REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-1757/2024-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Meri Dominis Herman uz sudjelovanje Slobodanke Gorsensky, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ĐS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Maja Matijević, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Matijević, Jakirčević & Malkoč d.o.o., Zagreb, Zavrtnica 28, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe JS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Tatjana Barišić Tomše, odvjetnica iz Zagreba, Argentinska 4, radi rješenja o izvedenom stanju, nakon objave presude, 24. studenoga 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Poništava se rješenje tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361-05/23-26/337, URBROJ: 531-03-24-3 od 31. siječnja 2024.

II Poništava se rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za graditeljstvo, Četvrtog područnog odsjeka za graditeljstvo, KLASA: UP/I-350-05/19- 007/78, URBROJ: 251-10-22-5/013-23-19 od 7. travnja 2023.

III Nalaže se tijelu iz točke II izreke presude da u roku 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke donese odluku o zahtjevu zainteresirane osobe te da u ponovljenom postupku postupi u skladu s pravnim shvaćanjem i primjedbama izraženim u obrazloženju presude.

IV Nalaže se tuženiku (OIB: 95093210687) i zainteresiranoj osobi (OIB: [osobni identifikacijski broj]) da tužiteljici (OIB: [osobni identifikacijski broj]) solidarno nadoknade troškove upravnog

spora

u

iznosu

od

6.799,48

eura (šesttisućasedamstodevedesetdeveteuraičetrdesetosamcenti) u roku 60 dana od dana primitka pravomoćne presude, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova do isplate, ako ih tuženik i zainteresirana osoba ne podmire u ostavljenom roku.

V Odbija se zahtjev tužiteljice za nadoknadu troška sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od 119,45 eura (stodevetnaesteuraičetrdesetpetcenti). VI Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za nadoknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za graditeljstvo, Četvrtog područnog odsjeka za graditeljstvo, KLASA: UP/I-350-05/19-007/78, URBROJ: 251-10-22-5/013-23-19 od 7. travnja 2023., ozakonjena je po zahtjevu u ovom upravnom sporu zainteresirane osobe JS, iz [adresa], nezakonito rekonstruirana manje zahtjevna poslovna zgrada, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u [adresa] u [adresa], pobliže opisana u navedenom rješenju.

2. Tuženik je rješenjem KLASA: UP/II-361-05/23-26/337, URBROJ: 531-03- 24-3 od 31. siječnja 2024., odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv označenog prvostupanjskog rješenja.

3. Tužiteljica osporava zakonitost pobijanog akta i u bitnome navodi kako se rekonstruirana manje zahtjevna poslovna zgrada koja je predmet ozakonjenja nalazi na samoj međi s građevnom česticom u njenom vlasništvu (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Napominje da je ranije rješenje od 4. svibnja 2018., bilo poništeno odlukom tuženika od 22. ožujka 2019. i predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. Smatra kako u ponovljenom postupku ni prvostupanjsko tijelo ni tuženik nisu odlučili o predmetnoj upravnoj stvari sukladno uputi navedenoj u rješenju tuženika od 22. ožujka 2019. Navodi kako je tuženik u tom rješenju naveo kako je ozakonjena zgrada koja se svojim južnim pročeljem nalazi na međi s drugom građevnom česticom (prema utvrđenju prvostupanjsko tijela radi se o ugrađenoj zgradi) te da na pročelju ima otvore zbog čega je prvostupanjsko rješenje u suprotnosti s odredbom članka 6. stavka 3. podstavka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Ističe da je tuženik naložio u tom rješenju da se pribavi geodetski prikaz zgrade uklopljen u katastarski plan te da se po potrebi obavi očevid, jer u priloženoj geodetskoj snimci izvedenog stanja nisu naznačene međe katastarskih čestica. Ističe da u ponovnom postupku zainteresirana osoba u ovom upravnom sporu JS nije prvostupanjskom tijelu pribavila geodetski snimak zgrade s uklopom u katastarski plan, već da je ponovno dostavila Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade od 4. srpnja 2016., oznake 190/2016., a koji snimak je tuženik već razmatrao i za koji je utvrdio kako u toj snimci nisu naznačene međe katastarskih čestica i da stoga nije moguće utvrditi odlučnu činjenicu – je li nezakonita zgrada izgrađena na međi s česticom u vlasništvu tužiteljice. Smatra da tumačenje tuženika i prvostupanjskog tijela kako objekt koji je predmet ozakonjenja nije na međi s njenom česticom kao i naknadno dostavljeni uklop predstavlja izigravanje propisa odnosno odredbe članka 6. stavka 3. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Navodi da je činjenica da se objekt nalazi na samoj međi jasna iz samog stanja katastra nekretnine gdje je međa nesporno određena i predmetni objekt upisan. Ističe da je prijavnim listom, a što je vidljivo i iz izvoda iz katastarskog plana jasno ucrtano da se predmetni objekt nalazi na samoj međi s česticom 983/7 k. o. [katastarska općina]. Navodi i to kako je sukladno članku 20. stavku 4. Zakona donošenje predmetnog rješenja o izvedenom stanju za predmetnu nezakonito izgrađenu zgradu moguće isključivo ako podnositeljica zahtjeva otkloni nedostatak zbog kojeg se navedena zgrada ne može ozakoniti – da zatvori otvore (staklenu stijenu i prozore) i da ukloni istak koji prelazi na česticu u njenom vlasništvu. Napominje i da ju tijelo priliko očevida koji je obavljen 3. kolovoza 2020., nije pozvalo da na istom sudjeluje. Predlaže da se provede očevid uz sudjelovanje vještaka geodetske struke, a u svrhu utvrđenja nepristranog i stvarnog stanja.

4. Predlaže da Sud poništi rješenje tuženika kao i prvostupanjsko rješenje te potražuje troškove upravnog spora zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.

5. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako je ista neosnovana iz razloga iznesenih u obrazloženju osporenoga rješenja i predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.

6. Zainteresirana osoba u ovom upravnom sporu očitovala se podneskom od 26. studenoga 2024., na navode tužiteljice i tuženika. Poziva se na očevid koji je obavljen 3. kolovoza 2022. prema kojem se predmetna zgrada koja je rekonstruirana ne nalazi na međi dvije k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navodi kako je u okviru prvostupanjskog postupka predmetna zgrada evidentirana na geodetskom snimku izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade od 4. srpnja 2016., i da je na istome vidljivo kako je zgrada odmaknuta od međe na svom južnom dijelu te da nije sagrađena na međi kako to navodi tužiteljica. Također navodi da je iz dokumentacije u spisu vidljivo kako je nekretnina tužiteljice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirana kao parkiralište te da je i sada u funkciji parkirališta i to sjeverni dio uz zgradu koja je predmet ozakonjenja te da se radi o parceli na kojoj su izgrađena parkirališna mjesta sukladno građevinskoj dozvoli pa da se stoga ne može smatrati neizgrađenom građevinskom parcelom. Ističe kako navod tužiteljice da tamo planira graditi je neutemeljen u aktima i isto nije predviđeno nikakvom postojećom dokumentacijom, a da ukoliko zahtjev i postoji isti je podnesen kasnije nakon zahtjeva za ozakonjenje. Smatra kako slijedom navedenog nisu ispunjeni uvjeti da bi se primijenile odredbe članka 6. stavka 3. podstavka 1. Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama jer se ne radi o građevinskoj parceli planiranoj za građenje zgrade već da se radi o susjednoj parceli koja je već izgrađena sukladno pravomoćnoj građevinskoj dozvoli i na istoj nije planirano građenje jer je i parkiralište koje neposredno graniči sa nekretninom tužiteljice već izgrađeni dio nekretnine, a za nekretninu tužiteljice već je izdana građevinska dozvola po kojoj je nekretnina izgrađena i kao takva je upisana u katastar i zemljišne knjige. Ističe da se suprotno navodima tužiteljice u ovom postupku ne utvrđuje međa između neposrednih susjeda već da se utvrđuje položaj zgrade prema prikazu uklopljenom u katastarski plan.

7. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev te potražuje troškove upravnog spora.

8. Sud je 29. travnja 2025. i 7. studenog 2025., održao usmenu raspravu u prisutnosti opunomoćenice tužiteljice i zainteresirane osobe, a bez uredno pozvanog tuženika. Na ročištu 29. travnja 2025., Sud je prihvatio prijedlog tužiteljice za provođenjem očevida uz vještaka geodetske struke, a koji očevid je i proveden 10. srpnja 2025., o čemu je i sastavljen nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka geodetske struke Željka Perića, ing. geod., od 21. srpnja 2025.

9. Sud je uzeo u obzir provedene dokaze i činjenice utvrđene u postupku donošenja osporavane odluke kao i nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka geodetske struke pribavljenog u upravnom sporu i izrađenog temeljem provedenog očevida i izvršen je uvid u spis tuženika. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja (članak 114. stavak 3. Zakon o upravnim sporovima – Narodne novine, 36/24. – dalje ZUS), Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

10. Odredbom članka 6. stavak 3. podstavak 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine broj 86/12, 143/13, 65/17, 14/19, dalje: ZoPNIZ-a), propisano je da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako je izgrađena na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu.

10.1. Odredbom članka 20. stavak 4. ZoPNIZ-a, propisano je da se rješenje o izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade može donijeti ako podnositelj zahtjeva otkloni nedostatak zbog kojeg se ne može ozakoniti zgrada (ukloni etažu ili drugi dio građevine, zatvori otvor na međi i sl.).

11. Predmetni upravni postupak pokrenut je zahtjevom u ovom upravnom sporu zainteresirane osobe od 26. lipnja 2013., za donošenje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje nezakonito rekonstruirane manje zahtjevna poslovna zgrada, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u [adresa] u [adresa]. Postupajući po navedenom zahtjevu i uputi tuženika iz ranijeg rješenja KLASA: UP/II-361-05/18- 26/615, URBROJ: 531-05-2-2-19-3 od 22. ožujka 2019., prvostupanjsko je tijelo donijelo rješenje od 7. travnja 2023., kojim je ozakonilo nezakonito rekonstruiranu manje zahtjevu poslovnu zgradu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u [adresa], u [adresa]. Naime, tijelo je u ponovnom postupku po uputi tuženika zatražilo od podnositeljice zahtjeva, a u ovom upravnom sporu zainteresirane osobe da pribavi geodetski prikaz zgrade uklopljen u katastarski plan koji je izradio ovlašteni inženjer geodezije ČS te je 3. kolovoza 2022. provelo i očevid na licu mjesta. Na provedenom očevidu naprijed spomenuti geodet je potvrdio svoj ovjereni prikaz iz kojeg proizlazi da se predmetna poslovna zgrada ne nalazi na međi dviju k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je očevidom utvrđeno da se na međi navedenih katastarskih čestica nalazi montažni objekt te montažna ograda koja zatvara pogled iz otvora zgrade koja je predmet ozakonjenja i da se sve to nalazi na iscrtanom parkiralištu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje je ucrtano u kopiju katastarskog plana i upisano je u zemljišne knjige (z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), a sve prema građevinskoj dozvoli za višestambenu zgradu [adresa]. Tijelo se pozvalo na odredbu članka 5. stavka 1. i članka 6. ZoPNIZ-a te je navelo kako se predmetna zgrada ne nalazi na površinama, koridorima ili područjima na kojima je odredbom članka 6. Zakona isključena mogućnost ozakonjenja i donijelo je predmetno prvostupanjsko rješenje.

11.1. Tuženik je prihvatio obrazloženje prvostupanjskog tijela te je naveo kako iz geodetskog snimka sa uklopom na katastarski plan od 4. srpnja 2016., koji je sastavni dio osporenoga rješenja nedvojbeno proizlazi da predmetna zgrada nije izgrađena na međi s k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice te da stoga nije ispunjena pretpostavka propisana odredbom članka 6. stavka 3. podstavka 1. ZoPNIZ-a, zbog koje ne bi bilo moguće legalizirati predmetni objekt. U odnosu na navod tužiteljice kako nije bila prisutna odnosno pozvana na očevid tuženik je naveo kako pored dostavljene dokumentacije činjenica je li tužiteljica bila prisutna na očevidu nije mogla dovesti do drugačije odluke u predmetnoj upravnoj stvari. Isto tako tuženik je naveo kako se ne mogu cijeniti prigovori tužiteljice na koji je način izrađena geodetska snimka sa uklopnim planom u katastarski plan niti se može i ispitivati njena pravilnost iz razloga jer su navedenu dokumentaciju izradile za to ovlaštene osobe sukladno ovlaštenjima koja su im dana prilikom stjecanja prava na uporabu strukovnog naziva ovlašteni geodet.

12. S obzirom da je u ovom upravnom sporu sporna činjenica je li predmetna poslovna zgrada koja je predmet ozakonjenja i koja se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u [adresa] na međi sa građevnim česticom k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Sud je prihvatio prijedlog tužiteljice da se provede očevid sa vještakom geodetske struke Željkom Perićem, ing. geod., koji je nakon provedenog očevida sastavio nalaz i mišljenje od 21. srpnja 2025.

12.1. Na provedenom očevidu, a iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi što su suglasno i potvrdile tužiteljica i zainteresirana osoba na očevidu, a i tijekom ovog upravnog spora da međa nije nikada utvrđena u niti jednom postupku. S obzirom na navedeno vještak je naveo kako nije bilo moguće odgovoriti predmetnom zadatku na način da se potvrdi međa. Međutim, ovlašteni vještak je svoje mišljenje iskazao temeljem kopije plana i izrađenih elaborata, odnosno skica mjerenja, a kako bi utvrdio granicu između predmetnih čestica. U skici mjerenja iz elaborata RN1324/98 k. o. [katastarska općina], na istočnoj granici je naveden front 22,46 m, a snimljeni front na dan očevida iznosi 22,50m (B-C-D). Zaključno vještak navodi da je prema dostupnim i navedenim primjerima, odnosno prema evidenciji Ureda za katastar i podacima skica elaborata i usporedbom sa snimljenim stanjem, vidljivo da se granica između čestica k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi na objektu odnosno fasadi objekta na južnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da nije vidljiv nikakav razmak. Svoj nalaz i mišljenje vještak je utemeljio na evidencijama Ureda za katastar, Zemljišnim knjigama i temeljem snimljenog stanja na očevidu.

13. Sud je navedeni nalaz i mišljenje dostavio na očitovanje tužiteljici, zainteresiranoj osobi i tuženiku te je ujedno i pozvao vještaka na ročište radi usmenog izlaganja nalaza i radi razjašnjavanja prigovora iznesenih na predmetni nalaz i mišljene ovlaštenog vještaka (članak 82. stavak 4. ZUS-a). Zainteresirana osoba u podnesku od 22. kolovoza 2025., prvenstveno je prigovarala nalazu i mišljenju vezano za utvrđenje međe te je između ostaloga i navela kako vještak u ovom upravnom sporu nije mogao utvrđivati među. Tužiteljica je u dostavljenom očitovanju od 27. kolovoza 2025., izrazila suglasnost s nalazom i mišljenjem ovlaštenog sudskog vještaka i nije iznijela, prigovore na zaključak sudskog vještaka, dok se tuženik nije očitovao na nalaz i mišljenje sudskog vještaka.

13.1. Ispitan pred sudom 7. studenoga 2025., sudski vještak je iskazao da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja i da nema novih saznanja. U odnosu na prigovor zainteresirane osobe vezano za pitanje međe vještak je iskazao kako je prilikom obavljanja očevida pitao za među, je li međa ikada utvrđena u postupku i da je dobio negativan odgovor. Navodi da je stoga mišljenje izradio uvidom u katastar i izrađenih elaborata odnosno skica mjera i kopijom planova iz više izrađenih elaborata, te da je snimkom na terenu izmjerio frontove i usporedio sa skicama iz izrađenih elaborata, te je stoga došao do mišljenja koje je dao u nalazu u pogledu toga gdje bi bila granica između dvije čestice, prema evidenciji katastra. Naveo je da nije utvrđivao među niti da je našao dokument kojim je utvrđena međa te da je granica utvrđena temeljem naprijed navedenih dokumenata. Nadalje je iskazao da nije uobičajeno utvrđivanje međe kod izdavanja rješenja o izvedenom stanju, kada je susjedna čestica građevinska čestica sa građevinskom i uporabnom dozvolom i da bi se u tom postupku trebale saslušati i jedna i druga strana s obzirom da se radi o otvorima na granici, te da bi, da je izrađivao geodetski snimak za ozakonjenje objekta pitao nositelje prava na predmetnim česticama "gdje je međa?." Vještak je nadalje na pitanje opunomoćenice zainteresirane osobe što je granica, iskazao da je to crta na katastarskom planu koja ne mora biti međa i da se s obzirom na stanje u katastarskom planu predmetni objekt nalazi na granici između dvije čestice. Ponovio je da je zaključak da se objekt nalazi na granici vidljiv iz kopija plana i da je uz navedeno gledao i frontove na terenu i u skicama mjerila, a prema kojima je došao do zaključka da je objekt na granici dviju čestica. U odnosu na u nalaz i mišljenje uključenih svih pet RN-ova iskazao je kako je iste prilikom izrade nalaza i mišljenja vidio u arhivi katastara, a da je koristio dva RN-a te da ostalih tri nisu bili relevantni za izradu nalaza i mišljenja. U odnosu ispravnost uklopa objekta u postojeći katastarski plan koji je korišten u postupku legalizacije, je naveo kako isti nije vidio.

14. Analizom cjelokupnog stanja spisa predmeta, polazeći pri tom od sadržaja obrazloženja odluke tuženika utvrđeno je izvedenim dokazima, posebno provedenim očevidom i o tome dostavljenim nalazom i mišljenjem sudskog vještaka u upravnom sporu da je pravilnost činjeničnog stanja utvrđenog u upravnom postupku dovedeno u pitanje, budući da je u upravnom sporu od strane sudskog vještaka iznesen drugačiji zaključak o činjenicama koje su relevantne za odluku može li se predmetni objekt koji graniči s drugim objektom i na kojem su otvori ozakoniti na način kako to propisuje odredba članka 6. stavka 1. podstavka 3. ZoPNIZ-a.

14.1. Naime, vještak je nakon provedenog očevida, pregleda evidencija Ureda za katastar i Zemljišne knjige zaključio da se granica između čestica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi na objektu, odnosno fasadi objekta na južnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da nije vidljiv nikakva razmak. Navedeni je zaključak dodatno obrazložio i otklonio prigovore zainteresirane osobe na ročištu, čime je prema ocjeni suda argumentirano, stručno i vjerodostojno te i na sudu prihvatljiv i razumljiv način, otklonio nepravilan zaključak tijela kako su u predmetnom postupku ispunjeni uvjeti za donošenje rješenja o izvedenom stanju za predmetni nezakonito izgrađeni objekt.

14.2. Naime, tuženik, a ni prvostupanjsko tijelo nisu doveli u pitanje da međa nije utvrđena u niti jednom postupku, a što je već i upućivalo na navedeno prema priloženoj geodetskoj snimci izvedenog stanja u kojoj međe katastarskih čestica nisu bile naznačene, već su svoju odluku utemeljili na geodetskom snimku zgrade s uklopom u katastar od 4. srpnja 2016., kojeg je zainteresirana osoba dostavila nakon podnošenja zahtjeva, a prije donošenja rješenja KLASA: UP/I-350-05/13-007/5063, URBROJ: 251-13-22-5/004-18-17 od 4. svibnja 2018. Upravo navedeni snimak, je tuženik u ranijem postupku doveo u pitanje i poništio prvostupanjsko rješenje od 4. svibnja 2018. rješenjem od 22. ožujka 2019. i kao takvog ga nije prihvatio te je naložio prvostupanjskom tijelu, odnosno podredno zainteresiranoj osobi da ga u ponovnom postupku ponovno pribavi te da tijelo po potrebi obavi očevid, a sve kako bi se nesporno moglo utvrditi da se predmetna nezakonita zgrada dosita svojim južnim pročeljem nalazi na međi.

14.3. Isto tako Sud otklanja kao neosnovan prigovor zainteresirane osobe da je vještak u ovom upravnom sporu utvrđivao među, jer isto ne proizlazi iz danog zadatka vještaku i iz dostavljenog nalaza i mišljenja. Osim toga u ovakvim situacijama ozakonjenja nezakonito izgrađenih nekretnina kada međa nije utvrđena, a potrebno je utvrditi nalazi li se objekt na međi s drugom građevnom česticom kako je to i propisano odredbom članka 6. stavka 3. podstavka 1. ZoPNIZ-a pravilno je vještak za potrebe takvog postupka i pravilne primjene navedene odredbe, utvrdio granicu između dvije nekretnine, a koja granica ne mora biti međa kako je to vještak i pojasnio, ali ukoliko se utvrdi da se nalazi na nekretnini s drugom građevnom česticom, proizlazilo bi da nisu ispunjeni uvjeti da se za takvu nekretninu izda rješenje o izvedenom stanju. Pri tom se ističe da tuženik iako uredno pozvan raspravi na kojoj je sudski vještak saslušan usmeno pred sudom nije pristupio, niti je svoj izostanak opravdao, pa je u tom smislu propustio snagom argumenata osporiti zaključke sudskog vještaka neposredno na raspravi, odnosno usmeno iznijeti razloge za zaključke iznesene u upravnom postupku da predmetna građevina udovoljava uvjetima za ozakonjenje, a također nije predložio eventualno saslušanje osoba koje su provele očevid 3. kolovoza 2022., i koje su u sastavile zapisnik, a koji je bio podloga tuženiku za donošenje osporenoga rješenja.

15. S obzirom, na sve naprijed navedeno i u ovom upravnom sporu utvrđeno činjenično stanje, a imajući u vidu odredbu članka 20. stavka 4. ZoPNIZ-a, koja ipak daje mogućnost izdavanja rješenja o izvedenom stanju uz ispunjenje u toj odredbi propisanih uvjeta, Sud je sam riješio upravnu stvar na način da će tijelo u ponovnom postupku, a nakon što zainteresirana osoba u ovom upravnom sporu otkloni nedostatke koji su prepreka za ozakonjenje predmetne nekretnine, odnosno kada zatvori sporne otvore na južnom pročelju i ukloni na dijelu krova istak, donijeti rješenje o izvedenom stanju za predmetnu nekretninu.

16. Sud nije prihvatio prijedlog zainteresirane osobe za ponovnim vještačenjem, imajući u vidu da je u predmetnom upravnom sporu prema ocjeni ovoga suda činjenično stanje dovoljno i potpuno utvrđeno i Sud je kao što je to i naveo u točki 14.1. obrazloženja ove presude, nalaz vještaka ocijenio kao stručan, vjerodostojan i ovome sudu prihvatljiv za donošenje odluke.

17. Stoga je Sud temeljem odredbe članka 117. stavak 1. ZUS-a, odlučio kao u točki I., II i III izreke.

18. Na kraju, a uvažavajući postignuti uspjeh tužiteljice u predmetnom upravnom sporu, Sud je na teret protivnih stranaka, primjenom odredbe članka 147. stavak 1. ZUS-a, u vezi Tbr. 27.1., Tbr. 46. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23.), tužiteljici priznao trošak sastava tužbe uvećan za PDV, (prema priloženom troškovniku) u iznosu od 1.000,00 eura, za zastupanje na ročištu od 29. travnja 2025. i 7. studenoga 2025., po 1.000,00 eura za svaku radnju uvećan za PDV, sastav podneska od 27. kolovoza 2025. u iznosu od 1.000,00 eura uvećan za iznos PDV, za zastupanje na očevidu 10. srpnja 2025., u iznosu od 1.000,00 eura uvećan za PDV, kao i trošak vještačenja u iznosu od 500,00 eura i trošak izlaska sudske komisije u iznosu od 49,48 eura, sveukupno 6.799,48. O zateznim kamatama na trošak spora, koje teku od dana donošenja odluke do isplate, ako tuženik ne podmiri trošak u ostavljenom roku, odlučeno je u skladu s čl. 144. st. 4. ZUS-a (točka IV izreke).

19. Sud je nadalje na temelju odredbe članka 144. stavka 1. ZUS-a, odbio zahtjev tužiteljice za naknadu troškova sudske pristojbe (točka V izreke), jer za tužiteljicu nije niti nastala obveza plaćanja sudske pristojbe, koja se u upravnom sporu plaća samo kada sud odbije ili odbaci tužbeni zahtjev (članak 22. stavak 1. Zakona o sudskim pristojbama, Narodne novine, broj 118/18., 51/23.).

20. Točkom VI izreke odbijen je zahtjev zainteresirane osobe za nadoknadu troškova upravnog spora temeljem odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a.

U Zagrebu 24. studenoga 2025.

Sutkinja

Meri Dominis Herman

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske (članak 127. stavak 2. ZUS-a).

Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Odvjetnica Maja Matijević, Zagreb, Zavrtnica 28,

2. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20,

3. Grad Zagreb, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za graditeljstvo, Četvrti područnog odsjeka za graditeljstvo, Zagreb, Sigetje 2

4. Odvjetnica Tatjana Barišić Tomše, Zagreb, Argentinska 4

5. U spis