Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Posl. broj: Pp-73/2025-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji toga suda Meliti Šimić, uz sudjelovanje zapisničarke Valnee Car, u prekršajnom postupku protiv I. okrivljene pravne osobe "Adriatic holidays" d.o.o. Rijeka i II. okrivljene odgovorne osobe u pravnoj osobi KS, koje u postupku brane odvjetnici iz Odvjetničkog društva Vukić i partneri u Rijeci, zbog djela prekršaja iz: članka 229. stavka 1. točke 26. i stavka 2.,članka 228. stavka 1. točke 16. i st.2., članka 228. stavka 1. točke 17. i st.2. i članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o radu,(NN RH br. 93/14,127/17, 98/19,151/22,46/23 i 64/23, u nastavku teksta: ZR), pokrenutom optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor radnih odnosa, Klasa:116-02/24-01/3883 od 10. siječnja 2025., nakon glavne rasprave zaključene 20. studenoga 2025., u nazočnosti braniteljice okrivljenika, Ivone Pavić, odvjetnice u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri u Rijeci, i članka 182. točke 3., 182. točke 1. i članka 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: , , , , , , u nastavku teksta: PZ) 24. studenoga 2025., donio je, javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I. okrivljena pravna osoba "Adriatic holidays" d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB:50013822938, predstavnik KS, podaci kao pod II

I

II. okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi, KS, sin K i Č, djev. Ć, rođ. **.**.1965. u [adresa], državljanin RH, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], po zanimanju magistar ekonomije, VSS, oženjen, otac dvoje djece, kazneno i prekršajno nekažnjavan po osobnoj izjavi, protiv kojeg se ne vodi prekršajni ili drugi postupak – po osobnoj izjavi, član uprave u Adriatic Holidays d.o.o. za usluge i turistička agencija, [adresa],

Na temelju odredbe članka 182. točke 3. PZ-a,

o s l o b a đ a j u s e o d o p t u ž b e

I. da bi

kod okrivljenih u svojstvu poslodavca, radio radnik ČS, s prebivalištem na adresi [adresa], na poslovima kućni majstor-specijalist, temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme, sklopljen 23. travnja 2024., s početkom rada 1. svibnja 2024., a da mu okrivljeni ne bi omogućili korištenje dnevnog odmora od najmanje 12 sati neprekidno, tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, a što da bi bilo razvidno iz izjave radnika od 7. listopada 2024., iz koje da bi proizlazilo da bi radnik 25. svibnja 2024. radio u radnom vremenu od 22,00 do 6,00, da bi narednog dana, 26. svibnja 2024. započeo sa radom u 8,00, iz čega da bi proizlazilo da je dnevni odmor koristio u trajanju od 2 sata,

čime da bi postupili protivno odredbi članka 74.st.1. ZR-a i počinili prekršaj iz članka 228. stavka 1. točke 16. i stavka 2. istoga Zakona.

II.

Na temelju odredbe članka 182. točke 1. PZ-a,

o s l o b a đ a j u s e o d o p t u ž b e

da je

za okrivljene u svojstvu poslodavca, radio radnik ČS, s prebivalištem na adresi [adresa], na poslovima kućni majstor-specijalist, temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme, sklopljen 23. travnja 2024., s početkom rada 1. svibnja 2024.,u prekovremenom radnom vremenu duže od 50 sati tjedno, i to:

• u tjednu od 6. do 12. svibnja 2024. radio 7 dana u tjednu po 8 sati dnevno, ukupno 56 sati, dakle, da je radio 16 sati duže od zakonom određenog najdužeg trajanja prekovremenog rada,

• u tjednu od 20. do 26. svibnja 2024. radio 7 dana u tjednu po 8 sati dnevno, ukupno 56 sati, dakle, da je radio 16 sati duže od zakonom određenog najdužeg trajanja prekovremenog rada,

• u tjednu od 27. svibnja do 2. lipnja 2024. radio 7 dana u tjednu po 8 sati dnevno, ukupno 56 sati, dakle, da je radio 16 sati duže od zakonom određenog najdužeg trajanja prekovremenog rada,

• u tjednu od 3. do 9. lipnja 2024. radio 7 dana u tjednu po 8 sati dnevno, ukupno 56 sati, dakle, da je radio 16 sati duže od zakonom određenog najdužeg trajanja prekovremenog rada,

• u tjednu od 17. do 23. lipnja 2024. radio 7 dana u tjednu po 8 sati dnevno, ukupno 56 sati, dakle, da je radio 16 sati duže od zakonom određenog najdužeg trajanja prekovremenog rada,

• u tjednu od 24. do 30. lipnja 2024. radio 7 dana u tjednu po 8 sati dnevno, ukupno 56 sati, dakle, da je radio 16 sati duže od zakonom određenog najdužeg trajanja prekovremenog rada,

• u tjednu od 1. do 7. srpnja 2024. radio 7 dana u tjednu po 8 sati dnevno, ukupno 56 sati, dakle, da je radio 16 sati duže od zakonom određenog najdužeg trajanja prekovremenog rada,

• u tjednu od 15. do 21. srpnja 2024. radio 7 dana u tjednu po 8 sati dnevno, ukupno 56 sati, dakle, da je radio 16 sati duže od zakonom određenog najdužeg trajanja prekovremenog rada,

• u tjednu od 22. do 28. srpnja 2024. radio 7 dana u tjednu po 8 sati dnevno, ukupno 56 sati, dakle, da je radio 16 sati duže od zakonom određenog najdužeg trajanja prekovremenog rada,

a što da je utvrđeno izjavom radnika od 7. listopada 2024.,

čime da su postupili protivno odredbi članka 65. stavka 3. ZR-a i počinili prekršaj iz članka 229. stavka 1. točke 26. i stavka 2. istoga Zakona.

III.

Na temelju odredbe članka 183. PZ-a,

k r i v i s u

I./što radniku ČS, s prebivalištem na adresi [adresa], nisu omogućili korištenje jednog dana tjednog odmora u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, i to:

u tjednu od 6. do 12. svibnja 2024.,

u tjednu od 20. do 26. svibnja 2024.,

u tjednu od 27. svibnja do 2. lipnja 2024.,

u tjednu od 17. do 23. lipnja 2024.,

u tjednu od 24. do 30. lipnja 2024.,

u tjednu od 1. do 7. srpnja 2024.,

u tjednu od 22. do 28. srpnja 2024.,

čime su postupili protivno odredbi članka 75. stavka 1. ZR-a i počinili prekršaj iz članka 228. stavka 1. točke 17. i stavka 2. istoga Zakona.

II/.nisu vodili evidenciju o radnom vremenu radnika na propisani način, a čiji sadržaj i način vođenja evidencije je propisan Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN broj 73/17), iz razloga što je radnik ČS, s prebivalištem na adresi [adresa],

- u tjednu od 6. do 12. svibnja 2024. radio 7 dana u tjednu po 8 sati dnevno, ukupno 56 sati, dakle, da je radio 16 sati duže od zakonom određenog najdužeg trajanja prekovremenog rada,

• u tjednu od 20. do 26. svibnja 2024. radio 7 dana u tjednu po 8 sati dnevno, ukupno 56 sati,

• u tjednu od 27. svibnja do 2. lipnja 2024. radio 7 dana u tjednu po 8 sati dnevno, ukupno 56 sati,

• u tjednu od 3. do 9. lipnja 2024. radio 7 dana u tjednu po 8 sati dnevno, ukupno 56 sati,

• u tjednu od 17. do 23. lipnja 2024. radio 7 dana u tjednu po 8 sati dnevno, ukupno 56 sati,

• u tjednu od 24. do 30. lipnja 2024. radio 7 dana u tjednu po 8 sati dnevno, ukupno 56 sati,

• u tjednu od 1. do 7. srpnja 2024. radio 7 dana u tjednu po 8 sati dnevno, ukupno 56 sati,

• u tjednu od 15. do 21. srpnja 2024. radio 7 dana u tjednu po 8 sati dnevno, ukupno 56 sati,

• u tjednu od 22. do 28. srpnja 2024. radio 7 dana u tjednu po 8 sati dnevno, ukupno 56 sati,

• dok iz evidencija o prisutnosti na radu za svibanj, lipanj i srpanj 2024., koje je vodio poslodavac, proizlazi da je u navedenim tjednima radnik radio 40 sati tjedno, odnosno, da nije radio prekovremeno,

dakle, da kao poslodavac nisu vodili evidenciju o radnom vremenu radnika na propisani način, odnosno na način propisan odredbom članka 8. stavka 1. i 2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima ("NN" br. 73/17)

čime su postupili protivno odredbi članka 5. stavka 4. ZR-a i počinili prekršaj iz članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. istoga Zakona.,

pa se I. okr. pravnoj osobi, na temelju navedenih zakonskih odredbi te odredbi članka 39. stavka 1. točke 2. i članka 185. stavka 6. Prekršajnog zakona

utvrđuje

za prekršaj pod točkom I./

novčana kazna u iznosu od 4.110,00 eura (četiri tisuće sto deset eura i nula centi)

za prekršaj pod točkom II./

novčana kazna u iznosu od 8.090,00 eura (osam tisuća devedeset eura i nula centi)

te joj se

i z r i č e

ukupna novčana kazna u iznosu od 12.200,00 eura (dvanaest tisuća dvjesto eura i nula centi)

Na temelju odredbe čl. 234. st. 1. i 183. st. 2. Prekršajnog zakona, I okr. pravna osoba dužna je novčanu kaznu platiti u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude.

Ukoliko I. okr. pravna osoba, u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, dakle, 8.133,33 eura (osam tisuća sto trideset i tri eura i trideset i tri centa) smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

II. okr. odgovornoj osobi se, na temelju odredbi članka 228. stavka 1. točke 17. i stavka 2. i članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. ZR-a te odredbi članka 39. stavka 1. točke 2. i članka 185. stavka 6. PZ-a,

utvrđuje

za prekršaj pod točkom I./

novčana kazna u iznosu od 530,00 eura (petsto trideset eura i nula centi)

za prekršaj pod točkom II./

novčana kazna u iznosu od 920,00 eura (devetsto dvadeset eura i nula centi)

te mu se,

i z r i č e

ukupna novčana kazna u iznosu od 1.450,00 eura (tisuću četiristo pedeset eura i nula centi)

Na temelju odredbe članka 234. stavka 1. i članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, II okr. odgovorna osoba dužna je novčanu kaznu platiti u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude.

Ukoliko II. okr. odgovorna osoba, u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, dakle, 966,67 eura (devetsto šezdeset i šest eura i šezdeset sedam centi) smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

IV. Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 3. i članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona, I okrivljena pravna osoba je dužna nadoknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 (sto) eura, u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude.

V. Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 3. i članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona, II okrivljena odgovorna osoba je dužna nadoknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) eura, u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude.

O b r a z l o ž e n j e

1. Ovlašteni tužitelj podnio je ovome Sudu optužni prijedlog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 26. i stavka 2. i dr. ZR-a, pobliže činjenično opisanih i pravno označenih u izreci.

2. Na glavnoj raspravi Sud je pročitao optužni prijedlog, pisanu obranu okrivljenika te proveo dokazni postupak.

3. U pisanoj obrani okrivljenici, u cijelosti osporavaju činjenične navode i pravnu kvalifikaciju iz pobijanog optužnog prijedloga i ne smatraju se krivim iz razloga koje, u bitnome navode kako slijedi. Da nisu počinili prekršajna djela koja im se u ovom postupku stavljaju na teret. Tako, u odnosu na prekršaj iz članka 229. stavka 1. podstavka 26. Zakona o radu, ne spore da bi između okrivljenika kao pravne osobe i ČS kao radnika bio sklopljen Ugovor o radu na određeno vrijeme, u odnosu na radno mjesto kućni majstor – specijalist, a kojim ugovorom je utvrđeno radno vrijeme radnika u trajanju od 40 sati tjedno, dok je kao raspored radnog tjedna utvrđeno trajanje 6 radnih dana. S time u vezi, ukazuju kako je predmetni radnik nesporno radio u propisanom vremenu, a što da je i razvidno iz evidencije o radnom vremenu radnika za razdoblje od 01. – 31. svibnja 2024., koju evidenciju citiraju te prilažu uz pisanu obranu. Navode da kako je iz takve evidencije razvidno kako navedeni radnik nije radio prekovremeno, već je proveo na radu osam sati dnevno, pet dana u tjednu. Predložili su saslušanje zakonskog zastupnika okrivljenika i financijske direktorice ĆS. S time u vezi ukazuju kako je upravo voditelj održavanja NS izdavao predmetnom radniku radne naloge. Kao dokaz prilažu potpisanu izjavu otpremljenu 02. prosinca 2024., DI - PU Rijeka, Služba za nadzor radnih odnosa te su predložili saslušanje GS i voditelja DS. Dakle, da predmetna inkriminacija, a na temelju materijalne dokumentacije, ni na koji način nije istinita, te posebno naglašavaju kako se ista temelji jedino i isključivo na izjavi radnika koji više nije u radnom odnosu kod okrivljene pravne osobe.

U odnosu na prekršajno djelo iz članka 228. stavka 1. točke 17. Zakona o radu osporavaju čin tog prekršajnog djela jer da je iz evidencije radnog vremena radnika razvidno da je radnik u inkriminiranom razdoblju radio 8 sati dnevno, iz čega proizlazi kako je istome nesporno omogućeno pravo na dnevni odmor, kao i tjedni odmor u trajanju od 2 dana tjedno. Dapače, da je radniku za izniman rad noću isplaćen dodatak sukladno Ugovoru o radu i dodatna nagrada, a kao dokaz ovim navodima pisanoj obrani prilažu obračune isplaćenih plaća, kao i potvrde o uplati plaća za radnika ČS za inkriminirano razdoblje iz kojih dokaza se, međutim, ne vidi da bi mu omogućili korištenje jednog dana tjednog odmora u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, u predmetnim tjednima. Nadalje, navode da je bitno naglasiti kako je predmetni radnik 24. srpnja 2024. otkazao Ugovor o radu, a što dokazuju Izjavom otkazu, kao i rješenjem o prekidu ugovora o radu, no koje dokaze ovaj Sud smatra irelevantnim za utvrđivanje odlučnih činjenica o tome jesu li počinili prekršaj iz članka 228. stavka 1. točke 17. ZR-a.

U odnosu na prekršajno djelo iz članka 228. stavka 1. točke 17. ZR-a navode da je razvidno kako se inkriminacija za to djelo temelji na strogo paušalnim navodima te kako iz ovakve inkriminacije ne proizlazi na temelju koje materijalne dokumentacije ovlašteni tužitelj smatra da su okrivljenici počinili predmetni prekršaj, već dapače da je iz iste razvidno kako su postupali zakonito, stoga u potpunosti osporavaju učin predmetnog prekršajnog djela.

Ukazuju da je razvidno kako se u konkretnom slučaju radi o nezadovoljstvu bivšeg radnika, proizašlom zbog prekida radnog odnosa, ukazujući kako se inkriminacija u konkretnom slučaju u potpunosti zasniva na izjavi predmetnog radnika, bez popratne materijalne dokumentacije koja bi potvrdila takve navode.

4. U dokaznom postupku pročitani su svi materijalni te posredni personalni dokazi, priloženi uz optužni prijedlog, na koje zamjenica branitelja nije imala primjedbi.

4.1. Svjedok ČS ispitan je od strane tužitelja sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju svjedoka, slijedom čega je tužiteljev Zapisnik o ispitivanju svjedoka (list 17 i 15 spisa) pročitan kao dokaz.

Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu svjedoka i ocijenio navedeni iskaz svjedoka kao istinit i vjerodostojan, a to obzirom je dan nedugo, konkretno par mjeseci nakon konkretnih radnih tjedana, a svjedok je i pisano vodio svoju evidenciju, u što se i Sud uvjerio, kada je na glavnoj raspravi podatke o svom radnom vremenu u inkriminiranom periodu, čitao iz svojih, osobno pisanih evidencije, a u što, kao niti u njegov iskaz ovaj Sud nije imao razloga sumnjati niti su okrivljenici ponudili valjane dokaze iz kojih bi se moglo zaključiti da evidencija rada, koju je osobno

Nadalje, Sud je rješenjem prihvatio dokazne prijedloge iz pisane obrane okrivljenika te pročitao predložene materijalne dokaze te, u nastavku glavne rasprave predložene personalne dokaze.

4.2. Tako je iz evidencije o radnom vremenu predmetnog radnika za razdoblje od 01. svibnja do 31. svibnja 2024., od 01. lipnja do 31. lipnja 2024. i od 01. do 31. srpnja 2024., a koju vodi poslodavac, utvrđeno da ukupno radio 8 sati dnevno, 5 dana u tjednu – od ponedjeljka do petka. Potom, iz Obračuna isplaćenih plaća za svibanj, lipanj i srpanj 2024. za predmetnog radnika utvrđeno je da je plaćen za redoviti rad prema rasporedu radnog vremena, i to: za svibanj za 168 sati rada, za svibanj - za 168 sati redovitog rada te 16 rada za blagdane i neradne dane; za lipanj - za 160 sati redovitog rada, te za srpanj - za 224 sati redovitog rada i 48 sati naknade za godišnji odmor. Iz Izjave o otkazu od 24. srpnja 2024. utvrđeno je da ČS daje otkaz na radnom mjestu kućni majstor te da moli da se radni odnos završi zaključno sa 31. srpnja 2024. iz osobnih razloga. Iz Potvrda o izvršenom plaćanju utvrđeno je da je ČS **.**.2024. isplaćeno 1.273,28 eura, opis plaćanja: neto ČS; 16. srpnja 2024. isplaćeno 1.271,90 eura, opis plaćanja: neto Car; te 14. kolovoza 2024. isplaćeno 1.747,56 eura, opis plaćanja: neto Car. Iz Rješenja o prekidu ugovora o radu između okrivljenika i predmetnog radnika od 11. srpnja 2024. utvrđeno je da je navedeni radnik radi osobnih razloga odlučio prekinuti radni odnos te mu se određuje otkazni rok od 7 dana i radni odnos se prekida 31. srpnja 2024. Iz Ugovora o posebnim pravima, obvezama i odgovornostima radnika zaključenog između okrivljene pravne osobe i predmetnog radnika utvrđena je odlučna činjenica da se tjedno radno vrijeme utvrđuje u trajanju od 40 sati; da je radni tjedan raspoređen, u pravilu, u 6 radnih dana; dnevno radno vrijeme određuje se sukladno Odluci poslodavca i potrebama posla. Za izvršeni rad ugovaraju se mjesečna neto primanja u iznosu od 1.271,90 eura. Iz Ugovora o radu utvrđeno je da se Ugovor sklapa na određeno vrijeme, počevši od 01. svibnja do 30. rujna 2024., a razlog je zatvaranje svih objekata tijekom zimskog perioda; ugovara se plaća u iznosu od 1.554,00 eura te dodaci na plaću: između ostalog i za prekovremeni rad u iznosu od 50%; tjedno radno vrijeme utvrđuje se u trajanju od 40 sati, a radni tjedan raspoređen je, u pravilu, u 6 radnih dana; zbog prirode posla moguća je preraspodjela radnog vremena na način da tijekom trajanja turističke sezone ili razdoblja većeg obujma rada, radno vrijeme traje duže, a tijekom drugog razdoblja traje kraće od punog radnog vremena.

4.3. Svjedok NS iskazao je on pamti radnika ČS iz [adresa] koji je radio kao kućni majstor, specijalist, a to da zna jer mu je on bio nadređen. Navedeni radnik da ne radi u firmi Adriatic holidays od srpnja prošle godine.

Pamti da je u svibnju prošle godine, naravno ne pameti kojeg datuma da je navedeni radnik došao do njega i napao ga jer da da je radio noćnu, a da mu to nije isplaćeno, na što mu je on rekao da će provjeriti što je i učinio, da ne pamti da li e-mailom ili telefonom, i to od PS, obzirom da je on vodio evidencije, koje da je pak slao navedenoj, a ona da je iste ispunjavala i prosljeđivala knjigovodstvu dok je ona bila glavni administrator. Sjeća se da je utvrdio da mu je plaćen taj jedan noćni rad. Također da se sjeća da je nakon toga ČS rekao da ne želi više ići raditi u noćni rad te da on misli da i nije više radio noćnu smjenu.

Na upit sutkinje svjedok je odgovorio da ne pamti da bi ČS imao neki drugi prigovor na taj jedan noćni rad osim navedenog prigovora da mu nije plaćen.

Na upit sutkinje kada bi ČS išao raditi drugi dan, nakon što bi prethodni dan radio od 22:00, pa do 6:00 idućeg dana, svjedok je odgovorio da bi onda isti bio slobodan taj dan, a idući dan, po slobodnom danu da bi radio ujutro, i to službeno od 8:00, a zapravo nikada prije 9:00.

Na upit sutkinje da li moguće odnosno da li mu je poznato da se moglo dogoditi da je radnik ČS, nakon što bi završio sa smjenom u 6:00, nastavio s radom u 8:00, svjedok je odgovorio da je teško moguće da bi radnik na to pristao te da je radniku takav nalog mogao dati ili direktor hotela LS ili on. On da pamti jednu zgodu, ne pamti koji mjesec 2024. kada je radnik ČS, nakon što je završio noćnu smjenu u 6:00, da je svojevoljno boravio u hotelu do cca. 10:00, jer da je doručak za goste hotela do 10:00, a od 11:00 da je marenda za radnika, no da ne može tvrditi da je on doista marendao, no da može reći da je isti oko 10:00 krenuo za Karlovac gdje je morao nešto obaviti, a što da zna jer su se čuli telefonom, jer je ČS tada bio slobodan 2 do 4 dana.

4.4. Oštećenik kao svjedok ČS iskazao je da je kod poslodavca Adriatic Holidays d.o.o., za kojeg je radio na poslovima kućnog majstora – specijalista, temeljem Ugovora o radu na određeno vrijeme, sklopljenog 23. travnja 2024., s početkom rada 01. svibnja 2024., u svibnju radio u smjenama od 08:00 do 16:00, ali da je znao raditi i noćne smjene od 22:00 do 06:00, a koje da su bile subotom, nikad preko tjedna.

Na upit sutkinje, svjedok je odgovorio da je on vodio evidenciju o svom radnom vremenu, a koju da ima sa sobom, te je čitajući istu odgovorio da je 25. svibnja 2024. radio dnevnu smjenu od 08:00 do 16:00 i noćnu smjenu od 22:00 do 06:00 sati, a sljedećeg dana u nedjelju 26. svibnja 2024. da je bio slobodan.

Na upit sutkinje, svjedok odgovorio je da je to bila naredba, da tako radi 25. svibnja 2024. i dnevnu i noćnu smjenu, da se tu baš nije imalo što prigovoriti, s time da je taj noćni rad bio rad na recepciji, kao noćni recepcioner.

Prisutna braniteljica nema pitanja za svjedoka niti primjedbi na njegov iskaz.

4.5. Sud je odustao od saslušanja svjedoka DS, kao izlišnog dokaza, obzirom su, iz svih do tada provedenih dokaza utvrđene odlučne činjenice za donošenje zakonite i pravilne odluke.

4.6. U završnoj riječi braniteljica okrivljenika iskazala je da obrana ukazuje kako je u tijeku predmetnog prekršajnog postupka razvidno kako optužni prijedlog ni ne može biti raspravljen u točkama izuzev točke 2. istoga, uslijed čega je nesporno kako okrivljenici nisu mogli počiniti prekršaje na način koji im se isti stavlja na teret predmetnim optužnim prijedlogom, dok je u odnosu na točku 2. istog, razvidno upravo iz današnjeg iskaza svjedoka ČS da isto nije učinjeno na način i u vrijeme naznačeno samim optužnim prijedlogom, uslijed čega se cjelokupna optužba smatra neosnovanom, te se predlaže osloboditi okrivljenike.

5. Ad točke I izreke presude.

Odredbom članka 228. stavka 1. točke 16. ZR-a, propisano je:

Novčanom kaznom od 4110,00 do 7960,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:

16. ako radniku ne omogući korištenje dnevnog odmora na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (članak 74.)

Na temelju svih provedenih dokaza, savjesno cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, a naročito obzirom na iskaz svjedoka ČS pred ovim Sudom Sud je utvrdio da nije dokazano da bi isti – kako tužitelj tvrdi -5. svibnja 2024. radio u radnom vremenu od 22,00 do 6,00, da bi narednog dana, 26. svibnja 2024. započeo sa radom u 8,00, iz čega da bi proizlazilo da je dnevni odmor koristio u trajanju od 2 sata, čime da bi postupili protivno odredbi članka 74.st.1. ZR-a i počinili prekršaj iz članka 228. stavka 1. točke 16. i stavka 2. istoga Zakona.

Naime, i sam radnik ČS je iskazao da je on vodio evidenciju o svom radnom vremenu i koju je na Sudu imao sa sobom te je čitajući istu odgovorio da je 25. svibnja 2024. radio dnevnu smjenu od 08:00 do 16:00 i noćnu smjenu od 22:00 do 06:00, a sljedećeg dana, u nedjelju 26. svibnja 2024. je bio slobodan.

Stoga je, a na temelju odredbe članka 182.toč.3. PZ-a, okrivljenike valjalo osloboditi optužbe za navedeno prekršajno djelo koje im se stavlja na teret predmetnim optužnim prijedlogom tužitelja.

6. Ad točke II izreke presude.

Odredbom članka 65. stavka 3. ZR-a, propisano je:

(3) Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.

Tužitelj, međutim, optužuje okrivljene da je radnik ČS, u predmetnim tjednima radio u prekovremenom radu vremenu duže od pedeset sati tjedno, odnosno da je radio 56 sati tjedno, čime da je radio 16 sati duže od Zakonom određenog najdužeg trajanja prekovremenog rada.

Iz ovako sročene optužbe ne proizlazi postupanje okrivljenih protivno citiranoj odredbi, odnosno, takvom optužbom nije ispunjeno biće prekršajnog djela iz članka 229. stavka 1. točke 26. i stavka 2. istoga Zakona, obzirom isti propisuje da će se za prekršaj kazniti pravna osoba poslodavac:

"26) ako rad radnika koji radi prekovremeno, traje ukupno duže od pedeset sati tjedno...(članak 65. stavci 3. i 4.) "

Stoga je, a na temelju odredbe članka182. toč. 1. PZ-a, okrivljenike valjalo osloboditi optužbe za navedeno prekršajno djelo koje im se stavlja na teret predmetnim optužnim prijedlogom tužitelja.

7.Ad točke III/I. izreke presude.

Odredbom članka 228. stavka 1. točke 17. i stavka 2. istoga Zakona, propisano je da će se novčanom kaznom od 4110,00 do 7960,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba:

17) ako radniku ne omogući korištenje tjednog odmora na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (članak 75.)

Odredbom članka 75. propisano je:

1) Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 74. ovoga Zakona.

1. Odmor iz stavaka 1. i 2. ovoga članka radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.

(4) Ako radnik ne može koristiti odmor u trajanju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, mora mu se za svaki radni tjedan omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju.

(2) Novčanom kaznom od 530,00 do 790,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

Na temelju provedenih materijalnih dokaza – kao što je prethodno obrazloženo, kao i personalnog dokaza – iskaza navedenog svjedoka sadržanog u Zapisniku tužitelja, Sud je utvrdio nedvojbeno dokazanim da je radnik ČS u navedenim tjednima radio svih 7 dana, dakle, da mu okrivljena pravna osoba, kao poslodavac, nije omogućila tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata dnevno, a čime su postupili protivno odredbi članka 74. stavka 1. ZR-a i počinili prekršaj iz članka 228. stavka 1. točke 16. i stavka 2. istoga Zakona.

8. Ad točke III/II. izreke presude.

Odredbom članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. istoga Zakona, propisano je da će se novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba:

1. ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu (članak 5.)

(2) Novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

Odredbom članka 5.st.4. istog Zakona propisano je:

(1) Poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni.

(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu.

(3) Poslodavac je dužan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti podatke iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Ministar nadležan za rad (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka.

Na temelju provedenog posrednog personalnog dokaza – iskaza svjedoka N danog pred tužiteljem te na temelju evidencija o radu koje je za istog radnika vodila okrivljena pravna osoba, Sud je utvrdio nedvojbeno dokazanim da je radnik ČS u navedenim tjednima radio 56 sati tjedno, dok je u evidencijama o prisutnosti na radu za svibanj, lipanj i srpanj 2024, koju je vodila I okrivljena pravna osoba kao poslodavac, evidentirano da je u navedenim tjednima predmetni radnik radio 40 sati tjedno, odnosno da nije radio prekovremeno.

Dakle, utvrđeno je nedvojbeno dokazanim da okrivljena pravna osoba, kao poslodavac navedenom radniku, nije vodila evidenciju o radnom vremenu predmetnog radnika na propisani način, odnosno, na način propisan Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnima ("NN" br. 73/17), konkretno odredbom članka 8. stavka 1. podstavka 6. i stavka 2. istog članka, kojima je propisano da evidencija o radnom vremenu sadrži najmanje ukupno dnevno radno vrijeme te da je, osim podataka iz stavka 1. toga članka poslodavac dužan voditi i posebne podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, među kojima se navodi i prekovremeni rad, a za koji je u ovom postupku dokazano da je radnik ČS i radio, a čime su postupili protivno odredbi članka 5. stavka 4. ZR-a i počinili prekršaj iz članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. istoga Zakona.

09. Utvrdivši krivnju odgovorne osobe u pravno osobi, KS i odgovornost pravne osobe Adriatic Holidays d.o.o. Rijeka, za prekršaje iz točaka 8. i 9. ove presude, Sud ih je oglasio krivim, utvrdio im pojedinačne novčane kazne i izrekao ukupnu novčanu kaznu, sve kao u izreci.

Pri odmjeravanju novčanih kazni Sud nije našao posebnih niti olakotnih niti otegotnih okolnosti, pa je okrivljenicima za počinjene prekršaje odmjerio novčane kazne u propisanim posebnim Zakonskim minimumima.

10. Kako su okrivljenici proglašeni krivima za prekršaje iz točke III. izreke ove presude, a troškovi postupka u vezi s prekršajima iz točaka I. i II. izreke, za koji su okrivljenici oslobođeni od optužbe, ne mogu se izdvojiti iz ukupnih troškova, Sud je okrivljenike obvezao na plaćanje paušalnih troškova prekršajnog postupka u iznosu koji je odmjeren obzirom na složenost i trajanje postupka.

U Rijeci 24. studenog 2025.

Sutkinja

Melita Šimić, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci, za Visoki Prekršajni sud u Zagrebu, u dva istovjetna primjerka.

DNA:

1. tužitelju,

2. okrivljenoj pravnoj osobi - putem branitelja,

3. okrivljenoj odgovornoj osobi - putem branitelja,

4. branitelju,

5. u spis.