K-1084/2025-12

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split, Gundulićeva 27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Lovorki Kraljević, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Lane Šušnjar, u kaznenom postupku protiv okrivljenog PĐŠ zbog kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179.a i dr. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24., dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj KO-DO-896/25 od 30. rujna 2025., nakon javne rasprave održane 14. studenoga 2025. i 20. studenoga 2025., u prisutnosti okrivljenog PĐŠ, njegove braniteljice Lovrenke Franceschi, odvjetnice u Splitu, te zamjenika u ODO Split PĐ, **.**.2025. objavio je i

p r e s u d i o

OKRIVLJENIK: PĐŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin P i DĐŠ, rođene D, rođen **.**.1970. u [adresa], s prebivalištem u [adresa],  državljanin  Republike  Hrvatske,  brodocjevar, nezaposlen,  bez  primanja,  pismen  sa  završenom srednjom školom, neoženjen, bez djece, bez čina, neodlikovan,  lošeg  imovnog  stanja,  bez  imovine, kazneno osuđen,

k r i v  j e

I. što je u vremenskom periodu od druge polovice 2021. godine do 3. rujna 2025. godine u Splitu na adresi [adresa], u stanu u kojem prebiva sa svojom majkom EĐŠ (rođenom 1942.), protivno odredbi čl. 10. st. 1. alineja 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24), u nakani da uznemiri, ponizi i ustraši svoju majku EĐŠ, istoj u alkoholiziranom stanju učestalo govorio da mu je kriva za sve, da je glupa, naivna, gurao bi je rukama, unosio bi joj se u lice te je rukama pritiskao po licu i tijelu, a dana 3. rujna 2025. godine također u alkoholiziranom stanju, došao u spavaću sobu svoje majke dok je ista ležala na krevetu, počeo je vrijeđati spominjući joj pokojne roditelje, sve to urlajući i unoseći joj se u lice te je potom šakom udario u lijevo koljeno te joj u nakani da je ustraši kazao da će je ubiti, što je sve kod njegove majke DĐŠ stvorilo jak osjećaj straha za vlastitu sigurnost i istu je dovelo u ponižavajući položaj,

dakle, grubo i učestalo kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time člana obitelji doveo u ponižavajući položaj te drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

II. čime je u stjecaju počinio dva kaznena djela, i to jedno kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji – djelo opisano i kažnjivo po čl. 179.a Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 144/23 i 36/24, dalje u tekstu: KZ/11) i jedno kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – djelo opisano po čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. KZ/11, a kažnjivo po čl. 139. st. 3. KZ/11, sve u vezi s čl. 51. KZ/11.

III. Stoga se okrivljenom PĐŠ na temelju čl. 51. st. 1. KZ/11 za svako kazneno djelo prethodno utvrđuju pojedinačne kazne zatvora kako slijedi:

- za kazneno djelo nasilja u obitelji, na temelju članka 179.a KZ/11, kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca,

- za kazneno djelo prijetnje, na temelju čl. 139. st. 3. KZ/11, kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci,

IV. Potom se okrivljeni PĐŠ, na temelju čl. 139. st. 3. te čl. 51. st. 1. i 2. KZ/11,

o s u đ u j e

na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci,

V. Na temelju čl. 54. KZ/11, okrivljeniku se u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 4. rujna 2025. pa nadalje.

VI. Na temelju čl. 69. KZ/11, okrivljenom PĐŠ izriče se sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti koja će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava ili u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za liječenje ovisnosti izvan zatvorskog sustava pod uvjetima određenim posebnim propisom. Mjera može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.

VII. Na temelju čl. 148. st. 1. u vezi s čl. 145. st. 1. i 2. toč. 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - Odluka i Rješenje USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25, dalje: ZKP/08), dužan je okrivljeni PĐŠ u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude podmiriti troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 1.053,12 (tisuću pedeset tri eura i dvanaest centi) eura, od čega iznos od 853,12 eura predstavlja trošak psihijatrijskog vještačenja, dok iznos od 200,00 eura predstavlja paušalnu svotu.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je optužnicu broj KO-DO- 896/2025 od 30. rujna 2025. protiv okrivljenog PĐŠ zbog stjecaja kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 i kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. KZ/11. Ta optužnica potvrđena je rješenjem broj Kov-663/2025 od 29. listopada 2025.

2. Na raspravi od 14. studenoga 2025., prilikom očitovanja o optužbi, okrivljenik je izjavio da se smatra djelomično krivim zbog kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret, navodeći da osporava da je ikada bio fizički nasilan prema svojoj majci i da će obranu iznijeti na kraju dokaznog postupka.

3. U nastavku postupka, na temelju čl. 431. st. 1. toč. 4. ZKP/08 pročitan je zapisnik suca istrage Županijskog suda u Splitu o ispitivanju svjedokinje oštećenice DĐŠ od 25. rujna 2025. (listovi 63-65 spisa) budući da je imenovana svjedokinja, kao okrivljenikova majka, na raspravi navela da ne želi svjedočiti, a prilikom svog prethodnog ispitivanja na dokaznom ročištu pred sucem istrage bila je upozorena na mogućnost da se njezin iskaz kasnije u postupku koristi kao dokaz.

4. Na temelju čl. 431. st. 3. i 4. ZKP/08, iz spisa su kao nezakoniti dokazi izdvojene službene zabilješke I Policijske postaje Split o obavljenim obavijesnim razgovorima s EĐŠ (listovi 9-10 spisa) i s DĐ (list 29 spisa), koji materijali će se nakon pravomoćnosti rješenja o izdvajanju zatvoriti u poseban omot i predati sucu istrage radi čuvanja odvojeno od ostalih spisa i ne mogu se razgledati niti koristiti u postupku. Navedene službene zabilješke sastavljene su na temelju obavijesti policije dobivenih od građana, a takve obavijesti ne mogu se koristiti u postupku i na njima se ne može temeljiti sudska odluka.

5. U nastavku dokaznog postupka, ispitan je stalni sudski vještak za psihijatriju dr. Nikola Sikirica.

6. Suglasnošću stranaka, na temelju čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08 pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za psihijatriju dr. Nikole Sikirice od 21. rujna 2025. (listovi 56-60 spisa).

7. Na kraju dokaznog postupka, a prije ispitivanja okrivljenika, pročitani su potvrda iz prekršajne evidencije za okrivljenika od 14. studenoga 2025. (listovi 117-118 spisa) i uvjerenje iz kaznene evidencije za okrivljenika od 13. studenoga 2025. (list 119 spisa), te je sud iz sustava eSpis pribavio i priložio u spis pravomoćnu presudu ovog suda broj K- 1167/2021-24 od 27. lipnja 2022. s potvrdom njezine pravomoćnosti.

8. Kako nije bilo prijedloga za dopunu dokaznog postupka, okrivljenik je ispitan na kraju dokaznog postupka, nakon čega je pročitan zapisnik I Policijske postaje Split o ispitivanju okrivljenog PĐŠ sukladno čl. 208.a ZKP/08 od 4. rujna 2025. (listovi 26-28 spisa) i reproducirana je audio-video snimka tog ispitivanja (omot 31 spisa) te je pročitan zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenog PĐŠ od 5. rujna 2025. (listovi 39-42 spisa) i reproducirana je audio-video snimka tog ispitivanja (omot 43 spisa).

9. Nakon tako provedenog postupka te ocjene svakog dokaza pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljeni PĐŠ u stjecaju počinio dva kaznena djela, i to jedno kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 i jedno kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. KZ/11, sve u vezi s čl. 51. KZ/11, na način na koji su ona opisana u izreci presude.

10. Kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 čini onaj tko grubo i učestalo ili na drugi način teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili druge bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo.

11. Kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 2. KZ/11 čini onaj tko drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti, ili mu oduzeti slobodu, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zračenjem, oružjem, opasnim oruđem ili drugim opasnim sredstvom, ili uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak. O kvalificiranom obliku ovog kaznenog djela iz čl. 139. st. 3. KZ/11 bit će riječ ako je ono počinjeno prema službenoj ili odgovornoj osobi u obavljanju javne ovlasti ili u vezi s njezinim radom ili položajem, ili prema novinaru u vezi s njegovim poslom, ili prema odvjetniku u obavljanju njegove djelatnosti, ili iz mržnje, prema bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, ili prema većem broju ljudi, ili ako je prouzročilo veću uznemirenost stanovništva, ili ako je osoba kojoj se prijeti dulje vrijeme stavljena u težak položaj.

11.1. Bliske osobe su, prema čl. 87. st. 9. u vezi sa st. 8. KZ/11, između ostalog, članovi obitelji, a u koje se ubraja srodnik po krvi u ravnoj lozi. Dakle, u ovu kategoriju ulazi okrivljenikova majka.

12. U postupku nije bilo sporno da je okrivljenik u inkriminiranom razdoblju živio s majkom – oštećenom EĐŠ u stanu u [adresa], na adresi [adresa].

12.1. Ovo proizlazi kako iz obrane okrivljenika, tako i iz iskaza svjedokinje oštećenice DĐŠ.

13. Međutim, bilo je sporno je li okrivljenik u spomenutom razdoblju oštećenici DĐŠ, u cilju da je uznemiri, ponizi i ustraši, u alkoholiziranom stanju učestalo govorio da mu je kriva za sve, da je glupa i naivna, gurao je rukama, unosio joj se u lice te je rukama pritiskao po licu i tijelu, a sporno je bilo i je li okrivljenik 3. rujna 2025. u alkoholiziranom stanju došao u spavaću sobu oštećenice dok je ona ležala na krevetu i vrijeđao je spominjući joj pokojne roditelje, pritom urlajući i unoseći joj se u lice, je li ju tada šakom udario u lijevo koljeno te je li joj kazao da će je ubiti u nakani da je ustraši.

14. Naime, iznoseći svoju obranu (listovi 26-28, 31, 39-43 i 130-131 spisa), okrivljeni PĐŠ u bitnom negira počinjenje kaznenih djela. Tog dana se bio malo napio. To kod njih traje već godinama. Majka njemu svašta kaže, a i on njoj, a ne bi trebao jer je ona ipak starija. Majka ga izbaci iz takta. Razmišljao je da ode živjeti u šupu. Nikoga nije tukao, a majka bi bila u bolnici da ju je on fizički napao. Udario ju je otvorenim dlanom po koljenu, a ne šakom, to je bilo 3. rujna 2025. Nije je htio udariti, nego „ono samo od živaca“. Do rasprava između njih dolazi možda jednom u deset dana. Njih dvoje raspravljaju, a tijekom tih rasprava „izleti mu digod“ koja riječ. Majci je rekao: „ka da si kurva, ka da si me napravila bezveze“, nešto u tom kontekstu, ali nije majci rekao da je kurva. Njegova majka na to ne bude povrijeđena niti plače, ali to nikome nije drago čut. Možda mu izleti koja prijetnja. Majci ne bi učinio ništa nažao. On i majka stanuju sami, a sestra dođe iz Italije samo ljeti. Volio bi otići na Rab pola godine radi alkohola. Pije 3-4 puta tjedno, a tijekom dana popije 4-5 piva.

14.1. Majku zamoli da izađe iz sobe, emotivac je, počne se tresti. Majku nije stiskao po tijelu. Katkad popije alkohol. Dana 3. rujna 2025. bio je pod utjecajem alkohola. Posljednja dva mjeseca mu nije baš neko razdoblje u životu. Nije alkoholičar, ne pije svaki dan. Ide kod psihijatra jer sređuje ratnu penziju i usput kod njega ide malo češće. Ima PTSP. Majci je u afektu rekao svašta, rekao joj je "ubij se". Nije je udarao, stisnuo joj je koljeno. Zna se svađati s majkom, a inače je u dobrom odnosu s njome. Svaki put mu je žao kad se bilo što dogodi i kad se isprovocira.

14.2. Na raspravi je okrivljenik dodatno naveo da mu je žao što je ovako ispalo. To su neke stvari u familiji koje nisu riješene. Ne pije svaki dan. Nije agresivan. U njemu se stvori nekakav gnjev. Nikada nije udario svoju majku, samo ju je ponekad pomaknuo iz sobe. Uvijek je to bilo nešto verbalno. Bilo bi dobro za njega kada bi promijenio okolinu i otišao negdje na liječenje. Svoju majku nikada nije udario šakom. Inače, ima tinitus koji misli da je zaradio u ratu i s godinama mu se taj problem povećava, a nema drugih zdravstvenih problema.

15. S druge strane, svjedokinja oštećenica DĐŠ (listovi 63-65 spisa) u bitnom navodi da je 3. rujna 2025. oko 20,00 sati njezin sin PĐŠ došao u njihov stan na adresi [adresa] u [adresa] i zaudarao je po alkoholu. Pozdravila ga je s "dobra večer", na što joj je odgovorio da njemu nikada nije dobro, a nakon toga je ona otišla u svoju sobu i legla u krevet. Okrivljenik je potom ušao u njezinu sobu i počeo joj svašta govoriti, govorio joj je razne grube riječi, teško joj je izgovoriti što joj je sve govorio, to su bile vrijeđajuće riječi, spominjao je i njezine umrle roditelje. Pritom joj se unosio u lice i urlao i u jednom trenutku udario ju je šakom u lijevo koljeno, a prethodno je operirala kuk te noge. Sve se to događalo dok je bila u ležećem položaju. Uz to, okrivljenik joj je uputio prijetnju da će je ubiti. Osjetila je strah zbog takvog njegovog postupanja i prestrašila se čim je ušao u kuću u onako alkoholiziranom stanju. Okrivljenik je od nje zatražio da mu dade dva eura, a ona mu je dala samo ono što je tada imala, dobro se sjeća da mu je dala jedan euro i trideset centi, a on je potom napustio njezinu sobu i izišao iz stana. Pretpostavlja da je netko od njezinih susjeda prijavio ovaj događaj.

15.1. Okrivljenik je davno imao problema s drogom, on govori da s time nema više problema, no prema njezinom mišljenju ima problema s alkoholom. Okrivljenik jednom u 4 mjeseca ode na pregled kod psihijatra. Inače, ona i okrivljenik sami žive na ovoj adresi, njezina kći je davno s obitelji odselila u Italiju. Inače, prije ovog događaja od 3. rujna 2025., od Damirovog zadnjeg izlaska iz zatvora, misli da je to bilo tijekom 2021. godine pa do 3. rujna 2025., okrivljenik je znao ispoljavati verbalno i fizičko nasilje prema njoj, i to kad bi se napio. U takvom stanju znao bi joj govoriti da mu je ona kriva za sve, da je glupa i naivna, znao bi je gurati rukama, unositi joj se u lice i rukama je pritiskati po licu i po tijelu. Teško joj je reći koliko je to bilo učestalo zato što bi okrivljenik dva, tri dana znao ispoljavati takvo nasilje prema njoj, a onda bi 10 dana bio dobar. Njezin sin znao je biti dobar prema njoj, pa kad bi dobio socijalu, novčano bi joj pomagao. Misli da zatvor nije dobar za njezinog sina i da mu je potrebno liječenje. On je bio sudionik Domovinskog rata i rekao joj je da je tada počeo konzumirati drogu. Kad njezin sin nije pod utjecajem alkohola, njegovo je ponašanje stvarno dobro.

16. Prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za psihijatriju dr. Nikole Sikirice (listovi 56-60 spisa) u bitnom proizlazi da su kod okrivljenika prisutna određena obilježja graničnog i dissocijalnog poremećaja ličnosti, dijagnosticirana mu je ovisnost o opijatima te štetna uporaba alkohola. U vrijeme počinjenja djela okrivljenik je bio bitno smanjeno ubrojiv, a djelo je počinjeno pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti zbog čega je vještak preporučio izricanje okrivljeniku sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti koja se može provoditi u ambulantnim uvjetima. Prema mišljenju vještaka, postoji opasnost od počinjenja sličnog ili težeg kaznenog djela. Okrivljenik je raspravno sposoban.

16.1. U pisanom mišljenju vještaka navodi se da je u podlozi ovisničke strukture ličnosti bazična nesigurnost u vlastite mogućnosti funkcioniranja. Njihov prag tolerancije na frustracije je nizak i najmanju neugodu ili konfliktnu situaciju nastoje izbjeći ili premostiti "bijegom" u virtualni svijet ugode, tj. uzimanjem droge. Kaznena djela ovisnika su često neracionalna, bez zaštitno osiguravajućih tendencija te počinjena prema bliskim osobama. Ujedno, vještak se izjasnio da se od obilježja karakterističnih za granični poremećaj ličnosti kod okrivljenika uočava potencijalna impulzivnost na područjima koja su potencijalno štetna njemu samom, i to je kod okrivljenika uporaba psihoaktivnih tvari, emotivna nestabilnost pod utjecajem realne životne problematike, nestabilnost interpersonalnih odnosa kao i slike samog sebe, epizode bijesa i razdražljivosti, niži prag tolerancije na frustracije i impulzivnost. Od obilježja karakterističnih za disocijalni poremećaj ličnosti uočavaju se otežano pokoravanje društvenim normama, neodgovornost i nedostatak planiranja unaprijed.

16.2. Ispitan na raspravi, sudski vještak dr. Nikola Sikirica se dodatno izjasnio da je uvidom u spis utvrđeno da je okrivljenik imao koncentraciju alkohola od 1.36 g/kg što nesumnjivo umanjuje njegove sposobnosti upravljanja svojom voljom i vladanja svojim postupcima, ali radi se o samoskrivljenoj smanjenoj ubrojivosti i ona je vezana za datum 3. rujna 2025. Ujedno, izjasnio se da terapija koju je zatekao u zdravstvenom kartonu zatvorske ambulante predstavlja dobru polaznu točku u farmako-terapijskom pravcu uz napomenu da liječenje o ovisnosti nije isključivo vezano za uzimanje lijekova, već i provođenje različitih psihoterapijskih tehnika usmjerenih prema pacijentu.

17. Analizirajući izloženi sadržaj izvedenih dokaza, sud prihvaća kao istinit i vjerodostojan iskaz svjedokinje oštećenice DĐŠ jer je uvjerljiv i detaljan. Za istaknuti je da je oštećenica i pozitivno govorila o okrivljeniku i njegovom ponašanju u razdobljima kada nije pod utjecajem alkohola, što upućuje i na objektivnost njezinog iskaza. Pritom njezino svjedočenje upotpunjuje i psihijatrijski nalaz i mišljenje vještaka dr. Nikole Sikirice, posebno kada vještak navodi da je okrivljeniku dijagnosticirana ovisnost o opijatima i štetna uporaba alkohola i da su djela počinjena pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti. Sud nalaz i mišljenje dr. Nikole Sikirice prihvaća kao visoko stručan, logičan i argumentiran.

18. Prema tome, sud utvrđuje da su se inkriminirani događaji odvili upravo na način kako to u svom svjedočenju opisuje oštećenica DĐŠ. Dakle, utvrđeno je da je okrivljenik u inkriminiranom razdoblju svojoj majci u alkoholiziranom stanju učestalo govorio da mu je kriva za sve, da je glupa, naivna, gurao je rukama, unosio joj se u lice, rukama je pritiskao po licu i tijelu, a 3. rujna 2025. također u alkoholiziranom stanju, došao je u spavaću sobu svoje majke dok je ležala na krevetu i vrijeđao je spominjući joj pokojne roditelje, sve to urlajući i unoseći joj se u lice te je potom šakom udario u lijevo koljeno te joj kazao da će je ubiti, a što je sve kod njegove majke DĐŠ stvorilo jak osjećaj straha za vlastitu sigurnost i dovelo je u ponižavajući položaj.

19. S druge strane, sud nije prihvatio obranu okrivljenika u kojoj on sve ovo poriče jer je takva obrana neuvjerljiva, suprotna prije navedenim dokazima te evidentno usmjerena na njegovu ekskulpaciju.

20. Na utvrđeni način okrivljenik je postupio protivno blanketnim normama - čl. 10. toč. 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kojima je propisano da je nasilje u obitelji primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda i psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

21. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da je okrivljenik svojim postupanjem ostvario sva zakonska obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 i kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. KZ/11, sve u vezi s čl. 51. KZ/11, pri čemu je navedena djela počinio prema svojoj majci koja kao član obitelji predstavlja blisku osobu u smislu čl. 87. st. 9. KZ/11.

22. Ističe se da je sud precizirao pravni opis kaznenog djela prijetnje u izreci pod točkom I. u odnosu na optužbu na način da je riječ „ubiti“ zamijenio riječju „usmrtiti“, a što je u skladu s ranije citiranim zakonskim opisom tog djela (odlomak 11.).

23. Odredbom članka 23. KZ/11, propisano je da je kriv za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispričavajući razlog.

24. Vezano za ubrojivost okrivljenika, kako je već spomenuto, tijekom postupka je provedeno njegovo psihijatrijsko vještačenje (odlomci 16. do 16.2.), koje sud u cijelosti prihvaća kao logično i argumentirano, iz kojeg proizlazi da je okrivljenik u vrijeme počinjenja kaznenih djela bio bitno smanjeno ubrojiv, što sud i utvrđuje.

25. Nadalje, sud je zaključio da je okrivljenik kazneno djelo prijetnje i kazneno djelo nasilja u obitelji počinio s izravnom namjerom jer kada se ponašao prema svojoj majci na način opisan u izreci bio je svjestan da time kod nje može izazvati osjećaj straha i dovesti je u ponižavajući položaj, što je i htio učiniti, a u događaju od 3. rujna 2025., kada je majci kazao da će je ubiti, postupao je i u nakani da je zastraši, što je također htio.

26. Pored ubrojivosti i oblika krivnje, kod okrivljenika je ujedno postojala i svijest o protupravnosti takvog njegovog postupanja, odnosno on je bio svjestan da su njegova djela zabranjena. Sama svijest o protupravnosti svodi se zapravo na zahtjev da počinitelj kaznenog djela mora biti svjestan društveno-opasnog značenja svojih radnji, čega je okrivljenik nesumnjivo bio svjestan kao odrasla poslovno sposobna osoba.

27. Na strani okrivljenika nije utvrđeno da bi on postupao u zabludi kako o protupravnosti djela, biću djela ili o okolnostima koje isključuju protupravnost, što znači da nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga.

28. Stoga je okrivljeni PĐŠ kriv zbog počinjenja kaznenih djela opisanih u izreci presude.

29. Na okrivljenika je primijenjen materijalni zakon koji je važio u vrijeme počinjenja kaznenih djela – KZ/11, pri čemu naknadne izmjene i dopune tog propisa nisu za okrivljenika blaže pa ih nije trebalo primjenjivati.

30. Nakon što je utvrđeno da je okrivljenik počinio kaznena djela za koja je proglašen krivim, trebalo je odlučiti o primjerenoj vrsti i visini kaznenopravne sankcije, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11 te pritom ocijeniti sve okolnosti koje utječu na to da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, a osobito jačinu ugrožavanja i stupanj povrede zaštićenog dobra, način počinjenja kaznenih djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne prilike i odnos prema žrtvi.

31. Kao olakotne okolnosti na strani okrivljenika sud je cijenio njegovu bitno smanjenu ubrojivost u vrijeme počinjenja kaznenih djela, pozitivne navode oštećenice o ponašanju okrivljenika u situacijama kada nije pod utjecajem alkohola te njegovu prekršajnu neosuđivanost.

32. Kao otegotne okolnosti na strani okrivljenika sud je cijenio da je okrivljenik kaznena djela počinio s izravnom namjerom kao najvišim stupnjem krivnje, iskazanu količinu kriminalne aktivnosti i visoki stupanj upornosti uzimajući u obzir duljinu razdoblja (4 godine) kroz koje je okrivljenik svoju majku izložio psihičkom i fizičkom zlostavljanju zbog čega je ona dulje vrijeme bila u strahu i dovedena u ponižavajući položaj te životnu dob oštećenice (rođena 1942.). U otegotnom smislu sud je cijenio i činjenicu što je okrivljenik presudom ovog suda pod brojem K-1167/2021-24 od 27. lipnja 2022., pravomoćnom 10. rujna 2025., osuđen zbog stjecaja kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 i kaznenog djela tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ/11 koja je počinio u razdoblju od 1. siječnja 2018. do 23. svibnja 2021., i to upravo na štetu svoje majke, oštećenice DĐŠ (presuda na listovima 133-140 spisa). Sud je otegotnim cijenio i izuzetnu društvenu opasnost ovih kaznenih djela te naročiti porast kaznenih djela nasilja u obitelji u posljednjih nekoliko godina.

33. Uzimajući u obzir sve gore navedene okolnosti, a polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, kao i propisane kazne za počinjena kaznena djela, sud smatra kako se svrha kažnjavanja u odnosu na okrivljenika može postići samo osudom na kaznu zatvora.

34. Stoga su okrivljeniku, na temelju čl. 51. st. 1. KZ/11, najprije za svako od počinjenih djela utvrđene pojedinačne kazne zatvora, i to za kazneno djelo iz čl. 179.a KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 1 godine i 2 mjeseca, a za kazneno djelo iz čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 8 mjeseci.

35. Potom je okrivljenik, na temelju čl. 139. st. 3. i čl. 51. st. 1. i 2. KZ/11, osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 6 mjeseci.

36. Za očekivati je da će se navedenom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja propisana člankom 41. KZ/11 i da će se njome primjereno izraziti individualizirana i zakonom predviđena društvena osuda zbog počinjenja predmetnih kaznenih djela kao i jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava i utjecati na okrivljenog PĐŠ, kao i na druge, da ne čine kaznena djela.

37. Na temelju čl. 54. KZ/11, okrivljenom PĐŠ je u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 4. rujna 2025. pa nadalje.

38. Na temelju čl. 69. KZ/11, okrivljeniku je izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti, koja će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava ili u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za liječenje ovisnosti izvan zatvorskog sustava pod uvjetima određenim posebnim propisom. Mjera može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.

39. Naime, prema čl. 69. st. 1. KZ/11 sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti sud će izreći počinitelju koji je kazneno djelo počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu, drogi ili druge vrste ovisnosti ako postoji opasnost da će zbog te ovisnosti u budućnosti počiniti teže kazneno djelo. Upravo to je i utvrđeno provedenim psihijatrijskim vještačenjem zbog čega je okrivljeniku ova mjera i izrečena.

40. Budući da je okrivljenik proglašen krivim, sud ga je na temelju čl. 148. st. 1. u vezi s čl. 145. st. 1. i 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 obvezao da u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude podmiri troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 1.053,12 eura, od čega iznos od 853,12 eura predstavlja trošak psihijatrijskog vještačenja, dok iznos od 200,00 eura predstavlja paušalnu svotu koja je određena uzevši u obzir trajanje i složenost sudskog postupka te broj poduzetih radnji. Naime, iako je okrivljenik trenutno nezaposlen i nema primanja, on je osoba zrele životne dobi, radno je sposoban, po zanimanju je brodocjevar i stoga može pronaći neki posao i tako priskrbiti novac potreban za plaćanje troškova kaznenog postupka. Okrivljeniku će po pravomoćnosti ove presude posebnim podneskom biti dostavljene upute za plaćanje navedenog troška.

Split, 24. studenoga 2025.

SUTKINJA

Lovorka Kraljević

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- Općinsko državno odvjetništvo u Splitu

- okrivljeni PĐŠ, putem Zatvora u Splitu

- braniteljica Lovrenka Franceschi, odvjetnica u Splitu

- oštećenica DĐŠ (po pravomoćnosti)

- u spis