Republika Hrvatska
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Bujama-Buie
Buje, Istarska 1
Posl.br. Pp-2031/2023-18
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji Sanji Božić Turina uz sudjelovanje sudske zapisničarke Jelene Blažanović, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Pirati 051 d.o.o. iz Rijeke i njene odgovorne osobe SA AA iz [adresa], po podnijetom optužnom prijedlogu Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja zbog prekršaja čl.247.st.2.al.1. i st.5. Zakona o strancima, čl.112.st.1.toč.2. Zakona o mirovinskom osiguranju i čl.120.st.3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, temeljem odredbe čl.183. Prekršajnog zakona, na održanoj glavnoj raspravi bez nazočnosti okrivljenika, dana 05. studenog 2025. g.
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENICI:
1. pirati 051 d.o.o., OIB: 64637662447, sa sjedištem u [adresa], pravna osoba, djelatnost: ugostiteljstvo, predstavnik pravne osobe AA, član uprave, s prebivalištem u [adresa], prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan,
2. SA, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1980. godine, od oca S i majke A, sa prebivalištem u [adresa], hrvatski državljanin, odgovorna osoba u pravnoj osobi, po zanimanju strojarski tehničar, nezaposlen, bez primanja, u izvanbračnoj zajednici, otac troje maloljetne djece, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan,
krivi su
I. što su u svojstvu poslodavca, u ugostiteljskom objektu - krčmi, naziva Pirati, u Umagu u Riječkoj ul.br. 27., koristili rad državljana treće zemlje, ĆA ĐA, državljana Kolumbije, na poslovima pripremanja hrane, koje poslove je započeo raditi dana 19. lipnja 2023. g. u 15,35 sati pa do 16,10 sati, do dolaska inspektora rada i to bez izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada u Republici Hrvatskoj,
dakle, koristili rad stranog državljana koji nema dozvolu za boravak i rad u Republici Hrvatskoj,
čime su počinili prekršaj iz čl.88.st.1. Zakona o strancima, zbog čega se temeljem odredbe čl.247.st.2.al.1 i st.5. cit. zakona, u svezi čl.37. Prekršajnog zakona,
pravnoj osobi
izriče
ublažena novčana kazna
u iznosu od
1.040,00 (tisuću četrdeset) eura,
odgovornoj osobi
izriče
ublažena novčana kazna
u iznosu od
600,00 (šesto) eura,
II. radnika iz toč. I. kojeg su koristili za rad na način također opisan u toč.I., a koji poslovi obzirom na narav i vrstu rada, te ovlasti poslodavca imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, podatak o početku osiguranja nisu prijavili nadležnom tijelu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, dana 19. lipnja 2023. g.
čime su počinili prekršaj iz čl.112.st.1.toč.2. Zakona o mirovinskom osiguranju zbog čega se temeljem odredbečl.172.st.2.toč.5. i st.3. citiranog zakona
pravnoj osobi
izriče
novčana kazna
u iznosu od
660,00 (šesto šezdeset) eura,
odgovornoj osobi
izriče
novčana kazna
u iznosu od
130,00 (sto trideset) eura,
III. radnika iz toč.I. kojeg su koristili za rad na način također opisan u toč.I. nisu prijavili u propisanom roku Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe, tj. do 28. lipnja 2023. g. sa danom stjecanja statusa osiguranika 19. lipnja 2023. g.
čime su počinili prekršaj iz čl.120.st.3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, zbog čega se temeljem odredbe čl.150.st.1. i 3. cit. zakona, a u svezi čl.37.st.2. Prekršajnog zakona
pravnoj osobi
izriče
novčana kazna
u iznosu od
1.040,00 (tisuću četrdeset) eura,
odgovornoj osobi
izriče
novčana kazna
u iznosu od
600,00 (šesto) eura.
Sveukupno se temeljem čl.39.st.1.toč.2. Prekršajnog zakona
pravnoj osobi
izriče
novčana kazna
u iznosu od
2.740,00 (dvije tisuće sedamsto četrdeset) eura,
odgovornoj osobi
izriče
novčana kazna
u iznosu od
1.330,00 (tisuću tristo trideset) eura.
Temeljem članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona svaki okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.
Upozoravaju se okrivljenici da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako dobrovoljno plate dvije trećine (2/3) izrečene novčane kazne u gore navedenom roku (čl.152. Prekršajnog zakona).
Svakim daljnjim načinom naplate, novčana kazna naplatiti će se u punom iznosu.
Temeljem članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona, svaki okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) eura u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.
Ako okrivljenici novčanu kaznu i troškove prekršajnog postupka ne plate u cijelosti ili djelomično u određenom roku, naplatiti će se prisilno.
Svaki okrivljenik je dužan izvršiti uplate prema priloženim uplatnicama.
Obrazloženje
1. Protiv okrivljenika ovome sudu dostavljen je optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Klasa: UP/I-116-01/23-02/49, Ur.Broj: 443-02-02-11-23-8 od 14. kolovoza 2023. godine, zbog prekršaja naznačenih u izreci ove presude.
2. Pred Općinskim sudom u Rijeci u svojstvu predstavnika pravne osobe te kao odgovorna osoba ispitan je SA. Naveo je kako nije točno da je navedenog dana sa GA RA, radio u njegovu objektu, nego da je on došao dan ranije te su u ranim jutarnjim satima otišli na policiju radi njegove prijave i sve što je potrebno za stranog radnika. Po povratku u lokalu da nije bilo gostiju, jer je bilo prevruće te ga je taj radnik pitao da li može pripremiti nešto za osoblje, a ne za goste, da vidi kako kuha, pri čemu da je taj radnik ušao u kuhinju i napravio neke loptice od kruha, kojih i nema na meniju, a što da je trajalo 5 do 10 minuta najviše i tada da je došla inspektorica. Naveo je kako je navedenog radnika namjeravao zaposliti nakon pribave dozvole, pa da mu nije jasno zašto ga se tereti da njega nije prijavio na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, jer to nije ni mogao učiniti jer još nije bila izdana dozvola.
3. U svojstvu svjedoka pred istim sudom ispitana je inspektorica rada CA koja je iskazana kako je u označenom ugostiteljskom objektu neposredno zatekla radnika GA kako stoji u unutarnjem djelu gdje se nalazi kuhinja, da je bio odjeven u crnu majicu i hlače i da je imao pregaču, a to da je bila radna odjeća i tako da su bili odjeveni slično i drugi zaposlenici. Taj ranik da je pripremao određene kuglice od tijesta, no da ih nije pripremao za neku narudžbu, nego da je to bila priprema za navečer, tada da je bilo ljeto pa da oko 16 sati nije bilo puno gostiju, nego su se oni očekivali navečer, zbog čega se i radila priprema. Napomenula je da su po dolasku u objekt fotografirali ih ali da je navedeni radnik objekt napustio, što da ukazuje da je bio u prekršaju.
4. U postupku je sud pročitao zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru, rješenje Državnog inspektorata od 19. lipnja 2023. g. i 07. srpnja 2023. g., izvode iz prekršajne evidencije.
5. Nakon provedenog postupka, analizirajući sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud nalazi utvrđenim da su se u postupanju okrivljenika stekla obilježja prekršaja iz propisa opisanih u izreci ove presude.
6. U postupku nije sporno da u vrijeme koje se optužnim prijedlogom označava kao vrijeme počinjenja djela, navedeni stranac nije imao dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada, a niti je prijavljen u zakonom propisanim rokovima nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
7. Razlozi i okolnosti na koje su se okrivljenici pozvali u svojoj obranu subjektivne su prirode i kao takvi ih ne mogu ispričati, budući su oni kao poslodavci, prema svojim osobnim svojstvima mogli i morali znati da opisanim postupanjem čine djela koja su zakonom zabranjena ali su unatoč tome na njihovo počinjenje pristali.
8. Prema provedenom postupku, utvrđeno je da je opisani rad obavljen sukladno elementima radnog odnosa propisanim Zakonom o radu, bez obzira na to što je trajao kratko, pa i kratkotrajno pružanje usluge – priprema obroka – pod opisanim okolnostima predstavlja rad u smislu Zakona o radu.
9. Radnik je obavljao poslove (priprema hrane), osobno, u radnom prostoru (unutarnji dio kuhinje), nosio je radnu odjeću kakvu nose drugi zaposlenici, te u vremenu i na mjestu koje mu je ustupio poslodavac – bili su ispunjeni svi bitni elementi za priznavanje statusa radnika prema članku 4. Zakona o radu: „fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca“ (čl.4.st.1. Zakona o radu).
10. Obrazloženje okrivljenika da je radnik „samoinicijativno“ pripremao jedno jelo bez naloga poslodavca ne utječe na bit stvari jer i ako nije formalno naručen, radi se o obavljanju aktivnosti koje ispunjavaju bitne elemente radnog odnosa.
11. Prema Zakona o radu, radnik je svaka fizička osoba koja „u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca“ i to osobno, pod nadzorom i po uputama poslodavca, u njegovom prostoru ili prema njegovom rasporedu (čl.4.st.1. Zakona o radu).
12. Slijedom iznesenog, okrivljenici nisu smjeli angažirati radnika na navedenim poslovima i u opisanim okolnostima, prije ishođenja dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada u Republici Hrvatskoj, te u vrijeme kada istog nisu prijavili tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
13. Stoga su okrivljenici svojim postupanjem ostvarili obilježja prekršaja iz navedenih propisa, odnosno koristili rad državljana treće zemlje bez izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada u RH, zbog čega su proglašeni krivima i odgovornima, budući da odredba čl.226.st.1.toč.1. Zakona o strancima, propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 do 13.270,00 eura za svakog stranca kaznit poslodavac - pravna osoba koja je sa strancem zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad ako zapošljava stranca koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada (članak 73. stavak 1.) st.3. cit. članka propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 6.630,00 kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
14. Odredba čl.172.st.2.toč.5. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju popisuje da će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kaznit za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 660,00 do 6.630,00 eura, a odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 do 1.320,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.).
15. Odredba čl.150.st.3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 9.290,00 do 13.270,00 eura kaznit za prekršaj pravna osoba koja Zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje a novčanom kaznom u iznosu od 1.060,00 do 1.990,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
16. Kao otegotnu okolnost na strani okrivljenika sud je našao da je navedena djela okrivljena odgovorna osoba pravne osobe, počinila sa neizravno namjerom, jer je mogla i morala znati, obzirom na djelatnost kojom se bavi, da navedenim postupanjem čini prekršajna djela, pa je unatoč tome na njihovo počinjenje pristala.
17. Pri odmjeravanju kazni za počinjene prekršaje sud je u obzir uzeo da njima nisu proizvedene trajne posljedice koje bi bile neotklonjive prirode, da nije došlo do ugrožavanja zaštićenog dobra u većem obimu, budući navedeni radnik označene prilike radio samo kraće vrijeme, kao i dosadašnju nekažnjavanost okrivljenika za ovakva i slična djela.
18. Stoga su primjenom odredbe čl.37. Prekršajnog zakona, cijeneći sve utvrđene okolnosti, za prekršaje iz toč.I. i III. izreke presude, okrivljenicima izrečene novčane kazne ispod najnižih propisanih kazni za opisana djela prekršaja, držeći da se obzirom na navedene okolnosti i ovako ublaženim kaznama može postići svrha kažnjavanja, da okrivljenici ubuduće ne čine ovakva prekršajna djela.
19. Odredba čl.37.st.2.Prekršajnog zakona propisuje da sud može ublažiti kaznu ako je za prekršaj propisan minimum iznad 1.327,23 eura ili u točno određenom iznosu novčane kazne iznad 5.309,91 eura, kazna se može ublažiti do četverostrukog iznosa općeg zakonskog minimuma kazne propisanog ovim Zakonom, za odgovarajuću vrstu okrivljenika (članak 33. ovoga Zakona).
20. Odredba čl.33.st.1. Prekršajnog zakona propisuje da za prekršaj propisan zakonom, za počinitelja prekršaja pravnu osobu ne može biti propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 260,00 eura, stoga su okrivljenoj pravnoj osobi, a primjenjujući gore citirane zakonske odredbe, za prekršajna djela iz toč.I. i III. izrečene novčane kazne u minimalnim iznosima od 1.040,00 eura što je četverostruki iznos općeg zakonskog minimuma kazne za pravnu osobu. Slijedom iznesenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.
21. Za djelo opisano u toč.II. izreke presude okrivljenicima su izrečene novčane kazne u najniže propisanim novčanim kaznama za ta djela.
22. Troškovi prekršajnog postupka izrečeni su u paušalnom iznosu razmjerno duljini i složenosti trajanja postupka.
U Bujama, dana 24. studenog 2025. godine.
Zapisničarka
Jelena Blažanović, v.r.
Sutkinja
Sanja Božić Turina, v.r.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Svaki okrivljenik ili njegov branitelj, zakonski zastupnik, stranke, podnositelj optužnog prijedloga i oštećenik (čl.192. Prekršajnog zakona) imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana po primitku otpravka ove presude, pa se žalba podnosi u dva istovjetna primjerka pismeno i predaje se osobno ili putem pošte Općinskom sudu u Pazinu, Stalnoj službi u Bujama, za Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
O TOME OBAVIJEST:
1. Okrivljenicima,
2. Tužitelju,
3. Prekršajna evidencija, po pravomoćnosti,
4. Spis, ovdje.
