REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27, 21000 Split
Pr-213/2024-23
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja TS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima Tomislavu Šišku i Tadiji Mamiću, odvjetnicima u OD Šiško i partneri j.t.d., Split, protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra Split, Spinčićeva 1, OIB: 51401063283, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 24. studenog 2025.,
p r e s u d i o j e
I/ Nalaže se tuženiku Kliničkom bolničkom centru Split iz Splita, Spinčićeva 1, OIB: 51401063283, da tužitelju CS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati iznos od 2.323,34 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku po stopi koja se sukladno čl.29. st.2. Zakona o obveznim odnosima određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koje je obavila prije prvoga kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, koje po pojedinim iznosima teku, kako slijedi:
-za travanj 2018. godine, na iznos 167,66 EUR od 15.05.2018. pa do isplate;
-za lipanj 2018. godine, na iznos 7,71 EUR od 15.07.2018. pa do isplate;
-za srpanj 2018. godine, na iznos 25,77 EUR od 15.8.2018. pa do isplate;
-za kolovoz 2018. godine, na iznos 9,70 EUR od 15.09.2018. pa do isplate;
-za rujan 2018. godine, na iznos 16,20 EUR od 15.10.2018. pa do isplate;
-za listopad 2018. godine, na iznos 21,22 EUR od 15.11.2018. pa do isplate;
-za studeni 2018. godine, na iznos 18,49 EUR od 15.12.2018. pa do isplate;
-za prosinac 2018. godine, na iznos 19,37 EUR od 15.01.2019. pa do isplate;
-za siječanj 2019. godine, na iznos 21,85 EUR od 15.02.2019. pa do isplate;
-za veljača 2019. godine, na iznos 16,76 EUR od 15.03.2019. pa do isplate;
-za ožujak 2019. godine, na iznos 21,78 EUR od 15.04.2019. pa do isplate;
-za travanj 2019. godine, na iznos 22,85 EUR od 15.05.2019. pa do isplate;
-za svibanj 2019. godine, na iznos 14,57 EUR od 15.06.2019. pa do isplate;
-za lipanj 2019. godine, na iznos 20,94 EUR od 15.07.2019. pa do isplate;
-za srpanj 2019. godine, na iznos 40,07 EUR od 15.08.2019. pa do isplate;
-za kolovoz 2019. godine, na iznos 142,55 EUR od 15.09.2019. pa do isplate;
-za rujan 2019. godine, na iznos 746,78 EUR od 15.10.2019. pa do isplate;
-za listopad 2019. godine, na iznos 107,70 EUR od 15.11.2019. pa do isplate;
-za studeni 2019. godine, na iznos 12,26 EUR od 15.12.2019. pa do isplate;
-za prosinac 2019. godine, na iznos 23,59 EUR od 15.01.2020. pa do isplate;
-za siječanj 2020. godine, na iznos 26,64 EUR od 15.02.2020. pa do isplate;
-za veljača 2020. godine, na iznos 21,89 EUR od 15.03.2020. pa do isplate;
-za ožujak 2020. godine, na iznos 23,88 EUR od 15.04.2020. pa do isplate;
-za travanj 2020. godine, na iznos 13,04 EUR od 15.05.2020. pa do isplate;
-za svibanj 2020. godine, na iznos 21,34 EUR od 15.06.2020. pa do isplate;
-za lipanj 2020. godine, na iznos 21,67 EUR od 15.07.2020. pa do isplate;
-za srpanj 2020. godine, na iznos 26,64 EUR od 15.08.2020. pa do isplate;
-za kolovoz 2020. godine, na iznos 26,06 EUR od 15.09.2020. pa do isplate;
-za rujan 2020. godine, na iznos 20,45 EUR od 15.10.2020. pa do isplate;
-za listopad 2020. godine, na iznos 11,99 EUR od 15.11.2020. pa do isplate;
-za studeni 2020. godine, na iznos 25,12 EUR od 15.12.2020. pa do isplate;
-za prosinac 2020. godine, na iznos 19,12 EUR od 15.01.2021. pa do isplate;
-za siječanj 2021. godine, na iznos 21,96 EUR od 15.02.2021. pa do isplate;
-za veljača 2021. godine, na iznos 22,73 EUR od 15.03.2021. pa do isplate;
-za ožujak 2021. godine, na iznos 15,91 EUR od 15.04.2021. pa do isplate;
-za travanj 2021. godine, na iznos 33,27 EUR od 15.05.2021. pa do isplate;
-za svibanj 2021. godine, na iznos 26,14 EUR od 15.06.2021. pa do isplate;
-za lipanj 2021. godine, na iznos 20,79 EUR od 15.07.2021. pa do isplate;
-za srpanj 2021. godine, na iznos 24,95 EUR od 15.08.2021. pa do isplate;
-za kolovoz 2021. godine, na iznos 20,72 EUR od 15.09.2021. pa do isplate;
-za rujan 2021. godine, na iznos 17,65 EUR od 15.10.2021. pa do isplate;
-za listopad 2021. godine, na iznos 17,50 EUR od 15.11.2021. pa do isplate;
-za studeni 2021. godine, na iznos 20,88 EUR od 15.12.2021. pa do isplate;
-za prosinac 2021. godine, na iznos 25,71 EUR od 15.01.2022. pa do isplate;
-za siječanj 2022. godine, na iznos 35,00 EUR od 15.02.2022. pa do isplate;
-za veljača 2022. godine, na iznos 27,57 EUR od 15.03.2022. pa do isplate;
-za ožujak 2022. godine, na iznos 19,98 EUR od 15.04.2022. pa do isplate;
-za travanj 2022. godine, na iznos 31,44 EUR od 15.05.2022. pa do isplate;
-za svibanj 2022. godine, na iznos 32,13 EUR od 15.06.2022. pa do isplate;
-za lipanj 2022. godine, na iznos 20,88 EUR od 15.07.2022. pa do isplate;
-za srpanj 2022. godine, na iznos 26,25 EUR od 15.08.2022. pa do isplate;
-za kolovoz 2022. godine, na iznos 30,27 EUR od 15.09.2022. pa do isplate;
-za rujan 2022. godine, na iznos 65,85 EUR od 15.10.2022. pa do isplate;
-za listopad 2022. godine, na iznos 30,11 EUR od 15.11.2022. pa do isplate;
-za kolovoz 2021. godine, na iznos 20,72 EUR od 15.09.2021. pa do isplate; za rujan 2021. godine, na iznos 17,65 EUR od 15.10.2021. pa do isplate; za listopad 2021. godine, na iznos 17,50 EUR od 15.11.2021. pa do isplate; za studeni 2021. godine, na iznos 20,88 EUR od 15.12.2021. pa do isplate; za prosinac 2021. godine, na iznos 25,71 EUR od 15.01.2022. pa do isplate; za siječanj 2022. godine, na iznos 35,00 EUR od 15.02.2022. pa do isplate; za veljača 2022. godine, na iznos 27,57 EUR od 15.03.2022. pa do isplate; za ožujak 2022. godine, na iznos 19,98 EUR od 15.04.2022. pa do isplate; za travanj 2022. godine, na iznos 31,44 EUR od 15.05.2022. pa do isplate; za svibanj 2022. godine, na iznos 32,13 EUR od 15.06.2022. pa do isplate; za lipanj 2022. godine, na iznos 20,88 EUR od 15.07.2022. pa do isplate; za srpanj 2022. godine, na iznos 26,25 EUR od 15.08.2022. pa do isplate; za kolovoz 2022. godine, na iznos 30,27 EUR od 15.09.2022. pa do isplate; za rujan 2022. godine, na iznos 65,85 EUR od 15.10.2022. pa do isplate; za listopad 2022. godine, na iznos 30,11 EUR od 15.11.2022. pa do isplate.
II/ Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja kao neosnovan, a koji se odnosi na potraživanje zakonske zatezne kamate tekuće na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosu razlike naknade plaće kao neosnovan.
III/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju iznos od 2.077,95 EUR zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, te koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.
Obrazloženje
1.U tužbi predanoj ovom sudu dana 24.02.2023.godine je istaknuto da je prednica tužitelja SS bila zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre na Klinici za dječju kirurgiju. Ističe se da je obavljajući poslove svog radnog mjesta na Klinici za dječju kirurgiju radila u dežurstvu u prosjeku šest puta mjesečno, te da je nakon svakog odrađenog dežurstva tužiteljica ostajala još 30 minuta na radnom mjestu kako bi izvršila primopredaju službe osobi koja dolazi na njeno radno mjesto nakon nje. Nadalje se navodi da je Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ br. 29/2018., 16/2019., 35/2019., 78/2019., 92/2019., 56/2020., 3/20239) (dalje u tekstu: kolektivni ugovor) člankom 28. stavkom 8. propisano je da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta nakon početka radnog vremena. Nadalje se navodi da zbog organizacije rada tuženika u stvarnosti se primopredaja službe obavlja nakon završetka radnog vremena osobe kojoj je završilo dežurstvo, dok osoba koja da dolazi na radno mjesto primopredaju obavlja unutar prvih pola sata svog radnog vremena. Ističe se da rad prednice tužitelja radi primopredaje službe nije evidentiran i da tuženik prednici tužitelja nikada nije isplatio plaću za taj prekovremeni rad. Ističe se da tužiteljica radi u posebnim otežanim uvjetima rada, ima iznimnu odgovornost za živote i zdravlje ljudi, radi prekovremeno, u drugoj smjeni, noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, dežura, sudjeluje u procesu liječenja, stoga da je sve navedeno potrebno uzeti u obzir prilikom obračuna i isplate plaće za prekovremeni rad radi primopredaje službe. Ističe se da je Kolektivnim ugovorom člankom 34. propisano da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu odnosno u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad), ako je to povoljnije za radnika. Navodi se da je Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“ br. 56/2022., 127/2022) (dalje u tekstu: temeljni kolektivni ugovor) člankom 57. stavkom 1. propisano da ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, da mu pripada naknada plaće u visini 85 % njegove plaće kao da je radio u redovnom radnom vremenu ili u visini 85 % njegove prosječne mjesečne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojem je započeto bolovanje (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad), ako je to povoljnije za zaposlenika. Ističe se da je prednici tužitelja pogrešno obračunata naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora i naknada plaće za vrijeme bolovanja. Istaknuto je da budući da prednica tužitelja ne raspolaže evidencijom rada tužiteljice kod tuženika, ni platnim listama tuženika za prednicu tužiteljice, to se predlaže da tuženik dostavi evidenciju rada prednice tužiteljice kod tuženika od 01. siječnja 2018. do 24. veljače 2023. i platne liste tuženika za tužiteljicu od 01. siječnja 2018. do 24. veljače 2023. u spis kako bi tužiteljica mogla određeno postaviti tužbeni zahtjev. Tužitelj (pravni sljednik ranije tužiteljice) je konačno uredio tužbeni zahtjev na način da je postavio kondemnatorni tužbeni zahtjev podneskom od 09.07.2025.godine (list 240-242 spisa) tako da isti potražuje iznos od 2.323,34 Eur-a sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu (list 8-9 spisa) navodi da u cijelosti osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva navodeći da je netočno da prednica tužitelja na kraju svakog radnog dana ostaje dodatnih 30 minuta radi primopredaje službe jer da niti jedan radnik tuženika ne ostaje svakog dana nakon isteka radnog vremena 30 minuta duže radi primopredaje službe pa tako ni prednica tužitelja već da ponekad poneki radnici najčešće nakon dežurstva ili rada u turnusu budu zaduženi za primopredaju službe te da ostanu malo duže nakon isteka radnog vremena, te da je to nekad 5 minuta, nekad 30 minuta, a svakako maksimalno do 30 minuta. Ističe se da u zaključku broj 108. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a je navedeno da se organizacijom rada određuje osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe radniku zaduženom za primopredaju službe, vrijeme primopredaje službe smatra se radnim vremenom pri čemu vrijeme primopredaje službe koje ne može biti duže od 30 minuta, mora biti… Nadalje se navodi da tako normiraju i stavci 8. i 9. čl. 28. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te članka 9. Dodatka II Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (''NN'' 92/19), te da po time odredbama primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka odnosno najviše 30 minuta nakon početka radnog vremena, te da se organizacijom rada određuje osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe. Zaključno se ističe da samo radnici koji su za to zaduženi ponekad vrše primopredaju službe u trajanju od maksimalno 30 minuta, a nikako svaki radnik svaki radni dan u trajanju od 30 minuta. Navodi se da je na tužitelju teret dokaza jer da se ne radi o članku 135. ZR-a prema kojem je teret dokaza na poslodavcu, te da je na tužitelju teret dokaza da je svaki od cca 1000 radnih dana u utuženih 5 godina bio zadužen za primopredaju i da je baš svaka primopredaja trajala 30 minuta. Ističe se da je primopredaja pravno regulirana tek Dodatkom II Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (''NN'' 92/2019) koji da je stupio na snagu 01.rujna 2019.g. pa da je iz tog dodatnog razloga tužbeni zahtjev neosnovan za onaj dio tužbenog zahtjeva koji da se odnosi na razdoblje prije 01.09.2019.godine. Predlaže se odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.
3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom rješenja o nasljeđivanju broj O- 4310/23-4, UPP/OS-Split -174/23 od 11.12.2023.godine (list 14 spisa); KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (list 15-36 spisa); Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (list 37-58 spisa); nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za računovodstvo, financije i bankarstvo Ivana Buljana (list 96-104 spisa). Izveden je i dokaz saslušanjem svjedokinje ŽS (list 80-81 spisa); te svjedoka NS (list 84-85 spisa). Pregledane su i obračunske liste plaće prednice tužiteljice i plan rada i evidencije o radnom vremenu za utuženo razdoblje, a koje prileže predmetnom spisu, a koje su sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka Ivana Buljana.
4. Tužbeni zahtjev tužitelja djelomično je osnovan.
5. Među strankama nije sporna činjenica da je tužbu u predmetnoj pravnoj stvari najprije podnijela prednica tužitelja SS, te da je raniji punomoćnik tužiteljice DS na ročištu od 05.ožujka 2024.godine istakao da je tužiteljica preminula, te da je pravomoćnim rješenjem javne bilježnice Željane Biuk iz [adresa] posl. broj O- 4310/2023 od 11.prosinca 2023.godine kao nasljednik iste utvrđen CS iz [adresa], te je isti označio istog kao novog tužitelja. Sud je u navedenom smislu na navedenom ročištu od 05.03.2024.godine temeljem odredbe članka 212.stavka 1. ZPP-a prekinuo postupak u odnosu na pok. SS te je utvrdio da njezin nasljednik CS preuzima postupak na strani tužiteljice te da postaje novi tužitelj u predmetnoj pravnoj stvari. Činjenica smrti ranije tužiteljice te činjenica da je njezin pravni sljednik sad novi tužitelj CS proizlaze iz pregledanog rješenja o nasljeđivanju broj O-4310/23-4, UPP/OS-Split-174/23 od 11.12.2023.godine (list 14 spisa). Tuženik se nije protivio navedenom te nije osporavao u postupku navedene činjenice.
6. Ono što je sporno i što je u ovom postupku trebalo utvrditi je da li je prednica tužitelja u razdoblju od siječnja 2018. godine do listopada 2022.godine obavljala primopredaju dužnosti te ukoliko je istu obavljala da li su joj pravilno obračunati i isplaćivani traženi prekovremeni sati prilikom primopredaje službe te naknada za godišnji odmor i bolovanje, te da li je tuženik na pravilan način u utuženom razdoblju vodio evidencije o radnom vremenu, a vezano za primopredaju službe.
7. Iz iskaza saslušane svjedokinje ŽS (list 80-82 spisa) proizlazi da je ista istakla da je prednica tužitelja SS kod tuženika radila u utuženom periodu na radnom mjestu medicinske sestre instrumentarke na Klinici za dječju kirurgiju. Navodi da je radno vrijeme na tom odjelu u utuženom razdoblju bilo od 7,30 ujutro do 15,30, a osoba koja da je taj dan dežurna da bi radila od 7,30 ujutro do 7,30 sutradan, te da je bila riječ o 24 satnom dežurstvu. U odnosu na primopredaju dužnosti svjedokinja navodi da uvijek je barem jedna osoba bila dežurna i da bi ta osoba iza dežurstva vršila primopredaju dužnosti koja bi trajala u rasponu od 15-20 minuta ili u vremenu od pola sata s time da se primopredaja dužnosti vršila u razdoblju od 15-20 minuta ukoliko je potrebno samo vršiti predaju instrumenata, aparata i sl., a da je primopredaja dužnosti u trajanju od 30 minuta trajala u situaciji ako je u trenutku primopredaje bila u tijeku operacija pa radi preuzimanja pacijenta, instrumenata i svega, da bi tada primopredaja trajala 30 minuta. Svjedokinja ističe da je konkretno primopredaju dužnosti imala osoba koja je bila dežurna na naprijed opisani način, a da što se tiče pitanja primopredaje dužnosti osobe koja je obavljala posao u jutarnjoj smjeni od 7,30 do 15,30 a nije bila dežurna taj dan da je ona prenosila sve što je bitno osobi koja je bila dežurna, pa da bi se to moglo smatrati nekom vrstom primopredaje, a da se takvo prenošenje informacija moglo dogoditi u razdoblju od nekih 10-ak minuta, a da bi ova situacija uglavnom trajala 15-ak minuta, rijetko više od toga. U odnosu na činjenicu da li su pitanja primopredaje dužnosti bila igdje evidentirana od strane poslodavca u evidencijama o radnom vremenu, svjedokinja navodi da ona nije upoznata sa poslodavčevom dokumentacijom ali da pretpostavlja da im se to na takav način nije vodilo jer da bi onda bili plaćeni po tim evidencijama već da je tajnica u uredu za dječju kirurgiju vodila poseban raspored i vremenik u kojem je bilo upisano koja je osoba dežurna, tko radi tijekom jutra i svi ostali podaci te ističe da su se u ovom rasporedu i vremeniku uglavnom samo upisivali sati koje netko odrađuje bilo u dežurstvu bilo u redovnom vremenu a nije se posebno isticalo pitanje primopredaje dužnosti i radno vrijeme vezano za primopredaju dužnosti. Svjedokinja napominje da je također navedena tajnica u uredu vodila računa o primopredaji vezano za odjelne sestre budući da se Klinika za dječju kirurgiju sastoji od Odjela intenzivne njege i traumatologije i Odjela za abdomen i urologiju čije sestre imaju plaćenu primopredaju. Svjedokinja ističe da je spomenuta primopredaja dužnosti na odjelu Klinike za dječju kirurgiju bila usmena, a pismena samo u smislu toga da su u spomenutim evidencijama upisani podaci tko je bio dežuran, broj zahvata i potrošeni materijal za operaciju, te da se ovo što je zadnje istakla odnosi na primopredaju vezano za osobe koje vrše primopredaju nakon dežurstva. Svjedokinja pojašnjava da djelatnici iz jutarnje smjene vrše jednu vrstu primopredaje koja se odvija usmeno na način da ona samo ode kod dežurne kolegice i usmeno joj kaže novosti u poslu koje njoj služe za njen dio posla. U odnosu na činjenicu kada je vršena pismena zabilježba prilikom primopredaje dužnosti nakon odrađenog dežurstva, svjedokinja navodi da se nakon dežurstva usmeno prenese bitne podatke, a zatim se radi pismeni dio, a da se u pismenom djelu ističu samo najnužniji podaci, a da navedena pisana evidencija postoji samo u običnoj bilježnici A4 formata. U odnosu na činjenicu da li su navedena dežurstva ravnomjerno raspoređena među djelatnicima, ista navodi da ona osobno to ravnomjerno rasporedi i da se vodi pri tome računa koliko koja djelatnica ili djelatnik rade prekovremeno te da nastoji da to uvijek bude jednako raspoređeno. Uglavnom napominje da je čak moguće da je SS imala i nešto manje dežurstava upravo iz razloga što njoj nije bilo bitno obzirom na njena platežna sredstva da uvijek odrađuje subote, nedjelje , blagdane pa da je u tom smislu bila dežurna, ali da je vjerojatno imala manji broj prekovremenih sati. U odnosu na činjenicu da li je baš svaka sestra koja je radila u prvoj smjeni nakon radnog vremena obavještavala dežurnu osobu o svemu što je svjedokinja navodila, ista odgovara da ne nužno, da je sve zavisilo od situacije gdje se dežurna osoba nalazi, da li u operacijskoj sali ili izvan iste. Također iz iskaza navedene svjedokinje proizlazi da je moguće da se primopredaja dogodi i prije 15:30 u zavisnosti od situacije. Svjedokinja napominje da je situacija takva da zna biti više dežurnih osoba primjerice odjelne sestre koje imaju smjenu dan-noć, ali da ona zna da bolnica za primopredaju plaća samo jednoj osobi na odjelu neovisno što su i ostale osobe bile primjerice tu noć dežurne. Svjedokinja napominje da djelatnice na ovom odjelu dječje kirurgije zapravo pravom primopredajom na svom odjelu smatraju primopredaju koja se događa nakon dežurstva a za ovu drugu primopredaju je već istakla kako se ona odvija, a nju čak niti djelatnice na odjelu pisano ne evidentiraju.
8. Iz iskaza saslušanog svjedoka NS (list 84-85 spisa) proizlazi da je on na odjelu Klinike za dječju kirurgiju u vrijeme kad je prednica tužitelja tu bila zaposlena radio kao instrumentar. Isti navodi da koliko mu je poznato da prednici tužitelja SS nije ništa za utuženo razdoblje bilo isplaćeno na ime ostvarenog prekovremenog rada po osnovi primopredaje dužnosti. Ističe da je on osobno radio do 2019. godine na Hitnom kirurškom prijemu kod tuženika, a od 2.01.2019. na Odjelu dječje kirurgije, a gdje je radila i prednica tužitelja. Isti ističe da je prednica tužitelja nažalost preminula u samoj sali, da joj je upravo on i tog dana izvršio primopredaju dužnosti, a da je sve do dana kada je preminula ista radila na Odjelu dječje kirurgije kao medicinska sestra instrumentarka. Inače ističe da je prednica tužitelja prije nego što je 2017. prešla raditi na Odjel dječje kirurgije kod tuženika radila na Odjelu opće kirurgije kod tuženika. Isti ističe da se primopredaja dužnosti kod tuženika na Odjelu dječje kirurgije vršila i u periodu na početku redovnog radnog vremena odmah u 7:30 ujutro kad počinje radno vrijeme, te nakon završetka radnog vremena koje je završavalo u 15:30 jer da bi osobe koje su radile u jutarnjoj smjeni sve potrebne informacije i setove predala osobi koja je bila dežurna. Ističe da vezano za primopredaju dužnosti u 7:30 ujutro da je ta primopredaja nekad trajala 10-ak, nekad 20-ak minuta, da je sve ovisilo o poslovima toga dana, a budući da je tu bila prisutna i šefica na odjelu koja im je određivala organizaciju rada. Nadalje, što se tiče same primopredaje dužnosti na Dječjoj kirurgiji da nisu postojale od strane tuženika u to vrijeme vođene službene evidencije rada vezano za primopredaju dužnosti već da su djelatnici osobno upisivali u bilježnicu koju su sami vodili sve što je bilo zaduženo vezano za materijal, instrumentarske setove, broj operacija i zahvata, te u navedenu bilježnicu da nije bilo upisivano vrijeme primopredaje dužnosti već isključivo datum primopredaje.Također ističe da se i nakon obavljenog dežurstva vršila primopredaja dužnosti osobama koji počinju rad u smjeni, pa da bi on u tom smislu iz dežurstva koje je trajalo 24 sata ostao još nekih 15,20 minuta radi predaje dužnosti osobama u jutarnjoj smjeni i dežurnoj sestri, dakle osobama koje počinju s redovnim radom od 7:30. Također svjedok napominje da su se u spomenutu bilježnicu upisivali neki podaci vezano za tehničke uređaje pogotovo ako se neki uređaj nije mogao koristiti zbog kvara. Svjedok ističe da on nije upoznat s činjenicom da li je prednica tužitelja SS ikada od tuženika tražila ikakve platne podatke prije podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari, ali da zna osobno da je on zajedno s tužiteljicom išao kod odvjetnika Šiška radi podnošenja ove tužbe, s tim da je on odustao od istovrsnog postupka iz razloga što je prestao raditi kod KBC Split, već da sad radi kod Zavoda za hitnu medicinu u Splitu. U odnosu na činjenicu koliko puta je pokojna SS svakoga mjeseca (u prosjeku) izvršila primopredaju (po njegovom kazivanju 15-20 minuta), svjedok odgovara da bi ista svakog radnog dana u mjesecu vršila primopredaju dužnosti u 7:30 i u 15:30, a ukoliko je bila dežurna tog dana da bi također vršila primopredaju dužnosti na isti način. Isti ističe da je do primopredaje u svakom slučaju dolazilo ponajviše iz razloga što medicinsko osoblje na navedenom Odjelu dječje kirurgije nije imalo dovoljan broj instrumentarskih setova potrebnih za operaciju.
9. Iz pregledanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za računovodstvo, financije i bankarstvo Ivana Buljan (list 96-104 spisa) proizlazi da su vještaku dostavljene obračunske liste plaće te plan rada i evidencije o radnom vremenu prednice tužitelja SS, a za utuženo razdoblje od siječnja 2018.godine do listopada 2022.godine, a koje prileže predmetnom spisu i koje su sastavni dio ovog nalaza i mišljenja. Vještak je u navedenom smislu pregledom navedene relevantne dokumentacije utvrdio da prednici tužitelja SS u utuženom razdoblju od siječnja 2018.godine do listopada 2022.godine nisu obračunati niti isplaćeni prekovremeni sati s osnova primopredaje službe, a također da posljedično tome istoj nisu pravno isplaćene ni naknade za godišnji odmor i bolovanje, a sve u ukupnom bruto iznosu od 2.323,34 Eur-a i po mjesecima kako je prikazano u koloni broj 17, pripadajuće Tablice 2.
10. Iz pregledanih obračunskih isprava za isplatu plaće te plana rada i evidencija o radnom vremenu za utuženo razdoblje od siječnja 2018.godine do listopada 2022.godine, a koje su sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka Buljan nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica da iste ne sadržavaju nikakve podatke o radnim satima prednice tužitelja SS provedenim u primopredaji dužnosti niti posebnu rubriku primopredaje dužnosti.
11. Navedeni nalaz i mišljenje vještaka Ivana Buljan ovaj sud smatra u cijelosti vjerodostojnim i logičnim budući se isti zasniva na nalogu ovog suda i relevantnoj dokumentaciji koja prileže predmetnom spisu (obračunskim listićima plaće prednice tužiteljice i planu rada i evidencijama o radnom vremenu), a stranke u ovom postupku nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka Ivana Buljan.
12. Temeljem Zaključka sa 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 17.veljače 2023.godine proizlazi iz Zaključka broj 108. sa te sjednice da je navedeno da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta nakon početka radnog vremena. Navodi se da se organizacijom rada određuje osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe, a da je poslodavac zadužen za vođenje evidencije o radnom vremenu, odnosno prisutnosti radnika na radnom mjestu. Istaknuto je u ovom zaključku da se radniku zaduženom za primopredaju službe, vrijeme primopredaje službe smatra radnim vremenom pri čemu da vrijeme primopredaje službe koje ne može biti duže od 30 minuta mora biti evidentirano u evidenciji prisutnosti na radu, te je navedeno da ako temeljem takvog rada radnik ostvari veći broj sati rada od redovnog mjesečnog fonda radnih sati da mu se ti sati obračunavaju kao prekovremeni rad.
13. Dodatak II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (''NN'' 92/2019), a koji je zaključen 27.09.2019. godine, te koji je prema odredbi članka 34. tog Dodatka u primjeni od 01.09.2019. godine (osim članka 12. koji je u primjeni od 01.01 .2020.godine) je izmijenjen članak 28. KU/18 na način da se istome dodaju stavci 8. i 9. i to stavak 8. koji glasi da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta nakon početka radnog vremena, te stavak 9. koji glasi da se organizacijom rada određuje osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe.
14. Vezano za predmetni postupak prvenstveno je potrebno istaći da je sukladno odredbi članka 5. Zakona o radu (''NN'' 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23- u daljnjem tekstu ZR-a) poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a koja evidencija mora sadržavati i podatke o radnicima i o radnom vremenu. Ovo je razvidno i iz članka 8. izvatka iz Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (''NN'' 73/17), te iz članka 13.stavka 1. izvatka iz Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (''NN'' 55/24), a iz kojih je članaka Pravilnika jasno razvidno da evidencija o radnom vremenu radnika mora sadržavati osim podataka o radniku i podatke o početku i završetku rada. Temeljem odredbe članka 135.stavka 4. ZR-a u slučaju spora u vezi s radnim vremenom, ako poslodavac ne vodi evidenciju iz članka 5. stavka 1. ovog Zakona na propisani način, teret dokazivanja radnog vremena je na poslodavcu. Tuženik je bio u obvezi voditi sve propisane podatke u evidenciji o radnom vremenu i sukladno onome što je bilo propisano pravilnikom koji je važio u utuženom razdoblju i to Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (''NN'' 73/17), a koji pravilnik je prestao važiti donošenjem Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (''NN'' 55/24), a koji je stupio na snagu dana 01.10.2024.godine. Prema odredbi članka 8.stavka 1. ranije važećeg Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima tuženik je kao poslodavac bio dužan voditi i evidencije o radnom vremenu s točnim početkom i završetkom rada, a odredbom članka 8. stavka 2. tog Pravilnika je bilo propisano da je poslodavac osim podataka iz stavka 1. ovog članka dužan voditi i posebne podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarivanje pojedinih prava iz radnog odnosa odnosno u vezi sa radnim odnosom kao što su primjerice prekovremeni radni sati provedeni u primopredaji dužnosti. Podjednako je propisano i novovažećim Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima zaposlenim kod poslodavca (''NN'' 55/24) i to odredbom članka 13.stavak 1. i 2. tog Pravilnika. U odnosu na navedeno potrebno je istaći da su plan rada i evidencije o radnom vremenu vezano za rad prednice tužitelja dostavljene direktno vještaku Ivanu Buljan, te da iste prileže predmetnom spisu kao sastavni dio njegovog nalaza i mišljenja. ali je iz navedenog plana rada i evidencija o radnom vremenu kao i priležećih obračunskih lista plaće prednice tužitelja razvidno da u istima nisu sadržani podaci vezani za primopredaju dužnosti, a koji se vode kao prekovremeni radni sati, te koje je evidencije prema odredbi članka 5. stavka 1. Zakona o radu te odredbama citiranih Pravilnika tuženik dužan voditi. Budući tuženik u ovom sporu osporava i osnov i visinu predmetnog potraživanja, a radi se o potraživanju vezano za radno vrijeme provedeno u primopredaji dužnosti ovaj sud je mišljenja budući se u ovom sporu radi o sporu u vezi sa radnim vremenom, a tuženik je ovom sudu dostavio evidencije o radnom vremenu iz kojih nedvojbeno proizlazi da navedene evidencije nisu vođene na pravilan način u skladu sa citiranim Pravilnicima i odredbom članka 5. stavka 1. ZR-a jer iste uopće ne sadrže podatak o početku i završetku radnog vremena prednice tužitelja kao ni podatke o radnim satima koje je prednica tužitelja provela u primopredaji dužnosti protivno navodima tuženika iz odgovora na tužbu ovaj sud je mišljenja da je upravo na tuženiku teret dokazivanja radnog vremena sukladno odredbi članka 135.stavka 4. ZR-a. Obzirom da tuženik ničim nije dokazao u ovom postupku da je uredno vodio evidencije o radnom vremenu, a vezano za sate primopredaje dužnosti koji se odnose na tužiteljicu jer iz evidencija o radnom vremenu koje su dostavljene vještaku proizlazi da iste ne sadrže podatke o početku i završetku radnog vremena niti podatke o radu prednice tužitelja u primopredaji službe a za utuženo razdoblje, a i iz iskaza saslušanih svjedoka u ovom postupku ŽS i ZS proizlazi da tuženik nije uopće vodio u službenim evidencijama o radnom vremenu podatke o radnim satima prednice tužiteljice provedenim u primopredaji dužnosti, u tom smislu u predmetnom postupku sukladno odredbi članka 135.stavka 4. ZR-a je na tuženiku kao poslodavcu dokazivanje radnog vremena provedenog u primopredaji dužnosti. Tuženik je trebao voditi evidencije o radnim satima koje je prednica tužitelja provela u primopredaji dužnosti budući iz iskaza saslušanih svjedoka ŽS i ZS nedvojbeno proizlazi da je prednica tužitelja u utuženom razdoblju obavljala primopredaju dužnosti.
15. Iz iskaza saslušane svjedokinje ŽS (list 80-81 spisa), te svjedoka ZS (list 84-85 spisa) nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica da je prednica tužitelja SS radila kod tuženika u utuženom periodu na radnom mjestu medicinske sestre instrumentarke na Klinici za dječju kirurgiju. Iz iskaza navedenih svjedoka je razvidno da se svakodnevno na Klinici za dječju kirurgiju obavljala primopredaja dužnosti te je radno vrijeme u utuženom razdoblju na navedenoj Klinici bilo od 7,30-15,30, te u dežurstvu se radilo od 7,30 ujutro do 7,30 sutradan. Također iz iskaza svjedokinje ŽS proizlazi da je uvijek barem jedna osoba bila dežurna te da je ta osoba iza dežurstva vršila primopredaju dužnosti pa i to u trajanju od 15-20 minuta ili pola sata ukoliko se radilo o tome da je bila u tijeku operacija. Iz iskaza svjedokinje ŽS proizlazi da je primopredaju dužnosti imala osoba koja je bila dežurna, ali da je neka vrsta primopredaje dužnosti bila i prilikom završetka rada u jutarnjoj smjeni koja je trajala od 7,30-15,30 jer da kad bi završila ta smjena da bi osoba koja je obavljala rad u jutarnjoj smjeni prenosila sve što je bitno osobi koja je bila dežurna, te da bi ta vrsta primopredaje trajala 15-ak minuta. Svjedoci ŽS i ZS su jasno iskazali da tuženik u utuženom razdoblju nije u evidencijama radnog vremena vodio evidencije radnih sati koje je prednica tužitelja provela u primopredaji dužnosti već iz iskaza svjedokinje ŽS samo proizlazi da je tajnica u uredu za dječju kirurgiju vodila poseban raspored i vremenik iz kojeg da bi bilo razvidno koja je osoba dežurna, te tko radi u jutarnjoj smjeni, te da se provodila i usmena primopredaja. Iz iskaza svjedokinje ŽS proizlazi da su dežurstva na Klinici za kirurgiju bila ravnomjerno raspoređena među svim djelatnicima, te da je prednica tužitelja imala nešto manje dežurstava od ostalih djelatnika, ali proizlazi da ih je imala. Iz iskaza svjedoka ZS ujedno proizlazi da je upravo on izvršio primopredaju dužnosti prednici tužitelja koja da je tog dana preminula u operacijskoj sali. Svjedok ZS je također potvrdio činjenicu da se u utuženom razdoblju vršila primopredaja dužnosti na Klinici za kirurgiju, Odjelu dječje kirurgije gdje je tužiteljica radila u utuženom razdoblju kao medicinska sestra instrumentarka i to na početku radnog vremena u 7,30 ujutro te nakon završetka radnog vremena u 15,30 jer da bi osobe koje su radile u jutarnjoj smjeni sve potrebne informacije i setove predale osobi koja je bila dežurna. U odnosu na jutarnju primopredaju svjedok ZS je istakao da je ista trajala 15-20 minuta, te da je to ovisilo o poslovima od toga dana, te da su se podaci o primopredaji upisivali u posebnu bilježnicu. Također iz iskaza svjedoka ZS proizlazi da se primopredaja vršila i nakon obavljenog dežurstva koje je trajalo 24 sata kad se ostajalo još 15-20 minuta radi predaje dužnosti osobama u jutarnjoj smjeni i dežurnoj sestri. Svjedok NS je potvrdio činjenicu da je prednica tužitelja svakog radnog dana u mjesecu u utuženom razdoblju od u 7:30 i 15:30 u navedenom trajanju od 15-20 minuta, te da ukoliko je bila dežurna tog dana da bi također vršila primopredaju dužnosti na isti način.
16. Budući iz iskaza saslušanih svjedoka ŽS i NS u ovom postupku nedvojbeno proizlazi da je prednica tužitelja na odjelu Klinici za dječju kirurgiju kao medicinska sestra instrumentarka, te da je obavljala posao u radnom vremenu u jutarnjoj smjeni od 7,30 do 15,30, a da je uz to radila i u dežurstvima u trajanju od 24 sata, te da je na kraju jutarnje smjene vršila primopredaju dužnosti i na kraju dežurstva u trajanju u prosjeku 15-20 minuta, tuženik je trebao navedene sate primopredaje dužnosti koje je prednica tužitelja odradila evidentirati u evidencijama o radnom vremenu te iste plaćati. Nije dvojbeno, a što je i dokazano u ovom postupku da tuženik nije obračunavao ni evidentirao navedene radne sate koje je tužiteljica odrađivala u primopredaji dužnosti, a što decidirano proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka ŽS i NS. Ovo nedvojbeno proizlazi i iz pregledanih obračunskih listića plaće prednice tužiteljice i plana rada s evidencijama o radnom vremenu budući je iz istih jasno razvidno, da tuženik u utuženom razdoblju nije evidentirao ni plaćao radne sate koje je prednica tužitelja provela u primopredaji dužnosti budući obračunske liste plaće tužiteljice i pripadajuće evidencije o radnom vremenu koje su sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka Ivana Buljan ne sadrže rubriku primopredaje dužnosti. Tuženik tijekom postupka nije priložio ni predložio nikakve dokaze iz kojih bi proizlazio suprotan zaključak. Budući iz iskaza svjedokinje ŽS i svjedoka NS nedvojbeno proizlazi da je prednica tužitelja u utuženom periodu redovno mjesečno obavljala primopredaju dužnosti na opisani način, a obračunske liste plaće prednice tužiteljice i evidencije o radnom vremenu ne sadrže prikaz radnih sati prednice tužitelja provedenih u primopredaji dužnosti iz navedenog jasno proizlazi da stvarno stanje radnih sati prednice tužitelja u utuženom razdoblju vezano za primopredaju dužnosti nije usklađeno sa stanjem u evidencijama o radnom vremenu budući evidencije o radnom vremenu o tome ne sadrže nikakve podatke, a slijedom čega proizlazi zaključak da tuženik nije vodio na pravilan način evidenciju o radnom vremenu u skladu sa onim što je propisano odredbom članka 5.stavka 1. i 2. ZR-a, te onim što je bilo u utuženom periodu propisano tada važećim navedenim Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (''NN''73/17), a koji je Pravilnik prestao važiti donošenjem Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (''NN'' 55/24), a koji su Pravilnici između ostalog predviđali obvezu vođenja i evidencije o radnom vremenu s točnim početkom i završetkom rada, te vođenje i posebnih podataka o radnom vremenu od kojih ovisi i ostvarivanje pojedinih prava iz radnog odnosa odnosno u vezi sa radnim odnosom kao što su u konkretnom slučaju i radni sati tužiteljice provedeni u primopredaji. Na navedeni način tuženik osim što je postupio protivno navedenim Pravilnicima isti je postupio i protivno odredbi članka 28.stavka 8. i 9. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (''NN'' 29/18, 35/19, 78/19, 92/19 i 56/20). Nije dvojbeno da iz navedenog Zaključka 108. sa 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 17.veljače 2023.godine proizlazi da tuženik kao poslodavac određuje osobu koja je zadužena za obavljanje primopredaje službe, te da se vrijeme primopredaje službe smatra radnim vremenom koje mora biti od strane poslodavca evidentirano u evidenciji prisutnosti na radu. Međutim, tuženik kao poslodavac u cijelom utuženom razdoblju, a kako to proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka ŽS i NS nije vodio evidenciju o radnom vremenu prednice tužitelja provedenom u primopredaji dužnosti, a koje je ista nedvojbeno provela u primopredaji službe. Iz iskaza saslušanih svjedoka ŽS i NS je nedvojbeno utvrđena činjenica da je prednica tužitelja vršila redovno primopredaju dužnosti na opisani način u opisanom vremenu na Klinici za dječju kirugiju gdje je radila kao medicinska sestra- instrumentarka. Radi navedenog je ovaj sud primjenom odredbe članka 90. stavka 1. Zakona o radu (''NN'' 93/14), a prema kojoj odredbi je poslodavac dužan radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu, te primjenom odredbe članka 28.stavka 8. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (''NN''29/18, 92/2019….),odlučio kako prednici tužitelja pa samim time tužitelju kao njenom univerzalnom pravnom sljedniku pripada pravo na isplatu neisplaćene plaće s osnova odrađenih prekovremenih radnih sati u primopredaji dužnosti za utuženo razdoblje od siječnja 2018..godine do zaključno listopada 2022.godine, a u zatraženom iznosu od 2.323,34 Eur-a, a koji iznos je tužitelj zatražio temeljem izračuna iz nalaza i mišljenja vještaka Ivana Buljan.
17. Radi svega navedenog ocjenom svih dokaza u ovom postupka, sukladno odredbi članka 8. ZPP-a te primjenom pravila o teretu dokazivanja usvojen je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti i odlučeno je kao u točki I/ izreke ove presude. Na navedeni iznos glavnice potraživanja u iznosu od 2.323,34 Eur-a tužitelja pripadaju i zakonske zatezne kamate koje se do 31.12.2022.godine obračunavaju temeljem odredbe članka 29. stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (''NN'' br. 35/05, 41/08, 126/21 i 78/15), a od 01.01.2023.godine do isplate temeljem izmijenjene odredbe članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a koje zakonske zatezne kamate teku od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnom iznosa utvrđenog u koloni 17, pripadajuće Tablice 2 nalaza i mišljenja vještaka Ivana Buljan i to svakog petnaestog dana u idućem mjesecu za prethodni mjesec pa do isplate, a prema članku 84. stavku 3. ZR/09, odnosno 92. stavku 3. ZR/14. Budući zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a koje su sadržane u dosuđenom bruto iznosu zatražene razlike naknade plaće do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, sve sukladno odredbi čl. 45. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 43/13, 120/13, 125/13 i 148/13) i čl. 61. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13 i 160/13) tužitelju je dosuđena zakonska zatezna kamata kao u točki I/ izreke, dok je odbijen zahtjev tužitelja vezano za potraživanje zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude.
18. Što se tiče troškova ovog parničnog postupka, a obzirom da tužiteljica nije uspjela samo sa neznatnim dijelom tužbenog zahtjeva i to u dijelu koji se odnosi na potraživanje zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, ovaj sud je odlučio da joj je dužan tuženik dužan naknaditi cjelokupne parnične troškove sukladno odredbi članka 154.stavka 3. ZPP-a. U navedenom smislu tužitelja kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika (''NN'' 138/23) pripadaju trošak sastava tužbe u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 05.03.2024.godine u iznosu od 75 bodova; trošak sastava podneska od 16.04.2024.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 15.05.2024.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 04.09.2024.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 05.11.2024.godine u iznosu od 75 bodova; trošak sastava podneska od 11.11.2024.godine u iznosu od 75 bodova; trošak sastava podneska od 09.07.2025.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 17.10.2025.godine u iznosu od 100 bodova, a što ukupno iznosi 725 bodova, te što s obzirom na vrijednost boda od 2,00 Eur-a ukupno iznosi 1.450,00 Eur-a, te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 362,50 Eur-a ukupno iznosi 1.812,50 Eur-a, te što uz trošak vještačenja u iznosu od 265,45 Eur-a ukupno iznosi 2.077,95 Eur-a, a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužitelju na ime troškova ovog parničnog postupka zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, te koja se zakonska zatezna kamata obračunava sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a kako je i odlučeno u točki III/ izreke ove presude.
U Splitu, 24. studenog 2025.
Sudac
Eneja Stejskal Kanazir
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
Dna:
1/ tužitelju-po punomoćnicima
2/ tuženiku
