći da su bili u zajedničkom domaćinstvu. Prije 5 godina suprug i ona su s te adrese iselili i živjeli su u stanu, no stan se nalazi u istoj ulici, otprilike 100m dalje od okrivljenikove obiteljske kuće. Unatoč preseljenju i dalje su bili povezani obiteljski i poslom. Od prije godinu dana suprug i ona su razdvojeni kao par, a posljednjih nekoliko mjeseci su živjeli i na različitim adresama jer je suprug iselio, te sada živi na adresi svojih roditelja, a ona je za sada u stanu sa djecom. Ponajprije želi reći da su se suprug i ona razveli sporazumno, da su pritom apsolutno sve dogovorili i oko zajedničke imovine. Točnije, rekla bi da je ona prihvatila uglavnom sve prijedloge oko toga, pristala je na sve što se od nje tražilo, samo u želji da ju se na kraju ostavi na miru. Sa bivšim svekrom, ovdje okrivljenim NZ, ona nema nikakvu zajedničku imovinu i smatra da s njim nema nikakve imovinskopravne odnose te da nema s njim šta raščišćavati.

    Što se tiče spornog događaja od 26. ožujka 2024., sjeća se dobro toga događaja jer ga se doista i prepala. Bilo je jutro, prošetala je psa, no prešla je na drugu stranu ceste kako ne bi prolazila kraj svekrove kuće, jer ne voli prolaziti pokraj njihove kuće i uvijek prelazi na drugu stranu ulice kad tim putem ide u grad. Već se vraćala iz smjera centra grada, bilo je dosta djece i studenata koji su vjerojatno išli u školu i na posao jer je bilo oko 8,00 sati. Kako se vraćala, vidjela je s druge strane ceste okrivljenika, on je gledao u nju i ona mu je kimnula na pozdrav preko ceste, a on je mahnuo rukom pokazujući da želi da stane. Ona se njega boji, no zastala je, trudila se biti jako smirena upravo zbog toga jer ga se boji, a u životu mu nije rekla nijednu ružnu riječ niti mu se kada usprotivila. Uglavnom, on je prešao preko ceste i prišao joj bliže, a kada joj se približio počeo joj je govoriti da je ona njemu dužna neke novce, na što mu je odgovorila da je apsolutno sve vezano za bračnu imovinu dogovorila već sa njegovim sinom, sa svojim suprugom. On je na to rekao doslovce „moji su sinovi govna, a ja sam gazda i sa mnom se dogovara“. Oko njih je bilo ljudi, nije htjela to slušati, onda mu je spomenula da će s njim razgovarati samo uz svjedoke i odvjetnika te je nastavila hodati. On se vratio na drugu stranu ceste i nastavio je govoriti u njezinom smjeru. Pritom je rukom pokazivao u smjeru njezinog stana koji je 100m dalje i doslovno je rekao „neću doći kao gost, doći ću ti onako kako Ž dolaze“. Ona je to odmah shvatila kao prijetnju, nju je tih riječi strah jer ne zna na što je on točno spreman i nije upućena u to kakvi su sve običaji kod njih kad žena ode od supruga. Pritom prije svega želi reći da ona u životu nije upotrebljavala izraz „ C“, nego je okrivljenik sam upotrijebio tu riječ, radi se o pogrdnom izrazu za R. Zbog tih riječi osjećala se ugrožena jer ne zna za što je njezin bivši svekar sposoban i je li možda mislio na neku vrstu osvete njoj. Na upit ima li kakvih saznanja da bi njezin bivši svekar iz bilo kog razloga nešto učinio nažao ili se nekome zbog nečeg osvećivao, odgovorila je da na to pitanje ne bi odgovorila niti radi sebe niti radi svoje djece. Samo će reći da za nju njezin svekar predstavlja ekstremno zastrašujuću figuru, smatra da se on jako drži starih običaja, doživljava se kao glavu obitelji, možda čak i kao glavnog šire. Odlučila je po prvi puta u životu nekoga prijaviti policiji, dakle svog bivšeg svekra, i to stoga što jednostavno ne želi više trpjeti s njegove strane da ju presreće po cesti i da joj govori takve stvari, ne želi da bulji u nju, da joj prilazi, da pred drugim ljudima u centru grada o njoj ružno govori. Samo želi da ju ostavi na miru jer želi nastaviti živjeti svoj život. Sve drugo je dogovorila sa svojim bivšim suprugom.

    Na upit gdje se točno sporni događaj desio, odgovorila je da je ona bila već u [adresa], nailazila je iz smjera Preradovićeve, a same prijetnje su joj upućene negdje već kod I. Osnovne škole, dakle u samoj [adresa]. Spomenula je da se boji nekakve moguće osvete, odnosno da nije sigurna da li bi joj se okrivljenik zbog nečeg osvetio, zato jer okrivljenik nju ne može vidjeti očima od prvog dana njezine veze sa njegovim sinom. To nije njezino mišljenje, u to je sigurna. O toj prijetnji koju je opisala ispričala je svom bivšem suprugu ŽZ, dakle okrivljenikovom sinu, te svojoj mami CZ i sestri RZ. Njezina mama živi u [adresa], daleko je od nje, to joj je ispričala u telefonskom razgovoru i danas joj je žao zbog toga, jer se i njezina mama boji okrivljenika, odnosno boji se za nju, zna da ju je to uzrujalo i da joj je bilo teško, a tjedan nakon toga morala je ići na operaciju srca. (konstatira se da je svjedokinja zaplakala).

    Primila je rješenje ODO u Varaždinu kojim su joj određene mjere opreza. Unatoč izrečenim mjerama, danas je željela svjedočiti u sudnici, uz svog bivšeg svekra, jer mu želi ozbiljno dati do znanja da neke stvari više neće trpjeti i da će se ubuduće zauzimati za sebe. Nadalje, ja iz rješenja o mjerama opreza vidjela je njegov iskaz pa vidi da je on tvrdio kako ga je ona predmetne zgode vrijeđala, no ističe da to nije istina jer ga nije vrijeđala ni predmetne zgode ni ikada u životu. Nadalje, vidi iz rješenja da je okrivljenik u iskazu najprije osporavao da bi joj rekao da neće doći kao gost, nego onako kako dolaze Ž, a vidi da je nakon toga sam objašnjavao da te riječi zapravo znače neku vrstu veselja, a ne prijetnje, pa joj sada nije jasno je li on to naknadno priznao da joj je te riječi uputio ili ne, jer njoj to upućuje baš na taj zaključak. Međutim, želi reći da njegovo raspoloženje u trenutku kada joj se obraćao nije ukazivalo na to da on misli na nekakvo veselje, on joj je prvo normalno prišao preko ceste, no čim mu je spomenula da je sve sporazumno riješila s njegovim sinom i da s njim nema što rješavati, njega je to odmah „prebacilo“ – odmah je iz normalnog raspoloženja postao ljut, krenuo je sa uvredama na račun svojih sinova, te je potom u takvom raspoloženju rekao da joj neće doći kao gost, nego onako kako Ž dolaze.

    Na kraju želi reći još i to da već unazad godinu dana odlazi psihijatru, u terapiji je, drži da je sve to posljedica stvari koje je doživjela tijekom braka, odnosno ukupno u toj obitelji u kojoj je bila snaha. Predmetni događaj njoj je bio jako traumatičan i jednostavno želi da se takve stvari više ne ponavljaju.

    7.1. Žrtva u jednom logičnom, okolnosnom i detaljnom iskazu opisuje ponašanje okrivljenika inkriminirane zgode kada ju je okrivljeni usred dana sreo u istoj ulici s druge strane ceste te joj se potom približio i pokazujući rukom u smjeru njezinog stana rekao "neću doći kao gost, doći ću onako kako Ž dolaze", a što je svjedokinja odmah shvatila kao prijetnju te ju je bilo strah.

    7.1.1. Svjedokinja je objasnila i da se u odnosu na riječ " C" radi o pogrdnom izrazu za R te da se ona osjećala ugroženo jer nije znala na što je sve spreman bivši svekar i kakvi su običaji kod njih (isti je J po narodnosti) kad žena ode od supruga.

    7.2. Iz njezinog iskaza također proizlazi da se ona boji okrivljenika (za nju njezin svekar predstavlja iznimno zastrašujuću figuru !), da se boji svojevrsne osvete od strane svekra i da su ju inkriminirane riječi uplašile što proizlazi iz činjenice da je događaj odmah i prijavljen policiji.

    7.3. Iskaz svjedokinje – žrtve sud je u cijelosti prihvatio ocjenjujući ga uvjerljivim i logičnim te, u bitnome u skladu sa ostalim dokazima u spisu, prvenstveno s materijalnom dokumentacijom u spisu u vidu službene zabilješke o dojavi od 26. ožujka 2024., a djelomično i u skladu sa iskazom svjedoka ŽZ.

    7.4. Svjedokinja žrtva više nije u nikakvom odnosu s okrivljenikom (u trenutku iskazivanja je već bila razvedena sa sinom okrivljenika s kojim je i riješila sve međusobne odnose) te je navela da samo želi da ju se ostavi na miru i da želi nastaviti svoj život.

    7.5. Stoga sud ocjenjuje da ista nema nikakvih razloga niti motiva lažno iskazivati i neistinito teretiti okrivljenika.

    8. Svjedok ŽZ je na raspravi 20. studenog 2025. iskazao da o samom događaju nema, neposrednih saznanja, međutim nakon par dana mu je bivša supruga samo rekla da je srela njegovog oca i da ju je izvrijeđao, to praktički nije bio susret nego su se mimoišli preko ceste, razgovarali su na nekih minimalno 10 m udaljenosti, međutim on nije dobio dojam da bi njegov otac te zgode prijetio bivšoj supruzi niti mu je ona to rekla. Dakle, nije joj prijetio da će ju ubiti ili slično, možda ju je htio uplašiti i moguće je da joj je rekao nešto tipa "vidjet ćemo...riješit ćemo mi to". Bivša supruga se vjerojatno i bojala u tom trenutku i bila u strahu jer je nakon njihovog razvoda ostala kao samohrana majka pa je možda mislila da će joj otac nešto u tom trenutku učiniti. I otac je bio revoltiran cijelom tom situacijom odnosno njihovim razvodom braka pa je vjerojatno tako reagirao kad je susreo njegovu bivšu suprugu. Njegov otac i bivša supruga u to vrijeme nisu imali nikakvu komunikaciju. U to vrijeme nije s ocem razgovarao, zapravo mu je otac drugi dan nakon toga samo spomenuo da je sreo ĐZ, ali ništa drugo konkretno, oni se zapravo nisu ni sreli nego su se dovikivali preko ceste. Njima nije bilo jasno kada je pokrenut postupak o čemu se tu zapravo radi, sjeća se da je bio i pretres kuće čemu je prisustvovao. Na upit koji bi bio eventualni povod tom događaju naveo je da je njegov otac zatvorio kredit koji su bivša supruga i on zajedno digli jer se vjerojatno bojao da on ne ostane bez nekretnine u svom vlasništvu obzirom da je bila hipoteka na njegovoj nekretnini. Nije mu poznato odnosno bivša supruga mu to nije rekla da će zbog tog događaja prijaviti njegovog oca.

    Na upit da li zna što znače riječi "neću doći kao gost, doći ću ti onako kako šiptari dolaze" naveo je da može značiti više toga, ovisi u kojem kontekstu je izrečeno, nije čuo oca da tako nešto govori. Te riječi se mogu shvatiti i pozitivno, a mogu se i shvatiti kao prijetnja, dakle sve kako je već rekao ovisno o kontekstu u kojem je izrečeno. Dalje upitan kakvi su sad odnosi između okrivljenika i njegove bivše supruga naveo je da nema nikakve komunikacije obzirom da ona sad živi na 200 m udaljenosti i nije bilo nikakvih neugodnih situacija nakon tog događaja.

    8.1. Iskaz svjedoka sud nije prihvatio u dijelu gdje je iskazao da nije dobio dojam da bi njegov otac te zgode prijetio bivšoj supruzi niti mu je ona to rekla jer iz iskaza žrtve, čiji je iskaz sud u cijelosti prihvatio iz ranije navedenih razloga, proizlazi da je ona o tom događaju i o prijetnji ispričala, između ostalih, i svom bivšem suprugu ŽZ, odnosno okrivljenikovom sinu.

    8.2. Osim toga, iskaz svjedoka je u navedenom dijelu i djelomično proturječan jer je naveo da je moguće da je njegov otac te zgode njegovu bivšu suprugu htio uplašiti te da se ona vjerojatno i bojala u tom trenutku i bila u strahu, a same inkriminirane riječi da se mogu shvatiti i pozitivno, a mogu se i shvatiti kao prijetnja, ovisno o kontekstu u kojem su izrečene.

    8.3. Svjedok je sin okrivljenika pa je stoga subjektivno zainteresiran za ishod ovoga postupka pa stoga sud njegov iskaz u prethodno navedenom relevantnom dijelu (kada navodi da njegov otac te zgode nije prijetio bivšoj supruzi niti mu je ona to rekla) nije prihvatio ocjenjujući ga neuvjerljivim te usmjerenim k otklanjanju kaznenopravne odgovornosti od okrivljenika.

    9. Uvidom u službenu zabilješku o dojavi proizlazi kako je 26. ožujka 2024., u 9,20 sati, osobno u prostorije PP Varaždin pristupila ĐZ kojom prilikom je navela da želi prijaviti svekra jer joj je prijetio.

    10. U prostorijama PP Varaždin dana 26. ožujka 2024. okrivljenik je podvrgnut ispitivanju alkohola u organizmu, kojom prilikom je kod istog očitana koncentracija alkohola od 0,10 g/kg.

    11. Iz zapisnika o pretrazi doma i drugih prostora od 26. ožujka 2024. proizlazi da su policijski službenici PP Varaždin temeljem Naloga Županijskog suda u Varaždinu broj Kir-t-168/2024-2 od 26. ožujka 2024., izvršili pretragu obiteljske kuće i drugih pripadajućih prostorijama na adresi [adresa] te da. izvršenom pretragom nisu pronađeni predmeti traženi nalogom.

    12. Navedenu dokumentaciju sud je u cijelosti prihvatio kao vjerodostojnu jer potječe od tijela nadležnih za njezino izdavanje, a niti stranke nisu osporavale vjerodostojnost iste.

    13. Okrivljeni negira da bi počinio djelo koje mu se stavlja na teret.

    13.1. Analizirajući obranu okrivljenika samu za sebe te u vezi s drugim provedenim dokazima ista nije prihvaćena jer je neuvjerljiva, neživotna, suprotna drugim provedenim dokazima i usmjerena k oslobođenju kaznenopravne odgovornosti okrivljenika.

    13.2. Okrivljenik neuvjerljivo osporava sve navode iz optužnice i iz iskaza svjedokinje žrtve navodeći da inkriminirane zgode nije vrijeđao bivšu snahu niti je još što psovao, a sigurno joj nije te zgode rekao "neću doći kao gost, doći ću ti onako kako šiptari dolaze". Naime, suprotno proizlazi iz iskaza svjedokinje žrtve koji je sud u cijelosti prihvatio ocjenjujući ga vjerodostojnim.

    13.3. Nadalje, navodi okrivljenika da se žrtva, odnosno njegova bivša snaha nema nikakvog razloga njega bojati te da je on bio inače u dobrim odnosima sa bivšom snahom dok je živjela u njihovoj kući su također u suprotnosti s iskazom žrtve ali i svjedoka ŽZ koji je sam naveo da se bivša supruga vjerojatno i bojala u tom trenutku i bila u strahu jer je nakon njihovog razvoda ostala kao samohrana majka pa je možda mislila da će joj njegov otac nešto u tom trenutku učiniti.

    13.4. Konačno, okrivljenik nije dao logične razloge zbog čega bi ga oštećenica lažno prijavila, odnosno zbog čega bi ga svojim iskazom lažno teretila navodeći samo da je "možda ĐZ u to vrijeme bila u nekoj svađi sa njegovim sinom pa se onda zbog toga njemu osvećivala".

    13.5. Ujedno je takvu obranu sud pripisao i potpunoj nekritičnosti okrivljenika prema sebi.

    14. Iz iskaza oštećenice jasno proizlazi da je okrivljeni konkretne zgode oštećenici uputio upravo inkriminirane riječi, a koje su s obzirom na ranije događaje tijekom braka s njegovim sinom te života u zajedničkoj kući te općenito međusobne odnose (prema navodima oštećenice okrivljenik ju ne može vidjeti od prvog dana veze sa njegovim sinom; za oštećenicu njezin svekar predstavlja iznimno zastrašujući figuru te se doživljava kao glava obitelji) nedvojbeno kod oštećenice izazvale osjećaj straha, nespokojstva i ugroženosti.

    15. Za biće kaznenog djela prijetnje relevantno je da se radi o ozbiljnoj prijetnji, objektivno podobnoj da kod žrtve izazove strah, a prema ocjeni ovog suda u konkretnom slučaju radi se upravo o takvoj prijetnji.

    15.1. Stoga je, imajući u vidu sve izneseno, prijetnja okrivljenika u konkretnom slučaju, po svojoj naravi i okolnostima pod kojima je izvršena, bila objektivno podobne izazvati kod oštećenice osjećaj ustrašenosti i uznemirenosti.

    16. Ubrojivost i svijest o protupravnosti ničim nisu dovedeni u pitanje. Naime, okrivljenik ničim nije kod suda pobudio sumnju na okolnost da bi isti bio neubrojiv u trenutku počinjenja djela.

    17. Što se tiče svijesti o protupravnosti na strani okrivljenika valja reći da je notorna činjenica da je zabranjeno drugim osobama prijetiti, a pogotovo prijetiti im kakvim zlom.

    18. Budući da je provedenim dokaznim postupkom utvrđeno da je okrivljenik počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret za isto djelo ga je sud proglasio krivim i kaznio.

    19. Odlučujući o odmjeravanju kazne u konkretnom slučaju, ovaj sud je, u smislu odredbe članka 47. stavak 1. KZ/11. cijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža uzimajući u obzir i svrhu kažnjavanja iz odredbe članka 41. KZ/11.

    19.1. Kao otegotnu okolnost sud je okrivljeniku uzeo izraženu kriminalnu volju kod počinjenja djela te nedostatak kajanja.

    19.2. Drugih otegotnih okolnosti na strani okrivljenika nije bilo.

    19.3. Kao olakotnu okolnost sud je cijenio prethodnu okrivljenikovu neosuđivanost, time da je isti rođen 1951. godine što ukazuje da se radi o osobi koja nije sklona društveno neprihvatljivom ponašanju.

    19.4. Stoga je sud okrivljeniku za počinjeno kazneno djelo odmjerio kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci, ocjenjujući da će se takvom vrstom i mjerom kazne izraziti dostatna mjera prijekora prema okrivljeniku te da je takva kazna potrebna za postizanje opće i posebne prevencije.

    19.5. Sud ocjenjuje da nema potrebe djelovati na okrivljenika strožom kaznom niti da ima potrebe izrečenu kaznu zatvora izvršiti, već da će na daljnje okrivljenikovo ponašanje, kao i na ponašanje svih drugih počinitelja sličnih kaznenih djela, dovoljno odvraćajuće djelovati prijetnja izvršenja kazne tijekom vremena provjeravanja od jedne godine. S obzirom na dosadašnje primjereno ponašanje okrivljenika dulje vrijeme provjeravanja nije potrebno.

    20. Sud je mišljenja da je takva kazna i visina kazne te trajanje roka kušnje primjereno kaznenopravnoj odgovornosti okrivljenika.

    21. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi s člankom 145. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 6. ZKP/08. okrivljeniku je naloženo plaćanje troškova kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 70,0 eura u roku od 30 dana, time da su troškovi odmjereni prema donjem iznosu utvrđenim rješenjem Ministarstva pravosuđa o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka (NN 145/11.), sukladno trajanju i složenosti postupka te imovnom stanju okrivljenika.

    22. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci.

    U Varaždinu, 24. studenog 2025.

    Sutkinja:

    Marina Presečki

    POUKA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude državni odvjetnik, okrivljenik i njegov branitelj te oštećenica (protiv odluke o troškovima postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu) mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

    Dostaviti:

    1. ODO Varaždin, na broj: KO-DO-222/2024,

    2. okrivljeni LZ, [adresa],

    3. ošt. ĐZ, [adresa].

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.